Home Vertikalna tržišta Kategorija Objekti (Page 3)

Objekti

Kamir: Nova alarmna sirena koja podiže nivo zaštite

Kompanija Apollo Fire Detectors predstavila je Discovery alarmnu sirenu, koja zaštitu od požara podiže na novu razinu. Zahvaljujući njenom modularnom dizajnu i jednostavnom “twist and click” rješenju, smanjuju se pogreške na terenu i skraćuje vrijeme instalacije

Piše: Ana Lukenda, voditeljica marketinga, Kamir; E-mail: ana.lukenda@kamir.hr

Kompanija Apollo Fire Detectors, renomirani britanski proizvođač profesionalnih sistema za detekciju požara, predstavila je novu Discovery baznu alarmnu sirenu, koja omogućava prilagodljive zvučne obavijesti u savremenim vatrodojavnim sistemima. Nastala je kao rezultat intenzivnog razvoja i testiranja, a posebno se ističe modularnim dizajnom, koji omogućava do četiri puta bržu instalaciju u odnosu na ranije generacije uređaja, a sve zahvaljujući jednostavnom “twist and click” rješenju.

Fleksibilan izbor tonova

Osim brzine, uređaj nudi fleksibilan izbor tonova i razina jačine zvuka, što omogućava prilagodbu različitim propisima i okruženjima, od škola i poslovnih objekata do stambenih zgrada. “Discovery bazna sirena razvijena je kako bi se zadovoljile potrebe instalatera, bez obzira na složenost projekta. Naš cilj bio je da im rad učinimo jednostavnijim i bržim”, kaže produkt menadžer Jason Green. Apollo je i ovaj put na umu imao visoku razinu kvaliteta.

Sirena se može integrirati u Apollove sisteme koristeći XPERT baze, a kompatibilna je sa širokim spektrom adresabilnih i V/A komponenti. Dizajnirana je da pruži jasne i pouzdane zvučne alarmne signale u slučaju aktivacije sistema za detekciju požara, čime se povećava sigurnost korisnika i smanjuje rizik od ozbiljnih posljedica.

Svaki Apollov proizvod podliježe rigoroznim laboratorijskim testiranjima, od testova otpornosti na prašinu i insekte do ispitivanja pri ekstremnim temperaturama i u vlažnim okruženjima, čime se osigurava pouzdan rad u stvarnim požarnim uvjetima. Ovaj uređaj predstavlja još jedan korak naprijed u unapređenju pristupa sigurnosnim rješenjima koja su prilagođena potrebama projektanata, instalatera i krajnjih korisnika – uz poseban fokus na efikasnost, pouzdanost i jednostavnost upotrebe, elemente koji su ključni za savremene vatrodojavne sisteme.

O kompaniji Apollo Fire Detectors

Apollo Fire Detectors jedan je od vodećih globalnih proizvođača rješenja za detekciju požara. S više od četrdeset godina iskustva, kompanija je specijalizirana za high-end rješenja koja se koriste u više od stotinu zemalja. Njen portfolio uključuje različite vrste detektora dima i toplote, manuelnih javljača požara te uređaja za vizuelno i glasovno obavještavanje, kompatibilnih s adresabilnim i konvencionalnim vatrodojavnim sistemima. Apollo je reputaciju izgradio stalnim inovacijama, kvalitetom i pouzdanošću, i to ne samo u standardnim okruženjima već i u specijaliziranim primjenama poput industrijskih objekata, bolnica ili obrazovnih ustanova.

Nova era skenera na aerodromima

AI, CT i povezani ekosistemi za pregled prtljaga transformisali su redove za sigurnosnu kontrolu na aerodromima. Uz automatiziranu detekciju, modularnu arhitekturu, prediktivno održavanje i preusmjeravanje putnika na bazi biometrije – rendgenski skeneri su evoluirali u inteligentne platforme koje mijenjaju način na koji aerodromi  upravljaju rizikom, efikasnošću i usklađenošću s propisima

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asmideast.com

Godinama su rendgenski skeneri na kontrolnim tačkama bili simbol svojevrsnog sigurnosnog kompromisa. Bio je to kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja, kao i između nivoa zaštite i brzine. Putnici bi ostavljali lične stvari u plastične tacne, redovi su se sporo pomjerali kroz terminale, a operateri satima buljili u dvodimenzionalne siluete na ekranima. Proces je s razlogom izgledao nefleksibilno, uz ograničenja koja niko nije dovodio u pitanje. Taj dugogodišnji kompromis danas se nanovo osmišljava zahvaljujući novoj generaciji tehnologija za rendgenski pregled na aerodromima.

Transformacija arhitekture pregleda prtljaga

Aerodromi širom svijeta uvode novu generaciju skenera zasnovanih na trodimenzionalnoj kompjuteriziranoj tomografiji (CT), automatskom prepoznavanju prijetnji pomoću dubokog učenja i umreženim ekosistemima pametnih terminala. Konačan rezultat nije postepeno poboljšanje, već promjena čitave arhitekture pregleda prtljaga. Ono što je nekada podrazumijevalo otvaranje kofera i torbi, sporo kretanje trake i intenzivnu pažnju operatera, danas se može postići uz veću preciznost, brži pregled prtljaga i poboljšan protok putnika.

I regulatori učestvuju u preoblikovanju ovog važnog segmenta sigurnosnog pejzaža aerodroma. Oni uvode standarde koji streme ka višim nivoima detekcijskih performansi dok, istovremeno, omogućavaju nova operativna rasterećenja. To danas uključuje i ostavljanje tečnosti i elektronike u torbama na aerodromima koji su opremljeni certificiranom CT tehnologijom. Na taj način, regulatorna evolucija ubrzava onu tehnološku uz evidentnu sinergiju.

Kako bismo bolje razumjeli pravac u kojem se kreće svijet kontrole prtljaga na aerodromima, u nastavku teksta predstavljamo perspektive tri industrijska proizvođača: Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech. Njihova iskustva, sagledana u širem globalnom kontekstu, otkrivaju ne samo koliko je ovaj sektor napredovao nego i trasiraju smjer razvoja pratećih tehnologija u deceniji pred nama. U središtu ove evolucije nalazi se promjena paradigme u pogledu toga ko će ili, preciznije, šta će biti zaduženo za prvi nivo pregleda prtljaga.

AI postaje prva linija kontrole

Prije svega, treba znati da najznačajnija promjena u pogledu pregleda prtljaga na aerodromima uopće nije vidljiva putnicima. Ona počinje unutar softvera savremenih skenera, gdje detekciju prijetnji danas sve češće obavljaju algoritmi, a ne isključivo ljudsko oko.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, ovaj pristup naziva dvojakim. S jedne strane, modeli dubokog učenja se obučavaju na ogromnim količinama rendgenskih snimaka, te uče oblike, teksture i vizuelne obrasce povezane sa zabranjenim predmetima. S druge strane, već etablirani algoritmi za obradu slike analiziraju materijalna svojstva predmeta, poput gustine i efektivnog atomskog broja, kako bi identifikovali eksplozive i slične supstance.

Ove dvije porodice algoritama zajedno djeluju u sistemima poput iCMORE-a, Smiths Detectionove automatizirane platforme za detekciju zabranjenih predmeta u svijetu avionskog saobraćaja. Kada se koristi u kombinaciji sa njihovim CT skenerima, iCMORE podržava koncept pregleda prtljaga uz isključivi kriterij aktivacije alarma. “Sigurnosnim operaterima se prikazuju samo torbe označene kao potencijalna prijetnja, dok torbe bez aktivacije alarma brzo prolaze kroz kontrolne tačke bez ručne inspekcije”, navodi Kappler. Sistem se kontinuirano ažurira novim podacima dobijenim od regulatora i drugih aerodromskih dionika kako bi pratio promjenjive prijetnje i testne režime.

U slučaju predanog prtljaga, Smiths Detection se i dalje oslanja na svoje etablirane algoritme za detekciju eksploziva, koji su temelj standarda Evropske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) i drugih programa certifikacije. Ti algoritmi nisu statični i prilagođavaju se aktuelnim standardima kakav je ECAC EDS 3.2 i već se razvijaju uz fokus na nove koncepte, kao što je EDS-CB C4-limited za ručni prtljag.

Gilardoni vještačkoj inteligenciji pristupa iz nešto drugačijeg ugla. On se temelji na tradiciji razvoja rendgenskih sistema gdje je kvalitet slike oduvijek bio u centru pažnje. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti, ističe da je ova kompanija već “decenijama u vrhu inovacija u rendgenskoj slikovnoj tehnologiji”, uključujući i interni razvoj rendgenskih generatora. Ta ulaganja čine temelj certificiranih performansi detekcije na konvencionalnim i dvostrukim sistemima pregleda na nivou ECAC EDS-CB C1 i LEDS standarda. Povrh toga, Gilardoni dodaje prepoznavanje obrazaca i oblika tipičnih prijetnji poput noževa, vatrenog oružja i sličnih predmeta. Ovo se odvija uz kontinuirano ažuriranje algoritama kako bi oni mogli pratiti promjene u oblicima i metodama prikrivanja.

Pri tome, treba napomenuti da se Gilardoni ne bavi vještačkom inteligencijom isključivo u kontekstu novih CT platformi. Kompanija razvija AI rješenja kompatibilna s postojećim konvencionalnim skenerima, čime aerodromima omogućava unapređenje detekcijskih sposobnosti bez potpune zamjene hardvera. Kako bi se podržala brža obuka operatera i održao visok nivo detekcijske spremnosti, Gilardoni u svoje sisteme integriše i softver za projekciju slika prijetnji (TIP), koji omogućava umetanje simuliranih prijetnji u sesije pregleda uživo, bez ometanja odvijanja operacija.

Primjena algoritama

Treći proizvođač, Nuctech, opisuje sloj dubokog učenja koji se primjenjuje na njihovoj tzv. inteligentnoj platformi za provjeru. Umjesto korištenja generičkih modela, kompanija trenira algoritme na vlastitoj bazi slika prtljaga, koja uključuje 3D CT podatke generirane simulacijom, kao i pažljivo odabrane uzorke iz stvarnog svijeta. Ovaj dualni pristup koji kombinuje simulirane scenarije prijetnji s etički prikupljenim realnim podacima omogućava brzo širenje  skupova za obuku, uz striktno poštivanje standarda zaštite podataka.

Na ovaj način algoritmi mogu uzeti u obzir ne samo oblik već i materijalna svojstva predmeta izvedena iz CT-a, poput gustine i efektivnog atomskog broja. To je posebno korisno pri identifikaciji eksploziva, narkotika i druge krijumčarene robe. U Nuctechu naglašavaju da se ovi modeli validiraju kroz nezavisna testiranja prema standardima ECAC-a i nacionalnim standardima civilnog zrakoplovstva. Kompanija primjenjuje i formalni “ciklus odgovora na prijetnje”, u okviru kojeg se nove informacije o prijetnjama pretvaraju u ažurirane modele. Oni se, nakon toga, putem sigurnih softverskih nadogradnji distribuiraju prema instaliranoj bazi sistema. Ovakav fleksibilan okvir istraživanja i razvoja omogućava reagovanje na nove prijetnje u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci. Na taj način, zaštita aerodroma ide u korak s kontinuirano promjenjivim prijetnjama.

Zajednički imenitelj ovih pristupa je jasan. AI više nije dodatak, već prvi filter na liniji kontrole prtljaga. Većina prtljaga se automatski provjerava, dok se samo manji dio prosljeđuje ljudskim operaterima na dodatnu analizu. To znači da se uloga operatera mijenja i odmiče se od kontinuiranih pregleda na prvoj liniji ka obradi isključivo izuzetaka od pravila. Ipak, čak i najnapredniji algoritmi zavise od kvaliteta osnovnih rendgenskih podataka, što ponovo vraća fokus na CT arhitekturu.

CT i budućnost na tri kolosijeka

Ako je AI mozak sistema, onda je CT njegov vidni aparat. Način na koji skeneri prikupljaju i rekonstruiraju rendgenske podatke direktno utječe na detekcijske performanse, stopu lažnih alarma i propusni kapacitet, a u tom segmentu industrija danas istražuje više paralelnih tehnoloških pravaca.

Smiths Detection nastavlja razvijati klasičnu CT arhitekturu s rotirajućim skenerskim modulom. Kappler ističe da su “CT sistemi s rotirajućim modulom dostigli visok nivo zrelosti, nudeći stotine projekcija po rotaciji kako bi se dobila vrhunska rezolucija slike”. Rotirajuća geometrija u kombinaciji s mrežama za smanjenje rasipanja zračenja daje visokokvalitetne volumetrijske slike koje služe algoritmima za detekciju eksploziva, kao i modelima dubokog učenja. Na kontrolnim tačkama, ova arhitektura je osnova sistema HI-SCAN 6040 CTiX, koji kombinuje 3D snimanje s brzinom trake od 0,2 metra u sekundi. Grafički interfejs se namjerno oslanja na istu šemu boja kao i Smithsovi 2D rendgenski sistemi, čime se operaterima olakšava prelazak na novu tehnologiju.

