27 Aprila, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Stambena sigurnost (Page 2)

Stambena sigurnost

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Aikom: Ključ za bolju brigu o pacijentima u Klinici Dragaš

Stomatološka ordinacija Dragaš Dental Design, dio Adria Dental grupe, nedavno je uvela novo komunikacijsko rješenje uz pomoć WAVE PTX-a iz Motorola Solutionsa, a u saradnji s Aikom Internationalom i njihovim partnerom, firmom Radio Moto

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Stomatološka ordinacija Dragaš Dental Design nedavno se preselila u veći prostor, što je otežalo komunikaciju i lociranje osoblja i opreme, jer klinika ima više prostorija za tretmane i osoblje je često u pokretu. Recepcioneri često moraju prenositi poruke svim članovima osoblja. Ranije je klinika koristila poslovne mobilne i stolne telefone za internu komunikaciju. To je, međutim, dovodilo do gubljenja vremena na ponavljanje poruka i traženje članova osoblja, naročito ako su mobilni telefoni bili isključeni ili na tihom režimu. Također, budući da stomatolozi nose rukavice, korištenje mobitela nije bilo praktično ni higijenski. Stoga je Dragaš Dental Design tražio sistem koji može ponuditi diskretnu, trenutnu, hands-free grupnu komunikaciju s naprednim funkcijama kako bi se poboljšala efikasnost klinike uz očuvanje privatnosti pacijenata.

Trenutna i diskretna komunikacija

Dragaš Dental Design obratio se Radio Motou, dugogodišnjem partneru Motorola Solutionsa i njihovog distributera Aikom Internationala, kako bi organizirali demonstraciju uživo u klinici, pružajući uvid u uređaje, licence i tehničku podršku. Ova probna primjena omogućila je Dragaš Dentalu da vidi vrijednost WAVE PTX tehnologije, što je dovelo i do odluke o njenom usvajanju. Zahvaljujući Aikomovoj tehničkoj podršci i opskrbi uređajima i licencama, Radio Moto je uspješno implementirao integrirani Push-to-Talk (PTT) komunikacijski sistem koristeći brzu internetsku mrežu klinike. Rješenje uključuje petogodišnju WAVE PTX PTT pretplatu, WAVE PTX TLK 110 dvosmjerne radiouređaje, WAVE PTX Dispatch softver za upravljanje i pribor koji uključuje više stolnih punjača i slušalica s integriranim mikrofonima.

Brojne koristi

Uvođenje WAVE PTX sistema donijelo je brojne koristi stomatološkoj klinici Dragaš Dental Design. Prvo i najvažnije, operativna efikasnost je znatno veća. Trenutna i grupna komunikacija optimizirala je radne procese, znatno smanjujući vrijeme čekanja pacijenata i poboljšavajući saradnju među osobljem. Procjena je da je uz ovu tehnologiju, u standardnim procedurama, ušteđeno 10-15% vremena. Još jedna ključna prednost je diskretna komunikacija. Korištenje PTT slušalica omogućilo je tihu i povjerljivu komunikaciju, što je ključno za očuvanje privatnosti pacijenata i osiguravanje mirnog okruženja unutar klinike.

Konačno, pouzdanost i čvrstina TLK 110 radiouređaja pokazali su se ključnim elementima. Ovi uređaji, koji se odlikuju izuzetnim trajanjem baterije, omogućili su neprekidnu komunikaciju tokom cijelog radnog dana. Njihova izdržljivost omogućila je osoblju da ih intenzivno koriste bez brige o kvarovima ili prekidima u radu.

“Radio Moto je izuzetno zadovoljan saradnjom i podrškom Aikom Internationala tokom implementacije WAVE PTX komunikacijskog rješenja u stomatološkoj klinici Dragaš. Njihova tehnička stručnost, pravovremena opremljenost uređajima i licencama te stalna podrška bili su ključni za uspješnu primjenu ovog inovativnog sistema”, rekao je Ivan Šašlin iz firme Radio Moto.

AUREL MSR: Zašto svi senzori nisu na istoj visini?

Različite karakteristike gasova i njihove složene interakcije u zraku znače da se svi plinovi ne detektuju na istoj visini. Visina i položaj plinskih senzora stoga su od ključne važnosti za rano otkrivanje opasnih gasova i para.

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

 Ne detektuju se svi plinovi na istoj visini. Gas može biti teži ili lakši od zraka, a zbog različite gustine koncentrišu se na različitim visinama. Teži imaju tendenciju da tonu dolje, dok se lakši dižu gore. Kao rezultat toga, teški plin koji ostaje blizu poda neće biti detektovan na visini, a lakši plin koji se diže prema gore neće biti otkriven blizu poda. Naprimjer, ugljik-monoksid u garaži se mjeri pri gotovo istoj gustoći kao i zrak i na visini na kojoj ga udišemo. Ugljik-dioksid, s druge strane, ima relativnu gustinu od 1,53 i mjeri se blizu poda. Metan ima relativnu gustinu od 0,56, brzo se kreće do plafona i mjeri se na toj visini.

 Širenje plina u zraku

I širenje plina u okolini je od presudnog značaja. Način na koji se plin širi u prostoriji ovisi o različitim faktorima, kao što su ventilacija, temperatura i položaj izvora. Stoga je koncentracija gasova veća u blizini potencijalnog izvora nego blizu poda ili stropa. Pravilno pozicioniranje senzora osigurava da će opasni plin biti otkriven odmah, prije nego što se proširi prostorijom. Različita vremena reakcije i osjetljivost senzora također su od ključne važnosti. Senzor smješten blizu poda reagirat će na plin koji se tamo nakuplja brže od onog postavljenog blizu stropa.

Šta još utječe na položaj senzora?

Na položaj plinskog senzora utječe nekoliko faktora. Okolinski uslovi su prvi. S obzirom na to da uslovi u okolini variraju, postavljanjem senzora na različitim visinama lakše je otkriti razlike u temperaturi, struji zraka ili distribuciji plina. Drugi faktor je prilagođavanje zahtjevima procesa. Neki procesi zahtijevaju postavljanje senzora na određene lokacije kako bi se pratili i kontrolirali relevantni parametri. Ovo se posebno odnosi na složena proizvodna okruženja kao što su proizvodnja pića i mašine za automatsku obradu. U zraku u takvim okruženjima često se nalazi inertni gas, koji mijenja specifičnu međusobnu gustinu gasova. Primjer ovoga je mjerenje kisika u atmosferi argona.

Na kraju, tu su sigurnosni standardi. Ako se plinski senzori postave na različitim visinama, to pomaže u praćenju potencijalnih opasnosti ili curenja plina na različitim spratovima zgrade ili postrojenja te aktiviranju alarma u slučaju opasnosti. Ovi sigurnosni standardi mogu biti podložni općim standardima. Tako je, naprimjer, visina senzora od 1,5-1,8 m definirana u garažama za mjerenje ugljik-monoksida.

Senzori plina se postavljaju zajedno s kućištem, koje ih štiti od vanjskih utjecaja. Za sveobuhvatnu IP zaštitu, kućište se postavlja tako da je glava senzora okrenuta dolje. Ako je mehanički nepravilno montiran, IP zaštita nije zagarantovana. Također se mora razjasniti postoji li strujanje zraka i treba li senzor montirati na strop ili pod. U garažama, naprimjer, postoji statički elektricitet. Senzor ovdje može otkriti plinove u radijusu od 7 do 11 m, što odgovara cca. 400 m².

Šta nudi MSR-Electronic?

Kompanija MSR-Electronic koristi sistem sa tri provodnika za analogne priključke plinskog senzora te sa četiri provodnika za bus veze. Konektor sa tri provodnika za 4-20 mA priključak je stabilan tip veze za analognu vezu. Svaki pojedinačni senzor je povezan s kontrolerom pomoću složenog ožičenja. Kod bus veze, s druge strane, postavlja se samo jedan kabel koji vodi od kontrolera do nadziranog područja. Pojedinačni potrošači, kao što su male sijalice, montirani su na niz sijalica, a spomenuti senzori plina digitalno komuniciraju s kontrolerom.

Šta predstavlja NIS2 direktiva za Jadransku regiju

Nova evropska direktiva o cyber sigurnosti predviđa uvođenje strogih mjera zaštite duž cijelog lanca opskrbe, čije se karike mogu pronaći u svim zemljama regije. No, jesu li ovdašnje kompanije spremne za temeljito regulatorno pospremanje u sektoru kibernetičke sigurnosti?

Piše: Mirza Bahić E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Priča o NIS2 direktivi dominira evropskim kontinentom i za to postoji barem 10,5 biliona razloga izraženih u eurima koji će biti utrošeni na odbranu od cyber napada do 2025. Iste godine, do 17. aprila, članice Evropske unije moraju dovršiti proces kategorizacije tijela koja su obuhvaćena Direktivom, nakon čega im se daje 365 dana da se usklade s novim regulatornim zahtjevima. Stvar je nešto kompliciranija za kompanije izvan EU jer će ih kao kariku lanca nabavke evropskih kompanija NIS2 neminovno “očešati” i tražiti modifikaciju poslovnih praksi.

U nastavku teksta razgovaramo sa stručnjacima i poslovnim ljudima iz regiona koji će nam objasniti zašto je NIS2 prvorazredni događaj za regionalnu cyber sigurnost koja u mjesecima pred nama postaje punokrvna zakonska obaveza, a ne fakultativna poslovna praksa.

Izazov za kompanije izvan Unije

Podsjetimo se, NIS2 je stupio na snagu u januaru 2023. kao zamjena za NIS1. Nova legislativa uvela je znatno strožija pravila i kriterije u zaštiti kibernetičkih sistema unutar Unije. To se posebno odnosi na kritičnu infrastrukturu, usluge i podršku za efikasniju koordinaciju odgovora na cyber incidente koji znatno ugrožavaju ekonomiju i društvo.

Direktivom obuhvaćene organizacije sada moraju provoditi redovne procjene rizika svojih mrežnih i IT sistema i implementirati odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere za upravljanje prijetnjama. To uključuje procedure za analizu rizika i upravljanje ranjivostima, kao i efikasnu primjenu kriptografije i enkripcije​​. Organizacije moraju uvesti procedure za praćenje incidenata i krizno upravljanje, uključujući detekciju, analizu i klasifikaciju povreda sigurnosti. U istom paketu ide i obavještavanje nadležnih državnih tijela o incidentima u zadanim rokovima.

