Sistemi za kontrolu pristupa

Senstar MultiSensor; Novi pristup detekciji upada

18 Oktobra, 2024

Lažni alarmi ometaju radnike, troše vrijeme i resurse te mogu smanjiti spremnost objekta za reakciju. Kako ih možemo ukloniti i zadržati sigurnost na visokom nivou? Rješenje je u razumijevanju onoga što ljudi rade dobro – brzo i tačno tumače okolinu kada procjenjuju prijetnje

Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

Kada je riječ o detekciji upada na perimetru, osjetljivim područjima, ulazima i kapijama, stručnjaci za sigurnost mogu birati među različitim tehnologijama. Napredak u vještačkoj inteligenciji i obradi signala, kao i jeftin i efikasan računarski hardver, donose nove mogućnosti koje omogućavaju praćenje aktivnosti na perimetru. Ipak, stručnjaci se suočavaju s problemom – ako žele visoku vjerovatnost otkrivanja svih upada, to može povećati i broj lažnih alarma. Ovaj problem postaje još veći kada se različite tehnologije koriste zajedno.

Razumijevanje konteksta

Rješenje za lažne alarme i uštedu vremena i resursa je u razumijevanju onoga što ljudi rade dobro – brzo i tačno tumače okolinu kada procjenjuju prijetnje. Ključno je razumijevanje konteksta. Da li je u pitanju osoba, vozilo ili neki drugi objekat? Ako je osoba, da li se približava perimetru ili samo prolazi pored? Pokušava li preći ogradu ili se zadržava u blizini kontrolisanog područja? Pojedinačne tehnologije su vrlo dobre u otkrivanju specifičnih situacija, ali mogu zakazati u složenijim slučajevima. Da bi se ti problemi riješili, potreban je sveobuhvatan pristup koji inteligentno spaja više tehnologija. Tako se simuliraju ljudska čula vida, sluha i dodira, uz centralni sistem koji donosi prave odluke.

Senstar MultiSensor je kompaktan, AI sistem za detekciju upada. Koristi ugrađeni sistem za spajanje podataka iz više senzora, kao što su radar kratkog dometa, pasivni infracrveni senzori, akcelerometar i videoanalitika, kako bi razumio puni kontekst događaja. To dovodi do veće vjerovatnosti otkrivanja, boljeg uvida u stanje na terenu i gotovo nula lažnih alarma.

Za različite primjene

Ključ za tačno tumačenje podataka iz više senzora je ugrađeni sistem za spajanje senzora. AI sistem razumije kontekst u kojem se događaj dešava i može precizno odrediti da li je u toku pokušaj upada, čak i ako neki od senzora ne daje tačne podatke zbog vanjskih faktora. Koristeći podatke o ranijim upadima, analizu obrazaca, relevantnost, historiju i pozadinsku buku, sistem može razlikovati stvarne prijetnje od drugih aktivnosti koje mogu zavarati pojedinačne senzore. Osim što smanjuje broj lažnih alarma, MultiSensor omogućava i 180-stepeni pregled kroz videostream, koji se može prikazati na većini videosistema i mobilnih uređaja. Kada se kombinuje sa sistemom za upravljanje videozapisima i sigurnošću, uređaj omogućava potpunu svjesnost o stanju na perimetru i u drugim zaštićenim područjima.

Kompaktna veličina i funkcionalnost Senstarovog MultiSensora čini ga pogodnim za mnoge primjene kao što su zaštita vrata (može se postaviti iznad vrata i utovarnih rampi za detekciju uljeza), zaštita kapija (instalira se na stubove kod kapija), zaštita ograda i zidova (jednostavno se postavlja na sve vrste ograda i zidova) i otvorena područja gdje u modu bez prepreka detektuje upade u otvorenim područjima. MultiSensor nudi novi pristup detekciji upada, spajajući više tehnologija u jednom uređaju. Ovaj sistem uklanja lažne alarme i omogućava sigurnosnim stručnjacima da prate objekte bez ometanja i nepotrebnih reakcija na lažne alarme, pružajući važan kontekst za potencijalne prijetnje.

Prepoznavanje lica: Između sigurnosti i zaštite ljudskih prava

27 Septembra, 2024

Upotreba tehnologija za prepoznavanje lica izaziva brojne kontroverze na globalnom nivou. Dok se u nekim dijelovima svijeta ubrzano usvaja, u drugima se suočava s ozbiljnim kritikama zbog pitanja privatnosti i etičkih dilema. Pravna regulativa također znatno varira od zemlje do zemlje, pri čemu se pojedine države suočavaju sa zakonskim izazovima u pokušaju da pronađu balans između sigurnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

U kontekstu sve veće zabrinutosti za sigurnost, posebno tokom velikih međunarodnih događaja kao što su bile Olimpijske igre u Parizu, tehnologija prepoznavanja lica zauzima sve značajnije mjesto u nastojanju da se zaštite posjetitelji i istovremeno očuvaju njihova prava. Uoči Igara, nakon što su nepoznate osobe podmetnule požare na francuskoj željezničkoj mreži, zabrinutost za sigurnost dodatno je porasla, čime je naglašena važnost ove tehnologije. Kamere s umjetnom inteligencijom pratile su neuobičajeno ponašanje posjetitelja tražeći potencijalne opasnosti i oružje, ali zbog zabrinutosti javnosti softver za prepoznavanje lica nije korišten, čime su djelimično zaštićena privatnost i ljudska prava.

S druge strane, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva planira uložiti četiri miliona funti u mobilne policijske jedinice s tehnologijom prepoznavanja lica za borbu protiv kriminala. Organizacije za zaštitu građanskih prava, poput Big Brother Watcha, protive se ovom programu, smatrajući ga nametljivim i prijetnjom privatnosti. Pokrenuli su i kampanju protiv korištenja ove tehnologije, ističući nedostatak demokratskog nadzora.

Zloupotreba prava

Pitanje regulacije upotrebe softvera za prepoznavanja lica dobilo je na važnosti i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je San Francisco 2019. postao prvi grad koji je zabranio korištenje ove tehnologije. Slične mjere razmatrali su i drugi gradovi poput Oaklanda i Somervillea. Osim toga, Microsoft je tada pozvao zakonodavce da postave ograničenja za ovu tehnologiju, upozoravajući na rizike ukoliko upotreba ovih softvera ostane neregulisana.

Najkonkretniji primjer korištenja tehnologije prepoznavanja lica je Kina, gdje je postavljeno oko 200 miliona kamera, a njihov broj se konstantno povećava. Međutim, mnoge od tih kamera povezane su sa upitnim “sistemom socijalnih kredita”, koji kineska vlast razvija od 2014. godine. Kineske kompanije sve više sklapaju ugovore o korištenju ove tehnologije u siromašnijim zemljama, čime dodatno unapređuju i tehnologiju.

U zemljama s nedostatkom demokratije, poput Mijanmara, sistemi prepoznavanja lica često se zloupotrebljavaju radi suzbijanja aktivista. Nakon vojnog udara u februaru 2021. godine, ova tehnologija igrala je ključnu ulogu u gušenju mirnih protesta protiv vojne vlasti. Nova vlada koristila je videonadzorne kamere s prepoznavanjem lica za praćenje i identifikaciju demonstranata, što je rezultiralo njihovim hapšenjem, pritvaranjem, pa čak i pogubljenjima.

Transparentnost u uvođenju tehnologije prepoznavanja lica je ključna. Javnost bi trebala biti obaviještena o načinu korištenja tehnologije kroz redovne izvještaje i javne konsultacije

Izazovi na Balkanu

Na Balkanu, korištenje tehnologije prepoznavanja lica predstavlja značajan izazov zbog specifičnih pravnih okvira, različitih političkih dinamika i društvenih normi. Zakonodavstva koja regulišu upotrebu ove tehnologije tek se razvijaju – neke zemlje su već usvojile određene zakone i propise, dok druge i dalje razmatraju odgovarajuće korake. Diskusije o softverima za prepoznavanje lica često su zbunjujuće i zbog složenosti same tehnologije, što dodatno otežava donošenje adekvatnih zakona. Primjeri zemalja koje su napravile napredak u regulaciji, poput Hrvatske i Slovenije, nasuprot onima koje se suočavaju s izazovima, poput Srbije, ilustriraju različite pristupe ovom pitanju. Razvoj tehnologije prepoznavanja lica nastavit će se zbog svojih prednosti za potrošače i javnu sigurnost, a to zahtijeva jasne smjernice za njenu upotrebu.

Pravila bi trebala varirati ovisno o namjeni, bilo da je riječ o komercijalnoj, vladinoj ili policijskoj upotrebi. Prvo, upotreba mora biti u skladu s ustavnim pravima građana. Transparentnost je također ključna: javnost bi trebala biti obaviještena o načinu korištenja tehnologije kroz redovne izvještaje i javne konsultacije. U određenim situacijama, građani bi trebali dati pristanak za korištenje tehnologije prepoznavanja lica, a važno je definirati i koliko dugo se fotografije prikupljene pomoću ove tehnologije mogu čuvati i pod kojim uslovima se mogu koristiti. Građanima, također, treba omogućiti brz i jednostavan pristup pravnoj zaštiti u slučaju grešaka, slično kao kod “no-fly” lista. Iako su navedeni principi ključni za odgovornu upotrebu tehnologije prepoznavanja lica, njihova implementacija varira od zemlje do zemlje zbog raznolike pravne i političke situacije.

Implementacija sistema u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je još daleko od sistema koji bi mogao u realnom vremenu skenirati pojedince i vršiti njihovu identifikaciju i kategorizaciju na osnovu biometrijskih podataka. Uvođenje takvog sistema zahtijevalo bi značajna ulaganja u infrastrukturu, kao i usklađivanje s postojećim zakonskim okvirima, posebno sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Implementacija sistema za prepoznavanje lica u realnom vremenu u Bosni i Hercegovini zahtijevala bi sveobuhvatnu mrežu videonadzora širom gradova i mjesta masovnog okupljanja kao što su tržni centri, fudbalski stadioni i druge javne površine. Osim toga, potrebna je informacijska infrastruktura koja bi integrisala najmodernija IT rješenja, omogućavajući obradu ogromnih količina podataka u realnom vremenu. Takva infrastruktura ne samo da bi bila tehnološki izazovna već bi zahtijevala i značajna finansijska ulaganja.

Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine predstavlja ključni pravni dokument koji reguliše obradu biometrijskih podataka, uključujući one prikupljene putem tehnologija za prepoznavanje lica. Prema članu 3. Zakona, biometrijski podaci su klasificirani kao lični podaci, što znači da je njihova obrada strogo regulisana. Svaka upotreba biometrijskih podataka mora biti u skladu sa zakonom, uključujući prikupljanje, pohranu i dijeljenje.