Istovremeno, ova kompanija se ne ograničava isključivo na konvencionalni CT. Ona je zato uvela sistem SDX 10060 XDi, koji koristi rendgensku difrakciju umjesto tomografske rekonstrukcije. Pri tome, ovaj sistem nema rotirajuće komponente. Umjesto toga, on analizira difrakcione potpise kako bi identifikovao materijale na osnovu njihove kristalne strukture. U ranim implementacijama, XDi se pozicionirao kao rješenje za smanjenje broja lažnih alarma u potpuno automatiziranim konfiguracijama, posebno kada se kombinuje s CT-om. Rani rezultati testiranja pokazali su obećavajuće ishode. “Lažni alarmi mogu se smanjiti za četiri do pet puta u potpuno automatiziranim konfiguracijama”, navodi Kappler. U konačnici, to bi trebalo smanjiti potrebu za ručnim pregledom torbi i poboljšati ukupnu propusnu moć redova za sigurnosnu kontrolu.

I u Gilardoniju pažljivo prate ovu evoluciju arhitekture. Kompanija prepoznaje da aerodromi zahtijevaju brži protok ljudi i prtljaga, niže troškove održavanja i isplativije alternative rotirajućim CT sistemima. Bianchi napominje da nerotirajuće CT arhitekture mogu pojednostaviti mehaničku strukturu i potencijalno smanjiti troškove tokom životnog ciklusa. Ipak, on priznaje da statične arhitekture i dalje nose izazove u realističnom i preciznom prikazu objekata kakav danas omogućavaju rotirajući CT sistemi. Prema njegovim riječima, kompanija “istražuje inovativne načine prevazilaženja ovih tehnoloških ograničenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal nerotirajućih CT uređaja”.

Za Nuctech, statični CT nije buduća opcija, već strateški izbor u sadašnjosti. Kompanija navodi da je “pionir nerotirajuće CT arhitekture sa statičnim modulom za skeniranje”, koja eliminiše glomazni rotirajući sklop. Tim se smanjuje masa uređaja i njegov prostorni otisak, a istovremeno povećava pouzdanost. Pojednostavljena mehanička struktura značajno poboljšava srednje vrijeme između kvarova, što se direktno prevodi u veću dostupnost sistema i niže troškove održavanja tokom životnog vijeka opreme.

U Nuctechu tvrde i da ova arhitektura omogućava visokorezolucijske 3D slike s potpunim pokrivanjem od 360 stepeni i bez slijepih tačaka, uz istovremenu podršku za visoke brzine transportne trake. Kod modela XT2100HS, kompanija navodi da ovaj dizajn podržava protok do 1.800 torbi na sat, uz standardne pretpostavke o dužini i razmaku između njih. Statični CT tako postaje ne samo izbor u domenu snimanja već i u primjeni strategija održavanja i povećanja propusnosti.

Industrija se, dakle, za sada ne konvergira prema jednoj arhitekturi. Umjesto toga, ona se oslanja na sve snažniji softver kako bi maksimalno iskoristila i rotirajuću i statičnu opremu, a u nekim slučajevima dodaje i difrakcione tehnike kao podršku. Za aerodrome, izbor će ubuduće sve više zavisiti od kombinacije ciljeva performansi, troškova tokom životnog ciklusa i prostornih ograničenja.

Propusnost: Pretvaranje dizajna u veći kapacitet

Ipak, sva sofisticiranost snimanja i AI-ja gubi smisao ako sistem ne može pratiti brzinu protoka putnika na savremenom terminalu. Propusnost zato ostaje ključna metrika koja odlučuje o uspjehu ili neuspjehu implementacije.

Kod predanog prtljaga, Kappler navodi klasičnu referentnu pretpostavku: prosječna dužina torbe od osamdeset centimetara, razmak između torbi od dvadeset centimetara i brzina trake od pola metra u sekundi. U tim uslovima, teorijski maksimum iznosi oko 1.800 torbi na sat.

Kappler ističe da je platforma SDX 10080 SCT projektovana tako da omogući još manje razmake između torbi od standardnih dvadeset centimetara te da obavlja kalibraciju u pozadini, bez potrebe za zaustavljanjem trake radi rutinskih provjera sistema. U praksi, to znači da se sistem u stvarnim okruženjima za rukovanje prtljagom približava teorijskom maksimumu propusnosti. Dinamička kalibracija SCT sistema odvija se neprimjetno tokom rada i tako eliminiše potrebu za periodičnim zaustavljanjem transportne trake. Na taj način se osiguravaju kontinuirane performanse na optimalnim nivoima protoka tokom cijelog radnog vremena.

Kod ručnog prtljaga, CTiX radi pri brzini od 0,2 metra u sekundi i, u zavisnosti od dužine i razmaka, može obraditi približno 850 do 900 tacni na sat. U tipičnoj konfiguraciji, CTiX je integrisan s automatiziranim sistemom povrata tacni, tako da se u slučaju aktiviranja alarma tacna automatski preusmjerava na poziciju za dodatni pregled, bez prekidanja glavnog toka.

S druge strane, Gilardoni se oslanja na sisteme s dvostrukim pregledom, koji se često koriste u manjim ili tehnološki mješovitim aerodromima. Ovi sistemi su konfigurirani za brzine trake do 0,3 metra u sekundi na kontrolnim tačkama i do 0,5 metara u sekundi u sistemima za pregled predanog prtljaga. Tu je ograničavajući faktor obično rukovanje prtljagom, a ne kapacitet operatera. Bianchi naglašava da logika radnih tokova omogućava da se označeni prtljag usmjeri na sekundarni pregled bez zaustavljanja linije te da su algoritmi podešeni tako da minimiziraju lažne alarme, čak i pri visokim nivoima propusnosti. Povratne informacije s Gilardonijevih instalacija upućuju na smanjenje stope lažnih alarma i poboljšano vrijeme dostupnosti sistema. To je moguće zahvaljujući planiranom i prediktivnom održavanju, što je ključni faktor poboljšanja koji navode sigurnosni menadžeri.

Nuctechov XT2100HS je zasnovan na statičnoj CT arhitekturi i deklarisan je za protok do 1.800 torbi na sat u scenarijima pregleda predanog prtljaga. U ovoj kompaniji naglašavaju da propusni kapacitet jednako zavisi od dizajna procesa koliko i od same mehanike trake. Nuctech se oslanja na trostepeni model pregleda zasnovan na procjeni rizika, u kojem AI obavlja prvu kontrolu i automatski odobrava većinu torbi. Pri tome se manji dio slika prosljeđuje lokalnim ili udaljenim operaterima na detaljnu analizu, a najmanji dio na ručni pregled. Strukturiranjem operacija na ovaj način, u Nuctechu tvrde da sigurnosna linija može zadržati visoku mehaničku propusnost čak i u periodima vršnog opterećenja. Nakon šest do dvanaest mjeseci operativne upotrebe, aerodromski partneri obično prijavljuju značajno smanjenje stope lažnih alarma i povećanje protoka tokom špice, uz primjetno poboljšano korisničko iskustvo operatera zahvaljujući jasnijim i interaktivnim 3D slikama za brže i sigurnije donošenje odluka.

Propusnost se više ne određuje isključivo brzinom trake ili tipom modula za skeniranje. Ona je danas rezultat načina na koji su snimanje, algoritmi, automatizacija i kadrovski resursi orkestrirani da funkcionišu kao cjelina. I dok se aerodromi sve više fokusiraju na protok i automatizaciju, još jedan važan aspekt sistema za pregled prtljaga dostigao je visok nivo zrelosti i regulatorne stabilnosti.

Zaštita od zračenja mora ostati stabilna

Iako CT i AI brzo napreduju, zaštita od zračenja je oblast u kojoj su osnovni principi stabilni i strogo regulisani.

Kappler naglašava da svi rendgenski sistemi za avijaciju moraju ispunjavati stroga ograničenja u pogledu spoljašnje doze te da nezavisni službenici za zaštitu od zračenja mjere opremu prije njenog puštanja u rad. Kako bi se zračenje svelo na minimum, Smiths Detection koristi visokokvalitetne poluprovodničke detektore kojima je potrebna manja unutrašnja doza zračenja za postizanje potrebnog kvaliteta slike, kao i višeslojne sisteme zavjesa i kućišta. Tako je preostalo zračenje “svedeno na apsolutni minimum”, ističe Kappler.

Konkurentska kompanija Gilardoni se, s druge strane, oslanja na svoje iskustvo u medicinskoj dijagnostici, gdje je upravljanje dozama radijacije odavno jedno od ključnih pitanja. Bianchi naglašava da se kompanija fokusira na kvalitetne komponente i precizno generisanje i detekciju rendgenskog zračenja kako bi se njegov intenzitet održao na najnižem nivou koji je kompatibilan s kvalitetom slike i certificiranim detekcijskim performansama. Pri tome se kod Gilardonijevih skenera rendgenski snop aktivira isključivo dok se prtljag fizički nalazi u detekcijskoj zoni. Ovakav pristup ograničavanja snopa smanjuje ukupnu emisiju zračenja i optimizira potrošnju energije tokom radnog vremena. Bianchi također navodi kontinuirana istraživanja novih materijala i arhitektura za potrebe zaštite te ističe da je preostala radijacija već “višestruko ispod regulatornih granica”.

U Nuctechu se pozivaju se na ALARA princip, odnosno na pravilo “što je moguće niže, a razumno ostvarivo” kao nit vodilju svog pristupa. Kod njega su u fokusu visokosenzitivni detektori koji omogućavaju formiranje kvalitetnih slika pri nižim dozama zračenja. Istovremeno, višeslojna fizička zaštita u kombinaciji sa sigurnosnim blokadama održava nivo zračenja izvan uređaja blizu prirodnog nivoa. Sve njihove sisteme, navode u Nuctechu, testiraju državna tijela za zaštitu od zračenja u okviru procesa certifikacije.

Zaključak za aerodromske operatere jeste da zračenje više nije faktor razlikovanja kakav je bio u prošlosti. Svi  sistemi danas rade unutar uskog raspona regulatornih ograničenja i projektovani su tako da funkcionišu tokom dugog životnog vijeka. Konkurencija se danas svodi na pitanje koliko se efikasno dozvoljena doza zračenja pretvara u kvalitet slike i detekcijske performanse. Međutim, performanse pregleda prtljaga više se ne posmatraju kroz prizmu samostalnih uređaja. Tačnije, aerodromi sve češće procjenjuju da li se sistem može razvijati i u budućnosti, a ne samo ispunjavati današnje potrebe.

Platforme, a ne samostalni uređaji

Kako se CT, AI i regulatorni standardi kontinuirano razvijaju, aerodromi su sve oprezniji u odnosu na ulaganja u opremu koja se ne može nadograđivati. U skladu s tim, sva tri proizvođača naglašavaju modularnost i dugoročne puteve nadogradnje za svoje tehnologije.

Kappler iz Smiths Detectiona navodi konkretne primjere ove nove filozofije poslovanja. Prva generacija CT sistema za pregled prtljaga u avionu instalirana je 2013. godine i certificirana prema ECAC EDS 3.0 standardu. Kako su standardi napredovali prema 3.1, a zatim i 3.2, ti sistemi su nadograđeni putem softvera. Kompanija ističe da se usklađenost sa EDS 3.2 standardom za platformu SDX 10080 SCT može postići isključivo softverskim izmjenama, zahvaljujući CT dizajnu koji je od početka imao dovoljnu rezoluciju i broj projekcija.

Kod ručnog prtljaga, HI-SCAN 6040 CTiX je razvijen tako da se novi EDS-CB algoritmi i iCMORE moduli za detekciju mogu direktno instalirati na postojeći hardver. U suštini, ovaj skener predstavlja platformu čije se detekcijske sposobnosti mogu s vremenom proširivati i unapređivati. Kappler također ističe da je detektorski sistem SCT projektovan tako da omogućava dodavanje dodatnih detektora u budućnosti, čime se otvara mogućnost povećanja brzine trake. Istovremeno, ova platforma je inženjerski pripremljena za integraciju modula za rendgensku difrakciju ukoliko budući ECAC ili TSA standardi budu zahtijevali CT-XRD kombinacije. SCT nudi i fleksibilnost konfiguracije sa ili bez integrisanog linijskog skenera, koji predstavlja komplementarnu tehnologiju snimanja za unapređenje detekcijskih sposobnosti. Time se aerodromima omogućava optimizacija prema operativnim zahtjevima i budžetskim ograničenjima, uz jasan put ka budućim nadogradnjama funkcija.

S druge strane, u Gilardoniju naglašavaju faktor kompatibilnosti s postojećom opremom na terenu. Njihova AI rješenja razvijaju se tako da rade na već instaliranim i konvencionalnim rendgenskim skenerima, čime se štiti ulaganje aerodroma u ove mehaničke platforme. Kompanija također dizajnira integracijsku arhitekturu koja omogućava kombinovanje podataka iz Gilardonijeve i opreme drugih proizvođača, uz svijest o činjenici da mnogi aerodromi upravljaju mješovitim sistemima i da će tako ostati i tokom tranzicije između različitih generacija tehnologija.