“EU je prepoznala različitu sposobnost i otpornost odgovora na kibernetičke prijetnje po zemljama članicama, a kako su danas tvrtke povezane i kroz lanac opskrbe i sve je više velikih korporacija koje rade u više zemalja EU, cilj NIS2 direktive je smanjiti te razlike”, kaže Kristina Oršanić Kopić, savjetnica za kibernetičku sigurnost u kompaniji Combis.

Organizacije moraju donijeti i provoditi planove održavanja kontinuiteta poslovanja i oporavka od napada kako bi osigurale nastavak pružanja usluga i u vanrednim situacijama. Od zemalja regije, navedeni zahtjevi se odnose primarno na Sloveniju i Hrvatsku kao članice Unije, no opisane prakse neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Razlog je jednostavan: važna stavka direktive je ona koja sigurnosno osjetljive organizacije imenuje odgovornim za upravljanje rizicima u cijelom lancu opskrbe s kojim rade. To znači da se obaveza primjene odgovarajućih mjera sigurnosti odnosi i na direktne dobavljače i pružaoce usluga koji rade s evropskim kompanijama.​

Obavezna primjena

Drugim riječima, ako kompanija izvan EU posluje s partnerima iz Unije ili pruža usluge koje su ocijenjene kao “esencijalne” za tamošnje tržište, ona će morati uskladiti svoje prakse s NIS2 standardima kako bi zadržala ovaj poslovni odnos. To uključuje procjene rizika, upotrebu enkripcije, redovno testiranje sigurnosti i procedure za brzo i efikasno prijavljivanje incidenata.

Obaveza primjene mjera sigurnosti odnosi se i na direktne dobavljače i pružaoce usluga koji rade s evropskim kompanijama

“Vjerujem da kompanije izvan EU čeka značajan zadatak u jačanju svojih sigurnosnih sistema. Ovo uključuje uspostavljanje sistema upravljanja, sveobuhvatno upravljanje cyber rizicima, zaštitu digitalne infrastrukture koja obuhvata ne samo IT sisteme nego i tehnologije poput SCADA sistema, IoT tehnologija, senzora itd., kao i kontinuirani monitoring i sposobnost kompanije da pravovremeno identificira i odgovori na potencijalne napade”, kaže Senad Džananović, direktor cyber sigurnosti u bh. kompaniji ZIRA.

Prema njemu, NIS2 će posebno utjecati na kompanije registrirane izvan Unije koje pružaju usluge u sektorima kao što su ICT (upravljane IT i sigurnosne usluge) i usluge digitalne infrastrukture na teritoriju Unije. Za pružanje usluga u drugim sektorima obuhvaćenim Direktivom, ove kompanije moraju imati fizičko prisustvo u nekoj od zemalja EU. Usklađivanje ostalih kompanija zavisit će od prilagođavanja nacionalnih zakona propisima Unije, ali kako zemlje regije teže članstvu u EU, očekuje se da će se i one uskoro morati uskladiti s novom regulativom.

Tri nivoa implementacije

Za adekvatnu implementaciju Direktive, obuhvaćeni sektori su podijeljeni na ključne i važne, dok će same kompanije morati implementirati mjere na tri nivoa. Prema Oršanić Kopić, prvi nivo je uspostava ključnih procesa upravljanja sigurnošću informacijskog sistema. Tu spadaju upravljanje sigurnosnim rizicima, uključujući one povezane s opskrbnim lancima, zatim kontrola incidenata i zaštita kontinuiteta poslovanja te izrada pratećih politika i procedura zahtijevanih mjerama nove direktive.

Drugi nivo uključuje kontrolne mjere temeljene na procjeni rizika i analizi utjecaja na poslovanje ICT okruženja i poslovanja klijenta. Te kontrolne mjere uključuju tehnološka rješenja i upravljane servise, kao što su višefaktorska autentifikacija, kontrola pristupa, rješenja za kontinuitet poslovanja kao što su IaaS, BaaS, DRaaS i AntiDDoS, te osnovna sigurnosna higijena (firewall i antivirusni softver nove generacije, endpoint detection and response rješenja, firewall web aplikacija, DLP rješenja i dr.). Na kraju, tu je i obaveza podizanja svijesti zaposlenika kroz anti-phishing kampanje i vježbe ljubičastog tima kao važan branik od kibernetičkih prijetnji.

Treći nivo podrazumijeva uspostavu sigurnosnog nadzora i validaciju sigurnosnih kontrola, što omogućuje prevenciju incidenata i ranu detekciju prijetnji. Ove aktivnosti uključuju usluge sigurnosnih operativnih centara (SOC) i MDR-a (Managed Detection and Response) koje će biti dostupne na cjelodnevnoj bazi tokom čitave godine. Za uspostavu SOC-a, kompanije se mogu obratiti pružaocima SOC usluga, jer ih je teško samostalno uspostaviti zbog nedostatka sigurnosnih stručnjaka.

“Za potrebe validacije sigurnosnih kontrola na raspolaganju su usluge svih vrsta penetracijskog testiranja, provjere ranjivosti, lova na prijetnje, kao i već navedene vježbe crvenog i ljubičastog tima kojima se dodatno diže otpornost ICT okoline na kibernetičke prijetnje”, kaže Oršanić Kopić.

Sve navedeno nužno je kako bi se prijetnje rano detektirale, a posljedice kibernetičkih napada svele na minimum. Time se osigurava usklađenost s NIS2 direktivom i zakonima koje će zemlje članice EU usvojiti do 17. oktobra ove godine.

Ključni subjekti za direktivu

Ključni subjekti su oni koji su obavezni provoditi sve mjere kibernetičke zaštite iz NIS2 direktive, prijavljivati incidente, prolaziti nezavisne revizije i biti pod stalnim nadzorom. Ovi subjekti rade na ili posluju u sektorima poput energetike, prometa, bankarstva, infrastrukture finansijskog tržišta, zdravstva, vode za ljudsku potrošnju, otpadnih voda, digitalne infrastrukture, upravljanja ICT uslugama, javnog sektora i svemira. S druge strane, važni subjekti primjenjuju mjere kibernetičke sigurnosti samostalno i potvrđuju njihovu provedbu kroz samoprocjenu, bez redovnih nezavisnih revizija ili stručnog nadzora. Ovi subjekti su dužni prijavljivati incidente nadležnom tijelu, a nadzor nad njima se provodi samo ako postoje informacije koje ukazuju na nepridržavanje propisa ili obaveza. Važni subjekti uključuju sektore poput poštanskih i kurirskih usluga, upravljanja otpadom, proizvodnje i distribucije hemikalija, proizvodnje hrane, digitalnih usluga, istraživanja i obrazovanja.

No, u kojoj su mjeri kompanije s obje strane granice EU spremne za poduhvat koji traži kako značajne tehnološke i stručne resurse tako i temeljitu promjenu svijesti o važnosti cyber sigurnosti?

Hrvatska: neki sektori imaju startnu prednost, neki nikakvu

Za početak, treba napomenuti da NIS2 neće imati istovjetne učinke na hrvatske i slovenske kompanije u poređenju s ostatkom Jadranske regije. Čak i ograničavanje procjene spremnosti na primjenu Direktive unutar samo jedne zemlje neće dati reprezentativnu sliku jer su neki sektori na temelju zahtjeva poslovanja već u startu opremljeniji za NIS2.

“Većina sektora je u nekoj srednjoj spremnosti. Nije da se ne ulaže ništa, ali premalo da bi se adekvatno odgovorilo na prijetnje koje rastu u frekvenciji, učestalosti i raznolikosti. S druge strane, pružatelji usluga nemaju dovoljno stručnjaka za uskladu u ISMS dijelu (upravljanje sigurnošću informacijskog sustava) da bi mogli odgovoriti na potrebe tržišta, posebno u segmentu malih i srednjih tvrtki koje su sad pred izazovom da će se od trenutka primitka obavijesti o kategorizaciji od nadležnih tijela, morati uskladiti s NIS2 zahtjevima, odnosno sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti u roku od godinu dana od trenutka primitka iste”, kaže Oršanić Kopić.

Neke industrije, poput bankarstva, finansijske infrastrukture i zračnog prometa, već su regulirane u oblasti kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i drugim članicama EU. Ovi sektori su bolje pripremljeni za prilagodbu novim zahtjevima NIS2 direktive te već posjeduju strožije regulative nego što ona podrazumijeva. S druge strane, nešto šarenija slika je u tzv. poluautonomnim sektorima poput elektronskih komunikacija, javnog sektora i pružatelja usluga povjerenja, u kojima je cyber sigurnost djelimično regulirana na evropskom ili nacionalnom nivou, ali opet nedovoljno u odnosu na zahtjeve Direktive.

Više optimizma ima hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, koja na naš upit o percepciji trenutnog stanja na terenu u pogledu organizacijske svijesti o NIS2 direktivi odgovara da je trenutno stanje posljedica jačanja svijesti o potrebi zaštite poslovnih mrežnih i IT sistema koje jača iz godine u godinu. “Utjecaj na takav razvoj su svakako imali i brojni izazovi koje je donijela COVID kriza i prilagodbe na nove modele rada koje je ona donijela”, navodi se u odgovoru SOA-e.

Većina sektora je srednje spremna. Nije da se ne ulaže ništa, ali premalo da bi se adekvatno odgovorilo na prijetnje koje rastu u frekvenciji, učestalosti i raznolikosti

Slovenija: tržište nije spremno za nagli skok

U susjednoj Sloveniji situacija nije mnogo drugačija od one u Hrvatskoj. Slovenski je industrijski insajderi opisuju kao zbir varijacija. Kao eho stava koji je iznijela njegova hrvatska kolegica Oršanić Kopić, Matic Knuplež, regionalni direktor za Jadransku regiju u kompaniji Group-IB, navodi da spremnost slovenskog tržišta znatno varira, uz viši nivo svijesti i resursa među većim kompanijama s razvijenijim politikama kibernetičke sigurnosti.

“Smatram da će mala i srednja preduzeća imati probleme zbog ograničenih resursa i stručnosti. Konsultanti za kibernetičku sigurnost i država ulažu napore na podizanju svijesti i davanja, ali će se, uprkos tome, značajan dio tržišta suočiti s poteškoćama kada je u pitanju unapređenje kapaciteta sigurnosti za ispunjavanje standarde iz Direktive”, kaže Knuplež.

Kompanije koje su se već prilagodile spomenutim zahtjevima imat će mnogo lakši zadatak nego one koje su prvi put obuhvaćene sličnom regulativom. U tom smislu, NIS2 za slovenske kompanije koje su prema NIS1 već bile označene kao “kritične organizacije” zapravo neće donijeti mnogo toga novog. Isto važi i za one koje upravljaju rizicima u oblasti cyber sigurnosti na osnovu standarda ISO/IEC 27001.