Transparentnost i saglasnost

Član 4. Zakona postavlja osnovne principe obrade podataka, kao što su zakonitost, pravičnost i transparentnost. To znači da bi sistem za prepoznavanje lica morao biti implementiran na način koji je u potpunosti transparentan prema građanima, uz jasna objašnjenja o svrsi i načinu obrade njihovih podataka. Ovo predstavlja izazov u kontekstu masovnog nadzora, gdje je teško osigurati pristanak svakog pojedinca. Zakon zahtijeva izričitu saglasnost građana za obradu njihovih ličnih podataka, što otvara pitanja o tome kako bi se saglasnost mogla organizovati i da li bi građani imali pravo odbiti takvu obradu.

Član 23. Zakona nalaže da se preduzmu odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi se osigurala zaštita ličnih podataka. Uvođenje sistema za prepoznavanje lica zahtijevalo bi vrhunsku sigurnosnu infrastrukturu koja bi zaštitila prikupljene podatke od neovlaštenog pristupa i zloupotrebe.

Uvođenje tehnologija za prepoznavanje lica u Bosni i Hercegovini moralo bi se dodatno uskladiti sa međunarodnim standardima, poput Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) Evropske unije, koja postavlja visoke standarde za zaštitu privatnosti. Ovaj kontekst je posebno važan s obzirom na potencijalne rizike koje ovakva tehnologija nosi za ljudska prava i slobode.

U maju ove godine, Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore donio je odluku o privremenoj zabrani Ministarstvu unutrašnjih poslova da obrađuje lične podatke putem videonadzora u Podgorici, Baru i Budvi

Projekat u Beogradu

U Srbiji, regulacija upotrebe softvera za prepoznavanje lica dio je šireg okvira zakonodavstva o nadzoru i zaštiti podataka, ali je prilično kontroverzna i predmet brojnih rasprava i kritika. Specifični zakoni koji bi regulisali upotrebu videonadzora u javnim prostorima, posebno tehnologije prepoznavanja lica, još nisu doneseni. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je u decembru 2022. godine predložilo Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, koji uključuje odredbe o masovnom biometrijskom nadzoru na javnim mjestima.

Ove odredbe omogućile bi policiji upotrebu napredne tehnologije za prepoznavanje lica u realnom vremenu, što bi moglo narušiti privatnost građana i ljudska prava. Prijedlog zakona je povučen iz zakonodavnog procesa nakon reakcija i kritika domaćih i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava. Kritičari su istakli da predloženi zakon nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Srbija ratificirala, te da bi uvođenje masovnog nadzora bilo neopravdano i nesrazmjerno narušilo prava građana.

Dosta prašine u javnosti izazvao je i projekat iz 2019. godine, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije počelo postavljanje kamera s tehnologijom prepoznavanja lica u Beogradu, u saradnji s kineskom kompanijom Huawei. Početkom 2019. godine, Ministarstvo je najavilo postepeno uvođenje hiljadu kamera nove generacije na 800 lokacija u Beogradu. Huawei je u martu 2019. godine objavio da je u prvoj fazi projekta instalirano 100 kamera na više od 60 ključnih lokacija, uključujući testne kamere postavljene na sportskim arenama i tržnim centrima. Neprofitna fondacija “Share” zatražila je informacije o lokacijama kamera i procjeni utjecaja obrade podataka s videonadzornih sistema na zaštitu podataka o ličnosti. Ministarstvo je odbilo zahtjev, navodeći da su svi dokumenti vezani za nabavku videoopreme označeni kao povjerljivi.

Neophodna unapređenja

Ovaj slučaj postavlja pitanja o zakonitosti i legitimnosti primjene ovakvih tehnologija u Srbiji. Postojeći zakonski okvir za zaštitu podataka u toj zemlji, uključujući i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL), zahtijeva procjenu uticaja na zaštitu podataka (DPIA) za ovakve sisteme, ali je utvrđeno da ova procjena nije ispunila formalne i materijalne uslove zakona budući da nije jasno definisano na koji se sistem nadzora odnosi, koje su pravne osnove i koje su mjere zaštite podataka preduzete. Sve ove inicijative u Srbiji ukazuju na dodatnu potrebu za širim javnim debatama prilikom donošenja zakona koji se odnose na upotrebu softvera za prepoznavanje lica kako bi se osiguralo da su prava građana adekvatno zaštićena.

Rizici od zloupotrebe

Slična je situacija i u Crnoj Gori, gdje zakonski okvir trenutno ne obuhvata specifične regulative za tehnologiju biometrije, već se postojeća regulativa oslanja na širi pravni okvir zaštite podataka i privatnosti građana, što može dovesti i do pravne nesigurnosti i rizika od zloupotrebe.

Prema članu 9. stava 1. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, “lični podaci” su sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, dok su “biometrijski podaci” podaci o fizičkim ili fiziološkim karakteristikama koji su specifični, jedinstveni i nepromjenjivi. Član 28. propisuje da rukovalac zbirke ličnih podataka mora dobiti saglasnost nadzornog organa ako planira automatsku obradu koja predstavlja poseban rizik za prava i slobode lica,. Ove obaveze ne primjenjuju se ako se obrada vrši na osnovu zakona, uz saglasnost lica ili ako je neophodna za ispunjavanje ugovora.

Subjekt je obavezan da zatraži saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka prije svake automatske obrade, posebno ako se obrađuju biometrijski podaci. Član 32. dozvoljava primjenu biometrijskih mjera u javnom sektoru, ali samo ako su propisane zakonom i ako su neophodne za sigurnost lica ili imovine. Iako zakonske odredbe postavljaju osnovne principe zaštite podataka, postoji potreba za dodatnom regulacijom koja će obuhvatiti specifičnosti biometrijske tehnologije i osigurati zaštitu privatnosti građana.

Prijava nezakonitosti

“Agencija je imala slučajeve prijave nezakonite obrade ličnih podataka primjenom uređaja za biometriju, u svrhu evidencije prisustva zaposlenih na radnom mjestu. U svim slučajevima kada biometrijska obrada nije izričito propisana zakonom, odnosno kad se svrha obrade može ostvariti na drugi način, Agencija odbija zahtjeve za primjenu biometrijskih mjera kako bi se spriječio rizik po zaštitu ličnih podataka”, rekla je Mirjana Volkov, rukovoditeljica Odsjeka za predmete i prigovore u Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Crne Gore.

U maju ove godine, Savjet Agencije donio je odluku o privremenoj zabrani Ministarstvu unutrašnjih poslova da obrađuje lične podatke putem videonadzora u Podgorici, Baru i Budvi. Ova odluka uključivala je poništenje ranije izdate saglasnosti za vođenje videonadzora. MUP je nabavio softver za prepoznavanje lica od kompanije AnyVision, ali nije obavijestio Agenciju o proširenju videonadzora na dodatne javne površine, čime je prekršen član 27. Zakona o zaštiti ličnih podataka.

Agencija je tražila od MUP-a da dostavi informacije o funkcionalnosti sistema videonadzora, uključujući detalje o biometrijskom prepoznavanju lica. MUP nije dostavio tražene informacije u predviđenom roku, čime je prekršio član 67. Zakona o zaštiti ličnih podataka. Zbog ovih nepravilnosti, Savjet Agencije izrekao je privremenu zabranu obrade ličnih podataka putem sistema videonadzora u spomenutim gradovima.

Ovaj slučaj ukazuje na nedostatak detaljnijeg zakonskog okvira za regulisanje upotrebe biometrijskih mjera na javnim površinama i njihovu masovnu obradu u Crnoj Gori. Iako je zakon predviđao mogućnost snimanja javnih površina radi sigurnosti, propisano je da MUP mora zatražiti saglasnost Agencije za svaku automatsku obradu biometrijskih podataka, s obzirom na poseban rizik za prava građana.

Visoki standardi

S druge strane, Hrvatska predstavlja primjer zemlje koja je već uspostavila detaljniji pravni okvir, gdje je obrada biometrijskih podataka, uključujući i prepoznavanje lica, regulisana kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i Zakon o provedbi te uredbe. Ovaj zakon postavlja visoke standarde za zaštitu privatnosti i obrade ličnih podataka, i u skladu je s evropskim zakonodavstvom. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kao nezavisno nadzorno tijelo, nadzire provedbu ovih zakona i osigurava da obrada biometrijskih podataka bude u skladu s propisima.

Prema Zakonu o obradi biometrijskih podataka, članu 21, obrada biometrijskih podataka u tijelima javne vlasti može se provoditi samo ako je zakonski određena i nužna za zaštitu osoba, imovine, klasificiranih podataka ili poslovnih tajni, pri čemu ne smiju prevladavati interesi ispitanika koji bi mogli biti u suprotnosti s obradom. Isto tako, članom 22. uređuje se da obrada biometrijskih podataka u privatnom sektoru može biti dopuštena samo ako je propisana zakonom ili nužna za zaštitu osoba ili imovine, uzimajući u obzir interese ispitanika.

Zakon također ističe da je pravni temelj za obradu biometrijskih podataka često izričita dozvola ispitanika, dok član 23. omogućava obradu biometrijskih podataka zaposlenika za evidentiranje radnog vremena, pod uslovom da zaposlenik daje dozvolu.

Hrvatska predstavlja primjer zemlje koja je već uspostavila detaljniji pravni okvir za zaštitu ličnih podataka, gdje je obrada biometrijskih podataka, uključujući prepoznavanje lica, regulisana kroz Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i Zakon o provedbi te uredbe

Primjena zakona u praksi

Odredbe Zakona o obradi biometrijskih podataka primjenjuju se na osobe čiji se biometrijski podaci obrađuju u Hrvatskoj ako obradu provodi organizacija ili tijelo javne vlasti sa sjedištem u toj zemlji. Međutim, ovaj zakon ne pokriva područje odbrane, nacionalne sigurnosti i sigurnosno-obavještajnog sistema. Iako zakon regulira obradu biometrijskih podataka, ne utječe na obavezu provođenja procjene učinka koja je predviđena Općom uredbom o zaštiti podataka. Prema članu 9. Opće uredbe o zaštiti podataka, zabranjuje se obrada ličnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko porijeklo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, genetske podatke, biometrijske podatke za jedinstvenu identifikaciju te podatke o zdravlju ili seksualnoj orijentaciji pojedinca. Međutim, ova zabrana ne primjenjuje se ako ispitanik daje izričitu dozvolu za obradu takvih podataka za određene svrhe. Tada obrada može biti dopuštena, osim ako zakon Unije ili države članice ne predviđa drugačije. Obrada može biti dopuštena i ako je nužna za izvršavanje obaveza ili ostvarivanje posebnih prava u području radnog prava i socijalne zaštite, uz uslov da se poštuju odgovarajuće zaštitne mjere.

“Nemamo prijavljenih slučajeva zlouporabe”

“Svaki voditelj obrade koji obrađuje osobne podatke, uključujući i biometrijske osobne podatke, mora poštovati odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, u ovom slučaju s posebnim naglaskom na članak 32. Opće uredbe o zaštiti podataka, što znači da mora poduzeti odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurao adekvatnu zaštitu osobnih podataka koje obrađuje”, naveli su iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Upravo u kontekstu sveprisutne primjene biometrijskih podataka i rastućih briga o privatnosti, Agencija za zaštitu osobnih podataka pruža jasno usmjerenje u vezi s obradom tih podataka. Naime, biometrijski podaci, kao što su otisci prstiju i skenovi lica, sve češće se koriste za identifikaciju i sigurnosne provjere.