Nuctechov pristup modularnosti ima dvije dimenzije. Na softverskom nivou, sistemi se pozicioniraju kao “softverski definisani”, što znači da se nove AI funkcije za detekciju novih prijetnji mogu uvoditi putem softverskih nadogradnji, bez zamjene cijelih uređaja. Na hardverskom nivou, tu su moduli koji se na terenu mogu zamijeniti za ključne podsisteme poput detektorskih sistema i procesora slike. To omogućava ciljane hardverske nadogradnje uz zadržavanje cjelokupne platforme. Cilj je pratiti evoluciju standarda i sposobnosti bez prisiljavanja aerodroma na cikluse uklanjanja i zamjene cjelokupne opreme.

Sve ovo upućuje za zaključak da je modularnost prešla put od marketinške fraze do novog nabavnog zahtjeva. Pitanje više nije samo da li skener ispunjava današnje standarde, već da li njegov dizajn i razvojna mapa ukazuju na to da li će on to moći činiti i u budućnosti. 

Kibernetička sigurnost u povezanim sistemima za pregled

Kako skeneri prtljaga postaju umreženi uređaji koji razmjenjuju slike i sistemske zapise s eksternim sistemima, oni istovremeno postaju dio kibernetičke napadne površine samih aerodroma. Sva tri proizvođača ovom pitanju pristupaju direktno i sistematski.

Kappler opisuje višeslojnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj se podaci prenose korištenjem šifriranih protokola, pohranjuju iza strogih metoda kontrole pristupa i autorizacije te štite redovnim testiranjem na ranjivosti i sigurnosne propuste. Smiths Detection primjenjuje jačanje operativnih sistema na bazi industrijskih CIS benchmark standarda, dok se za dodatnu temeljnu zaštitu koristi Security-Enhanced Linux (SELinux), kao i sistem Host Intrusion Detection  (HIDS) za kontinuirano praćenje sumnjivih aktivnosti.

Na nivou uređaja, režim rada na principu kioska, onemogućeno automatsko pokretanje s eksternih medija i snažna politika kontrole lozinki smanjuju rizik od lokalne sigurnosne kompromitacije. Automatizirani procesi skeniranja ranjivosti i upravljanja zakrpama osiguravaju da se potencijalni sigurnosni rizici brzo identifikuju i otklone. Nakon toga, prilagodljive sigurnosne politike nameću rigorozne kontrole pristupa u cijelom operativnom okruženju.

I drugi pristupi su jednako relevantni. Prema Bianchiju, Gilardonijevi sistemi slijede principe “zaštite podataka već u fazi dizajna”. Skeneri mogu slati slike na eksternu pohranu putem sigurnih kanala zaštićenih kriptografijom. Istovremeno, pristup tim slikama i povezanim metapodacima regulisan je kontrolom pristupa zasnovanom na ulogama, razdvajanjem dužnosti i politikama promjene lozinki. Za sisteme koji koriste izmjenjive medije za pohranu, Gilardoni implementira OEM-upravljane procese sigurnog brisanja podataka kako bi se osiguralo da nakon povlačenja opreme iz upotrebe na njoj ne ostanu osjetljivi podaci. Time se pokriva kompletan životni ciklus podataka od njihovog nastanka do uništenja.

Nuctech, s druge strane, eksplicitno naglašava usklađenost s međunarodnim propisima o zaštiti podataka, uključujući GDPR. Kompanija koristi AES-256 enkripciju za podatke u mirovanju i tokom prijenosa i primjenjuje strogu kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. To se odvija uz opsežni audit logova i podršku za konfiguracije s mrežnom segmentacijom i anonimizacijom slika. U Nuctechu naglašavaju da klijenti zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim podacima jer se kompanija ograničava na ulogu tehnološkog dobavljača koji ima zadatak da osigura da aerodromi zadrže puni suverenitet nad svim podacima o pregledu prtljaga koje generišu lokalni sistemi. Za Nuctech je važna i arhitektura daljinskog pregleda u kojoj operateri analiziraju slike u fizički odvojenim objektima, čime se smanjuje količina ličnih podataka kojima se rukuje direktno na kontrolnim tačkama.

Ovakav fokus odražava širu promjenu trendova u industriji jer se sigurnosna oprema danas tretira kao kritična IT infrastruktura jednako koliko i kao elektromehanička. U skladu s tim, ona se sigurnosno procjenjuje i od aerodromskih IT i kibernetičkih timova.

Hibridna budućnost pregleda prtljaga

Kada je u pitanju budućnost, sva tri proizvođača opisuju trendove koji se, iako različiti u detaljima, značajno preklapaju. Kappler vidi CTiX kao hardversku platformu na kontrolnim tačkama na kojoj će sve sposobniji softver postupno voditi ka potpuno automatiziranom prvom nivou pregleda. Kombinovanjem ECAC EDS-CB algoritama za detekciju eksploziva s APIDS algoritmima za zabranjene predmete te uvođenjem naprednijih standarda kao što su C4-limited i APIDS 2 ili 3, u Smiths Detection očekuju da će udio slika koje zahtijevaju ljudsku intervenciju biti sveden na vrlo mali procenat.

Već su demonstrirani koncepti kontrolnih tačaka u kojima su tacne za pregled prtljaga povezane s putnicima putem biometrijskih identifikacija, poput prepoznavanja lica ili biometrijskih karata za ukrcavanje. Time se nagovještava budućnost u kojoj su identitet putnika i prtljag povezani tokom cijelog procesa pregleda radi unapređenja sigurnosti i neprekidnog praćenja. Kada je riječ o budućim regulatornim zahtjevima, poput ECAC EDS 4 ili TSA 9.0 standarda koji bi mogli zahtijevati fuziju CT-a i XRD-a, strategija na koju se Smiths Detection oslanja omogućava integraciju modula za rendgensku difrakciju u postojeće CT skenere, umjesto potpune zamjene sistema.

Za Gilardoni, Bianchi definiše strategiju kroz prizmu modularne inovacije. Postojeći skeneri ove kompanije su namjerno projektovani tako da mogu biti domaćin za module za automatiziranu detekciju i biometrijske komponente, bez potrebe za zamjenom cijelog sistema. Istovremeno, kibernetička sigurnost ostaje temelj ove evolucije, uz kontinuirana ulaganja u siguran razvoj softvera, kriptografske protokole i usklađenost s globalnim kibernetičkim standardima koji se stalno razvijaju jer sistemi postaju sve povezaniji i bogatiji osjetljivim podacima.

Za Nuctech, budućnost je dugoročna vizija stvaranja neprekinutog, inteligentnog i integrisanog sigurnosnog procesa. Ova kompanija aktivno istražuje pristupe fuzije više tehnologija, poput kombinovanja CT snimanja s metodama detekcije tragova. Cilj je poboljšati detekciju hemijskih specifičnosti, uz preciznu identifikaciju sumnjivih supstanci koje CT sam po sebi ne može adekvatno okarakterisati. Također se istražuje povezivanje biometrije i prtljaga, čime bi  putnici i njihove stvari ostali povezani tokom cijelog procesa sigurnosne provjere.

Pilot-programi testiraju i prepoznavanje lica i druge biometrijske identifikatore kako bi se uspostavio neprekinuti lanac kontrole. U tom modelu, svaka torba je digitalno povezana sa svojim vlasnikom od prijave do konačnog utovara, što omogućava napredno praćenje sigurnosti i diferencirani pregled zasnovan na procjeni rizika za konkretnog putnika. Tako bi buduće kontrolne tačke mogle postati potpuno automatizirane linije u kojima se prtljag pregleda i usmjerava uz minimalno ljudsko učešće. Istovremeno, sigurnosni službenici bi se prebacivali na daljinske nadzorne zadatke i intervenisali bi uglavnom u složenim ili izuzetnim slučajevima. Ova transformacija oslanjala bi se na automatizaciju i sve moćniji AI kako bi se došlo do linija za provjeru prtljaga bez stalnog prisustva operatera. Tako bi se trajno promijenile i uloge sigurnosnih službenika kao budućih visokorangiranih nadzornih i upravljačkih kadrova, a ne operatera na prvoj liniji.

Sva tri proizvođača se slažu u jednom: kontrolna tačka za provjeru prtljaga u budućnosti će biti automatizirani i podatkovno fokusirani sistem odlučivanja koji je duboko integrisan s identitetom putnika i aerodromskim operacijama. Na taj način, ona više neće biti izolovani rendgenski tunel s ljudskim operaterom u centru pažnje.

Doba pametne kontrole prtljaga je pred nama

Zajedničke perspektive kompanija Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech kreiraju sliku industrije koja se istovremeno mijenja na više nivoa. CT snimanje se usavršava i diverzifikuje kroz rotirajuću i statičnu arhitekturu. Detekcija zasnovana na vještačkoj inteligenciji mijenja samu srž radnih tokova pregleda prtljaga, dok propusnost kapaciteta sve više postaje rezultat koordinisanog dizajna cijelog sistema, a ne puke brzine transportne trake.

Za sigurnosne profesionalce, aerodromski rendgenski skeneri se više ne mogu posmatrati kao samostalni uređaji koji se kupuju na određeni period i potom zamjenjuju. Oni su sada cjelovite platforme, ugrađene u širi “sistem sistema”, čija se vrijednost određuje na bazi mogućnosti nadogradnje, integracijskih interfejsa i regulatorne strategije dobavljača, jednako kao i performansi opreme u trenutku nabavke.

Tačno je da stari kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja neće biti razriješen preko noći i da će postojeći skupovi sistema ostati u upotrebi još godinama. Ipak, smjer tehnološke evolucije je jasan: pregled prtljaga na aerodromima postaje pametniji, povezaniji i automatiziraniji proces. Strateško pitanje za aerodrome više nije da li će usvojiti novu generaciju ove tehnologije, već koliko brzo, u kojoj konfiguraciji i s kojim partnerima će zakoračiti u ovu budućnost.

Integracija u ekosisteme pametnih aerodroma

Danas je jasno da se savremeni skeneri prtljaga ne projektuju kao samostalni uređaji, već kao čvorišta u povezanom ekosistemu za rukovanje prtljagom, operativnu kontrolu, IoT nadzor i analitiku.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, naglašava da su skeneri ove kompanije dizajnirani da se “besprijekorno integrišu u ekosisteme pametnih aerodroma”, uz podršku za otvorenu arhitekturu i višestruke opcije integracije. Platforma ELECTORA ove kompanije podržava mehanizam zasnovan na otvorenim standardima za izvlačenje operativnih i servisnih informacija iz podataka skenera. Platforma je osmišljena da se skalira u odnosu na cijele sisteme i podržava naprednu analitiku, što uključuje prediktivno održavanje i dugoročnu kontrolu performansi. Zahvaljujući otvorenim tehničkim standardima i skalabilnosti, ELECTORA bi trebala omogućiti sveobuhvatno izvještavanje i nadzor uz fleksibilne opcije izvoza podataka. To bi trebalo omogućiti aerodromima da telemetriju skenera u realnom vremenu uključe u naprednu analitiku i operativne sisteme. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi da njegova kompanija svoje skenere pozicionira kao komponente operativne tehnologije unutar IoT okruženja. Ovi uređaji zato podržavaju dijagnostiku u realnom vremenu i nadzor tehničkog stanja. To znači da se podaci mogu izvoziti radi analize, dok se dinamičke kontrolne ploče koriste za praćenje uređaja i ključnih pokazatelja performansi, kao i za integraciju s eksternim alatima za nadzor.

Ova kompanija također nudi nadzorne i upravljačke panele na webu za centralizirani nadzor, pri čemu se sistemi mogu naknadno opremiti senzorima za naprednu analitiku i okvire prediktivnog održavanja. Automatizirani sistem povrata tacni Breva 2.0, naprimjer, generiše vlastiti tok podataka i podržava samodijagnostiku koja se može koristiti za fino podešavanje performansi i prediktivno održavanje na više sigurnosnih linija. Ovaj sistem je trenutno operativan na približno 80 linija i nudi prilagodljivost i integraciju kako sa Gilardonijevim tako i sa skenerima drugih proizvođača. Pri tome, podržana samodijagnostika se može povezati s aerodromskim IoT sistemima radi sveobuhvatnog praćenja stanja i performansi.

Inteligentna podatkovna čvorišta

Kompanija Nuctech opisuje svoje sisteme kao “inteligentna podatkovna čvorišta” koja se povezuju sa sistemima za rukovanje prtljagom, aerodromskim operativnim centrima i drugom infrastrukturom. Njihovi sistemi podržavaju standardne protokole poput DICOS-a (Digitalno snimanje i komunikacija u sigurnosti), što omogućava besprijekornu integraciju s aerodromskim BHS i AOC sistemima. Rezultati skeniranja mogu se koristiti za davanje instrukcija sistemima za usmjeravanje prtljaga u realnom vremenu. To uključuje preusmjeravanje torbi koje zahtijevaju dodatni pregled, dok ugrađeni IoT senzori podacima hrane platforme za prediktivno održavanje koje detektiraju habanje i anomalije prije nego što dođe do kvara. Ovaj prelazak s reaktivnih popravki na proaktivnu prevenciju omogućava timovima za održavanje da intervencije planiraju izvan intervala najvećeg opterećenja. Tako se minimiziraju ometanja rada, a maksimalno povećava dostupnost sistema.