S druge strane, Mitja Trampuž, direktor slovenske kompanije CREAPLUS, predviđa veće probleme za subjekte koji su se sada našli na listama važnih ili kritičnih organizacija. Kao i u Hrvatskoj, jedan od ključnih problema u ovom segmentu bit će nedostatak osoblja.

“U Sloveniji se, naprimjer, broj obveznika povećao više od 30 puta i vjerujem da tržište nije spremno za takav skok. Možda u smislu prodaje sigurnosnih rješenja, ali svakako ne kada je u pitanju ponuda usluga upravljanja kibernetičkom sigurnošću, savjetovanja o upravljanju rizicima i ranjivostima i sl. Jednostavno nema dovoljno osoblja za to. Nedostaje certificiranih IT revizora i stručnjaka za cyber sigurnost, dok administratori sistema i baza podataka ne posjeduju dovoljno znanja. U našem regionu potreban je jedan ovlašteni revizor za više od stotinu NIS2 obveznika, što je fizički nemoguće isporučiti”, kaže Trampuž.

U Sloveniji se broj obveznika povećao više od trideset puta. Tržište nije spremno za takav skok

Manjak kvalificiranog osoblja za provedbu i nadzor

Priča o manjku kvalificiranog osoblja tema je koja privlači pažnju i kompanija koje posluju izvan Evropske unije na koje se NIS2 indirektno odnosi. Procjena stanja na tom planu neodvojiva je od konteksta višegodišnjih problema u oblasti cyber sigurnosti s kojim se suočava regija, a koji su vidljivi i u rastu broja napada na kompanije i pojedince u ovom dijelu svijeta.

“Možemo govoriti o kompanijama koje posluju u državama kandidatima za članstvo u EU na teritoriji Zapadnog Balkana gdje vidimo veliku nespremnost za prilagođavanje novim zahtjevima Direktive, što je evidentno iz velikog broja uspješnih sajber napada na državne infrastrukture u posljednjih nekoliko godina”, kaže Branko Džakula, direktor informacijskih tehnologija u BrightMarbles Grupi i suosnivač i izvršni direktor kompanije UN1QUELY. Slika je to, smatra on, nedostatka stručnog kadra u domenu cyber sigurnosti, kao i neadekvatnih mjera za sanaciju štete od napada, što je jedna od važnih stavki Direktive.

Džakula smatra da će glavni izazovi biti vezani za stručnost, odnosno angažman adekvatnog kadra za obavljanje poslova implementacije i održavanja sistema za informacijsku sigurnost koji će biti u potpunosti usklađen sa ISO 27001 standardom i specifičnim NIS2 kontrolama.

Rješenje u uvozu kadrova?

Mišljenje kolega o deficitu kadrova dijeli i Tomislav Kosanović, direktor za Hrvatsku u kompaniji Telelink, koji smatra da je regionalno tržište i bez NIS2 direktive već neko vrijeme u “deficitu vezanom za ljudske resurse, posebno u sferi kibernetičke sigurnosti”. Prema njemu, riječ je o dobro poznatom i širem problemu pronalaženja i, jednako važno, zadržavanja stručnih resursa koje region nasušno treba, posebno u ambijentu u kojem mlađi stručnjaci masovno odlaze u inozemstvo.

Da bi se ovaj problem adekvatno riješio, neće biti dovoljno uvoziti kvalificirani kadar nego i mijenjati percepciju direktive kod dva ključna dionika: IT i sigurnosnih odjela i menadžmenta kompanija. “Prvi moraju prestati djelovati kao isključive adrese za probleme informatičke sigurnosti, dok će uprava morati širiti kulturu sigurnosti na nivou cijele organizacije”, smatra Džananović.

Pored nedostatka stručnjaka u ovoj oblasti jedan od većih izazova bit će i kvalitet dostupnog kadra koji mora posjedovati znanja da pomogne organizacijama da se usklade s NIS2 direktivom u upravljačkom dijelu. To se posebno odnosi na izrade procjena rizika i planova kontinuiteta poslovanja, upravljanja incidentima i validacije sigurnosnih kontrola. Prema Oršanić Kopić, pitanje osposobljenosti nije ograničeno na primjenu regulative nego i na praćenje njene usklađenosti. “Broj revizora, točnije stručnjaka koji će moći provoditi revizije kibernetičke sigurnosti, također je ograničen”, navodi ona.

Kao i u Hrvatskoj i Sloveniji, nivo svijesti o važnosti NIS2 izvan Unije varira geografski i sektorski, pri čemu su u prednosti kompanije koje već posluju s Unijom. “Spremnost tržišta izvan Evropske unije na prilagodbu novim zahtevima iz Direktive NIS2 je različita. Kompanije koje već posluju unutar Unije uglavnom su svesne Direktive, ali nivo svesti i pripremljenosti varira od zemlje do zemlje. Glavni izazovi u implementaciji uključuju usklađivanje sa tehničkim i organizacionim zahtevima, kao i obezbeđivanje adekvatne obuke zaposlenih. Takođe, neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme za praćenje i prijavljivanje sigurnosnih incidenata”, kaže Aleksandar Kotevski, vlasnik i izvršni direktor kompanije Advanced Cyber Security iz Beograda.

Te varijacije se, ipak, mogu podvesti pod jedan zajednički sadržalac: kompanije izvan EU su općenito manje zrele kada je u pitanju cyber sigurnost u odnosu na one koje posluju unutar Unije. Iako nema egzaktnih podataka, Džananović smatra da je veliki broj organizacija čuo za NIS2 direktivu, ali da se manjina usklađuje s njenim odredbama.

“Govoreći o NIS2 direktivi i njenoj primjenjivosti na organizacije koje imaju sjedište ili posluju u zemljama koje su potpisale pristupne sporazume s EU, vjerovatno je da će se takve organizacije u skoroj budućnosti morati uskladiti s normama i zahtjevima NIS2 direktive”, kaže on. Prema njemu, kod procjene zrelosti ovih kompanija važno je naglasiti da se NIS2 direktiva primarno odnosi na organizacije koje nude usluge unutar EU ili imaju značajan utjecaj na tržište EU u sektorima poput energetike, transporta, bankarstva, zdravstva i digitalne infrastrukture.

Implementacija je skupa

Bez obzira na meridijane, eksperte s obje strane evropske granice objedinjuje zajednička bojazan da problem manjka osoblja neće biti jedina prepreka glatkoj implementaciji NIS2 direktive. Jer, čak i da problemi s kadrom budu riješeni, povećanje troškova poslovanja će biti dodatni izazov za sve kompanije u doticaju s NIS2. To se posebno odnosi na one koje prethodno nisu bile uključene u NIS1. Evropska komisija procjenjuje da će troškovi za ovu kategoriju porasti blizu 22%, dok će za kompanije obuhvaćene direktivom NIS1 iznositi oko 12%. Direktni troškovi primjene za preduzeća iz EU procijenjeni su na 31,2 milijarde eura godišnje u 2023. godini, što predstavlja 0,31% ukupnog prometa u svim sektorima na koje utječe direktiva NIS2. Treba znati i da je riječ o konzervativnim procjenama koje u obzir ne uzimaju faktore poput inflacije.

Istovremeno, povećanje za sektore koje tretira NIS2 procjenjuje se na 29,9 milijardi eura godišnje, što predstavlja 0,32% njihovog ukupnog prometa. “Cyber ​​otpornost se ne može postići s jednom ili dvije investicije, to je proces koji traje. Uostalom, cyber prijetnje i rizici se stalno mijenjaju i rastu uvođenjem novih digitalnih tehnologija. Mislim da kompanije nisu dovoljno svjesne toga, a opet nemaju ni znanja za to. Mislim da će najviše problema imati srednje i velike kompanije, gdje je cyber sigurnost tretirana kao sporedna aktivnost IT odjela, a bez definiranog budžeta za nju”, kaže Trampuž.

I naši sagovornici iz Hrvatske smatraju da će finansijski nešto bolje proći obveznici prema NIS1 regulativi jer su se, makar u manjem opsegu, već susreli sa sličnim sigurnosnim zahtjevima koje sada trebaju nadograditi. Za ostale, veća odgovornost će biti prevedena i u veće finansijske posljedice.

“Te brojeve možemo isključivo shvatiti kao neke pokazatelje, jer će tvrtke koje do sada nisu trebale biti usklađene, a spadaju po segmentaciji u srednje i male, zasigurno trebati uložiti značajnija sredstva kako bi se uskladile s NIS2”, kaže Oršanić Kopić. Njen kolega Kosanović misli da će veći troškovi biti neizbježni, ali da je to već dio “higijene svakodnevnog poslovanja, gotovo poput komunalija”.

Troškovi se moraju pravdati

Ipak, ostaje pitanje u kojoj mjeri će menadžerske strukture kompanija uvođenje novih mjera tretirati na ovaj način. Iako su dodatne investicije i značajan finansijski pritisak usklađivanja s NIS2 na troškove poslovanja neminovni, ovi troškovi će se naposljetku opet morati pravdati pred direktorima i vlasnicima kompanija. Za Džananovića, ove troškove je jako teško kvantificirati, osim u slučaju cyber napada, što otežava posao osoblju koje bude tražilo izdvajanja pred upravom kompanija. Rast troškova će neminovno osjetiti i kompanije izvan EU i one će, prema njemu, osjetiti rast troškova proporcionalan veličini kompanije. Obrnuto proporcionalan, pak, bit će odnos troškova i stepena zrelosti koji je neka organizacija dostigla po pitanju implementacije praksi cyber sigurnosti, smatra on.

No, ovo i nije nova praksa jer dobar dio ovih kompanija već ulaže u usklađivanje s međunarodnim standardima kakav je, naprimjer, ISO 27001. Još od ranije postoji praksa da se harmonizacija s ovim standardom tretira kao preduvjet nastavka saradnje s velikim kompanijama, pri čemu je one manje reguliraju kao stavku u ugovoru o pružanju usluga. Ipak, Džakula ne vjeruje da će ova praksa biti primjenjiva i kod NIS2, ali da će veći troškovi vjerovatno biti pravdani kroz promociju naprednijih sigurnosnih praksi. “Sve češće viđamo napredne bezbjednosne kontrole u SaaS rješenjima u okviru enterprise planova subskripcije i očekujem da će takav trend samo nastaviti i osnažiti”, navodi Džakula.