Anamarija Mladinić, načelnica Sektora za EU, međunarodnu suradnju i pravne poslove u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, pojasnila je trenutno stanje u vezi s ovom temom.

“Agencija za zaštitu osobnih podataka redovito izdaje smjernice i mišljenja vezano za obradu osobnih podataka. Ne postoje posebni etički kodeksi ili smjernice vezano za uporabu biometrijskih podataka, već je navedeno regulirano zakonskim propisima, te smjernice koje vrijede za obradu ostalih kategorija osobnih podataka vrijede i za obradu biometrijskih osobnih podataka, odnosno svaka obrada osobnih podataka, pa tako i biometrijskih, mora biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Slijedom navedenog, mora biti prije svega zakonita, poštena, nužna za svrhu u koju se provodi i transparentna prema ispitanicima. Nemamo prijavljenih slučajeva zlouporabe biometrijskih osobnih podataka i nismo se dosad susreli s nekim posebnim reakcijama javnosti vezano za prepoznavanje lica i obrade biometrijskih podataka. Općenito u javnosti prevladava negativan stav prema korištenju facial recognition tehnologije na javnim mjestima, ali dosad nismo imali pritužbi na navedeno niti smo se s time susreli u svom radu”, kazala je Mladinić.

Stroge regulacije

Kako objašnjava načelnica Sektora za EU, obrada podataka se provodi putem Automatiziranog sistema za biometrijsku identifikaciju (ABIS), koji je integriran s nacionalnim i evropskim informacijskim sistemima poput Schengenskog informacijskog sistema i Evropskog sistema daktiloskopskih podataka. U slučajevima kada ABIS prepozna nesuglasice u identitetu ili sumnjive aktivnosti, pokreće dodatne provjere i automatski obavještava nadležnu policiju radi daljeg istraživanja. Upotreba tehnologije za prepoznavanje lica u Hrvatskoj je, dakle, strogo regulisana kako bi se osigurala zaštita privatnosti i ličnih podataka građana, u skladu sa standardima Evropske unije.

Etičke dileme

U Sloveniji je upotreba biometrijskih podataka strogo regulisana zakonima poput Zakona o zaštiti ličnih podataka (ZVOP-2) i Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Ovi zakoni propisuju obavezu transparentnosti i zaštite privatnosti građana prilikom obrade njihovih biometrijskih podataka. Međutim, praksa slovenske policije otkrila je određena neslaganja između zakonskih propisa i stvarne primjene, što je stvorilo ozbiljne pravne i etičke dileme. Iako su Zakon o pasošima (ZPLD-1) i Zakon o ličnoj karti (ZOIzk-1) jasno definisali upotrebu biometrijskih podataka, uključujući slike lica i otiske prstiju, ti propisi nisu obuhvatili tehnologiju prepoznavanja lica u kontekstu ovih dokumenata. Prema informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova, biometrijski podaci mogu se koristiti isključivo za provjeru autentičnosti identifikacijskih dokumenata pri prelasku državnih granica.

Odgovor policije

Međutim, situacija se dramatično promijenila u svjetlu izvještaja nevladine organizacije AlgorithmWatch, koja je razotkrila da je slovenska policija koristila softver za prepoznavanje lica od 2014. godine. Policija je, kako je naveo Domen Savič iz organizacije Državljan D Slovenija, preuzimala fotografije sa društvenih mreža bez pristanka građana. Pojedinici koji su prijavili krivična djela bili su šokirani kada su među osumnjičenima ugledali vlastite fotografije preuzete s njihovih profila. Policija je branila ovu praksu tvrdeći da su te fotografije javno dostupne. Upravo je ovaj jaz ukazao na hitnu potrebu za reformama koje će osigurati da upotreba biometrijskih tehnologija bude u skladu s propisima i etičkim normama zaštite privatnosti građana u toj zemlji.

Široka upotreba

U kontekstu istraživanja o regulaciji softvera za prepoznavanje lica u balkanskoj regiji, važno je razmotriti i pravni okvir Sjeverne Makedonije. Ovaj okvir je dostupan putem Agencije za zaštitu ličnih podataka i osmišljen je kako bi se omogućila zaštita ličnih podataka, s obzirom na sve veću upotrebu tehnologije prepoznavanja lica u okviru javne sigurnosti i sistema za videonadzor.

Inače, zaštita ličnih podataka u Sjevernoj Makedoniji regulisana je Zakonom o zaštiti ličnih podataka, koji je usklađen s evropskim standardima i koji postavlja pravila za prikupljanje, obradu i čuvanje ličnih podataka, osiguravajući da se prava građana štite. Svi koji obrađuju lične podatke, bilo da su to javne institucije ili privatne kompanije, moraju poštivati ova pravila kako bi osigurali transparentnost i odgovornost. Zakon nalaže da se lični podaci obrađuju na zakonit i transparentan način. To znači da moraju biti prikupljeni za jasno definisane i legitimne svrhe. Također, moraju se čuvati samo koliko je potrebno i nakon toga obrisati ili anonimizirati.

Posebne kategorije podataka

Obrada ličnih podataka dozvoljena je samo pod određenim uslovima, kao što su dobijanje saglasnosti subjekta ili ispunjenje zakonskih obaveza. Subjekti imaju pravo povući saglasnost u bilo kojem trenutku. Posebne kategorije podataka, poput informacija o zdravlju ili rasnom porijeklu, imaju stroga pravila i njihova obrada je zabranjena osim u slučajevima ako je subjekat dao eksplicitnu saglasnost ili kada je to neophodno za zaštitu vitalnih interesa. Kontrolori ličnih podataka moraju jasno informisati subjekte o njihovim pravima, što uključuje pravo na povlačenje saglasnosti i pravo na prenosivost podataka. Ova prava omogućavaju ljudima da zadrže kontrolu nad svojim informacijama. Također, kontrolori su dužni obavijestiti subjekte o automatiziranom odlučivanju i profiliranju kako bi bili svjesni mogućih posljedica. Saradnja kontrolora i Agencije za zaštitu podataka je ključna za očuvanje visokih standarda privatnosti.

Neki od najboljih softvera za prepoznavanje lica u 2024. godini su: Clearview AI, Microsoft Azure Face API, Amazon Rekognition, Face++ (kompanije Megvii) i NEC-ov NeoFace.

Tržišna kretanja

Tehnologija prepoznavanja lica sve se više koristi širom svijeta, s procjenama da se primjenjuje u više od stotinu zemalja. Očekuje se da će globalno tržište ove tehnologije dosegnuti vrijednost od oko 8,5 milijardi američkih dolara do 2025. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na 3,8 milijardi dolara u 2020. Rastuća potražnja za sigurnosnim sistemima i integracija AI i 5G tehnologija ključni su faktori koji pokreću ovaj rast. Sjeverna Amerika vodi na tržištu, a očekuje se značajan rast u Evropi i Aziji zbog većih ulaganja u sigurnosnu infrastrukturu. Tehnologija prepoznavanja lica evoluira od 2D ka 3D rješenjima, koja nude bolju preciznost i sigurnost. Usvajanje sistema baziranih na umjetnoj inteligenciji za prepoznavanje lica povećava se u sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje i sigurnost. Međutim, visoki troškovi implementacije i nedovoljna tačnost predstavljaju glavne prepreke. Ključni igrači na tržištu fokusiraju se na razvoj novih proizvoda i strateška partnerstva kako bi zadržali konkurentsku prednost.

Izbor metode prepoznavanja lica zavisi od specifičnih potreba aplikacije. Tradicionalni algoritmi, kao što su Eigenfaces i Fisherfaces, nude brze opcije, ali s manje tačnosti, dok duboko učenje, posebno konvolucijske neuronske mreže kao što su DeepFace i FaceNet, pružaju veću preciznost. Hibridni pristupi kombiniraju prednosti tradicionalnih i dubokih metoda, dok 3D prepoznavanje i infracrveno prepoznavanje povećavaju tačnost u različitim uslovima.

Mračna strana korištenja

Upotreba tehnologije prepoznavanja lica očito pokazuje dva lica – jedno koje može pozitivno utjecati na društvo i drugo koje može izazvati ozbiljne etičke dileme. Naprimjer, u Poznanu, projekt Insension koristi prepoznavanje lica kako bi pomogao djeci s intelektualnim poteškoćama da se povežu s okolinom, pokazujući potencijal tehnologije da poboljša živote onih kojima je najpotrebnija pomoć. Nasuprot tome, u nekim totalitarnim režimima vladini službenici koriste istu tehnologiju za praćenje kretanja građana i održavanje strogog nadzora, što ukazuje na mračniju stranu upotrebe prepoznavanja lica. Ova kontrastna primjena dodatno naglašava složenost tehnologije prepoznavanja lica i njen utjecaj na društvo. Etika njene upotrebe zavisi od konteksta i ciljeva za koje se koristi, čime se pokazuje da tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša, već da njen utjecaj određuju “ruke” koje njom upravljaju.

Vrhunska zaštita na Olimpijadi u Francuskoj

3 Septembra, 2024

Ljetne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine jedan su od najznačajnijih sportskih događaja ove godine. Iako su simbol mira, jedinstva i sportske izvrsnosti, organizatori su se suočili s raznim sigurnosnim izazovima, od kojih su neki bili zaista neočekivani

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnost na Ljetnim Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine predstavljala je ključni aspekt organizacije ovog globalnog događaja. Održavanje reda i mira tokom sportskih natjecanja koja privlače milione posjetilaca i hiljade sportista iz cijelog svijeta zahtijeva opsežnu pripremu i koordinaciju različitih sigurnosnih tijela. Izazovi su brojni i uključuju prijetnje terorizmom, kibernetičke napade, organizirani kriminal te općenito upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na sigurnosne izazove s kojima su se suočili organizatori i institucije zadužene za očuvanje sigurnosti na Olimpijadi, kao i strategije koje su primijenjene kako bi se osiguralo da događaj prođe bez većih incidenata.

Brojni izazovi

Održavanje reda i mira tokom masovnih sportskih natjecanja kakva je i olimpijada sigurno nije lahko. Upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama uz potencijalne prijetnje terorizmom, organiziranim kriminalom te kibernetičkim napadima samo su neki od aspekata koje je potrebno pažljivo planirati i nadzirati. Sveobuhvatan pristup uključuje upotrebu naprednih tehnologija, intenzivnu obuku sigurnosnog osoblja te blisku saradnju s međunarodnim sigurnosnim agencijama. Izazov je to koji zahtijeva neprekidnu budnost i spremnost na brzo djelovanje kako bi se odgovorilo na sve moguće prijetnje, osiguravajući da Ljetne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine budu siguran i uspješan događaj za sve sudionike. Preko malih ekrana igre su definitivno protekle sigurne i bez incidenata. No, to ne znači da organizatori nisu imali pune ruke.