Konačni efekat je činjenica da skeneri više nisu samo detekcijski uređaji nego dio živog podatkovnog ekosistema koji aerodromi mogu koristiti za upravljanje protokom ljudi i prtljaga, održavanjem i rizicima. S obzirom na evolutivnu prirodu standarda, posebno kada je riječ o CT nivoima za ručni prtljag i potencijalnim budućim kombinacijama, ovakav regulatorni pristup postaje jednako važan kao i sadašnja lista odobrenja. Zbog toga aerodromi sve češće ne pitaju samo da li nešto ima certifikat nego i “da li je ovaj dobavljač jasno posvećen i tehnički sposoban da održava certifikaciju sistema kako se zahtjevi budu mijenjali?”, navode u Nuctechu.

Usklađenost kao pokretna meta

Koliko god je nova tehnologija sofisticirana, ona dolazi na aerodromske terminale samo ako prođe regulatornu certifikaciju. Sva tri proizvođača sistema za skeniranje prtljaga ovom aspektu poslovanja pridaju veliku pažnju. Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u Smiths Detectionu, navodi da njihovi proizvodi imaju certifikat ECAC-a, TSA-a, ACSTL-a i CAAC-a. On ističe da je HI-SCAN 6040 CTiX bio prvi skener certificiran za algoritam koji omogućava pregled tečnosti do dva litra u ručnom prtljagu te da je iCMORE rješenje za automatiziranu detekciju zabranjenih predmeta bilo prvo koje je na nacionalnom nivou dobilo odobrenje prema APIDS standardu 1.

I Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi širok raspon certifikacija u okviru konvencionalnog portfolija ove kompanije, uključujući ECAC EDS-CB C1, ECAC LEDS, TSA, ENAC i STAC. On certifikaciju opisuje kao kontinuiran proces, a ne jednokratni korak, uz stalni rad na usklađivanju proizvoda s važećim i dolazećim standardima.

Nuctech, kao treći akter u ovoj priči, navodi da su njegovi sistemi dobili odobrenja ECAC-a, STAC-a u Francuskoj, britanskog Ministarstva saobraćaja i kineskog CAAC-a, te da aktivno učestvuju u razvoju međunarodnih i nacionalnih standarda. Štaviše, Nuctech sebe vidi kao “učesnika u definisanju budućih testnih režima, a ne samo kao subjekta koji odgovara na njih”. Pored certifikacije, kompanija je predvodila i učestvovala u razvoju brojnih međunarodnih i nacionalnih standarda i tako se pozicionirala ne samo kao dobavljač koji ispunjava zahtjeve već kao aktivni učesnik u oblikovanju budućeg regulatornog okvira sigurnosti u aviosaobraćaju.

 

VORTEX by VIVOTEK: Detekcija zaštitne opreme u oblaku

Korištenjem VORTEX cloud rješenja, sigurnosni menadžeri mogu nadzirati više lokacija s jedne platforme i primati trenutna upozorenja kada dođe do kršenja pravila o zaštitnoj opremi, bez potrebe za ručnim nadgledanjem. Na taj način moguća je brza reakcija kako bi se spriječile nesreće prije nego što radnici budu svjesni istih

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

VORTEX koristi cloud AI kako bi precizno otkrio nedostajuću zaštitnu opremu, poput kaciga i sigurnosnih prsluka, te odmah pokreće upozorenja u realnom vremenu putem oblaka. Na taj način omogućava brzu reakciju kako bi se spriječile nesreće prije nego što radnici budu izloženi opasnosti.

Snimci i izvještaji

AI model je treniran da prepozna osobe i ključne elemente zaštitne opreme, dok sistem provjerava da li je propisana oprema nošena u označenim radnim zonama. Kada dođe do kršenja pravila – naprimjer, ukoliko radnik uđe u obaveznu zonu gradnje bez kacige – sistem odmah šalje obavijesti putem push notifikacija, e-maila ili integrisanih zvučnika na lokaciji, omogućavajući timu brzu intervenciju.

Uz Case Vault u VORTEX AI Hubu, korisnici mogu dodati odabrane video isječke i automatski kreirati strukturiranu vizuelnu vremensku liniju sa slikama i videodokazima. Izvještaji se mogu dobiti u PDF formatu jednim klikom. Svi incidenti se bilježe i čuvaju s videodokazima, stvarajući arhivu spremnu za revizije, istrage i izvještavanje o usklađenosti.

Prednosti i efikasnost

Korištenjem VORTEX cloud rješenja, sigurnosni menadžeri mogu nadzirati više lokacija s jedne platforme i primati trenutna upozorenja kada dođe do kršenja pravila o zaštitnoj opremi, bez potrebe za ručnim nadgledanjem. Sistem omogućava kontinuirani automatizirani nadzor bez radno intenzivnih kontrola, podržava smanjenje rizika kroz trenutna upozorenja i poboljšava operativnu efikasnost jer oslobađa sigurnosno osoblje od stalnog praćenja, omogućavajući im da se fokusiraju na strateške zadatke. Također generiše verificiranu dokumentaciju potrebnu za usklađenost s regulativama, uključujući OSHA standarde i zahtjeve osiguravajućih kuća.

Gdje se koristi

Tipični scenariji primjene ovog rješenja uključuju gradilišta, skladišta i logističke centre, rudnike i kamenolome, fabrike i proizvodne pogone, energetske i komunalne sektore, kao i željezničke i transportne projekte. Uz detekciju lične zaštitne opreme na VORTEX platformi, provođenje sigurnosnih pravila postaje proaktivno, efikasno i provjerljivo – štiteći radnike i pojednostavljujući usklađenost u visokorizičnim okruženjima.

Salto XS4 Sense: Pametno i efikasno upravljanje energijom

Na tržište je došao XS4 Sense, pametni bežični sistem namijenjen da optimizira potrošnju energije, smanji emisije ugljik-dioksida i podrži ciljeve održivosti – uz potpunu integraciju u Saltov ekosistem pametnog pristupa

Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto; E-mail: a.filipowicz@saltosystems.com

Salto XS4 Sense je inovativan sistem za pametno upravljanje energijom (SMES), dizajniran da transformiše pristup energijskoj efikasnosti u zgradama. Kombinujući najsavremeniju bežičnu tehnologiju s platformom za praćenje energije u stvarnom vremenu, XS4 Sense omogućava upraviteljima objekata da smanje potrošnju energije, umanje svoj ugljični otisak i ostvare ciljeve održivosti – sve to bez složenih instalacija ili invazivnih nadogradnji infrastrukture.

Rješenje proširuje tehnološki portfolio ekosistema pametnog pristupa integracijom praćenja energije u stvarnom vremenu, napredne detekcije prisutnosti i kontrole grijanja, ventilacije i klimatizacije u kompaktan uređaj koji je pogodan za ugradnju u već izgrađene objekte. Bežično rješenje se besprijekorno integriše sa Saltovim postojećim ekosistemom pametnog pristupa, uključujući Salto Space i BLUEnet infrastrukturu, omogućavajući brzu instalaciju u hotelima, kancelarijskim prostorima, studentskim domovima, na kruzerima i dr.

Jednostavno upravljanje

Napravljen da funkcioniše kao cjelina, dizajniran za naknadnu ugradnju u izgrađene objekte i certificiran za održivost, XS4 Sense omogućava upraviteljima objekata da smanje potrošnju energije bez potrebe za složenim elektroinstalacijama ili novom infrastrukturom. Značajne uštede energije ostvaruju se optimizacijom potrošnje na nivou pojedinačne sobe ili prostora, osiguravajući poboljšanu ukupnu energijsku efikasnost. Njegova napredna bežična arhitektura eliminiše potrebu za komplikovanim postavkama ili dodatnim alatima, čineći instalaciju brzom i bez prekidanja rada.

Kao “sve u jednom” pametni kontroler, ovaj kompaktni bežični uređaj integriše višestruke funkcionalnosti, uključujući detekciju pokreta, senzore na vratima i prozorima te kontrolu grijanja, ventilacije i klimatizacije, što ga čini pogodnim za svaku prostoriju. Njegove fleksibilne opcije ugradnje omogućavaju postavljanje na plafone, pod nadstrešnice ili na okvire vrata i prozora, s neinvazivnim dizajnom idealnim za prostore u punoj funkciji kao što su hoteli, studentski domovi, radni prostori, zdravstvene laboratorije, kabine na kruzerima i mnogi drugi.

Idealno rješenje

XS4 Sense funkcioniše u potpunoj harmoniji sa Saltovom platformom pametnog pristupa i u potpunosti je integrisan sa Salto Space sistemom, kombinujući sigurnost i energijsku efikasnost u jedinstveno pametno pristupno rješenje. XS4 Sense predstavlja jedinstvenu priliku da se dopune postojeća rješenja kontrole pristupa i ostvari mjerljiv utjecaj na održivost. Sistem podržava praćenje u stvarnom vremenu i analitičke uvide koji omogućavaju upraviteljima objekata da demonstriraju mjerljiv ekološki utjecaj i smanje dugoročne operativne troškove.

Egal: Nova era mapiranja mrežne infrastrukture

RapidID je softverski sistem za evidentiranje kablova razvijen da pojednostavi, automatizira i digitalizira ovaj proces. Sistem automatizira taj dugotrajan i greškama sklon proces, pružajući brži i jednostavniji način za postavljanje, praćenje i upravljanje kablovima

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Sistem za mapiranje mreže RapidID značajan je iskorak u upravljanju pasivnom mrežnom infrastrukturom, u kojoj se evidencija kablova tradicionalno smatra jednim od najsporijih, najzahtjevnijih i greškama najpodložnijih procesa. Umjesto ručnog označavanja, ispisivanja etiketa, fizičkog praćenja kablova i manuelnog unosa podataka u sisteme nadzora, RapidID uvodi digitaliziran, automatiziran i standardiziran pristup koji dijelove mreže evidentira na osnovu fabrički generisanih barkodova i specijaliziranog softvera.

Kablovi, najranjivija tačka sistema

Ručna evidencija kablova postaje sve veći teret u savremenim IT okruženjima, posebno u data centrima, gdje evolucija tehnologija poput cloud računarstva, analitike velikih podataka i vještačke inteligencije povećava pritisak na fizičku infrastrukturu. Paralelno s tim, zahtjevi regulativa kao što je NIS2 u Evropi te standarda ISO/IEC 27001 i ISO 22301 nameću obavezu većeg stepena otpornosti na prekide rada i cyber napade, uključujući i one izazvane fizičkim propustima u infrastrukturi. Iako se najviše pažnje usmjerava na aktivne mrežne komponente, istraživanja pokazuju da fizička kablovska infrastruktura ostaje među najranjivijim tačkama sistema.

RapidID je razvijen kao odgovor na ove izazove. On kombinira hardver i softver u rješenje koje može smanjiti vrijeme i troškove evidencije kablova i do pedeset posto. Ključ njegove efikasnosti leži u unaprijed označenim bakarnim i optičkim patch kablovima, koji se koriste zajedno s aplikacijom dostupnom za Windows, Android i iOS uređaje. Svaki kabl nosi jedinstven barkod generisan u fabrici, što znači da tehničari na terenu ne moraju ručno označavati kablove niti kasnije unositi podatke u dokumentaciju. Umjesto toga, dovoljno je skenirati kabl. To tehničarima omogućava da identifikuju krajnje tačke kablova bez fizičkog povlačenja i bez rizika od slučajnog isključenja.

Trajno dostupni podaci

Softver automatski poredi i trenutne konekcije s ranije snimljenim stanjem i identifikuje promjene, tako da se nova konfiguracija potvrđuje klikom, bez ponovnog mapiranja i ručnog unosa. Dodatno, RapidID omogućava izvoz dokumentacije u Excel format, odakle se podaci lako integriraju u DCIM i NMS sisteme.

RapidID pojednostavljuje proces relokacije i širenja infrastrukture u okruženjima gdje se infrastruktura često mijenja. Tehničar najprije skenira kabl na postojećoj lokaciji, zatim fizički mijenja vezu, a potom ga skenira na novoj poziciji, nakon čega sistem automatski potvrđuje promjenu. Također, brojne kompanije se oslanjaju na znanje najiskusnijih zaposlenika, čime dokumentacija postaje neodrživa. RapidID uklanja takvu zavisnost jer digitalizira znanje o mrežnim vezama i čini ga trajno dostupnim, bez obzira na promjene u osoblju, strukturi mreže ili lokaciji opreme. Sistem je koncipiran u skladu s industrijskim standardima za označavanje kablova, kao što su ANSI/TIA-606-D i ISO/IEC TR 14763-2-1, a identifikatori su kreirani tako da traju i duže od kablova na koje se postavljaju. Za korisnike u Jugoistočnoj Evropi RapidID je dostupan putem kompanije EGAL.