Fiktivna usaglašenost

I za slovenske kompanije troškovi će neizbježno biti značajni, smatra Knuplež te dodaje da će glavni izvori tih troškova biti primjena novih sigurnosnih mjera, uvođenje programa podizanja svijesti i angažmana konsultanata za kibernetičku sigurnost. Utjeha leži u činjenici da se ovi troškovi mogu promatrati kao investicije koje su, prema Knupležu, opet znatno jeftinije nego skupi incidenti povezani s narušavanjem sigurnosti. Za Džakulu, veći problem bi, zapravo, mogla biti “fiktivna usaglašenost” kakva se javila nakon stupanja GDPR-a na snagu. Prema njemu, nemali broj kompanija bi mogao pokušati preko noći i bez većih ulaganja postići usaglašenost “na papiru”, i to s ciljem da se nastavi neometano poslovati bez adekvatnog tretmana rizika. Vođeni iskustvom s primjenom GDPR-a, za očekivati je da će neke kompanije i ovaj put paušalno reklamirati usaglašenost s regulativom na svojim stranicama, što će biti teško za provjeriti zbog nedostatka inspekcijskog nadzora i kadra za provođenje kontinuiranih provjera, smatra on.

Ignoriši NIS2, zaboravi tržište

Nepridržavanje odredbi NIS2 direktive iz bilo kojeg od ovih razloga neće biti opravdano i povući će teške pravne i poslovne posljedice. U članu 34. Direktiva propisuje opće uslove za izricanje administrativnih novčanih kazni ključnim i važnim subjektima. Ključni subjekti mogu biti kažnjeni s najmanje 10 miliona eura ili 2% ukupnog godišnjeg prihoda na svjetskom nivou iz prethodne finansijske godine, zavisno od toga koji je iznos veći. Važni subjekti mogu biti kažnjeni s najmanje sedam miliona eura ili 1,4% ukupnog godišnjeg prihoda na svjetskom nivou iz prethodne godine, opet prema načelu većeg iznosa.

Osim toga, član 32. NIS2 direktive dodatno definira nadzorne mjere i mjere izvršavanja u vezi sa ključnim subjektima. Između ostalog, predviđene su privremene suspenzije certifikata ili ovlaštenja za dio ili kompletne usluge koje pruža ključni subjekt, kao i privremene zabrane obavljanja upravljačkih dužnosti za svako fizičko lice na nivou glavnog izvršnog direktora ili pravnog zastupnika u tom ključnom subjektu.

“Važno je napomenuti da lokalni zakoni mogu propisati strožije mjere od onih definisanih NIS2 direktivom, ali ne i blaže”, navodi Oršanić Kopić u komentaru na predviđene kazne.

Istovremeno, za kompanije koje posluju izvan EU, kazna bi mogla doći i u vidu uskraćivanja pristupa jednom od najvažnijih i najbogatijih tržišta na svijetu, sve uz “gubitak ugovora, potencijalnu zabranu pružanja usluga EU i odgovornost rukovodstva za nepoštivanje sigurnosnih zahtjeva”, navodi Džakula.Pitanje “odgovornosti” ima još jednu važnu komponentu kada je u pitanju NIS2, a to je praksa prikrivanja kada su u pitanju sigurnosni incidenti zarad zaštite poslovne reputacije i interesa. Džakula ovu praksu opisuje kao “kopanje još dublje jame” i dodaje da nova direktiva predviđa kratke rokove za prijavu sigurnosnih incidenata. Oni podrazumijevaju uspostavljanje jasnih koraka za prijavljivanje incidenata: početno prijavljivanje u roku od 24 sata, detaljan izvještaj unutar 72 sata te redovno ažuriranje i konačni izvještaj nakon mjesec dana. Ovi izvještaji trebaju sadržavati informacije o ozbiljnosti incidenta, njegovom utjecaju i poduzetim mjerama, za šta će biti preporučljivo tražiti angažman profesionalnih sigurnosnih konsultanata.

Nemali broj kompanija bi mogao pokušati preko noći i bez većih ulaganja postići usaglašenost “na papiru” kako bi nastavili neometano poslovati

Udar na mala i srednja preduzeća

I Knuplež dijeli ovaj stav, uz opasku da će ova stavka posebno pogoditi mala i srednja preduzeća čiji je glavni problem “nedostatak resursa” koji je sada kombiniran s već postojećim opterećenjem potrebama da se prate najnoviji sigurnosni trendovi. Tu bi, na pola puta između suprotstavljenih potreba zaštite budžeta i usklađenosti s NIS2, kompanijama ruku pomoći mogla pružiti tehnologija. U nju nadu polaže i Džakula.

“S tehničke strane, to može uključivati implementaciju sistema za praćenje sigurnosnih incidenata (SIEM), naprednih antivirusnih rješenja za računare i serversku infrastrukturu, uređaje za zaštitu mrežne infrastrukture kao i alate i procedure za kontinuirano testiranje softvera i interne mreže na bezbjednosne ranjivosti. Kompanije se često opredijele za angažovanje trećih lica, tj. MSP-jeva (Managed Security Providers), za kompletnu implementaciju, upravljanje i održavanje bezbjedonosnih sistema”, kaže Džakula.

Njegov kolega Trampuž sličnu ulogu predviđa za pristup nultog povjerenja (Zero Trust) i zaštitu digitalnih identiteta. Isto važi i za primjenu hardverskih sigurnosnih modela koji bi po stupanju na snagu NIS2 direktive mogli doživjeti pravi bum. “Postoje dodatna tehnička rješenja koja pomažu kompanijama da ograniče i odvoje korištenje mreža i IT sredstava na fizičkom nivou, upravljaju sigurnošću cjelokupnog portfelja krajnjih tačaka i, u konačnici, osiguraju sigurnost kopija podataka”, kaže Trampuž.

Podrška države: između obaveze i manjka resursa

U proceduralnom smislu, u Hrvatskoj i Sloveniji i državna tijela su jedan od aktera od kojih se očekuje pružanje podrške barem u inicijalnoj fazi primjene. Naši sagovornici su tu podijeljeni po liniji očekivanja i realnih mogućnosti. Za Knupleža iz Slovenije, država bi trebala odigrati važnu ulogu, barem u davanju detaljnih smjernica i najboljih praksi, kao i u podršci organizacije obuke i razmjene informacija između organizacije i sektora. Njegov zemljak Trampuž očekuje da će nacionalni CERT-ovi (timovi za hitne računarske intervencije) primarno biti od koristi kod detekcije ranjivosti, reakcija na incidente i izvještavanja.

Ipak, nije realistično očekivati da će država slati stručnjake u svaku kompaniju da prati primjenu direktive. Tu ulogu će, po njemu, ipak preuzeti tržište. Nešto drugačiji ton u odnosu na očekivanja od državne podrške iznosi Kosanović iz Hrvatske: “Slabo, nacionalna tijela tek nemaju dovoljno resursa niti načina da privuku stručni kadar”, zaključuje on. U Bosni i Hercegovini situacija je još složenija jer na državnom nivou nije usvojen Zakon o cyber sigurnosti, kao ni propisi o obaveznom prijavljivanju incidenata, osim ako oni ne predstavljaju krivično djelo u nadležnosti policije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

Prilike nadmašuju prepreke

Na kraju, svi naši sagovornici dijele mišljenje da će direktiva NIS2 imati dubinski utjecaj na sve pore cyber sigurnosti u regiji u godinama pred nama. Najteže prepreke na putu njene primjene bit će nedostatak kvalificiranog osoblja i finansijskih sredstava kojim ne pomažu ni manjak svijesti o rasponu primjene direktive i ulozi države u ovom procesu.

Izvan granica Unije, NIS2 je još veća nepoznanica čije bi ignoriranje regionalne kompanije moglo lako lišiti pristupa lukrativnom tržištu EU. S druge strane, NIS2 je i prilika da se zamalo preko noći povećaju ulaganja  u nedovoljno korištene sigurnosne tehnologije i prakse, poput enkripcije podataka, automatiziranih alata, sistema za praćenje ranjivosti, upravljanje identitetima i simulacije napada. Važan momenat tiče se i pojačanog outsourcinga cyber sigurnosnih usluga, kao i angažmana privatnih sigurnosnih kompanija za edukaciju, konsalting i upravljanje kao prijeke mjere za problem manjak kadra u ovoj oblasti. Sve ovo bi u optimističnijoj varijanti moglo dovesti do širenja ulaganja i ponude na tržištu cijele Jadranske regije uz do sada neviđenu brzinu i intenzitet.

“Jasno je da će doći do znatnog povećanja ulaganja i zbog činjenice da je Direktiva u svojim mjerama adresirala sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte odnosa između svakog subjekta i izravnih dobavljača ili pružatelja usluga. Subjekti će morati raditi procjenu rizika svojih dobavljača i pružatelja usluga te će se okretati onima koji i sami poštuju mjere zahtijevane NIS2 direktivom te tako umanjiti vjerojatnost incidenta za subjekte s kojima rade. Osim subjekata koji se moraju uskladiti sukladno kategorizaciji koja je definirana NIS2, a koja je obuhvatila i male i srednje velike tvrtke, tu će se naći i tvrtke koje čine lanac opskrbe obveznika. Dakle, veći broj nego što možemo procijeniti temeljem same kategorizacije definirane Direktivom”, navodi Kopić.

Sve u svemu, implementacija NIS2 Direktive treba donijeti značajne promjene u regionalnoj industriji cyber sigurnosti, s fokusom na povećana ulaganja, unapređenje tehnoloških rješenja i poboljšanu saradnju između različitih sektora. U svjetlu prijetnji kojima administrativne granice nikada nisu ni bile prepreka, ovo može biti važan korak ka podizanju kontinentalnog odbrambenog zida u kojem je i regija ništa manje važan bedem.

Efikasne strategije za upravljanje lažnim požarnim alarmima

Lažni požarni alarmi mogu dovesti do značajnih finansijskih troškova, operativnih poremećaja, narušavanja ugleda, pa čak i ugrožavanja života, navodi Vladimir Zrnić, regionalni menadžer prodaje za Evropu u kompaniji Advanced.

Lažni alarmi su stalni problem koji britanske kompanije košta više od milijardu funti godišnje. Posljedice nisu samo finansijske – česti lažni alarmi dovode do pasivnosti, odgađaju reakcije u stvarnim hitnim situacijama i ugrožavaju živote i imovinu.

Evropske vatrogasne službe već su pod dodatnim pritiskom zbog problema kao što su šumski požari, koji su uništili gotovo dvostruko više površina u Španiji, Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj i Grčkoj u poređenju s prošlom godinom. Pri tome, lažni alarmi nadležne službe mogu odvratiti od lokacija na kojima su doista potrebne hitne intervencije.