Kao prvo, jedan od najvećih izazova svakako je bila ceremonija otvaranja Igara. Kako bi izbjegli “kliše”, organizatori su se odlučili da ovaj put učesnicima, gostima i gledaocima širom svijeta ponude nešto posve novo, pa su ceremoniju otvaranja umjesto na stadionu – što je višedecenijska praksa svih zemalja domaćina – izveli na otvorenom, na rijeci Seni. Više od deset hiljada učesnika raspoređenih u 160 brodova prodefilovalo je dionicom dugom šest kilometara, koja vodi ispod 17 gradskih pariskih mostova, čime su organizatori znatno proširili sigurnosni perimetar unutar kojeg je potrebno zaštititi sve sudionike otvaranja – njih više od 320 hiljada, od koji su mnogi političari i najveći domaći i strani dužnosnici. A to je itekako bio veliki izazov. “To je dionica duga šest kilometara i to je, priznat ćete, veoma veliki perimetar za nadziranje. Zato nam je potrebno toliko sigurnosnog osoblja. Naši sigurnosni planovi uzimaju u obzir najnovije događaje i pokušavaju se prilagoditi. Također, vrlo blisko sarađujemo s američkim sigurnosnim službama i njihovom tajnom službom”, izjavio je pred otvaranje Igara Lambis Konstantinidis, šef za planiranje i koordinaciju Olimpijskih igara.

Lažne karte i cyber napadi

Drugi veliki izazov svakako je bio kako zaštititi 11 hiljada učesnika Igara i više od 13 miliona posjetilaca. Zbog sumnje na moguće terorističke prijetnje i napade policija je za osiguranje Olimpijade mobilizirala oko 2.000 agenata i još 35.000 pripadnika različitih snaga sigurnosti koji su bili raspoređeni duž glavnog grada Francuske, ali i Marseja, Lilla i drugih mjesta gdje su se Igre održavale. Angažirani su i helikopteri te poseban Odred za borbu protiv dronova, koji je bio stacioniran na krovovima francuskih gradova i koji je koristio specijalne “radarske topove” kako bi se neutralizirali potencijalni ilegalni dronovi. No, napada na sportiste i posjetioce ipak nije bilo.

Važan dio odbrane predstavljala je i strategija cyber zaštite digitalne infrastrukture. Organizatori su poboljšali praćenje digitalnih platformi i znato pojačali međunarodnu saradnju kako bi se ove prijetnje ublažile. Tako su francuske vlasti i američka Agencija za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost (CISA) prije i za vrijeme održavanja Igara dijelile obavještajne podatke radi jače cyber sigurnosti i ta saradnja je bila itekako uspješna. Prema medijskim izvještajima, od 26. jula do 11. augusta, francuska vladina agencija za kibernetičku sigurnost (ANSSI) zabilježila je 141 cyber incident, od kojih su 119 bili “sigurnosni događaji s malim utjecajem”, a od većih je otkrivena i prevara s oko 700 web-domena koje su prodavale lažne olimpijske karte i smještaj. Za cyber napade je navedeno da dolaze iz Rusije.

Upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama uz potencijalne prijetnje terorizmom, organiziranim kriminalom te kibernetičkim napadima samo su neki od aspekata koje je potrebno pažljivo planirati i nadzirati

Krađa planova osiguranja uplašila naciju

Početkom godine u javnosti se pojavila informacija da je torba s računarom koji sadrži policijske planove osiguranja Olimpijskih igara u Parizu ukradena. Krađa se navodno dogodila u vozu na pariskom željezničkom kolodvoru Gare du Nord, a torba je pripadala inžinjeru zaposlenom u pariskoj gradskoj vijećnici. Tokom ispitivanja policija je ustanovila da je inžinjer torbu stavio u pretinac za prtljag iznad sjedišta u vozu, odakle je i ukradena, a sve je dodatno zabrinula informacija da je u torbi nosio privatni laptop i dva USB stika puna osjetljivih podataka s planovima osiguranja Ljetnih olimpijskih igara. Zbog ovog incidenta policija je bila primorana mijenjati neke od ranije pripremanih planova.

Ozbiljni sigurnosni incidenti

Ako izuzmemo krađu torbe, najveći sigurnosni incidenti koji se svakako mogu povezati s terorizmom i održavanjem Olimpijskih igara dogodili su 26. i 29. jula. Prvi napad dogodio se samo nekoliko sati prije svečane ceremonije otvaranja, kada su nepoznati napadači podmetnuli desetke požara širom francuske brze TGV željezničke mreže, koji je izazvao zastoje u transportu puna tri dana. No organizatori nisu dozvolili da to utječe na otvaranje Igara. I drugi napad, koji se zbio u noći 29. jula u francuskom naselju Vergigny, targetirao je željeznicu. No, ovaj put u fokusu su bili optički kablovi raspoređeni duž trase pruge. Taj je napad zapaljivim materijama, od kojih je jedna pronađena i na jugu zemlje u Marseju, ostavio dobar dio zemlje nekoliko sati bez interneta. Premijer Francuske Gabriel Attal nije želio spekulirati o identitetu počinilaca, ali je zbog obima i načina na koji je izveden napad istakao dozu zabrinutosti. “Ono što znamo je da je ova operacija bila pripremljena, koordinirana i da su meta bili nervni centri naše zemlje. Dodatno zabrinjava i to da su napadači itekako poznavali našu mrežu i da su znali gdje udariti”, rekao je Attal.

Što se tiče samih Igara, ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji, nismo zabilježili nikakve incidente, ako zanemarimo da su igrači Izraela na jednoj fudbalskoj utakmici gađani petardama – koje su nekim čudom prošle kroz rigorozne kontrolne punktove – te upotrebu drona za potrebe špijuniranja protivničke ekipe, što je djelo pomoćnog trenera kanadske ženske fudbalske reprezentacije. Što je najbitnije, sigurnost učesnika i posjetilaca niti u jednom trenutku nije dolazila u pitanje.

Integracijom naprednih sistema za automatizaciju zgrada, ventilaciju i klimatizaciju te tehnologija za gašenje požara na osam lokacija, kompanija Johnson Controls pomogla je Međunarodnom olimpijskom komitetu u prioritetiziranju sigurnosti i operativne efikasnosti

Sigurnosne kompanije “učesnici” Igara

Organizator Olimpijskih igara u samoj pripremi usvojio je dva, za njih važna pravila: bez ruskog i kineskog hardvera i softvera na Igrama te upotreba vještačke inteligencije. Iako se većina ugovora sa proizvođačima sigurnosne opreme i rješenja držala u tajnosti, zna se da su pojedine francuske kompanije, kao što su STid, CDVI, TIL Technologies i IDEMIA, kao značajni proizvođači uređaja za kontrolu pristupa i drugih sigurnosnih rješenja – bile uključene u zaštitu učesnika i infrastrukture. Naprimjer, STid i IDEMIA su igrali ključne uloge u implementaciji naprednih sigurnosnih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju i sisteme za kontrolu pristupa, kako bi osigurali da događaj prođe sigurno i bez incidenata.

Zaštita i nadzor Stade Nautique de Vaires-sur-Marne i rekreacijskog kompleksa Vaires-Torcy, u kojima se održala ceremonija otvaranja, kao i većina vodenih sportova, povjerena je sigurnosnim rješenjima kanadske kompanije March Networks. “Za March Networks je velika čast doprinijeti sigurnosti tako prestižnog globalnog događaja kao što su Olimpijske igre u Parizu. Naša tehnologija i stručnost pomogle su sportistima i gledateljima da se fokusiraju na natjecanja, znajući da su zaštićeni”, rekao je njihov potpredsjednik za Evropu Claus Rønning. Na Stade Nautique u Vaires-sur-Marne, gdje su se održavala natjecanja u veslanju i kanu-kajaku, postavljeni su različiti modeli pametnih AI kamera za nadzor cijelog prostora, a ovaj kompleksni sistem implementiran je u saradnji s francuskim sigurnosnim integratorom RJ45 Technologies. S druge strane, u rekreacijskom kompleksu Vaires-Torcy, koji prima sportiste, gledatelje i turiste, instaliran je cjelokupan sistem solarno napajanih kamera. Oba prostora zaštićena tehnologijom kompanije March Networks, a prvenstveno Command Enterprise softverom, međusobno su bila povezana putem radioveze u dužini od 5 km.

Efikasnost i automatizacija

Na pet olimpijskih lokacija u Parizu koristila se i najnovija tehnologija kompanije Johnson Controls. Integracijom naprednih sistema za automatizaciju zgrada, ventilaciju i klimatizaciju te tehnologija za gašenje požara na osam lokacija, kompanija ne samo da je pomogla Međunarodnom olimpijskom komitetu u prioritetiziranju sigurnosti i operativne efikasnosti već je i doprinijela ambicioznom cilju Komiteta da smanji karbonski otisak ovog događaja za 50% u odnosu na prethodne Igre. Postizanje ovog cilja zahtijevalo je da se infrastruktura zgrada iza olimpijskih lokacija učini energijski efikasnijom i održivijom. Naprimjer, dva najnovija inovativna industrijska rashladna uređaja York 3.3 MW kompanije Johnson Controls u funkciji su u novoj rashladnoj proizvodnoj stanici, postrojenju La Chapelle, koje se nalazi u sportskom i kulturnom kompleksu Adidas Arena. Ova oprema osigurala je održivo i energijski efikasno hlađenje na jednom od glavnih lokacija Igara.

Također, na poznatom teniskom stadionu instaliran je Johnson Controlsov sistem za automatizaciju zgrada Metasys, koji povezuje najvažniju opremu zgrade, uključujući ventilaciju i klimatizaciju, kontrolu rasvjete i upravljanje energijom. Sistem kontrolira i prati performanse te pruža podatke u stvarnom vremenu kako bi menadžeri objekta mogli prepoznati potencijalne probleme, izvršiti prilagodbe i osigurati da stadion radi što efikasnije i održivije.

“Ponosni smo što sarađujemo s ovim prestižnim objektima i pomažemo našim klijentima da postignu željene ciljeve u energijskoj efikasnosti, smanjenju emisija ugljika, sigurnosti, sigurnosnim sistemima i upravljanju zgradama. Naša stručnost u pametnim stadionima i velikim objektima učinila je Johnson Controls partnerom izbora za stadione širom svijeta, a mi nastavljamo inovirati u ovom prostoru kako bismo dodatno unaprijedili iskustvo gledatelja”, izjavio je Marc Vandiepenbeeck, voditelj finansija i predsjednik za EMEA regiju u kompaniji Johnson Controls.