Nakon tragedije u Tuzli: Ustanove u Kantonu Sarajevo dobile rok od 90 dana za provođenje protivpožarnih mjera

Tragični požar u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je život izgubilo 15 štićenika, potaknuo je vlasti Kantona Sarajevo da hitno reaguju i pojačaju nadzor nad protivpožarnom zaštitom u svim javnim institucijama. Vlada KS je, na inicijativu Ministarstva unutrašnjih poslova, donijela odluku kojom se sve ustanove u kantonu obavezuju da u roku od 90 dana provedu zakonom propisane mjere zaštite od požara.

Prema riječima ministra unutrašnjih poslova Admira Katice, obaveza se odnosi na sve kantonalne organe uprave, javne ustanove, komunalna preduzeća i sve budžetske i vanbudžetske korisnike koji do sada nisu izvršili svoje obaveze iz oblasti protivpožarne zaštite. Uz provođenje mjera, svaka institucija mora imenovati odgovornu osobu zaduženu za nadzor i sprovođenje svih procedura vezanih za zaštitu od požara.

Inspektorat za zaštitu od požara pri Ministarstvu unutrašnjih poslova nastaviće vršiti pojačan inspekcijski nadzor, kao i preventivne aktivnosti kojima se želi podstaći što veći broj subjekata da ispune zakonske standarde. Kako je istakao ministar Katica, inspekcijske kontrole neće biti samo savjetodavnog karaktera – u slučajevima kršenja propisa predviđene su i kaznene mjere.

Zakon o zaštiti na radu obavezuje poslodavce da imenuju radnike odgovorne za prvu pomoć, protivpožarnu zaštitu i evakuaciju, no praksa je pokazala da te obaveze u mnogim ustanovama nisu bile adekvatno provedene. Vlasti vjeruju da će dosljedno poštivanje zakonskih mjera značajno smanjiti rizik od požara i spriječiti tragične posljedice kakve je region nedavno svjedočio.

Hik-Connect 6: Kraj kaosa u upravljanju višestrukim lokacijama

Upravitelji nekretnina i stanari danas dijele slične izazove – složene sustave koji zahtijevaju fizičku prisutnost, ograničen daljinski pristup, komunikacijske praznine i potrebu za ravnotežom između suvremene praktičnosti i troškova. Cloud platforme mijenjaju način na koji stambeni objekti rješavaju te probleme

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Sara, upraviteljica triju stambenih kompleksa, već je navikla na kasnonoćne hitne situacije. Kada ju je u dva sata ujutro nazvao stanar koji nije mogao ući u stan jer je zaboravio ključ, nalazila se na 80 kilometara udaljenosti. Takve se situacije događaju svakodnevno i pokazuju koliko su modernim upraviteljima i stanarima potrebna fleksibilnija i pametnija rješenja.

Zahtjevi upravitelja i stanara

Upravljanje s više stambenih objekata često izgleda kao partija šaha s previše ploča. Tradicionalni sustavi zahtijevaju zasebne servere, lokalne IT timove i komplicirane VPN veze. Rad na daljinu je ograničen, a hitne situacije moraju se rješavati van radnog vremena. Stanari, s druge strane, očekuju brze odgovore i stalnu dostupnost.

Stanari danas žele jednostavnost i sigurnost – pristup putem pametnog telefona, pouzdan interfon i lakše upravljanje posjetiteljima. Klasični sustavi često ne nude tu razinu fleksibilnosti. Najmoprimci ne žele oštećivati zidove zbog ugradnje ožičenih uređaja, a rješenja “jedno za sve” rijetko odgovaraju svima. Mlađa populacija želi kontrolu putem aplikacije, dok obitelji s djecom ili starijim članovima radije koriste klasične unutarnje jedinice.

Rješenje u cloudu

Hikvisionova platforma Hik-Connect 6 objedinjuje upravljanje i komunikaciju na jedinstvenoj cloud aplikaciji. Zahvaljujući centraliziranom upravljanju, svi objekti se mogu nadzirati putem jedne platforme – bez lokalnih servera i dodatnih IT troškova. Time se štedi vrijeme, smanjuju troškovi i pojednostavljuje održavanje. Putem mobilne aplikacije upravitelji mogu primati pozive, otvarati vrata te izdavati privremene PIN ili QR kodove s bilo koje lokacije. ANPR kamere prepoznaju vozila posjetitelja i omogućuju siguran, automatiziran pristup.

Stanari, s druge strane, mogu imati različite razine pristupa kamerama i videozapisima ovisno o lokaciji i potrebama. Uređaji napajani putem PoE-a, s UPS rezervnim izvorom napajanja i 4G routerom, pružaju neprekidan rad čak i tijekom nestanka struje ili mrežnih prekida. Također, stanari mogu svime upravljati putem mobilne aplikacije, dok drugi mogu nastaviti koristiti tradicionalne unutarnje jedinice. Svaki se poziv, pristup i interakcija bilježe u cloud sustavu, omogućujući detaljnu analizu i dodatnu razinu sigurnosti.

Budućnost je u jedinstvenom upravljanju

Kako stambene zgrade postaju sve “pametnije”, granica između sigurnosti i praktičnosti sve se više briše. Cloud platforme kao što je Hik-Connect 6 nisu samo tehnološka nadogradnja – one predstavljaju novi pristup upravljanju koji spaja učinkovitost, fleksibilnost i lakše korisničko iskustvo. Za upravitelje koji žele pojednostaviti poslovanje i stanare koji očekuju suvremeni komfor – rješenje je jasno: jedinstveno, cloud upravljanje. Više informacija o Hik-Connectu 6 možete dobiti na web-stranici: https://www.hikvision.com/europe/.

DVS: Novo rešenje za DLP video-zidne sisteme

U skladu sa zahtevima za povećanje pouzdanosti i efikasnosti 24/7 sistema tehničkog nadzora na objektima u okviru energetskog sektora, DELTA Electronics nudi inovativna i jedinstvena tehnološka rešenja, kompatibilna sa video-zidovima svih vodećih svetskih proizvođača
Piše: Dejan Vujić, inženjer za projektovanje kontrolnih soba, DVS; E-mail: d.vujic@dvs.rs

Laserski retrofit projekcioni moduli kompanije DELTA Electronics primenjeni su na Mitsubishi video-zidnim sistemima koji su u kontrolnom centru Hidroelektrane u Negotinu instalirani pre gotovo petnaest godina. Zamena je izvršena jednostavno, bez značajnijih građevinskih ili instalacionih radova – postojeći Mitsubishi LED DLP moduli zamenjeni su potpuno novom generacijom DELTA Electronics laserskih modula, koji koriste laserski izvor svetlosti. Time je postignut izuzetan primer efikasne modernizacije postojećeg sistema, bez potrebe za potpunom infrastrukturnom rekonstrukcijom.

Opis projekta

Kontrolna soba hidroelektrane koristi video-zid kao centralni vizuelni alat za nadzor i upravljanje tehnološkim procesima. Tokom godina eksploatacije, originalni DLP moduli dostigli su kraj svog radnog veka, što je dovelo do smanjenja svetlosnog intenziteta i rasta troškova održavanja.

Rešenje je pronađeno u ugradnji Delta Electronicsovih laserskih retrofit modula, potpuno kompatibilnih sa postojećim kabinetima Mitsubishi sistema. Na taj način zadržana je postojeća mehanička i strukturna infrastruktura, dok je optičko i elektronsko jezgro sistema u potpunosti osveženo. Projekat je obuhvatio zamenu svih DLP projekcionih modula novim laserskim jedinicama, instalaciju savremenog video-zidnog kontrolera nove generacije i kompletnu zamenu signalnih i energetskih kablova.

Prednosti laserskog izvora

Primena laserskog svetlosnog izvora donosi niz ključnih prednosti u odnosu na ranije LED i lampne tehnologije, uključujući znatno duži radni vek bez potrebe za periodičnim zamenama, stabilan nivo osvetljenja i kontrasta tokom celog životnog ciklusa, manju potrošnju električne energije, kao i tihi rad bez potrebe za dodatnim hlađenjem. Rezultat je kvalitetniji, jasniji i energetski efikasniji prikaz, uz značajno smanjenje troškova održavanja i zastoja u radu sistema.

Jupiter video-zidni kontroleri

U okviru projekta implementiran je video-zidni kontroler Jupiter Catalyst V. Procesor je zasnovan na najnovijoj PCIe tehnologiji za video-capture funkciju, kao i poslednjoj generaciji Direct DMA tehnologije, koja omogućava najbržu komunikaciju između capture i izlaznih video-kartica, uz optimalno korišćenje GPU resursa. Korisnicima je omogućeno prikazivanje SCADA platforme preko čitave površine video-zida putem mrežne konekcije tipa klijent – server, uz mogućnost prikaza dodatnih mrežnih i lokalnih izvora signala.

Rezultati

Hidroelektrana je dobila novi radni ciklus ključnog sistema vizuelnog nadzora, bez potrebe za investiranjem u potpuno novi video-zid. Na ovaj način postignut je optimalan balans između tehničke modernizacije, ekonomičnosti i dugoročne pouzdanosti, s očekivanim vekom trajanja sistema od najmanje deset godina. Projekat potvrđuje da retrofit pristup modernizaciji može biti izuzetno efikasno i održivo rešenje za produženje životnog veka kompleksnih vizuelnih sistema, naročito u okruženjima gde je kontinuitet rada od strateškog značaja.

Sigurnost u hotelima: Nevidljiva pozornica luksuza

Kako sigurnost oblikuje hotelsko iskustvo sagledavamo kroz perspektive menadžera sigurnosti i rukovodilaca luksuznih hotela u zemljama regije te predstavnika vodećih kompanija iz oblasti protivpožarne zaštite, videonadzora i kontrole pristupa

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnost je neizostavan temelj modernog hotelijerstva, a ne samo prateća funkcija. Kada gosti dođu u hotel, očekuju ugodan boravak, kvalitetnu uslugu i osjećaj sigurnosti. Iako se o tome rijetko govori, sigurnost je često presudan faktor koji odlučuje hoće li se gost ponovo vratiti i preporučiti hotel drugima. Od zaštite njihove sobe i ličnih stvari pa do načina na koji osoblje reagira u hitnim situacijama – povjerenje gostiju temelji se na uvjerenju da su dobro zaštićeni. To posebno dolazi do izražaja u luksuznim objektima i destinacijama, gdje gosti očekuju ne samo diskretnu uslugu već i vrhunsku sigurnost. Zato u nastavku otkrivamo kako sigurnost utječe na hotelsko iskustvo gledano iz ugla menadžera sigurnosti i rukovodilaca luksuznih hotela, ali i predstavnika vodećih proizvođača sigurnosne i vatrodojavne opreme.

Kako izgraditi povjerenje

Danas sigurnost u hotelima podrazumijeva mnogo više od klasične fizičke zaštite. Ona uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i zaštitu perimetra, ali i zaštitu digitalnih podataka, prevenciju cyber napada, obuku osoblja i uspostavljanje jasnih procedura za krizne situacije. Drugim riječima, sigurnost je postala jedan od ključnih stubova hotelijerstva, bez kojeg je teško graditi reputaciju i održati konkurentnost, a to nije nimalo lako postići. Naši sagovornici, menadžeri sigurnosti u luksuznim hotelima, naglašavaju da su glavni izazovi u zaštiti gostiju, osoblja i imovine balansiranje visokih sigurnosnih standarda s privatnošću i komforom, kao i koordinacija svih sektora hotela.

Zoran Vučinović, glavni menadžer sigurnosti hotela Mamula Island by Banyan Tree u Herceg Novom i koordinator Odbora za bezbjednost hotela Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, pojašnjava da zaštita gostiju i zaposlenih u luksuznim hotelima zahtijeva visokoobrazovane i stručne rukovodioce, uz moderne tehničke mjere i standardne sigurnosne procedure.

“Raniji pristupi, kada su se birali uskoprofilisani kadrovi iz zaštitarskih, policijskih ili vojnih struktura, bez šireg poznavanja hotelskog poslovanja i ove industrije – više nisu prihvatljivi. Sveobuhvatno poznavanje odnosa na luksuznim destinacijama i u hotelima visoke kategorije podrazumijeva balans između sigurnosnih mjera i privatnosti, diskretnosti i poštovanja posebnih zahtjeva gostiju i posjetilaca”, kazao je Vučinović. Pored tehničkih mjera i procedura, Vučinović ističe i važnost ličnog pristupa – upoznavanja i izgradnje prijateljskog odnosa i povjerenja s gostima. “Često naš tradicionalni balkanski način dobrodošlice, uz poštovanje u svim okolnostima, daje odlične rezultate i dodatno jača povjerenje u sistem”, kaže on.

Slične izazove prepoznaje i Miljan Jovanović, menadžer sigurnosti hotela Radisson Collection, Old Mill Belgrade, koji je dio međunarodnog lanca Radisson grupacije hotela. On navodi da luksuzni hoteli često primaju važne goste iz svijeta biznisa, politike, kulture i zabave, zbog čega diskretne i nenametljive mjere postaju presudne. Veliki hotelski kompleksi, dodaje Jovanović, zahtijevaju sofisticirane sisteme kontrole pristupa i stalni monitoring, dok su obuka osoblja i jasne procedure reakcije na incidente od suštinskog značaja.