Strategije za upravljanje lažnim alarmima

Efikasno upravljanje lažnim alarmima počinje temeljnom procjenom rizika od požara i adekvatnim dizajnom protivpožarnog sistema. Dva ključna pristupa temelje se na tehnologiji detektora koji filtriraju lažne signale i inteligentnim vatrodojavnim centralama koje analiziraju podatke senzora kako bi verificirale alarme. Najsavremeniji sistemi objedinjuju ove metode kako bi značajno reducirali lažne alarme.

Inteligentne vatrodojavne centrale

Kombinacija podataka iz detektora s inteligentnom vatrodojavnom centralom poboljšava upravljanje lažnim alarmima. Višesenzorski detektori mogu se prebacivati između načina rada za detekciju topline i dima, dok double-knock programiranje osigurava verifikaciju alarma pomoću više detektora. AlarmCalm sistem kompanije Advanced koristi se u centralama kao što su MxPro 5, Axis EN i Go i uključuje softversku detektorsku tehnologiju koja podržava prolazak određenog vremena za potvrdu prisustva požara prije nego što se aktivira sveobuhvatni požarni alarm.

Primjene inteligentnih vatrodojavnih centrala

Stanovi: Lažni alarmi često su povezani sa svakodnevnim aktivnostima poput kuhanja ili pare iz tuša. Uz AlarmCalm sistem, čak i ako dim iz kuhinje aktivira alarm, stanar može pritisnuti prateće AlarmCalm dugme da ga utiša. To omogućava stanarima da lakše upravljaju alarmima ovog tipa i smanje nepotrebne evakuacije.

Tržni centri: U okruženjima kao što su supermarketi u kojima se često koriste pekarske peći i drugi izvori topline, dim može aktivirati višesenzorski detektor i pokrenuti odbrojavanje za verifikaciju. Ako se dim raziđe i ne detektuje se toplina, sistem će se vratiti u normalno stanje, čime se izbjegavaju nepotrebne evakuacije prodavnica.

Proizvodnja: Visoke temperature, prašina i hemikalije u proizvodnim postrojenjima mogu aktivirati lažne alarme. U ovim okruženjima odgoda verifikacije je način da se spriječe lažni alarmi. Ako se ne aktiviraju dodatni detektori, sistem će se resetovati, što smanjuje prekide proizvodnje i održava produktivnost.

Uredi: I uredske prostorije s različitim stepenom zauzetosti mogu imati koristi od fleksibilnog programiranja. Sa AlarmCalm funkcijom, virtuelne zone unutar zgrada mogu se kreirati nezavisno od tradicionalnih protivpožarnih zona. Time se upravljanje lažnim alarmima može prilagoditi specifičnim potrebama kako bi se poboljšala sigurnost i efikasnost.

Lažni alarmi su više od smetnje jer ugrožavaju sigurnost i povlače velike troškove. Robusna rješenja kao što je AlarmCalm kombiniraju naprednu detekciju i tehnologiju inteligentnih vatrodojavnih centrala kako bi znatno smanjili lažne alarme u različitim okruženjima. Primjenom ovakvih sistema kompanije mogu zaštititi svoje poslovanje, reputaciju i, najvažnije, svoje osoblje.

Za više informacija o AlarmCalm sistemu kompanije Advanced posjetite: https://www.advancedco.com/solution/alarm-calm/

Senstarova rješenja za CER

Direktiva o otpornosti kritičnih entiteta (CER) Evropske unije je okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture protiv fizičkih prijetnji, bilo da su prirodne ili ljudske, slučajne ili namjerne. Obuhvata širok spektar industrija i sektora, uključujući ali ne ograničavajući se na energetiku, transport, tretman vode i podatkovne centre

Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

CER zahtijeva da javne i privatne organizacije označene kao kritična infrastruktura izvrše procjenu sigurnosnog rizika i implementiraju korektivne mjere. Direktiva također zahtijeva aktivnu saradnju i izvještavanje unutar svakog sektora prema primjenjivim upravnim tijelima. Usvojena 2023. godine, regulatorna primjena se očekuje do kraja 2026. CER je uveden zajedno s NIS2, ažuriranim okvirom za cyber sigurnost. Kao i CER, NIS2 se bavi otpornošću kritičnih entiteta, pri čemu se obje direktive automatski primjenjuju. Pošto se obje trebaju obrađivati paralelno, preporučuje se sveobuhvatna procjena rizika koja uzima u obzir i fizičke i cyber sigurnosne aspekte. CER zahtijeva da države članice EU osiguraju da objekti kritičnih entiteta prolaze kroz temeljitu procjenu rizika i poduzmu korektivne mjere ako je potrebno.

Da li je vaša organizacija spremna?

Postoji jak poslovni argument za ispunjavanje CER zahtjeva – fizička sigurnost je značajan dio procjene rizika na nivou organizacije i ključni dio planova za osiguranje kontinuiteta poslovanja. CER proces se može podijeliti u četiri koraka: izvršiti procjenu sigurnosnih rizika, kreirati plan otpornosti koji opisuje planirane mjere ublažavanja, implementirati plan i pratiti njegovu učinkovitost te periodično ga ponovo procjenjivati.

Sigurnosna ograda duž perimetra objekta je prva linija odbrane. Ali, sama po sebi, ona je samo manja prepreka odlučnim uljezima, jer je mogu presjeći ili se popeti preko nje za nekoliko sekundi. Čak i bez pristupa bilo kojoj zgradi na licu mjesta, uljezi mogu ugroziti uslugu, uzrokovati veliku štetu, ukrasti zalihe i/ili ozlijediti sebe ili druge. Pored efikasnih alata za procjenu i odgovor, kritični entiteti zahtijevaju visokopouzdana, skalabilna rješenja koja su pogodna za veliki broj lokacija, s niskom stopom lažnih alarma i robusnim arhitekturama koje sprečavaju zastoje i neplanirane servise.

 Rješenja kompanije Senstar

Senstar nudi niz proizvoda koji donose inteligenciju na perimetar. Inteligentna rasvjeta djeluje kao aktivni odvraćajući faktor, dok senzori i nadzorne kamere detektuju i lociraju pokušaje upada. Detekcija proboja perimetra omogućava niz sigurnosnih odgovora, uključujući aktiviranje alarma na licu mjesta, aktiviranje kamera i angažovanje odvraćajućih uređaja kao što su audioporuke ili dodatna rasvjeta. Unutrašnji prostori također mogu biti zaštićeni. Pošto Senstarovi senzori dijele zajedničke komunikacijske protokole, kombinacija senzora može biti postavljena na lokaciji bez dodatne infrastrukture.

 Zaštita kritične infrastrukture

S više od 40 godina iskustva u zaštiti kritične infrastrukture širom svijeta, Senstar ima znanje, prisustvo u Evropi i sveobuhvatan portfolio potreban da klijentima pomogne u ublažavanju sigurnosnih ranjivosti. Senstarova rješenja za detekciju upada u perimetar, videoanalitiku, kontrolu pristupa i softver za upravljanje videom su isplativa, dokazano pouzdana i visokocijenjena u sektorima kritične infrastrukture.

Egal: Brzo i kvalitetno testiranje bakarnih i optičkih kablova

Naglo širenje interneta i pametnih zgrada, povećana ulaganja u sektor telekomunikacija i sve veći broj centara podataka širom svijeta pokreću potražnju za strukturiranim kabliranjem i, samim tim, efikasnim testiranjem mrežnih instalacija

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Industrija strukturiranih kablovskih rješenja, od proizvođača do projektanata i instalatera, suočava se s ubrzanim rastom potaknutim konvergencijom sistema, rubnim računarstvom i cyber sigurnošću. Brzina kojom telekomi, sistem-integratori i kablovski operateri prelaze na optičke kablove, zeleno kabliranje, napajanje preko Etherneta (PoE) i druge visokoosjetljive tehnologije bakarnog kabliranja povećavaju zahtjeve za isporukom kvalitetnih strukturiranih kablovskih instalacija. Konačno, proizvođači pasivne i aktivne mrežne opreme certifikaciju i garanciju sistema izdaju na osnovu odgovarajućih testova, koji su sve zahtjevniji u pogledu ljudskih resursa, znanja i vremena zbog sve složenijih mreža.

 Podizanje testiranja na viši nivo

Stručnjacima za strukturirano kabliranje potrebna su rješenja koja su pristupačna, a istovremeno nude najširi spektar mogućnosti za korištenje s različitim kablovskim tehnologijama u pasivnim mrežama i aplikacijama. Sistem za testiranje strukturiranih kablova AEM TestPro CV100 prepoznali su kablovski operateri širom svijeta kao odgovor na trendove i rastuće zahtjeve za širenjem kablovske mreže, od podatkovnih centara do pametnih zgrada.

Korisnici kažu da je rješenje izuzetno efikasno i mnogo brže od sličnih uređaja na tržištu, omogućavajući instalaterima da testiraju više konekcija u toku jednog dana, štedeći vrijeme i novac. AEM TestPro CV100 testeri su i jednostavni za upotrebu, jer osoblju različitih vještina i iskustva omogućavaju da brzo i uspješno testira kablovsku infrastrukturu. Dodatna je pogodnost cijena, koja je znatno niža od konkurencije, posebno jer instalateri mogu koristiti istu opremu za testiranje bakrenih, optičkih i bežičnih mreža.

Jedan instrument za sve zadatke

AEM TestPro CV100 omogućava instalaterima da koriste jedan instrument s istim korisničkim interfejsom za sve testove, mijenjajući samo interfejse za svaku vrstu kabla. To je posebno korisno u pametnim zgradama sa složenim kablovskim infrastrukturama, od optičkih do CAT6A kablova za PoE, videonadzor, automatizaciju i druge napredne aplikacije.

Odgovornima za ugradnju i osiguranje rada pristupnih tačaka, IoT sistema, pametnog osvjetljenja i sigurnosnih sistema TestPro CV100 nudi sveobuhvatan skup testova kako bi se potvrdilo da je infrastruktura spremna da podrži ove napredne tehnologije. Naprimjer, TestPro CV100 certificira CAT6A kablove za nekoliko sekundi, uključujući sve standardne testne i dodatne parametre kao što su neravnoteža DC otpora, TCL i ELTCTL gubici u prijenosu i DTF (Distance to fault). Osim toga, TestPro CV100 pruža certifikat za optička vlakna nivoa 1 te, u kombinaciji s OTDR-om, certifikat za vlakna nivoa 2.