15.000 kamera s vještačkom inteligencijom

Tokom Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine široko su korišteni videonadzorni sistemi s podrškom za vještačku inteligenciju kako bi se poboljšala sigurnost na raznim lokacijama. Ovi sistemi su bili dizajnirani da u stvarnom vremenu prate i analiziraju videosnimke, otkrivajući potencijalne prijetnje kao što su sumnjivi objekti, neobično ponašanje mase i općenito hitne situacije. Oko 15.000 kamera s AI podrškom postavljeno je širom gradova, pružajući sveobuhvatan nadzor i poboljšavajući situacijsku svijest sigurnosnog osoblja.

Ovi AI sistemi su odigrali ključnu ulogu u zaštiti sportista, gledalaca i osoblja, a tehnologija se pokazala posebno efikasnom u prepoznavanju i rješavanju problema prije nego što bi eskalirali, što je pomoglo u održavanju sigurnog okruženja tokom igara. Međutim, upotreba AI nadzora izazvala je i zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti podataka, jer su ovi sistemi prikupljali opsežne podatke s javnih površina. Francuske vlasti su preduzele korake kako bi uravnotežile ove zabrinutosti s potrebom za efikasnom sigurnošću, pridržavajući se strogih EU propisa za zaštitu građanskih sloboda.

Vidimo se u Los Angelesu

Možemo reći da su Olimpijske igre u Parizu održane u atmosferi prilično složenih političkih prilika u Francuskoj i svijetu te pojačanih sigurnosnih prijetnji, uz nekoliko fizičkih i kibernetičkih napada koji su pratili ovaj događaj. Napadi su ciljali ključnu infrastrukturu, uključujući željezničke i IKT sisteme, uzrokujući privremene poremećaje. Iako su Igre protekle bez većih incidenata zahvaljujući opsežnim mjerama zaštite, stalna prijetnja mogućih napada stvorila je ozračje opreza i još jednom naglasila važnost robusnih sigurnosnih sistema tokom ovakvih globalnih događaja.

Supremin BioSign algoritam u Samsung Galaxy S24 seriji

14 Juna, 2024

BioSign 6.0 algoritam za prepoznavanje otisaka prstiju, prvi put predstavljen u Samsung Galaxy S24 telefonima, dobio je priznanje na tržištu zbog znatno veće brzine i sigurnosti prepoznavanja otiska prsta. U poređenju s prethodnom verzijom, veća je tačnost, a kraće vrijeme odziva, što je uveliko poboljšalo iskustvo korisnika

Piše: Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: aarifov@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com

Kompanija Suprema, globalni lider na tržištu sigurnosnih rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, isporučila je najnoviju verziju BioSign algoritma za ultrazvučno prepoznavanje otiska prsta ispod ekrana za Samsungovu Galaxy S24 seriju pametnih telefona, uz podršku druge generacije Qualcommovih 3D zvučnih senzora. Saradnja sa Samsungom traje još od 2019. godine, kada je u Galaxy S10 telefone Suprema ugradila algoritam za prepoznavanje otiska prsta. Takav se algoritam nastavio ugrađivati u brojne Galaxy S serije, zasluživši priznanje za svoje vrhunske tehnološke mogućnosti.

Brži i sigurniji

Verzija BioSign 6.0, prvi put predstavljena u Samsung Galaxy S24 telefonima, dobila je priznanje na tržištu zbog znatno veće brzine i sigurnosti prepoznavanja otiska prsta. U poređenju s prethodnom 5.0 verzijom, BioSign 6.0 je tehnološkom inovacijom istovremeno povećao i brzinu i preciznost. Veća je tačnost, a kraće vrijeme odziva, što je uveliko poboljšalo iskustvo korisnika. Posebno je vrijedan pažnje optimizirani algoritam za analizu otiska prsta baziran na vještačkoj inteligenciji koji efikasno prepoznaje obilje podataka o otiscima prstiju dobivenih putem Qualcommovog 3D zvučnog senzora druge generacije.

Otvorena vrata za širenje na tržištu

“Usvajanje Supremine tehnologije za prepoznavanje otiska prsta u Samsung Galaxy seriji pametnih telefona značajno je priznanje našim vrhunskim tehnološkim mogućnostima na globalnom tržištu. BioSign 6.0 pruža izvanredne performanse i povećava praktičnost korištenja u poređenju s postojećim tehnologijama, stvarajući preduslove za širenje tržišta. Naša posvećenost kontinuiranom napretku u tehnologiji prepoznavanja otisaka prstiju i lica pogonjenom vještačkom inteligencijom otvara nam vrata na tržištu prepoznavanja biometrijskih karakteristika”, rekao je James Lee, osnivač i predsjednik Uprave kompanije Suprema.

Inače, Samsung Galaxy serija telefona jedna je od najpoznatijih linija pametnih telefona već dugi niz godina na tržištu. Ona obuhvata širok spektar modela, od premium do telefona srednje i niže klase, nudeći različite opcije za potrošače širom svijeta. Model S24 jedan je od posljednjih u nizu Android premium telefona Galaxy serije i krasi ga moderan dizajn s visokokvalitetnim materijalima, vrhunskim AMOLED ekranom, odličnom kamerom te mnoštvom interne i radne memorije.

Što se tiče proizvoda pod brendom Qualcomm, riječ je o proizvodima kompanije Qualcomm Technologies i/ili njenih podružnica. Qualcomm je zaštitni znak ili registrovani zaštitni znak kompanije Qualcomm Incorporated.

Salto: I cloud i lokalna pametna kontrola pristupa

22 Maja, 2024

BLUEnet serija kontrolera vrata kompanije SALTO pruža pametniju, fleksibilniju alternativu tradicionalnim kontrolerima pristupa. Zahvaljujući BLUEnet bežičnoj tehnologiji, nema zamjene žica ili potrebe za skupim instalacijama

Piše: Mihael Pinsone Slanc, regionalni menadžer za razvoj poslovanja, SALTO Systems; E-mail: m.slanc@saltosystems.com

Kompaktan asortiman BLUEnet kontrolera vrata, koji se mogu montirati na DIN šinu, moguće je proširiti pomoću BLUEnet bežične tehnologije, čime je omogućen pristup kroz cloud i lokalnu konfiguraciju sistema. Zahvaljujući malom kućištu, BLUEnet kontroler vrata odličan je za standardnu montažu na DIN šine, čime se optimizira upotreba kablova bez obzira na vrstu objekta. Instalacija je također jednostavna. Kontroler se može ugraditi u standardne električne razvodne ploče i mala kućišta radi brze montaže DIN šina.

Inovativno, fleksibilno i isplativo

Zahvaljujući SALTO BLUEnet bežičnoj tehnologiji, ova serija kontrolera pruža pametniju i fleksibilniju alternativu tradicionalnim kontrolerima pristupa. Nema potrebe za zamjenom žica, što smanjuje uobičajene i jedne od najvećih troškova instalacije. Njihova univerzalna kompatibilnost omogućava im da se lako integrišu s bilo kojom pristupnom tačkom za upravljanje automatskim sistemima vrata i vezama za pristupne tačke (ulaz/izlaz), što također optimizira kabliranje. SALTO BLUEnet Wireless online i SVN-Flex funkcionalnosti isporučuju ekonomičnu kontrolu pristupa koja proširuje zaštitu na otvore bez vrata, kao i na vrata koja bi inače bilo preteško ili skupo zaštititi.

Visok nivo sigurnosti

SALTO BLUEnet serija kontrolera ispunjava kriterije za najvišu ocjenu za sigurnosti u industriji. Njihove standardne šifrirane komunikacije garantuju maksimalnu sigurnost i BLUEnet povezivanje. Dizajnirana za kontrolu električnih kapija, automatskih vrata, barijera i liftova, ova serija pruža novi nivo pristupačnosti, funkcionalnosti i sigurnosti koja lako upravlja pristupnim dozvolama. Kompatibilnost s kompletnom linijom SALTO pametnih pristupnih rješenja čini BLUEnet kontroler vrata odličnim izborom za siguran ali i svestran pristup.

Tehničke karakteristike

Standardna jedinica je kompletan kontroler za jedna vrata. Ona se može koristiti spojena na internet ili kao samostalan uređaj. U potpunosti je kompatibilna sa SALTO tehnologijama i njenim glavnim funkcionalnostima, kao što su SVN-Flex, detekcija vrata, daljinsko otvaranje, zaključavanje itd. Jedinica koristi dva interfejsa, dva su porta za releje, a jedan za SALTO čitač. Konfigurisana je za Wiegand ulaz te radi na temperaturama od -35ºC do 70ºC. Podržava bežičnu konfiguraciju zahvaljujući BLUEnet povezivosti, a kompatibilna je sa SALTO cloud i lokalnim platformama za pametnu kontrolu pristupa.

Hikvision: Integracija audio i video sustava za brže i proaktivnije odgovore

2 Aprila, 2024

Opremljeni alarmima u stvarnom vremenu za bilo koju neželjenu aktivnost, ovi sustavi mogu izdavati upozorenja uživo ili ona unaprijed snimljena, aktivno odvraćajući uljeze. U kombinaciji s kamerama koje podržavaju snimanje pri slabom osvjetljenju, zaštita od noćnih provala je znatno poboljšana

Piše: Odjel marketinga, Hikvision Adriatic ; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Sigurnost perimetra ključna je za poslovne subjekte, ali i za vlasnike kuća. Nadogradnja s kombinacijom mrežnih zvučnika i videosigurnosnih sustava omogućuje ne samo gledanje već i interakciju s osobama na kameri. Profesionalni zvučnici znatno poboljšavaju kvalitetu i glasnoću zvuka u usporedbi s kamerama s ugrađenim zvučnicima, osiguravajući jasniju komunikaciju tijekom sigurnosnih događaja. Ovaj proaktivan pristup integraciji audio i video sustava u borbi protiv sigurnosnih prijetnji povećava situacijsku svijest i sprečava gubitke.

Sigurnost stambenih objekata

Mrežna integracija audio i video sustava pruža sveobuhvatnu sigurnost za stambene zajednice i vile, s naglaskom na prevenciju krađa i provale. Opremljeni alarmima u stvarnom vremenu za bilo koju neželjenu aktivnost, ovi sustavi mogu izdavati upozorenja uživo ili ona unaprijed snimljena, aktivno odvraćajući uljeze. U kombinaciji s kamerama koje podržavaju snimanje pri slabom osvjetljenju, poput IR kamera, zaštita od noćnih provala je znatno poboljšana. Bilo da putujemo ili smo odsutni zbog posla, ovaj integrirani sustav osigurava naš prostor i čini nas bezbrižnim.

Sigurnost skladišta i ureda

Skladišta i uredske zgrade suočavaju se s nizom sigurnosnih prijetnji, uključujući provale, grafite i krađu. Mrežni zvučnici integrirani s videosigurnosnim sustavom mogu odvratiti potencijalne incidente prije nego što se dogode emitiranjem upozorenja neovlaštenim osobama. Emitiranjem poruka poput “Neovlašteno ulazite na posjed, molimo napustite područje” potencijalni provalnici odmah su upozoreni na svoju neovlaštenu prisutnost. Također, putem dvosmjernih zvučnih upozorenja u stvarnom vremenu s centralizirane lokacije sve sumnjive strane mogu biti obaviještene da ne smiju biti prisutni u određenim područjima. Ova integracija audio i video sustava pojačava sigurnosne procedure, čuvajući štićenu imovinu.