“Najveći izazov nije samo u tehničkim rješenjima već u psihološkom aspektu – gosti žele da se osjećaju sigurno, ali ne i kontrolisano ili ograničeno. Diskretan, profesionalan i nenametljiv pristup obezbjeđenja ključan je kako bi sigurnosne procedure ostale neprimjetne, a istovremeno efikasne”, zaključuje Jovanović.

Ni Hotel Courtyard by Marriott u Beogradu, član Marriott International grupacije, nije izuzetak. I ovdje su u fokusu izazovi fizičke, tehničke i zaštite od požara, cyber sigurnosti te zdravstvene zaštite u radu tog hotela visoke kategorije. “Uvijek krećemo od fizičke sigurnosti gostiju i osoblja. Kod hotela visoke kategorije dodatni izazov je smještaj javnih ličnosti, delegacija i diplomata, što podrazumijeva poštovanje posebnih bezbjednosnih protokola. Zaštita od požara također predstavlja poseban izazov, jer hoteli rade cjelodnevno. Moramo osigurati ispravnost sistema i obučenost osoblja, kao i usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa standardima međunarodnih hotelskih kompanija. U digitalnoj eri poseban značaj imaju cyber sigurnost i zaštita podataka, što zahtijeva i edukaciju zaposlenih. Važna je i zdravstvena zaštita – iskustvo pandemije pokazalo je koliko je hotelska industrija fleksibilna i spremna na brze prilagodbe”, rekla je Stana Đuran, generalna menadžerica tog hotela.

Integracija napredne tehnologije sa stručno obučenim osobljem stvara povjerenje i osjećaj udobnosti kod gostiju, čime se gradi dugoročna lojalnost i reputacija hotela

Mobilni ključevi mijenjaju iskustvo gosta, smanjujući ili potpuno eliminišući redove prilikom prijave ili odjave

I luksuz i sigurnost

U savremenom hotelijerstvu sigurnost i komfor gostiju više nisu samo dodatak – oni su srž iskustva. Trendovi jasno pokazuju da hoteli sve više integrišu tehnologiju u svakodnevni rad, koristeći digitalizaciju, beskontaktna rješenja, pametne senzore i vještačku inteligenciju. Automatizacija procesa prijave i odjave, kontrola pristupa i videoanalitika pomažu u prepoznavanju sumnjivog ponašanja, dok cyber sigurnost i zaštita podataka ostaju prioritet.

Na izolovanom ostrvu crnogorskog primorja, Hotel Mamula Island by Banyan Tree demonstrira kako luksuz i visok nivo sigurnosti mogu ići ruku pod ruku. Avigilon Smart sistem videonadzora s AI centralom, sa šest pametnih kamera od ukupno 86, pokriva cijelo ostrvo i omogućava potpunu kontrolu perimetra. “Kontrolu mogućeg nedozvoljenog i nenajavljenog pristupa osiguravamo uz pomoć potpune perimetarske pokrivenosti videonadzorom od 360 stepeni, dijela obale i dijela morskog pojasa, kao i stalnim koordiniranim patrolnim prisustvom i aktivnošću sigurnosnih službenika. Ugradnjom centralne pametne Avigilon videokamere sa četiri posebna sočiva i mogućnošću kružnog nadzora od 360 stepeni, napravili smo korak unaprijed u brzom uočavanju i identifikaciji manjih letećih objekata, obično dronova, koji mogu ugroziti privatnost naših gostiju, a u savremenim uslovima mogu predstavljati i potencijalno opasna sredstva”, pojašnjava Vučinović.

Zbog specifične lokacije, posebna pažnja posvećuje se sigurnom dolasku i ukrcaju gostiju na zahtjevnom pontonu, uz stroge procedure sigurnosti na moru. Pored pametnog videonadzora, koriste se pametne brave i ključevi, savremeni protivpožarni sprinkler i ansul sistemi te kompletna detekcija i monitoring požara sa dodatnim mjerama, uključujući aparate, ampule, prekrivače i planski projektovan hidrantski sistem.

Prednjače rješenja globalnih lidera

Bosch je ključni partner u primjeni i integraciji sistema zaštite, demonstrirajući kako sofisticirana rješenja mogu biti istovremeno i diskretna i efikasna. Njihovi protivpožarni sistemi posebno su prilagođeni velikim i kompleksnim hotelima poput navedenog, uklapajući se u dizajn i operativne zahtjeve bez narušavanja rada i komfora gostiju.
“Veći objekti, veći broj gostiju i sve sofisticiraniji dizajn zahtijevaju protupožarna rješenja koja pružaju pouzdanost, skalabilnost za budućnost i maksimalnu zaštitu, uz minimalan utjecaj na iskustvo gosta. U ovom dinamičnom okruženju pomažemo hotelima da zaštite ljude, imovinu i reputaciju. Inteligentna protupožarna rješenja, koja kombiniraju inovativnu tehnologiju, diskretan dizajn i učinkovito održavanje, štite goste i operacije bez ometanja svakodnevnog rada hotela”, objašnjava Danijel Jerković, direktor Odjela za Jugoistočnu Adriju – Safety Solutions u Bosch Building Technologiesu.

Dva hotelska projekta u Evropi dodatno ilustriraju kako Bosch stvara vrijednost u sektoru hotelijerstva. U Modern Times Hotelu u Švicarskoj izazov je bio pružiti maksimalnu sigurnost uz očuvanje elegantno dizajniranog okruženja. Bosch je implementirao AVENAR 4000 multisenzorske detektore i gotovo nevidljive protivpožarne detektore koji se besprijekorno uklapaju u interijer. Rezultat je vrlo pouzdana detekcija požara bez narušavanja estetike. Slično tome, Hotel Van der Valk Venlo u Nizozemskoj zahtijevao je kompletnu nadogradnju sistema detekcije požara tokom velikog renoviranja, a ključni izazov bio je održati funkcionalnost hotela dok se izvode radovi. Bosch je isporučio i instalirao više od 350 AVENAR detektora, implementirajući ih po zonama u pažljivo planiranom rasporedu, čime je izbjegnuto ometanje rada. Zahvaljujući ovom pristupu, hotel je ostao potpuno funkcionalan tokom nadogradnje.

Osim Boscha, koji se fokusira na protivpožarnu zaštitu i integraciju sistema, značajno mjesto u hotelskom sektoru zauzimaju i videonadzorna rješenja kompanije Hikvision. “Sudjelovali smo u brojnim projektima u hotelskom sektoru diljem Adriatic regije. Hikvision nudi rješenja poput videonadzora, videointerfona, kontrole pristupa, rampi, ali i sistema za registraciju gostiju (ISTP). Ovi sistemi pomažu hotelima da povećaju sigurnost, ubrzaju procese prijave i odjave te osiguraju tačnost podataka u skladu s lokalnim regulativama”, istakli su iz kompanije Hikvision za Adriatic regiju. Najveća je potražnja, dodaju, za Hikvisionovim IP kamerama nove generacije s umjetnom inteligencijom, naročito modelima s ColorVu i AcuSense tehnologijom, koje hoteli biraju zbog vrhunske slike u svim svjetlosnim uslovima, smanjenog broja lažnih alarma i efikasne kontrole prostora.

Digitalizacija pristupa

U hotelijerstvu je odavno izražena potražnja za sistemima kontrole pristupa i interfonima. ASSA ABLOY, kroz svoja TESA rješenja, dodatno naglašava značaj digitalizacije kontrole pristupa, koja postaje ključni faktor za iskustvo gostiju u današnjim hotelima. “Hoteli i objekti za iznajmljivanje digitalizaciju sve više smatraju ključnom za potpunije iskustvo gostiju u 21. vijeku. TESA rješenja za hotele unapređuju upravljanje pristupom u različitim vrstama ugostiteljskih objekata – od manjih hotela i apartmana, preko kampova sve do seoskih domaćinstava”, objašnjava Víctor Ciprián, menadžer TESA proizvoda za ugostiteljstvo u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions za EMEIA regiju.

Govoreći o dominantnim trendovima u kontroli pristupa u hotelijerstvu, Ciprián ističe da su mobilni telefoni postali centralni element putovanja – služe kao karta, sredstvo plaćanja, vodič, navigacija itd. “Logično je da postanu i sobni ključ. Mobilni ključevi nude praktičnost, sigurnost i fleksibilnost, a uz to su i ekološki prihvatljiviji jer smanjuju upotrebu jednokratnih plastičnih kartica. Gostima omogućavaju beskontaktni i automatizirani check-in, što je danas sve traženije. Također olakšavaju kasni dolazak, što može postati dodatna pogodnost ili izvor prihoda za hotel”, kaže on.

Prednosti ovih sistema ogledaju se i u smanjenju gužvi na recepciji, ubrzanju procesa prijave i odjave, te uštedi troškova i resursa za menadžere hotela. Upravljanje je jednostavno, bez potrebe za dodatnom obukom osoblja, dok je kontrola pristupa u realnom vremenu moguća za veliki broj vrata i zajedničkih prostora.

Samostalni check-in

Praktični primjeri pokazuju efikasnost upotrebe mobilnih uređaja u kontroli pristupa. Hotel Flint u Austriji, smješten u renoviranoj vili iz 19. vijeka s modernim dodatkom, implementirao je TESA Wireless Online sistem sa 80 elektronskih brava i dodatnih uređaja. “Rješenje omogućava fleksibilnu i daljinsku kontrolu, dok gostima pruža samostalni check-in i pristup sobama putem mobilnog telefona”, naglašava Ciprián.

Sličan pristup primijenjen je u kompleksu turističkih apartmana Harpazul u Galiciji, Španija, gdje su instalirane TESA digitalne brave s Check-In by PIN funkcijom. Gosti unaprijed dobijaju jedinstveni kod tokom rezervacije, koji im omogućava ulazak u apartman i zajedničke prostore, a sistem je pripremljen i za buduće nadogradnje – kartice ili mobilne ključeve – što pruža dodatnu fleksibilnost i kontrolu pristupa.

Primjeri Hotela Flint i Harpazula jasno pokazuju kako TESA rješenja kompanije ASSA ABLOY ne samo da unapređuju sigurnost i efikasnost operacija već i transformišu iskustvo gostiju, u skladu s trendovima digitalizacije i pametnih tehnologija u hotelijerstvu.

Regionalni primjeri

Prateći trendove sofisticiranih sigurnosnih rješenja u evropskim hotelima, i hoteli u regiji, kao što su Radisson Collection Old Mill i Courtyard by Marriott, implementiraju napredne pametne tehnologije i digitalne alate, osiguravajući istovremeno visok nivo zaštite, efikasnost operacija i komfor gostiju. “Naši standardi su usklađeni sa globalnim procedurama brenda, što garantuje vrhunski nivo sigurnosti i udobnosti za goste i osoblje”, objašnjava Jovanović iz Radissona. Njihov je kompleks pokriven modernim videonadzorom s inteligentnim kamerama koje omogućavaju detekciju pokreta i prepoznavanje neovlaštenih aktivnosti. Senzori gasova i povišene temperature integrisani su u centralni BMS sistem (Building Management System), što omogućava brzo reagovanje u slučaju požara ili tehničkih incidenata. Pametni senzori u garažama i parking zoni povezani su s rampama i kontrolom pristupa, čime se smanjuje rizik od neovlaštenog ulaska i oštećenja sistema. Uz nadzor, ključna je i efikasna kontrola pristupa, kako gostiju tako i osoblja.
“Ulazak u sobe i određene hotelske prostore omogućen je kartičnim ključevima nove generacije (RFID tehnologija), a sistem bilježi sve pokušaje ulaska, što znatno doprinosi sigurnosti. Servisni prostori i kancelarije za osoblje dodatno su zaštićeni kontrolom pristupa, čime se sprečava neovlašteno korištenje. U planu je postepeno uvođenje digitalnih mobilnih ključeva putem aplikacije, što će gostima omogućiti otključavanje soba pomoću mobilnog telefona”, dodaje Jovanović.

Nijedna inovacija ne može zamijeniti bliskost s gostom i pažnju koju pruža čovjek. Upravo ta pažnja ostaje suština hotelijerstva, čak i u eri digitalnih inovacija

Minimiziranje rizika

Kada je riječ o cyber sigurnosti i njenom utjecaju na poslovanje hotela, trendovi zahtijevaju implementaciju sistema zaštite poslovanja, uključujući sigurnost plaćanja, rezervacijskih sistema i platformi kojima gost samostalno upravlja tokom prijave, rezervacije i plaćanja. Neki od tih sistema već su implementirani u hotelu Mamula Island by Banyan Tree, dok se drugi kontinuirano razvijaju uz obuke i prezentacije. Hotel također koristi automatiziranu kontrolu rasvjete i klimatizacije, što omogućava uštede i efikasno upravljanje iz centralnog sistema. “Svi gosti i partneri hotela zaštićeni su u skladu s globalnim standardima zaštite podataka, uključujući stroge GDPR protokole. Hotelska Wi-Fi mreža je segmentirana i dodatno osigurana, dok su interni serveri i rezervacioni sistemi zaštićeni enkripcijom i naprednim firewall rješenjima”, naglašava Jovanović, menadžer sigurnosti hotela Radisson Collection Old Mill Belgrade.