Osim modularne platforme s mnoštvom funkcija, AEM-ov sistem uključuje i softver LiveWiremap, koji pruža trenutnu audio i vizuelnu potvrdu povezanosti između krajnjih tačaka. Korisnici potvrđuju da je testiranje dodatno pojednostavljeno upotrebom dvostrukih displeja – na oba kraja veze – te velikom brzinom i lakoćom izvođenja testa i generisanja izvještaja.

Aurel: Hargassner koristi MSR plinske senzore

Plinski sistem kompanje Hargassner koristi se za proizvodnju toplote i energije iz biomase. Iako je bilo kakvo curenje u sistemu teško otkriti, MSR-ovi plinski senzori otkrivaju čak i najmanju koncentraciju plina u procesu, osiguravajući maksimalnu zaštitu za ljude i postrojenja u kotlovnici u svakom trenutku

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Hargassner je sinonim za ekološki prihvatljivo grijanje na obnovljive izvore energije kao što su biomasa, pelet, kotlovi na drvnu sječku i cjepanice. U zatvorenim kotlovnicama naročito se stvara mnoštvo otrovnih i eksplozivnih plinova, koji stvaraju visok rizik od eksplozija i opasne koncentracije plina u zraku.

Kako detekcija plina radi u kotlovnicama pogonjenim na biomasu?

Plinski senzori, ugrađeni u razvodni ormar, kontinuirano mjere koncentraciju ugljik-monoksida (CO) u zraku u kotlovnici, a kako bi se maksimalno zaštitili ljudi i biljke, postavljaju se blizu poda i stropa. Plinski MC2 senzori kompanije MSR koji se također koriste u Hargassnerovoj kotlovnici mjere količinu toksičnih plinova u zraku i prate nivo kisika. Modul s mikrokontrolerom, analognim izlazom i napajanjem integrisan je u izmjenjivu senzorsku jedinicu s digitalnom obradom mjernih vrijednosti, temperaturnom kompenzacijom i samokontrolom, kao dodatak elektrohemijskom senzorskom elementu s pojačalom.

Mikrokontroler koristi mjerni signal senzora za izračunavanje linearnog signala od 4 do 20 mA (ili 2-10 V), a relevantne mjerne vrijednosti i podaci o senzorskom elementu se pohranjuju. Osim toga, senzorska jedinica se može kalibrirati jednostavnom zamjenom ili korištenjem integrisane, praktične kalibracije u samom sistemu.

Karakteristike

MSR-Electronicovo rješenje odlikuje: digitalna obrada mjernih vrijednosti uključujući temperaturnu kompenzaciju, interni nadzor funkcija s integrisanim Watchdogom, visoka preciznost, selektivnost i pouzdanost, mali pomak nule, dug vijek trajanja senzora, hardver i softver koji su kompatibilni sa SIL razvojnim procesom, zaštita od obrnutog polariteta, otpornost na preopterećenje i kratak spoj, kućište za senzorsku jedinicu, displej sa dva izlaza otvorenog kolektora za sirenu i lampicu upozorenja te set za montažu na ventilacijsku cijev.

Kontroler za GC-06 plinsku centralu ugrađen je u razvodni ormar u Hargassneru i služi za nadzor i evaluaciju plinskog senzora. Regulator plina izrađen je u skladu s EN 50545-1 i drugim standardima te može pratiti i evaluirati do stotinu plinskih senzora.

Osim toga, slobodno podesivi parametri i zadane vrijednosti omogućavaju fleksibilnu upotrebu u mnogim primjenama tehnologije mjerenja koncentracije plina. Meni sistema, koji se lako koristi direktno na kontroleru jer ima logičnu strukturu i ne zahtijeva posebne vještine programiranja, upotrebljava se za konfigurisanje, rad i podešavanje parametara. Alternativno, PCE06 softver omogućava korisnicima da učitavaju, modificiraju i spašavaju parametre aplikacije preko serijskog interfejsa. GC-06 centrala se konfiguriše i postavlja prema željama kupca, što znači da Hargassner može jednostavno instalirati sisteme putem plug&playa.

Videonadzor i solarno napajanje

Ni region nije ostao imun na rješenja koja koriste energiju sunca za najzahtjevnije scenarije primjene u svijetu sigurnosti. Zahvaljujući velikom broju sigurnosnih kamera na tržištu, danas nikada nije bilo lakše ili pristupačnije zaštititi svoj dom ili poslovni prostor

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Većina kamera danas je jednostavna za instaliranje i omogućava vam da nadgledate unutrašnje prostorije, perimetre i prostore na otvorenom s bilo kojeg mjesta. Ipak, sve to su idealni scenariji. Šta ako svoje vanjske kamere, naprimjer, morate postaviti daleko od izvora napajanja električnom energijom? Bežične kamere se nameću kao rješenje jer su vrlo prikladne za prostore na otvorenom i ne povlače postavljanje vizuelno neatraktivnih kablova. Možete li se, ipak, osloniti isključivo na njihovo baterijsko napajanje? Pametniji odgovor su kamere sa solarnim napajanjem, koje posljednjih godina zbog usavršavanja tehnologije i pada cijena solarne opreme sve češće dospijevaju na liste za nabavku opreme, posebno ako se opslužuju najzahtjevnija moguća okruženja.

Zašto je standardno napajanje postalo nepraktično?

Uz svu praktičnost primjene, bežične kamere nisu savršene. Njihove baterije se moraju redovno puniti, a to se, po nepisanom pravilu, dovoljno često dešava i kada korisniku to nije na ruku, npr. tokom putovanja. Opremanje kamere odgovarajućim solarnim panelima je način da se osigura redovno punjenje baterija u svakom trenutku i bez obzira na okolnosti ili dostupnost korisnika. Sve ovo je dovelo do uspona kamera sa solarnim napajanjem koje korisnika oslobađaju bavljenjem složenim ožičenjem i praznim baterijama, a da, pritom, nude dovoljno dobre performanse kao i kamere sa standardnim napajanjem.

Videonadzorne kamere sa solarnim napajanjem su samostalni uređaji koji ne zahtijevaju električno ožičenje prije puštanja u pogon. S tim je usko povezana važna prednost ovih uređaja nad standardnim kamerama, a to je olakšana instalacija. Odabirom sigurnosne kamere na solarni pogon eliminirate potrebu za povezivanjem kamere s izvorom napajanja jer ona crpi energiju iz solarnih panela koji dolaze u paketu s odabranim proizvodom ili se prodaju zasebno.

Druga važna prednost ovih uređaja je fleksibilnost u odabiru lokacije koju želite pokriti nadzornim kamerama. Ovi uređaji su odlična opcija za domove, poslovne objekte i udaljene lokacije izvan mreže kao što su farme, vikendice i gradilišta. Šire gledano, kamere sa solarnim napajanjem su pogodne za sva mjesta na kojima nema dovoljno ljudi ili osoblja, odnosno za prostore koji su po svojoj namjeni prezahtjevni za standardne kamere.

Važna prednost ovih uređaja je fleksibilnost u odabiru lokacije koju želite pokriti nadzornim kamerama

Scenariji primjene: farme, festivali i autoceste

Poljoprivredna zemljišta i farme su, naprimjer, ogromne površine bez stalnog ljudskog prisustva, što otežava njihovo nadgledanje. To je još zahtjevnije kada ne postoji stabilan izvor električne energije ili interneta. Na ovakvim terenima kamere sa solarnim napajanjem mogu pomoći farmerima da prate kretanje stoke i dobijaju upozorenja o prelasku granica posjeda.

Festivali su događaji na kojima je prisutan veći broj zaštitara, ali su najčešće privremenog karaktera i traju tek nekoliko dana godišnje. Njima je videonadzor prijeko potreban, no postavljanje konvencionalnih instalacija je neekonomična i neefikasna investicija za jedan kratkoročan događaj. Solarne kamere, a pogotovo njihove mobilne izvedbe, idealno su rješenje za festivale jer nude izrazito brzu instalaciju i vrhunsku mobilnost samih uređaja.

Treći važan scenarij primjene kamera sa solarnim napajanjem su autoceste. Širenjem putne mreže autoceste se danas protežu i do najudaljenijih ruralnih zona na kojima nadzor i kontrole na licu mjesta mogu biti veoma skupa opcija. Osim toga, infrastrukturni objekti poput cesta često su izloženi vandalizmu i krađama. Kamere sa solarnim napajanjem su pogodne za postavljanje na zabačenim sekcijama autocesta koje trebaju ništa manje zaštite nego rute bliže gradskim centrima.

Videonadzor šumskih površina nikad nije bio lakši

Šumski tereni i ekonomsko zemljište pod šumom nužno je kontinuirano pratiti radi sprečavanja ilegalne eksploatacije, zaštite životinja i ranog obavještavanja o požarima. Pri tome, dovoljno gusta šuma i obilje vode otežavaju postavljanje kablova za napajanje standardnih kamera. To ponovo preporučuje kamere sa solarnim napajanjem za obavljanje zadataka iz domena videonadzora u ovom jako zahtjevnom ambijentu.

Solarno napajanje olakšava rukovanje baterijama

Pitanje koje zanima mnoge nove korisnike kamera na solarni pogon jeste kako, zapravo, radi njihov sistem napajanja. Najvažnije je znati da se kamere na solarni pogon oslanjaju na male solarne panele koji pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Ova energija se upotrebljava za punjenje ugrađenih punjivih baterija u kamerama koje obično traju više mjeseci. Energija koja se pohrani u punjive baterije tokom dana predstavlja izvor napajanja na koji se sigurnosne kamere na solarni pogon oslanjaju za rad tokom noći ili intervala bez sunca. To znači da korisnici ne bi trebali imati probleme s pražnjenjem baterije preko noći – ukoliko do toga ipak dođe, prva adresa za provjeru je sama baterija, a tek onda solarni panel kamere. Pri tome postoji i izvedba s integrisanim inverterom koji pretvara jednosmjernu (DC) energiju iz solarnih panela u električnu energiju izmjenične struje (AC) kako bi osigurali napajanje NVR-a, rutera i drugih spojenih uređaja, ali i punjenje dodatnih baterija koje produžavaju autonomnost cijelog sistema.

Kako sigurnosne kamere na solarni pogon koriste baterije za pohranu energije proizvedene tokom dana, nekoliko oblačnih dana neće nužno značiti i prekid napajanja. Ovisno o sunčanim intervalima u regiji u kojoj instalirate kamere, solarni paneli mogu znatno produžiti vijek trajanja baterije vanjskih kamera ili čak i maksimalno reducirati potrebu za njihovom redovnom zamjenom. Bez obzira na ovaj faktor, i sam korisnik može utjecati na dužinu trajanja baterija tako što će solarne panele držati pod optimalnim uglom i redovno ih čistiti od prljavštine. Sami paneli uglavnom dolaze sa podesivom konstrukcijom kako bi se mogao postići idealan ugao punjenja na različitim lokacijama i geografskim širinama. Za naš region, npr., idealni uglovi podešavanja se kreću od 26 do 45 stepeni, kako se krećemo od juga prema sjeveru.