Kritične infrastrukture

Za velike, visokoosigurane objekte poput zračnih luka ili elektrana složenost prijetnji eskalira do kršenja zone, sabotaže, pa čak i terorizma. U ovim je scenarijima posebno važno video i audio povezivanje. Zamislite zračnu luku s velikom ogradom koja pokriva znatnu udaljenost. Termalne kamere postavljene su tako da učinkovito detektiraju sve neovlaštene upade, čak i noću. Nakon otkrivanja, kamere PTZ (pan, tilt, zoom) automatski se usredotočuju na točnu lokaciju potencijalne provale. Uz to, integracija mrežnih zvučnika djeluje kao sredstvo odvraćanja, koristeći prethodno snimljene poruke ili izravnu komunikaciju kako bi odvratili kriminalce. Ali, izazovi i dalje postoje jer provalnici mogu pokušati skrenuti pažnju ili izazvati lažne alarme. Da bi se to riješilo, kamere se koriste naprednim inteligentnim algoritmima koji točno razlikuju stvarne prijetnje od lažnih alarma. Na taj način ovaj sveobuhvatan sustav osigurava vrhunsku sigurnost na prostranim vanjskim prostorima putem točne procjene situacije i učinkovitog odgovora.

Integracija zvuka i videa s Hikvisionom

Hikvision poboljšava sigurnosno iskustvo kupaca integracijom svojih raznolikih videonadzornih proizvoda s mrežnim zvučnicima. U situacijama praćenja uživo kamere donose jedinstvene prednosti slike kroz napredne tehnologije kao što su DarkFighter i ColorVu, koje se ističu u uvjetima slabog osvjetljenja. Hikvision poboljšava i aktivnu zaštitu preciznim alarmima i brzim reakcijama. Na primjer, tehnologija Smart Hybrid Light omogućuje kamerama da pokrenu vidljivo svjetlo kad se pojavi vozilo ili osoba, bilježeći ključne detalje u živim bojama. Ta preciznost omogućuje mrežnim zvučnicima optimalno odvraćanje provalnika, jer jasna slika osigurava točnu aktivaciju alarma i učinkovite zaštitne mjere.

Kao odgovor na potencijalne prijetnje, Hikvisionovi mrežni zvučnici dostavljaju prethodno snimljene poruke ili poruke uživo, pružajući izvanrednu kontrolu incidenata samo kamerama. Hikvisionovi zvučnici podržavaju do 124 dB akustičnog tlaka, pokrivajući jačinom udaljenosti do 300 metara. Mogu sadržavati do 1000 audiomaterijala, omogućujući opcije prilagodbe za borbu protiv vandalizma, upada i provala.

Tim se mrežnim zvučnicima i povezanim uređajima može upravljati odjednom s Hikvisionovim softverom. Kombinacija aktiviranja videoalarma i zvučnog upozorenja, nakon čega slijede videoizvori uživo za provjeru, pojednostavljuje automatizaciju sigurnosnog procesa. S integracijom zvuka i videa korisnici se mogu opustiti jer znaju da je njihova sigurnost u dobrim rukama. Više informacija o Hikvisionovim mrežnim zvučnicima može se naći na web-stranici: https://www.hikvision.com/europe/.

Mrežni zvučnici integrirani s videosigurnosnim sustavom mogu odvratiti potencijalne incidente prije nego što se dogode emitiranjem upozorenja neovlaštenim osobama poput “Neovlašteno ulazite na posjed, molimo napustite područje”.

Suprema: Moja privatnost na mom mobitelu

13 Marta, 2024

Posljednjih godina krajolik kontrole pristupa znatno se promijenio zbog evoluirajućih tehnoloških trendova i veće svijesti o pitanjima privatnosti i sigurnosti. Biometrijski sistemi preuzimaju ulogu zaštitnika osjetljivih prostora poput kancelarija i zgrada. No, ovu tranziciju prati niz složenih izazova

Piše: Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: aarifov@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com

Preciznost i višestruki modaliteti razlozi su koji stoje iza sve većeg usvajanja biometrijskih sistema kontrole pristupa, od prepoznavanja otiska prsta do naprednog prepoznavanja lica. Ovakav širok spektar mogućnosti nudi verifikaciju identiteta koja se nekada smatrala naučnom fantastikom. Dovelo je to do toga da organizacije širom svijeta prihvate biometriju kao dio svojih strategija kontrole pristupa.

Ipak, ovaj rast izazvao je goruću zabrinutost, posebno u eri obilježenoj povredom podataka i povećanom zabrinutošću za privatnost. Zaštita vrijednih informacija postala je glavni prioritet, usklađen sa strogim propisima o privatnosti kao što je GDPR. Kao odgovor na ove izazove, Suprema uvodi inovativnu funkciju Template on Mobile (ToM) u BioStar 2 sistemima. ToM predstavlja paradigmu mobilnog pristupa, jer sigurno pohranjuje uzorke lica na pametnim telefonima korisnika i eliminiše potrebu za oslanjanjem na servere kompanije za pohranu biometrijskih podataka.

Zaštita privatnih podataka

ToM omogućava korisnicima da sigurno čuvaju akreditive s uzorcima lica na svojim pametnim telefonima, smanjujući potrebu da se kompanijama povjeri zaštita takvih osjetljivih biometrijskih podataka. Ova funkcija znatno pomaže organizacijama u usklađivanju s odredbama GDPR-a i prestanku pohranjivanja podataka korisnika na centralne servere, čime se decentralizira upravljanje podacima.

Praktičnije korištenje

Mobilni pristup pomoću ToM-a omogućava korisnicima da uđu u zgrade koristeći isključivo svoje pametne telefone. Korisnici ne moraju nositi fizičke ključeve ili RFID kartice koje se mogu izgubiti, zaboraviti ili oštetiti. Štaviše, kako bi poboljšali performanse autentifikacije, korisnici mogu samostalno ažurirati svoju sliku ili biometrijske podatke koji se koriste za autentifikaciju.

Lahko upravljanje i neograničena skalabilnost

ToM pojednostavljuje zadatak administratora tako što korisnicima omogućava da samostalno unesu svoje biometrijske akreditive. Osim toga, budući da korisnici pohranjuju akreditive na pametne telefone, kompanije mogu uštedjeti na memoriji i postići neograničenu skalabilnost bez potrebe za dodatnim serverima. ToM integriše mobilni pristup i biometrijsku autentifikaciju u metodu višefaktorske autentifikacije i time čini pristup sigurnijim, ali i dalje praktičnim.

Veća sigurnost

Suprema nudi najveći izbor akreditiva s multifaktorskom autentifikacijom u cijeloj industriji, koji su kompatibilni s autentifikacijom lica, prepoznavanjem otiska prsta, RFID karticom, PIN-om, mobilnim pristupom, QR kodom i akreditivima s bar kodom. Suprema je u svoje najnaprednije AI rješenje za kontrolu pristupa pomoću prepoznavanja lica BioStation 3 uvrstila u Template on Mobile uslugu. Sada i kompanije i korisnici mogu pristupiti inovativnim karakteristikama ToM-a, otvarajući novu eru pogodnosti i sigurnosti.

Napredniji način zaštite aerodroma

7 Marta, 2024

Sve više se svjetlosna detekcija i klasifikacija (LiDAR – light detection and ranging) koristi za unapređenje sigurnosti i efikasnosti aerodroma. U ovom članku ćemo razmotriti višestruke prednosti ove tehnologije u okruženjima s velikim protokom ljudi

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Nema potrebe diskutirati o tome koliko je za aerodrome važna sigurnost, naročito usred brojnih sigurnosnih incidenata u zračnim lukama širom svijeta. Tako je kompanija Osprey Flight Solutions od januara do jula 2022. izdala pet upozorenja na pucnjave na aerodromima Dallas Love Field, Miami, San Francisco, Greenville-Spartanburg i Nashville, od kojih su neke dovele do prekida njihovog rada. Osprey je također izdao tri upozorenja na incidente ubodom nožem radnika i putnika iste godine na aerodromima u San Franciscu i Boston Logan. Kako bi se suprotstavili ovim problemima, aerodromi usvajaju napredne sigurnosne sisteme kao što su videonadzor i kontrola pristupa.

Zašto je lidar pogodan za aerodrome?

Svjetlosna detekcija i klasifikacija se sve više koristi za unapređenje sigurnosti, operativne efikasnosti i iskustva putnika na aerodromima. Lidar funkcioniše tako što emituje laserske zrake u okolinu, koje se odbijaju od objekata i vraćaju do senzora (optičkog prijemnika), omogućavajući sistemu da nacrta veoma detaljnu 3D mapu okoline.

“Nekoliko je vodećih udruženja međunarodnih aerodroma u 2023. godini krenulo u važne projekte upotrebe tehnologije lidara koji će donijeti napredne mogućnosti praćenja protoka ljudi na desecima hiljada kvadratnih metara. Svjetlosna detekcija i klasifikacija sada je prepoznata kao sljedeća generacija tehnologije za praćenje protoka ljudi. Ovaj prelazak na pokrivanje velikih zona, kao što su terminali ili čak cijeli aerodromi, iskorak je u odnosu na početnu fazu u kojoj su se stereovizijske kamere pretežno koristile u lokalnim i relativno malim područjima za praćenje dodirnih tačaka, poput zona pasoške kontrole”, rekao je Raul Bravo, osnivač Outsighta.

“Praktične primjene 3D lidar rješenja preokret su za veću sigurnost i bolji rad aerodroma, kao i za poboljšanje iskustva putnika od kretanja ivičnjakom do ukrcavanja u avion. Iz tehnološke perspektive, 3D lidarska rješenja mogu kontinuirano pratiti ljude u velikim i gustim okruženjima s izuzetnom preciznošću, videći daleko izvan ograničenja konvencionalnih 2D videoslika i analitike”, kaže Enzo Signore, izvršni direktor Quanergy Solutionsa.

Lidar nudi određene prednosti u odnosu na druge vrste sigurnosnih sistema, naprimjer videonadzor. Posebno je velika prednost zaštita privatnosti. “Osim pouzdanog otkrivanja neovlaštenih upada uz nisku stopu lažnih alarma, zaštita ličnih podataka je posebno važna na aerodromima. Lidar prikuplja podatke anonimno, štiteći pravo na privatnost. S većim vidnim poljem i fleksibilnijim opcijama montaže, lidari su također isplativiji od kamera jer ih je potrebno manje da se pokrije željeno područje”, mišljenja je Florian Petit, suosnivač Blickfelda.