U Courtyard by Marriottu, pored klasičnih sigurnosnih mjera poput videonadzora, patrolling sistema i mobilnih ključeva, dodatno je uvedena Digital Guard usluga, koja se pokazala efikasnom i u bankarskom sektoru. “Digitalizacija i beskontaktna rješenja, poput mobilnih ključeva i digitalnih kartica, smanjuju rizike i ubrzavaju procese. Integracija pametnih sistema omogućava automatsku detekciju rizika i uštedu energije, dok napredna videoanalitika i AI pomažu u prepoznavanju sumnjivog ponašanja i prevenciji incidenata. Cyber sigurnost i zaštita podataka ostaju prioritet, uz enkripciju i stalnu edukaciju zaposlenih”, dodaje Jovanović.

Pogled u budućnost

Hotelijerstvo ulazi u eru u kojoj tehnologija sve snažnije podržava svakodnevni rad, ali pritom ne narušava lični odnos s gostom. Pametne sobe, AI asistenti, automatizirani sistemi, mobilni digitalni ključevi, biometrijska autentifikacija i integrisani pametni sigurnosni sistemi omogućavaju hotelima proaktivnu reakciju na rizike i povećanje operativne efikasnosti, bez narušavanja iskustva gostiju.

Takva digitalizacija, uključujući prediktivnu analitiku pogonjenu vještačkom inteligencijom, olakšava svakodnevne operacije i osoblju omogućava više vremena za direktan kontakt s gostima. U planu su i inovacije poput pametnih kreveta, virtuelnih prikaza soba i senzora za kvalitet zraka, što doprinosi održivom poslovanju, ali i postavlja pitanje kako tehnologiju integrisati bez gubitka ljudske interakcije.

Primjeri hotela Radisson Collection Old Mill Belgrade, Courtyard by Marriott i Mamula Island by Banyan Tree jasno pokazuju kako integracija pametnih sistema, AI analitike, digitalnih ključeva i automatizacije omogućava osoblju da se fokusira na ličnu interakciju s gostima. Diskretan dizajn, zaštita podataka i prediktivna analitika kombinuju tehnologiju i ljudski faktor, gradeći povjerenje, sigurnost i kvalitet iskustva.

No, “nijedna inovacija ne može zamijeniti bliskost s gostom i pažnju koju čovjek pruža. Upravo ta pažnja ostaje suština hotelijerstva, čak i u eri digitalnih inovacija”, zaključuje Vučinović iz hotela Mamula Island by Banyan Tree. U konačnici, digitalizacija i AI mijenjaju pravila igre, ali čovjek ostaje srž hotelijerstva. Pametni sistemi štite i nadgledaju, ali povjerenje, sigurnost i kvalitet iskustva gostiju grade se kroz lični pristup. Budućnost hotelijerstva leži u skladnoj sinergiji tehnologije i ljudskog faktora – sigurnost koja se osjeća, a nikada ne ograničava.

Pametna sigurnosna rješenja u hotelijerstvu

Savremeni hoteli sve češće se oslanjaju na tehnologiju koja objedinjuje sigurnost i komfor, stvarajući iskustvo koje gosti prepoznaju i cijene. Globalni proizvođači nude rješenja koja kombinuju protivpožarnu zaštitu, videonadzor, digitalnu kontrolu pristupa i integraciju sistema, čime se podiže sigurnost i optimizira rad osoblja.

Bosch je poznat po svojim protivpožarnim rješenjima, među kojima su AVENAR centrale i višesenzorski i nevidljivi detektori, te NEXOSPACE Fire System Explorer za daljinski nadzor. Ovi modularni sistemi omogućavaju preciznu i ranu detekciju, prediktivno održavanje i pouzdan rad bez kompromisa po estetiku interijera.

Hikvision nudi integrisana rješenja videonadzora, kontrole pristupa i upravljanja podacima, obogaćena AI analitikom za prepoznavanje ponašanja i registarskih tablica. Njihove IP kamere nove generacije s ColorVu i AcuSense tehnologijama pružaju visok kvalitet slike u svim svjetlosnim uslovima, dok integracija s hotelskim softverima i cloud/hibridna rješenja unapređuju operativnu efikasnost.

ASSA ABLOY kroz TESA rješenja fokus stavlja na digitalizaciju boravka gostiju. Mobilni ključevi i aplikacija Openow omogućavaju beskontaktni check-in, fleksibilan pristup sobama i zajedničkim prostorima, te jednostavno upravljanje. Time se smanjuju gužve na recepciji, štede resursi i podiže zadovoljstvo gostiju.

Zajednička karakteristika svih rješenja jeste diskretan pristup – sigurnost koja se ne nameće, ali osigurava goste, imovinu i reputaciju hotela.

Požar u diskoteci “Puls” u Kočanima

Osim što je požar s najtragičnijim posljedicama ikada u Sjevernoj Makedoniji, a u posljednjih deset godina i najveći u nekom noćnom klubu u Evropi, slučaj požara u diskoteci “Puls” u Kočanima mogao bi biti idealan primjer “savršene oluje” – odnosno situacije u kojoj se nisu poštovala nikakva pravila, a to je dovelo do velike tragedije

Piše: Igor K. Ilievski; E-mail: redakcija@asadria.com

Do podneva je vijest obišla svijet – 51 žrtva i više od 200 povrijeđenih, od kojih desetine kritično, u požaru na ponoćnom koncertu u diskoteci u Kočanima. S brojem poginulih koji je u narednim sedmicama porastao na 62, požar u noćnom klubu “Puls” 16. marta postao je najsmrtonosniji u Sjevernoj Makedoniji i najtragičniji požar u nekom noćnom klubu u Evropi u posljednjoj deceniji, a nakon požara u noćnom klubu “Kolektiv” u Bukureštu u Rumuniji 2015. godine, u kojem je poginulo 64 ljudi.

Neka bude šta hoće

Bilo je to još jedno obično koncertno veče u noćnom klubu “Puls”, koji je radio već trinaest godina. Za koncert grupe DNA prodato je 250 ulaznica, ali je te večeri u objekat od 415 kvadratnih metara ušlo 672 ljudi. Osiguranje je pustilo sve kroz jedina ulazna vrata, uključujući i maloljetnike, ali i članove benda, koji su donijeli pirotehniku. Atmosfera u prepunom noćnom klubu se zahuktavala.

Iz mora mlade publike vire desetine ruku s mobilnim telefonima, snimajući koncert. Snimili su i trenutak kada, u 02:35, dok počinju izvoditi pjesmu “Neka bude šta hoće”, jedan član benda daljinskim upravljačem aktivira tri pirotehničke fontane postavljene na pozornici. Mlazovi iskri izbijaju iz uređaja. Mlaz iz fontane na lijevoj strani pozornice dopire do plafona. Srebrena površina plafona trenutno se zagrijava do jarkocrvene boje, postaje žuta i pali se. Desetak ruku iz publike pokazuje prema plamenu. Nekoliko glasova diže uzbunu, ali se stapaju sa stotinama pjevača u publici i glasnom muzikom. U tih nekoliko sekundi, žuto-plavi plamen se već širi po plafonu. Video, jedan od nekoliko koji su se pojavili nakon samo nekoliko sati kao svjedočanstva o događaju, traje jedva četrnaest sekundi.

“U trenutku aktiviranja prskalica, iskre su najvjerovatnije pogodile plafon, koji je napravljen od zapaljivog materijala, i u kratkom vremenu se vatra proširila po cijeloj diskoteci i stvorio gust dim. U kratkom vremenu stigle su vatrogasne jedinice iz okolnih gradova, kao i kola hitne pomoći, a aktivirani su i helikopteri Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi prevezli povrijeđene u klinike u Skoplju”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Pance Toškovski jutro nakon požara, ispred policijske stanice u Kočanima. Prvi poziv u pomoć upućen je u 02:48, vatrogascima i bolnici u Kočanima, gdje su se odmah mobilizirali svi ljekari. “Mnogo ljudi je poginulo, dovezeni su mrtvi ili su umrli u trenutku dolaska. Teško ih je identificirati, neki su imali lične karte, a neki nisu. Među preminulima je bilo žrtava od 14 do 25 godina, a među njima su bili iz Štipa, Kočana, Probištipa i Skoplja”, rekla je Kristina Serafimova, direktorica bolnice u Kočanima, u prvom obraćanju javnosti.

U tom trenutku, broj žrtava je bio 51. Do 17. aprila, sa posljednjim smrtnim slučajem, zvanični broj se popeo na 62 poginulih, 157 osoba s teškim povredama i 54 s lakšim. Desetine pacijenata, posebno onih kritičnijih, hitno su poslane na liječenje u inostranstvo preko Evropskog mehanzma za civilnu zaštitu, koji je odmah aktiviran.

Katastrofa koja je čekala da se dogodi

Čini se da nijedna procedura, mjera, pravilo ili norma nije poštovana ni u jednom aspektu postojanja diskoteke, te je tragedija bila neizbježna. To je objasnio i državni javni tužilac Ljupčo Kocevski. “Pirotehnička sredstva su korištena u potpuno nesigurnim i opasnim uslovima, što je proizašlo iz ukupnih propusta službenih i odgovornih lica za spomenuti objekat – koji tokom cijelog perioda kontinuirano nije ispunjavao zakonske uslove za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Fontane su bacale iskre u smjeru plafona iznad pozornice i kao rezultat toga, poliuretanska spužva kojom je bio prekriven plafon u objektu počela je progresivno gorjeti, nakon čega se vatra odmah proširila duž cijelog plafona, a zatim i kroz cijelu unutrašnjost i konstrukciju objekta”, rekao je Kocevski.

Zbog ugrađenih materijala bez vatrootpornih svojstava i nesigurnih građevinskih radova na objektu, vatra se počela spontano širiti, praćena dimom i visokim temperaturama unutar objekta.

“Zbog toga je došlo do masovnog, nekontrolisanog i paničnog bjekstva prisutnih posjetilaca kroz jedini izlaz za evakuaciju, koji nije bio siguran jer su se na evakuacionom putu ispred izlaska iz zgrade iznutra prema van nalazila dvokrilna vrata koja su predstavljala prepreku kretanju. Sama vanjska vrata nisu imala evakuacionu namjenu sa sistemom kočenja u otvorenom položaju i horizontalnim rukohvatom propisanih dimenzija, što je dodatno otežalo evakuaciju. Zbog potpunog nepoštivanja pravila protivpožarne zaštite i pretrpanosti zgrade, došlo je do masovnog guranja i pada posjetilaca u hodniku, što je potpuno otežalo izlazak iz zgrade i izazvalo ozbiljne posljedice”, objasnio je Kocevski.

Krivična djela protiv sigurnosti

Nakon tromjesečne istrage u kojoj je učestvovalo trinaest tužilaca, u junu su trideset četiri fizička i tri pravna lica optužena za krivično djelo “teška krivična djela protiv javne sigurnosti”, a neka od njih i za niz drugih krivičnih djela. U optužnici je navedeno 1.440 dokaza na 166 stranica i predloženo je da se kao svjedoci saslušaju 283 oštećene osobe. Među optuženima su bivši ministri, gradonačelnici, inspektori, državni službenici, vlasnici, menadžeri, obezbjeđenje…

“Propusti su veliki. Mogu slobodno reći da je ovo erozija sistema”, rekao je državni tužilac Kocevski, koji smatra da je ovo prvi procesuirani slučaj dugoročne uzročnosti u zemlji. Prema njegovim riječima, trinaest godina nijedan inspektor iz općine Kočani nije izvršio inspekciju objekta koji je iz lake industrije pretvoren u diskoteku. Klub je dobio dozvolu za rad 2012. godine iako nije ispunjavao uslove. Te i 2024. godine dograđivan je lažnom projektnom dokumentacijom, nekontrolisano, bez stručnog nadzora, neodgovarajućim materijalima. “Praktično, objekat nije poštivao nikakve propise u vezi sa kvalitetom ugrađenih materijala, nosivošću i stabilnošću konstruktivnih elemenata, brojem i veličinom izlaza za evakuaciju, brojem parking mjesta, pregradama objekta, ali i u vezi sa obezbjeđivanjem, dostupnošću i korištenjem odgovarajućih uređaja i instalacija za zaštitu od požara i eksplozija, ostale opreme za gašenje požara, sredstava za gašenje požara i aparata za gašenje požara”, objasnio je Kocevski.

Među optuženima je i osoba koja je prodavala karte iznad dozvoljenog kapaciteta, projektant za kojeg se smatra da je izradio lažne projekte za dogradnje, ali i tri građevinska inspektora i tri gradonačelnika koji nisu zatvorili nesiguran objekat. Upravitelj, vlasnik i četiri zaštitara iz zaštitarske agencije, optuženi su, između ostalog, jer nisu proveli sigurnosnu procjenu i provjeru sigurnosnih uslova objekta, opasnosti i mogućnosti evakuacije u slučaju opasnosti, provjeru ulaza i izlaza i njihove ispravnosti, kao i prenatrpanost posjetilaca objekta, te nesprečavanje ulaska i upotrebe eksploziva. Među optuženima su četiri bivša, uključujući i aktuelnog u vrijeme požara, direktora makedonske Direkcije za zaštitu i spašavanje, kao i generalni inspektor. Među optuženima za uzimanje mita i izdavanje lažnih dozvola su i državni službenici.