Korisnik može utjecati na dužinu trajanja baterija tako što će solarne panele držati pod optimalnim uglom i redovno ih čistiti od prljavštine

Jesu li kamere sa solarnim napajanjem “bolje” od običnih?

Kada se razmatraju alternative standardnim videonadzornim kamerama, neminovno pitanje je da li su one “bolje” od rješenja s kojima se porede? Kod kamera sa solarnim napajanjem odgovor nije jednostavan i ponajviše se tiče scenarija primjene i ambijentalnih okolnosti. Ukoliko predviđate da će ožičenje instalacije biti problem, solarne kamere su dobar izvor jer ih ne morate povezivati s izvorima napajanja. To se odnosi ne samo na kablove za napajanje nego i za prijenos podataka koji, također, nisu potrebni ovim modelima budući da se one sa kućnim ili poslovnim sigurnosnim sistemom mogu povezati i preko Wi-Fi veze.

Nadzorne kamere na solarni pogon su “bolje” od standardnih bežičnih modela ako održavanje sistema napajanja smatrate zahtjevnom obavezom. Kod modela bez solarnog napajanja zamjena baterija ili njihovo punjenje su standardne mjere koje se poduzimaju svakih nekoliko mjeseci. To podrazumijeva skidanje te ponovno montiranje kamere, što može biti vremenski i tehnički zahtjevno za neke korisnike.

U procjeni poželjnosti ovih kamera treba imati na umu da sigurnosne kamere na solarni pogon mogu kontinuirano snimati materijal. S druge strane, bežične sigurnosne kamere uglavnom ostaju u načinu rada za uštedu energije kako bi sačuvale energiju baterije i bude se tek kada otkriju pokret. Potreba za prebacivanjem između režima rada je potencijalni izvor kašnjenja u bilježenju događaja na terenu. Ukoliko smatrate da sebi ne možete priuštiti da propuštate važne momente na terenu, solarne kamere se, opet, nameću kao rješenje koje vrijedi uzeti u obzir kod nabavke.

Je li geografija doista presudna?

Jedno od često postavljanih pitanja je kako sigurnosne kamere sa solarnim napajanjem rade tokom oblačnih i kišnih dana budući da se oslanjaju na energiju sunca. Međutim, solarni paneli povezani s kamerama mogu generisati energiju i tokom oblačnih i kišnih dana jer im višak energije pohranjen u punjivim baterijama tokom sunčanih dana može pomoći da prebrode nepovoljno vrijeme. Kako god, zakoni meteorologije su neumoljivi i u regijama koje su udaljenije od granice globalnog sjevera ili juga, pa ćete vjerovatno generisati manje energije nego u zonama bližim ekvatoru. Isto tako, količina proizvedene energije će najčešće varirati prema godišnjem dobu i dominantnom vremenu za vašu regiju.

Zakoni meteorologije su neumoljivi i u regijama koje su udaljenije od granice globalnog sjevera ili juga, a u kojima ćete najvjerovatnije generirati manje energije nego u zonama bližim ekvatoru

Ključni faktori kod nabavke  

Na tržištu trenutno postoji više stotina modela sigurnosnih kamera koje se razlikuju po cijeni, funkcionalnosti i kvalitetu. Ipak, tek nekolicina njih nudi solarno napajanje, što korisniku, u teoriji, olakšava odabir najboljih modela.

Za početak, potraga za najboljom videonadzornom kamerom sa solarnim napajanjem za domove ili urede podrazumijeva primjenu sličnih zdravorazumskih kriterija kao za standardne kamere. Tu su, razumljivo, rezolucija kamere, vidno polje, funkcija noćnog vida, aktivacija uz detekciju pokreta, daljinsko praćenje i mogućnost primanja upozorenja na telefonu.

Kvalitet videa bi trebao biti ključni faktor pri nabavci svake kamere, bez obzira na to posjeduje li ona solarno napajanje ili ne. Većina modela na tržištu sada ima 1080p rezoluciju, ali neki idu i do 2K rezolucije ili više. Preporuka je da se potraži model s minimalno prikazom visoke definicije (HD) ili još višom rezolucijom. U protivnom, solarna kamera neće biti efikasna ako imate snimak koji je zrnast i neprepoznatljiv. Ono što se ne smije zaboraviti jeste da viši kvalitet videa na kameri sa solarnim napajanjem traži i više kapaciteta mrežne propusnosti. Ukoliko niste u stanju da ga osigurate, veća je vjerovatnoća da će kamera imati češća kašnjenja slike ili izobličavanje prikaza. S kvalitetom prikaza je povezan i faktor odabira adekvatne pohrane i tu su korisniku na raspolaganju dvije opcije. Pohrana u oblaku šalje snimke na udaljeni server za potrebe pohrane i često povlači plaćanje naknade za pristup ovim kapacitetima. Tu je i lokalna pohrana, koja se oslanja na poseban dodatak ili hardver, obično microSD karticu.

Šire vidno polje je uvijek bolje za videonadzornu kameru, uključujući i solarne modele, posebno jer se oni najčešće postavljaju na nedostupnim lokacijama. Noćni vid i aktivacija prilikom detekcije pokreta već su standardne funkcije koje omogućavaju snimanje u neidealnim uvjetima. Isto važi i za upozorenja na pametnom telefonu i daljinsko praćenje su moderne funkcije koje korisniku pomažu da nadgledate domove ili urede kada niste tamo.

Ostale opcionalne karakteristike koje treba uzeti u obzir uključuju dvosmjerni zvuk, sistem utvrđivanja virtuelnih granica oko lokacija, integrisani alarm za uljeze i ugrađeni reflektor. Ovisno o modelu, neke kamere sa solarnim napajanjem mogu poslužiti i kao sigurnosni sistemi koji bljeskaju svjetlima ili ispuštaju zvukove i tako odvraćaju uljeze od upada.

Kamera je jaka koliko solarni panel i baterija

Osim poželjnih funkcija kamera, postoji jedan esencijalni faktor povezan isključivo s modelima sa solarnim napajanjem – snaga solarnog panela. Ova veličina opisuje količinu električne energije koju kamera može generisati iz sunčeve svjetlosti. Tu treba imati na umu da paneli veće snage brže pune uključenu bateriju i opskrbljuju kameru s više energije.

Isto tako, kapacitet baterije sigurnosne kamere na solarni pogon određuje koliko dugo će kamera moći raditi kada sunčeva svjetlost nije dostupna. Najbolje kamere sa solarnim napajanjem imaju baterije koje osiguravaju funkcionalnost unutar najmanje 12 sati, čak i ako vrijeme nije sunčano. Neki modeli posjeduju baterije koje traju i tri dana. Ako živite u području koje je dobro osunčano tokom cijele godine, dovoljne su vam kamere s baterijama koje traju jednu noć. Dugotrajnije punjive baterije su neophodne ako živite na lokaciji koje ne dobija mnogo sunčeve svjetlosti tokom godine. Tada je bitno da obratite posebnu pažnju na kvalitet baterije i vijek trajanja.

Najbolje kamere sa solarnim napajanjem imaju baterije koje osiguravaju funkcionalnost unutar najmanje 12 sati, čak i ako vrijeme nije sunčano

Pravilno postavljanje panela

Da biste izvukli maksimum iz solarnih panela na odabranoj kameri, morate ih okrenuti prema jugu i pri tome paziti da na panel ne pada sjena bliskih susjednih objekata – zgrada, drveća, krovova itd.

Najbolja lokacija za kamere sa solarnim napajanjem je, logično, mjesto na kojem uređaj može dobiti najviše sunčeve svjetlosti uz najbolju moguću pokrivenost željenog terena. Za lokaciju s ograničenom izloženošću suncu kameru je poželjno postaviti na zid okrenut prema jugu kako biste osigurali najmanje šest sati sunčeve svjetlosti na dnevnoj bazi. Kod postavljanja na zid treba imati na umu i da se kamera postavi dovoljno visoko na zid kako uljezi ne bi mogli lako doći do nje s namjerom da je skinu. Isto tako, kompaktnija sigurnosna kamera će imati manju vidljivost i tako biti teža meta za uljeze.

Međutim, ni ove pozicije ne moraju biti uvijek idealne za kamere ovog profila. Mnoge solarne kamere vam nude dovoljno slobode uz mogućnost kablovskog povezivanja između pratećih uređaja, odnosno kamere i panela. U tim slučajevima možete postaviti kameru ili panel iza ugla u odnosu na drugu komponentu, tako da solarni panel može dobiti svjetlo koje mu je potrebno, a kamera pokriti željeno vidno polje.

Kvalitetne sigurnosne kamere sa solarnim napajanjem trebale bi vam pružiti godine stabilnog rada. Kao i kod drugih srodnih tehnologija, obavezno provjerite garanciju kupljenog proizvoda jer neki od njih nude ograničene rokove, poput perioda od jedne godine.

Dobra ideja prije same kupovine jeste da provjerite je li kamera otporna na vremenske prilike dominantne na lokaciji instalacije, kao i podržanu radnu temperaturu kamere za mjesto postavljanja.

Čak i ako je navedeno da solarna kamera može raditi na temperaturama ispod nule, mnoge baterije će se na ovoj temperaturi ubrzano prazniti. Tačnije, performanse baterije na niskim temperaturama će se razlikovati u ovisnosti o tipu modela. U tim situacijama nije isključeno da ćete morati unositi baterije u zatvoreni prostor kako biste je napunili tokom velikih hladnoća. No, imajte na umu da solarni paneli mnogo bolje rade na nižim nego na visokim temperaturama.

Za lokaciju s ograničenom izloženošću suncu kameru je poželjno postaviti na zid okrenut prema jugu kako biste osigurali najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno

Integracija solarnih kamera u pametnim domovima

Kamere sa solarnim napajanjem su kompatibilne s različitim okruženjima pametnih kuća. Kamere koje se integrišu s pametnim kućnim sistemima omogućavaju korisnicima da prate nadzorne snimke sa svojih pametnih ekrana i televizora. Zato je prije nabavke kamere za ova okruženja važno provjeriti na šta se ta kompatibilnost odnosi. Ako, naprimjer, koristite asistenta kakav je Alexa, vaša kamera na solarni pogon treba biti kompatibilna s Amazon Echo ekosistemom. Isto važi i za okruženja kakva su Google Home ili Apple HomeKit.