Kada se koristi s odgovarajućim softverom za obradu podataka, svjetlosna detekcija i klasifikacija se sve više preferira na aerodromima zbog preciznosti u praćenju kretanja putnika i inherentne anonimnosti. “Ova tehnologija ne bilježi nikakve lične detalje i samim tim je usklađena sa zakonima o zaštiti privatnosti kao što je GDPR, što smanjuje pravne i etičke probleme. Ova anonimnost također povećava prihvatljivost lidara među putnicima i osobljem, povećavajući sigurnost aerodroma i operativnu efikasnost”, rekao je Bravo i istakao da Outsight koristi RoboSenseov lidar na nekoliko aerodroma. “Budući da je RoboSense sada u mogućnosti da masovno proizvodi svoj lidar, ova rješenja su postala cjenovno pristupačnija od tradicionalnih kamera ili stereovizijskih sistema, a nude i veću vrijednost”, kaže on.

Svjetlosna detekcija i klasifikacija nudi određene prednosti operaterima aerodroma u odnosu na konvencionalne sigurnosne sisteme kao što je videonadzor

Sigurnost

Lidarska rješenja imaju i sigurnosne i nesigurnosne primjene na aerodromima, jer ne samo da povećavaju sigurnost već i efikasnost rada, a unapređuju i korisničko iskustvo. Prema Signoreu, proboj perimetra, čak i samo jedan, potencijalno može dovesti do zastoja u radu aerodroma, što dovodi do kašnjenja letova i ugrožavanja sigurnosti putnika i osoblja. “Posljedice mogu uključivati značajne finansijske posljedice za aerodrome, uključujući prilično velike kazne, štete i gubitak miliona dolara prihoda. 3D lidar je dokazana tehnologija za superiornu detekciju upada u perimetar. 3D lidar također je visokoefikasno sredstvo sprečavanja premalog razmaka među putnicima i naguravanja kroz sigurnosne prepreke i okretna vrata u zaštićeno područje, što je sigurnosni izazov na prometnim aerodromskim terminalima”, kaže on.

“Neovlašteni pristup kritičnim područjima, kao što su zone za parkiranje aviona, mora se odmah otkriti i aktivirati alarm radi brze intervencije sigurnosnog osoblja”, rekao je Petit. “Istovremeno, rješenje za detekciju mora aktivirati samo alarm za neovlašteni ulazak ljudi. Sistemi za detekciju upada kojima nedostaju 3D lidarski podaci često ne uspijevaju u tome, što rezultira brojnim lažnim alarmima koje pokreću, naprimjer, vegetacija ili životinje.”

Operativna efikasnost

Lidar može pružiti uvid u popunjenost i pješački promet na aerodromu. Ovo, zauzvrat, može pomoći operaterima da efikasnije alociraju resurse. “Iz operativne perspektive, lidar olakšava efektivnu alokaciju resursa i upravljanje osobljem u realnom vremenu. Napredna softverska rješenja, poput onih koje nudi Outsight, uvode jedinstvene funkcije poput automatskog otkrivanja punih redova. Ako se ne riješe na vrijeme, takve situacije mogu dovesti do nezadovoljstva putnika”, rekao je Bravo. “3D rješenje za svjetlosnu detekciju i klasifikaciju isporučuje nove izvore podataka o kretanju pješaka i vozila i gustoći/zauzetosti, omogućavajući upravi aerodroma da bolje alocira kadrovske resurse i procese. To uključuje sve, od rukovanja prtljagom do upravljanja redovima za dostavu hrane u maloprodajnim prostorima te usluge prijevoza osoblja i putnika”, napominje Signore.

Poboljšano korisničko iskustvo

Sigurnost neminovno vodi i do boljeg korisničkog/putničkog iskustva na aerodromu. 3D lidar pruža mogućnost istovremenog praćenja do 600 pojedinaca na pretrpanim terminalima, uključujući područja za čekiranje karata, sigurnosne kontrolne punktove, prolaze za ukrcavanje u avion, prodavnice i restorane te sisteme za transport i prtljaga i područja za njegovo preuzimanje. Ovdje prebrojavanje i praćenje ljudi i vozila može pomoći u upravljanju vremenima zadržavanja u redovima kako bi se osiguralo glatko poslovanje, što u konačnici poboljšava iskustvo putnika.

Ispravna instalacija lidarskog sistema

Kao što smo ranije spomenuli, lidar se sve više koristi na aerodromima u sigurnosne i nesigurnosne svrhe. Ali kako se takav sistem može pravilno postaviti? “Da bi se izbjeglo dugo čekanje na sigurnosnim kontrolnim punktovima, detektuje se i analizira broj i kretanje putnika u sali za čekiranje karata. Lidarska tehnologija prebrojavanja ljudi omogućava prilagođavanje osoblja na sigurnosnim kontrolnim punktovima stvarnom prometu putnika”, rekao je Florian Petit, suosnivač Blickfelda.

Prednosti u odnosu na videonadzor

Svjetlosna detekcija i klasifikacija nudi određene prednosti operaterima aerodroma u odnosu na konvencionalne sigurnosne sisteme kao što je videonadzor. “3D lidarski senzori mogu pokriti veoma veliko područje u poređenju s tradicionalnim kamerama. Budući da je hiperprecizan, 3D lidar pruža značajnu prednost u ukupnoj cijeni vlasništva, koja postaje još veća kada se uzme u obzir trošak infrastrukture, kabliranja i instalacije. Ukratko, potrebno vam je samo nekoliko lidarskih senzora da pokrijete isto područje koje bi inače zahtijevalo nekoliko videonadzornih kamera”, kaže Enzo Signore, izvršni direktor Quanergy Solutionsa. Lidarska tehnologija nekad je bila prilično skupa i više na nivou prototipa, a sada je mnogo pristupačnija i cjenovno i u smislu performansi. Vrijednost RoboSense lidara, naprimjer, prilično je impresivna. Zahvaljujući tehnološkom napretku kompanije i povećanju proizvodnje, postao je pristupačnija opcija u odnosu na obične sisteme kamera. Ono što doprinosi njegovoj isplativosti je korištenje manje jedinica po kvadratnom metru. Samim tim je svega potrebno manje: od hardvera do instalacija, ožičenja, umrežavanja i tekućeg održavanja.

Bravo dodaje da ušteda od smanjenja broja lažnih alarma uz pomoć lidara također može biti znatna. “Napredne funkcije lidara znatno smanjuju problem lažnih alarma, što je glavni problem u sigurnosnim operacijama, gdje stope lažnih alarma mogu dosegnuti i do 97 posto, što dovodi do zanemarivanja uzbuna i potencijalnih sigurnosnih propusta. Procjenjuje se da su lažni alarmi u 2022. izazvali troškove u iznosu od 1,8 milijardi američkih dolara u izgubljenim resursima. Svjetlosna detekcija i klasifikacija, posebno kada je uparena sa sofisticiranim softverom, značajan je napredak u ovoj oblasti”, rekao je on.

Uspješno implementiranje lidarskog rješenja ovisi o tri kritična aspekta: radu sa stručnjacima za lidarsku tehnologiju, posebnoj ekspertizi u hardveru i softveru te korištenju naprednog softvera za 3D simulaciju

Udružen s kamerama

Ipak, to ne znači da lidar ne može raditi s kombinaciji s kamerama na aerodromima. Ustvari, te se tehnologije mogu prilično dobro nadopunjavati. “3D lidar može lako postati ʻtreće okoʼ svakog sistema sigurnosnih kamera. 3D lidarski senzori pružaju PTZ kamerama geolociranje objekta sa vrhunskom preciznošću kako ne bi izgubile iz vida ljude/objekte identificirane za praćenje”, rekao je Signore. U mnogim scenarijima, nakon korištenja lidarske tehnologije za otkrivanje neovlaštenih upada, kamere se koriste za potvrdu incidenta, što može biti od koristi i na aerodromima. Međutim, u ovom procesu mora se posvetiti pažnja zaštiti prava na privatnost pojedinaca. “Visoka rezolucija podataka koje pruža Blickfeldovo rješenje može u određenim slučajevima eliminirati potrebu za kamerama za potvrdu i anonimno razlikovati ljude od drugih objekata”, rekao je Petit.

Razumijevanje aerodromskog okruženja

Kao i kod drugih vrsta sigurnosnih rješenja, postavljanje lidarskog sistema na aerodromima zahtijeva pažljivo planiranje i temeljno razumijevanje aerodromskog okruženja. “Primjena 3D lidara na komercijalnim aerodromima mora biti strateški planirana i raspoređena baš kao rješenje sa sigurnosnim kamerama kako bi se osiguralo postizanje željene pokrivenosti širokog područja”, pojašnjava Signore.

“Optimalna instalacija zavisi od specifičnih lokalnih uslova. Obično se preporučuje instalacija na plafonu hodnika ili drugim višim tačkama, omogućavajući senzorima da imaju širok pregled i minimizirajući broj potrebnih uređaja. Sa Blickfeldovim Qb2 lidarskim rješenjem, instalacija i rad su izrazito jednostavni. To je zbog softvera u uređaju, koji zahtijeva manje kablova i mogućnosti WLAN prijenosa podataka”, smatra Petit.

Uspješno implementiranje lidarskog rješenja ovisi o tri kritična aspekta: radu sa stručnjacima za lidarsku tehnologiju, posebnoj ekspertizi u hardveru i softveru te korištenju naprednog softvera za 3D simulaciju. Složena priroda lidarske tehnologije zahtijeva saradnju s iskusnim profesionalcima. Ova specijalizirana tehnologija zahtijeva stručnost koju mnoge kompanije koje tradicionalno nude starija rješenja kao što su nadzor objekata u Wi-Fi polju ili stereovizija možda nemaju.

“Od suštinskog je značaja da hardverske i softverske komponente isporuče stručne osobe, zadržavajući punu interoperabilnost. Izrada lidarskog softvera je složen zadatak, izazovniji od tradicionalnog softvera za kompjuterski vid za kamere, i zahtijeva vlastiti skup specijaliziranih vještina, različitih od dizajna i proizvodnje hardvera”, zaključio je Bravo. Kada je riječ o planiranju, napredni alati poput Outsightovog 3D lidarskog simulatora su neophodni u optimizaciji podešavanja senzora, što je ključni korak u ugradnji. Korišten u više od 2.000 projekata, ovaj alat je i pionir i lider u svojoj oblasti.

Nomadis: Detektori metala

24 Decembra, 2023

Detektori metala, od skromnih početaka do sofisticiranih modernih uređaja, postali su neizostavan dio sigurnosnih sistema diljem svijeta. Proučavajući povijesne korijene, razvoj i široku primjenu, otkrivamo kako su ovi uređaji evoluirali u nepogrešive čuvare sigurnosti

Piše: Jani Ferjan, CEO Nomadis; E-mail: info@nomadis.si

Povezivanje detektora metala s povijesnim događajima može se pratiti sve do atentata na američkog predsjednika Jamesa Garfielda 1881. godine. Neposredno nakon tog događaja izumitelj Alexander Graham Bell ponudio je svoju tehničku pomoć u stvaranju uređaja koji bi mogao detektirati zrno metka u tijelu predsjednika. Zajedno s kolegama iz Nacionalne akademije znanosti, Bell je stvorio elektromagnetski detektor metala, koji je postao prvi korak u sigurnosnim praksama kakve poznajemo danas.