Šta propisuje zakonska regulativa o PP zaštiti za takve objekte?

Prema makedonskom zakonodavstvu, diskoteke i noćni klubovi su javni objekti, obuhvaćeni Pravilnikom o zaštiti od požara, eksplozija i opasnih materija, koji propisuje minimalne tehničke mjere za zaštitu od požara koje se moraju ispuniti u fazama projektovanja, izgradnje i korištenja takvih objekata, objašnjava Tatjana Vasiljević Vladev iz Tehnoinspekta d.o.o. Skoplje. Ona je predsjednica Stručne komisije za reviziju propisa o zaštiti od požara pri Komori ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera, te članica Tehničkog komiteta TK46 – Zaštita objekata od požara pri Institutu za standardizaciju u Skoplju (ISRSM TK-46). Mjere zavise od namjene objekta i definirane su za svaki funkcionalni dio posebno. U zavisnosti od karakteristika i složenosti objekta, ovaj osnovni propis dopunjuju drugi podzakonski akti koji regulišu specifične aspekte zaštite od požara.

“Prije svega, potrebno je da svaki objekat ispunjava osnovne mjere pasivne zaštite od požara. To uključuje veličinu i raspored sektora za zaštitu od požara, definiciju požarnog opterećenja, uspostavljanje zona dima, dimenzije i konfiguraciju evakuacijskih puteva, kao i dimenzije i klasifikaciju protivpožarnih i dimonepropusnih vrata. Od posebnog značaja je izbor građevinskih materijala koji se koriste pri formiranju ovih sektora za zaštitu od požara, pri čemu je ključni parametar njihova otpornost na požar i ponašanje pri izlaganju visokim temperaturama ili dimu”, kaže Tatjana Vasiljević Vladev. “S druge strane, aktivni sistemi za detekciju, alarmiranje i gašenje požara postaju sve važniji element unutar zgrada – posebno kako se njihova složenost povećava, bilo sa tehnološke perspektive, broja prisutnih ljudi, oblika i veličine zgrade, njene namjene ili pristupačnosti za evakuaciju i intervenciju. Ovi sistemi omogućavaju: pravovremeno otkrivanje i obavještavanje o požaru, brzo uzbunjivanje i ciljanu evakuaciju putem sistema rasvjete i signalizacije, kontrolu dima kako bi se osigurala čista zona evakuacije, kao i pomoć u gašenju ili lokalizaciji požara, kako bi se spriječilo njegovo dalje širenje”, objašnjava ona.

Izazov objekti bez državnog tehničkog prijema

Propisi o zaštiti od požara u Sjevernoj Makedoniji uglavnom se poštuju u fazi izrade projektne dokumentacije, kaže Vasiljević Vladev, a projektna dokumentacija se izrađuje u skladu s propisanim tehničkim propisima. “Neću ulaziti u pitanje kvaliteta izrade, ali normativni okvir se prati. Međutim, najveći izazov nastaje u implementaciji mjera definiranih u Elaboratu zaštite od požara, jer se ove mjere često smatraju dodatnim troškom ili prilikom za finansijsko smanjenje troškova u fazi izgradnje. To je, naglašava, posebno izraženo kod objekata druge kategorije, gdje tehnički prijem ne provodi državna komisija, već se obavlja interno, tj. između investitora i nadzornog inženjera ili nadzorne kompanije.

“U takvim slučajevima država nema direktan uvid u stvarno stanje objekta u trenutku puštanja u rad, jer se upotrebna dozvola koju izdaje opština zasniva isključivo na izjavi nadzorne kompanije, koju ovjerava ovlašteni nadzorni inženjer”, objašnjava Vasiljević Vladev.

Nema ko da provjeri?!

Međutim, očigledno je da propisane mjere nisu dovoljne, što možemo vidjeti na tragičnom primjeru “Pulsa”. “Pored predviđanja i projektovanja mjera zaštite od požara, potrebno je postaviti i pitanje: koliko često javni objekti i masovna okupljanja trebaju biti predmet redovnih inspekcija kako bi se utvrdilo da li se zaista pridržavaju mjera definisanih u važećim zakonima i propisima. Istovremeno, postavlja se pitanje da li država ima dovoljne inspekcijske kapacitete za provođenje takvih inspekcija, čak i na godišnjem nivou, odnosno da li ima dovoljno obučenog i stručnog osoblja, kao i logističkih i tehničkih resursa, da osigura sistematski i efikasan nadzor nad objektima sa povećanim rizikom po sigurnost građana”, kaže ona.

Propisi također predviđaju redovne inspekcijske kontrole primjene ovih mjera – ko i koliko često treba da vrši inspekciju primjene propisa o zaštiti od požara u objektu. “Koliko sam informisana, prema Pravilniku o načinu određivanja mjesta gdje se moraju nalaziti uređaji i instalacije za zaštitu od požara, obavezan je godišnji pregled sistema i uređaja za detekciju i dojavu požara te detekciju i gašenje požara. Kada su u pitanju pasivne mjere zaštite od požara (kao što su protivpožarne pregrade, putevi za evakuaciju, zaštitni premazi itd.), kao i provjera da li je sadržaj Izvještaja o zaštiti od požara dosljedno primjenjivan tokom faze eksploatacije objekta, inspekcijske službe imaju ovlaštenje da kontrolišu i nadgledaju”, objašnjava Vasiljević Vladev.

U slučaju “Pulsa”, razmatra se da li je inspekcija uopšte bilo, a ako i jeste, uobičajena je praksa do sada bila da inspektori koji su uočili nepravilnosti daju vlasnicima rok da ih otklone, bez zatvaranja objekta zbog sigurnosnih razloga. Požar u spomenutoj diskoteci inicirao je hitno pooštravanje propisa, uključujući potpunu zabranu pirotehnike u zatvorenim prostorima. Vlada je odmah naredila hitan pregled noćnih klubova i kabarea, nakon čega je zatvorila desetak objekata.

Čak su i minimalni standardi dovoljni, ako se primjenjuju

Iako se uvijek mogu primijeniti naprednije i efikasnije mjere i sistemi, čak su i osnovne propisane mjere dovoljne za adekvatnu zaštitu od požara i sprečavanje sličnih tragedija. “Ako se na objekte s ovom namjenom primjenjuju mjere predviđene Uredbom o zaštiti od požara, eksplozija i opasnih materija, a iste mjere se projektuju i provode u skladu s relevantnim standardima koji regulišu njihove tehničke parametre, tragedije ove prirode mogu se efikasno spriječiti”, kaže Vasiljević Vladev.

Specijalista za zaštitu od požara Zlatko Gjorgioski, osnivač i vlasnik kompanije Helium, osnovane 1992. godine i član ISRSM TK-46, objašnjava koje specifične mjere predviđaju osnovni propisi. “Osnovni propis je Pravilnik o mjerama zaštite od požara, eksplozija i opasnih materija. Za objekte za masovne događaje (noćni klubovi, diskoteke) zahtijeva projektne mjere za evakuaciju, jasne komunikacije i izlaze, protivpožarni alarm/rasvjetu, vatrogasne jedinice, pristup za vatrogasna vozila, vrata koja se otvaraju u smjeru evakuacije i brzo/lako otvaraju (panično otvaranje) te zabranu ometanja izlaza”, kaže Gjorgjioski.

Mjere evakuacije predviđaju dva ili više nezavisnih izlaza s vratima koja se otvaraju u smjeru evakuacije i otključavaju bez ključa (panic hardware), čiste i označene staze, osvijetljene po dužini, sa znakovima do izlaza, te dokumentovanu evakuaciju s planom, stazama i odgovornim osobama. U kategoriji ranog otkrivanja i obavještavanja predviđeno je automatsko otkrivanje i obavještavanje o požaru ručnim javljačima požara, sirenama i svjetlosnim signalima, a u zgradama s masovnom posjećenošću praktikuje se i glasovna evakuacija. Gjorgjioski kaže da se u praksi primjenjuje serija EN 54 za opremu i sisteme.

Kao primarna i sekundarna sredstva za gašenje požara, predviđena je unutrašnja i vanjska hidrantska mreža, u skladu s Pravilnikom o tehničkim normama (projektni protok/pritisak, broj i raspored hidranata, istovremeni rad više utičnica itd.) te prenosivi i prenosivi PP uređaji (ABC prah, CO₂ za struju) u dovoljnom broju i rasporedu po riziku i području, uz redovno održavanje i vođenje evidencije.

U građevinskim i planskim mjerama, objašnjava Gjorgjioski, predviđena je sektorizacija požara (protivpožarni zidovi/elementi) i materijali otporni na vatru u skladu s propisanim otporima (najčešće dva ili četiri sata), sprečavanje širenja dima/plamena (ventilacija s mogućnošću isključivanja) te pristup za interventna vozila i opsluživanje objekta s najmanje dvije strane. U kategoriji organizacije i dokumentacije predviđena je procjena rizika, plan zaštite od požara, obuka osoblja, vježbe evakuacije, redovne provjere/održavanje sistema (evidencija). To također proizlazi iz obaveza sigurnosti i zaštite na radu (mjere zaštite od požara, evakuacija, prva pomoć).

“Prema navedenom propisu, minimalni tehnički standardi potrebni za objekte za masovne događaje (noćni klubovi, diskoteke) zahtijevaju implementaciju dva nezavisna evakuaciona puta/izlaza sa panik-opremom te jasnu signalizaciju i potrebnu rasvjetu. Zatim sistem za detekciju i alarmiranje požara (EN 54) sa ručnim javljačima požara, a preporučuje se i glasovni alarm. Hidrantska mreža (unutrašnja/vanjska) mora biti u skladu sa propisom, a hidrantski ormari na odgovarajućim lokacijama. Za sigurnost objekta potrebno je osigurati dovoljan broj protivpožarnih aparata, redovno ih servisirati i voditi evidenciju, uz sektorizaciju požara, vatrootporne elemente, kontrolisanu ventilaciju i jasno definisane planove evakuacije. Sigurnost dodatno jačaju obuka i vježbe osoblja, imenovanje odgovornih osoba i čuvara, a nakon procjene rizika preporučuje se ugradnja prskalica i/ili EVAC sistema sa zvučnim obavještenjem, što je naročito važno u zatvorenim i podzemnim prostorima, gdje NFPA 101 za nove noćne klubove propisuje prskalice za objekte s više od 50 ljudi – standard koji se sve više primjenjuje kao dobra praksa”, objašnjava Gjorgjoski.

Primjenjuju se i napredni sistemi

Gjorgjoski također objašnjava koji se sistemi i oprema kupuju i instaliraju u Makedoniji. Prema njegovim riječima, za detekciju, obavještavanje i glasovnu evakuaciju to su adresabilne/konvencionalne centrale, detektori dima i toplote, ručni javljači požara, sirene i stroboskopi, pojačala glasovnog alarma i zvučnici – rješenja u skladu sa standardima EN 54/BS 5839. Za gašenje požara koriste se prenosivi PP aparati – 6 kg ABC praha i 5 kg CO₂ (za električne instalacije i opremu) – te hidrantska oprema koja uključuje zidne ormariće, crijeva DN25/DN52, mlaznice i ventile, projektovana u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mreži Direkcije za zaštitu i spašavanje. Kada projekat to zahtijeva, ugrađuju se i stabilni sistemi za gašenje, poput prskalica s vodom, plinskih sistema (zamjene za FM 200/Novec, CO₂ za strojarnice) ili aerosolnih generatora. Za signalizaciju i rasvjetu koriste se ISO/EN piktogrami za izlaze i evakuaciju, kao i rasvjeta u slučaju nužde (baterijske centrale i lampe), što je standardni dio paketa koje nude sistem-integratori.

U Sjevernoj Makedoniji se, prema riječima Gjorgjoskog, primjenjuju i međunarodni standardi: EN 54 za komponente i performanse sistema detekcije i alarma, EN 54-16 za glasovnu evakuaciju, EN 12845 za prskalice te EN 12101 za sisteme kontrole i odvođenja dima – posebno obavezne u objektima sa velikom posjećenošću, podrumskim prostorima ili bez prirodne ventilacije. Kao dodatna referenca često se koristi i američki NFPA 101 – Zakon o sigurnosti života – koji za nove objekte slične noćnim klubovima zahtijeva ugradnju prskalica kada u njima boravi 50 ili više ljudi, upravljanje gužvom, ograničenu upotrebu lako zapaljivih materijala, jasno označene izlaze i rasvjetu u slučaju nužde. Za objekte kapaciteta 250 i više osoba propisana je i obaveza imenovanja određenog broja upravitelja gužve.

“U Makedoniji postoje licencirane kompanije sa ovlaštenjima koja izdaje Služba državne sigurnosti koje mogu održavati, instalirati i servisirati takvu opremu, kompanije koje imaju certifikate proizvođača za distribuciju i instalaciju opreme, kompanije koje rade u skladu sa standardima MKS-EN, koji sadrže listu standarda iz različitih kategorija koje je izdao ISRSM TK-46”, zaključuje Gjorgjioski.