Povijesni korijeni

Razvoj u narednim godinama omogućio je upotrebu prvih detektora metala za deminiranje u Prvom svjetskom ratu. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća detektori metala dobili su novu, širu namjenu koja je zauvijek promijenila standarde u sigurnosti. Prvi prolazni detektor metala, odnosno detektorska vrata 1920. predstavili su znanstvenici H. Geffchen i H. Richter u Njemačkoj, u pokušaju da se, bez fizičkog kontakta i pregleda, spriječi krijumčarenje skupocjenog materijala i proizvoda iz tvornice. U današnje vrijeme proizvođači sigurnosnih detektora metala mogu ponuditi vrhunske uređaje s niskim troškovima operativnog rada i održavanja, omogućavajući veliki broj prolaznika i istovremeno visok nivo sigurnosti. U nastavku ćemo navesti i nekoliko različitih primjena detektora.

Na aerodromima
Detektorska vrata, poput Garrett PD6500i, za upotrebu na osjetljivim kontrolnim tačkama kao što su aerodromi moraju ispunjavati najviše sigurnosne standarde i imati sve potrebne međunarodne sigurnosne, kao i zdravstvene certifikate. Detektorska vrata ne smiju nikako utjecati na zdravlje osoba koje kroz njih prolaze (npr., ako prolaznici imaju ugrađen pejsmejker ili ako su u pitanju trudnice). Ona koriste višezonsku detekciju i osoblje u trenutku alarma dobija LED svjetlosni signal u zoni u kojoj se nalazi metalni predmet, što omogućava bržu dodatnu kontrolu ručnim detektorom, a ne utječe se na protok putnika. Zbog visoke razine sigurnosti na vratima je po traženom standardu uključen program za detekciju na aerodromima i ona su podešena na visoku osjetljivost.

U zatvorima
Detektorska vrata Garrett PD6500i pružaju najvišu razinu sigurnosti i u zatvorskim uvjetima, smanjujući rizik da posjetitelj ili zatvorenik unese opasne predmete. Vrata koriste višezonsku detekciju u oba panela, što znači da je osjetljivost detekcije podjednako raspoređena po prolazu u vratima. Zbog visoke razine sigurnosti na vratima je uključen program za detekciju svih vrsta metala i vrata su, također, podešena na najvišu osjetljivost.

U sudovima i drugim državnim institucijama
Detektorska vrata su ključni elementi sigurnosti i u državnim institucijama, gdje često čuvaju glavne ulaze u zgrade. Zbog potrebe za velikim brojem prolaza, vrata su podešena tako da zaustavljaju samo one metale koji su karakteristični za sve vrste oružja, dok sitni i bezopasni predmeti ne aktiviraju alarm. Na kontrolnoj tački osoblje je opremljeno i ručnim detektorima metala, tipa Garrett SuperWand ili SuperScanner, kako bi mogli brzo i učinkovito izvršiti pregled bez fizičkog kontakta. To je naročito važno ako se radi o kontroli osobe suprotnog spola.

U školama
Detektorska vrata i ručni detektori metala igraju važnu ulogu u sprečavanju unošenja opasnih predmeta u prostorije škole, pružajući sigurnost učenicima, osoblju i roditeljima. Svi, od nastavnika i školskih upravitelja do kriminologa i psihijatara, pokušavaju utvrditi temeljni uzrok nasilja u školama, koje je u posljednje vrijeme promijenilo sigurnosnu situaciju i u našoj regiji. U usporedbi sa školama bez detektora metala, škole s detektorima metala u, npr., SAD-u pokazuju smanjeni broj učenika koji nose oružje (78% prema 14%), što nas navodi da se zapitamo jesu li detektori metala učinkoviti u stvaranju sigurnijih škola? Odgovor je, naravno, da jesu.
Korištenjem detektora metala postižemo i dodatni učinak, jer samo postojanje detektorskih vrata može djelovati kao odvraćajući faktor. Svijest o prisutnosti ovih mjera može odvratiti potencijalne prijestupnike od pokušaja unošenja opasnih predmeta.

U klubovima i kasinima
U zabavnim objektima detektorska vrata pomažu u održavanju reda i sprečavaju unos oružja ili drugih opasnih predmeta. Nakon nasilnih događaja u jednom noćnom klubu u regiji, postalo je očito da detektorskim vratima zaustavljamo unos oružja, a da istovremeno ne smanjujemo protok posjetitelja. Rezultat upotrebe detektora metala na ulazu u prostorije kluba nije samo očito povećanje sigurnosti već i povećanje renomea lokala u kojem će se posjetitelji osjećati sigurno.

U industriji
Detektorska vrata i ručni detektori metala u industriji koriste se za sprečavanje iznošenja skupocjenih materijala ili proizvoda, čime se čuva integritet i smanjuje trošak proizvodnje. U modernoj industriji često se koriste skupi materijali koji su posljedično dovoljan motiv za pokušaj krađe. Detektorska vrata ili ručni detektori metala detektiraju sve vrste metala – željezo, magnetne i nemagnetne metale poput titana ili inoksa. Detektorom metala na izlaznoj kontrolnoj tački postižemo deterentni učinak, jer samo postojanje detektorskih vrata na izlazu djeluje kao odvraćajući faktor.

Implementacija detektora metala u sigurnosni sustav

Firma Nomadis d.o.o. ovlašteni je zastupnik renomiranog proizvođača Garrett Electronics i u našoj regiji nudi sveobuhvatne usluge klijentima, fokusirajući se na pružanje vrhunskih i ekonomičnih rješenja za povećanje sigurnosti. Ove usluge obuhvataju savjetovanje, dostavu, montažu, osnovno obučavanje operatera i servis, osiguravajući da klijenti dobivaju ne samo vrhunsku opremu već i podršku koja im je potrebna za uspješnu implementaciju detektorskih vrata.

Budućnost detektora metala

Budući razvoj detektora metala usmjeren je na integraciju naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, dubokog učenja i senzorskih inovacija. Očekuje se da će budući detektori metala biti još precizniji, brži i prilagođeniji raznolikim sigurnosnim potrebama. Od prvog rudimentarnog detektora metala do savremenih, sofisticiranih uređaja ovi instrumenti postali su ključni za očuvanje sigurnosti u različitim okruženjima. Ručni detektori – poput SuperScannera i SuperWanda, pružaju mobilnost i preciznost, dok detektorska vrata, poput Garrett PD6500i ili najnovijeg Paragona, osiguravaju širu sigurnost. S neprestanim tehnološkim napretkom, detektori metala ne samo da čuvaju sadašnjost već oblikuju i sigurniju budućnost.

S detektorom metala postižu se pozitivni rezultati, praktično, odmah nakon ugradnje, što je potrebno znati ukoliko nam treba efikasna, brza i visoka razina sigurnosti

FORXAI Mirror: Pametno ogledalo za pregled zaštitne opreme

5 Decembra, 2023

Kompanija Konica Minolta je u septembru ove godine na Međunarodnom sajmu strojarstva u češkom Brnu po prvi put stručnoj javnosti predstavila FORXAI Mirror, pametno ogledalo i novi proizvod u domenu napredne AI tehnologije. Regionalnu promociju ovaj uređaj imao je i na Adria Security Summitu u Ljubljani

FORXAI Mirror je pametno tehnološko rješenje za provjeru kvaliteta, odnosno ispravnosti i oštećenosti zaštitne opreme zaposlenika u proizvodnim preduzećima. Uređaj se sastoji od pametne kamere spojene na ekran veličine čovjeka koji se aktivira primjenom RFID kartice i podizanjem ruke. Umjetna inteligencija u kameri programirana je da otkrije i provjeri ispravnost upotrebe zaštitne opreme u stvarnom vremenu. No, uređaj ne samo da provjerava da li je zaštitna odjeća ispravno postavljena, nego provjerava i da li je osoba zaboravila neko od pomagala ili neki dio opreme. Rezultat testa će se pojaviti na zaslonu u stvarnom vremenu, baš kao u ogledalu, i to u obliku piktograma koji naglašavaju sve nedostatke. Automatski generira izvještaje, a može i otključati ulazna vrata proizvodnog pogona zaposlenicima ukoliko su ispunjeni svi traženi zahtjevi prilikom detekcije zaštitne opreme.

Široka upotreba

Kreiran da zadovolji različite industrijske standarde, FORXAI Smart Mirror nije samo alat već i čuvar koji osigurava da svaki radnik bude opremljen i zaštićen potrebnom opremom od glave do pete. Ova napredna AI tehnologija koja provjerava potrebnu zaštitnu opremu zaposlenika svoju primjenu ima u svim osjetljivim industrijskim vertikalama – u prehrambenoj, hemijskoj, farmaceutskoj industriji i drugim sektorima, poput zdravstvenog – u kojima se zahtijeva povećana zaštita zaposlenika na radu. Oprema značajno pridonosi zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu te ispunjava zakonske zahtjeve zemalja Evropske unije koji tretiraju ovu oblast.

Prilikom detekcije, pametno ogledalo FORXAI može otkriti sve anomalije na opremi, kao što su: usklađenost zaštitnog premaza, oštećenje na rukavicama, usklađenost s maskom za lice, nezaštićene dijelove kože, oštećenja zaštitnih naočala, usklađenost opreme za glavu i izloženost kose. Naravno, registrovat će i svaki nedostatak bilo kojeg dijela opreme i ukazati na njega.

U znaku jubileja

Zahvaljujući sposobnosti da pojednostavi sigurnosne protokole i osigura njihovu usklađenost, ovo najnovije tehnološko dostignuće Konica Minolte čini se nezamjenjivim saveznikom u održavanju najviših standarda zdravlja i sigurnosti zaposlenika. Iz kompanije Konica Minolta ističu da je ogledalo FORXAI dragocjeno za korisnike iz više razloga. Ono smanjuje troškove kontaminacije hrane i proizvoda, pomaže kompanijama da budu u skladu s propisima o ličnoj zaštitnoj opremi u EU, omogućava analizu kvaliteta lične zaštitne opreme koju kompanije kupuju i osigurava i štiti radnike tako što provjerava da li pravilno nose zaštitnu opremu. Inače, važno je napomenuti da se razvoj softvera FORXAI Mirror odvijao u Centru za istraživanje i razvoj Konica Minolte u Brnu. Ovaj veliki tehnološki napredak u razvoju ogledala FORXAI Mirror Konica Minolta uspjela je ostvariti u vrijeme kada obilježava svoj veliki jubilej – 150. godišnjicu postojanja i uspješnog poslovanja.

Prethodni
1
2
3
4
5
…
8
Sljedeći