Ono na šta bi, uz provjeru kompatibilnosti, trebalo obratiti pažnju jeste i sigurnosna robusnost same kamere sa solarnim napajanjem. Kako je riječ o bežičnim sigurnosnim uređajima, ove kamere mogu biti podložnije hakiranju zbog svoje povezanosti s Wi-Fi mrežama i tehnologijom pristupa na daljinu.

Kompleti za solarno napajanje

TVT Digital Technology je kineska kompanija koja odgovara na potrebe korisnika za smanjenjem visokih troškova ožičenja, posebno na zahtjevnom terenu. Serija TVT proizvoda na solarni pogon nastavlja rasti uz više funkcija i formata, s tim da su danas u ponudi i kompleti za solarno napajanje koje je moguće samostalno dizajnirati za svaki scenarij primjene.

Ovi proizvodi nude fleksibilne uglove gledanja, jednostavniju instalaciju i pouzdane performanse u praktično svim scenarijima u kojima se 4G i bežična rješenja traže za zone bez adekvatnog napajanja i internetske veze. Komplet za solarnu energiju može napajati različite proizvode kao što su sigurnosne mrežne kamere, radarske jedinice i LED displeji.

Kako na nepristupačnim terenima često treba računati i sa nepovoljnim ambijentalnim uvjetima, TVT-ov komplet dolazi u paketu s robusnim kućištem u IP67 izvedbi za zaštitu i visoku pozdanost uprkos jakim vjetrovima, kiši, prašini i koroziji. Ovim rješenjem upravlja se preko HCP/HCC-a, pri čemu objedinjena platforma omogućava kontrolu napajanja i protoka podataka sa bilo koje povezane kamere, uz i slanje i primanje trenutnih obavještenja o događajima na terenu.

TVT u svojoj ponudi ima i kamere sa solarnim napajanjem sa cjelodnevnim nadzorom u boji, bilo danju ili noću. Model TD-9846SP1 je TVT-ova najnovija solarna IP kamera, koja nudi 4K prikaz visokog kvaliteta i detaljan nadzor u dnevnom i noćnom režimu rada. Ova kamera se koristi za različite scenarije: prepoznavanje registarskih tablica, radarsku i PIR detekciju. Ušteda vremena i truda na održavanju i zamjeni baterija postiže se naprednim mogućnostima pohrane energije, što je upareno s niskom potrošnjom i dugovječnom baterijom.

Napajanje se odvija pomoću solarnih i litijskih baterija kojima se može upravljati uz prikaz utroška, ugrađenu zaštitu od visoke i niske temperature, te funkcije mirovanja baterije i PIR buđenja.

Kamera nudi fleksibilne uglove gledanja kao što su varifokalni, PT i PTZ za dovoljno široku pokrivenost iz svih smjerova. Integracija sa 4G/Wi-Fi tehnologijom znatno skraćuje vrijeme instalacije i obara troškove.

Podržana je LTE-TDD / LTE-FDD / VCDMA / GSM 4G komunikacija mobilne mreže, što garantira globalnu pokrivenost različitih signalnih sistema. Tu je i Micro SIM slot za Micro-SD karticu (512 GB) te eMMC (64 GB), koji zadovoljava potrebe korisnika za trajnom lokalnom pohranom.

Kako je riječ o bežičnim sigurnosnim uređajima, solarne kamere mogu biti podložnije hakiranju zbog povezanosti s Wi-Fi mrežama i tehnologijom pristupa na daljinu

Hikvision: kamere i mobilni solarni tornjevi

Kompanija Hikvision svoje je modele kamera sa solarnim napajanjem fokusirala na važan aspekt njihove implementacije: brzinu instalacije. Za te potrebe urađena je konsolidacija svih komponenti ovog sistema koja otklanja potrebu za zasebnom kupovinom i sklapanjem različitih dijelova. Umjesto ovog često dugotrajnog i zahtjevnog procesa, Hikvisionove solarne kamere se sastoje od znatno manjeg broja dijelova, što bi trebalo osigurati pristupačnost ovih sistema i među tehnički manje potkovanim korisnicima. Kompleti za napajanje na solarni pogon sastoje se od solarnog panela, nosača za montiranje, modula baterije i same kamere, a trenutno su dostupni u dvije opcije za pohranu: 256 GB i 1 TB.

Ovi sistemi trebaju samo jednu solarnu ploču i mogu raditi neprekidno i u intervalu do sedam dana s jednim punjenjem baterije, što donosi velike uštede troškova. Kompleti za solarno napajanje pogodni su za primjenu na parkiralištima, pri čemu ANPR kamere na solarni pogon mogu prepoznavati registarske oznake. Pored parkirališta na otvorenom, ostali objekti koji mogu iskoristiti mobilne solarne tornjeve gradilišta, naftna i plinska postrojenja, kao i privremene zgrade za potrebe održavanja festivala, koncerata, sportskih događaja i sličnih masovnih manifestacija.

Jednako su podržani i scenariji primjene u kojima krupni planovi imaju ključnu ulogu u vođenju istrage i rekonstrukciji događaja. Za njih Hikvision nudi posebne PTZ kamere na solarni pogon koje nude detaljno zumiranje kako bi operateri mogli uočiti ključne detalje na snimku.

Hikvisionova solarna rješenja rade u spektru različitih vremenskih uslova zahvaljujući interno razvijenoj ColorVu tehnologiji, koja nudi jasan video u boji čak i u jako mračnim okruženjima kakva se često povezuju s udaljenim lokacijama. Istovremeno, kućišta solarnih kamera su otporna na niske temperature, jake vjetrove i obilne kiše.

Na kraju, za scenarije privremenog nadzora na nepristupačnom terenu Hikvision nudi mobilne solarne tornjeve koji se, pored samog tornja, sastoje od mrežnih kamera, snimača i zvučnika. Ovo rješenje je odlična opcija za privremene sigurnosne scenarije u kojima se mobilne prikolice mogu brzo dovesti na lokaciju bez potrebe za potragom za zasebnim izvorom energije.

Hikvisionova solarna rješenja rade u spektru različitih vremenskih uslova zahvaljujući ColorVu tehnologiji, koja nudi jasan videosnimak u boji čak i u jako mračnim okruženjima

ZKTeco: solarni modeli moraju ponuditi isto što i standardni

I ZKteco na tržištu ima svoje predstavnike među modelima kamera sa solarnim napajanjem. C4FS serija obuhvata 4G PTZ kameru sa monokristalnom solarnom pločom (5 vati) i punjivom litijskom baterijom od 8.400 mAh. ZKTeco je ovaj napredni model opremio sistemom noćnog vida, brzog aktiviranja, kao i detekcijom osoba na bazi filtera lažnih alarma. Ova solarna kamera kompatibilna je s aplikacijom za pametnu kuću ZSmart, pri čemu je podržana provjera videa u realnom vremenu, kao i videozapisa i slika u oblaku. Prema riječima proizvođača, ova kamera se može koristiti na farmama, u vrtovima, udaljenim poljoprivrednim zemljištima i sl.

Tikee 3 Pro+ kamere na aerodromu Nikola Tesla

Kao ilustracija narastajuće važnosti kamera sa solarnim napajanjem i u regiji vrijedi navesti primjer projekta rekonstrukcije aerodroma Nikola Tesla u Beogradu. Tokom realizacije kamere sa solarnim napajanjem odigrale su važnu ulogu u podršci praćenju jednog velikog infrastrukturnog projekta u zahtjevnom ambijentu ključnog komunikacijskog čvorišta. Za tu namjenu tražene su kamere koje su morale omogućiti inžinjerima i radnicima da precizno prate svaki korak procesa rekonstrukcije kako bi dobili dragocjene informacije o dinamici izgradnje. To je podrazumijevalo i postavljanje kamera na raznolikim lokacijama, od onih manje pristupačnih do zona s neadekvatnom infrastrukturom.

Srbijanska kompanija Lunatronik za ovaj zadatak odabrala je time-lapse kamere Tikee 3 Pro+, koje proizvodi Enlaps. Ovi modeli opremljeni su solarnim panelima s litijskim baterijama, što je omogućilo neprekidan rad bez obzira na mjesto postavljanja. Kako je riječ o modelima sposobnim za samostalno napajanje, izvođač radova je klijentu mogao ponuditi održivu sigurnost i nadzor nezavisno od dostupnosti električne mreže.

Ovaj inovativni pristup je implementirane kamere Tikee 3 Pro+ učinio energijski efikasnim i smanjio potrebu za kablovima i eksternim izvorima energije. To je posebno važno jer su kamere postavljene na tornjeve kontrole leta, kao i na velike stubove za osvjetljavanje aerodromske piste. Na ove i druge lokacije postavljene su kamere sa senzorima visoke rezolucije koje imaju mogućnost kreiranja sekvenciranih (time-lapse) snimaka za detaljno praćenje promjena unutar zadanih vremenskih intervala. Na kraju, pored mogućnosti solarnog napajanja, ove kamere su ponudile i otpornost na ekstremne vremenske uvjete, što omogućava njihov neprekidan rad tokom svih godišnjih doba.

Pretežno sunčano i vedro

Prije ulaganja u kamere sa solarnim napajanjem važno je pažljivo procijeniti različite faktore, uključujući cijenu, lokaciju instalacije i specifične sigurnosne zahtjeve. Ovo posljednje odnosi se na spremnost na početna ulaganja, kao i isplativost ovih modela u odnosu na dužinu sunčanih intervala na lokalitetu za koji se kamera nabavlja. Druga faza analize tiče se poređenja različitih modela i brendova na osnovu trajanja baterije, efikasnosti solarnih panela i mogućnosti integracije sa postojećim sigurnosnim sistemima. Uprkos inicijalnim izazovima, održivost i efikasnost koju nude ove kamere znatno doprinose podizanju nivoa sigurnosti na lokacijama bez električnih instalacija, kao i u projektima za koje se traže ekološki održiva rješenja. Instalacijska fleksibilnost, pouzdanost i pozitivan utjecaj na okoliš pozicioniraju kamere sa solarnim napajanjem kao savremenu i razmatranja vrijednu sigurnosnu opciju čiji će značaj još rasti uz tehnološki napredak i pad cijena.

Lunatronik: Smart Blok Plus projekat u Pančevu

Kompanija Lunatronik sa svojim lokalnim partnerima upravo završava prvu fazu projekta “Bezbedan i pametan dom”, koji će imati 228 stanova i 9 poslovnih prostora u Smart blok plus kondominijumu, ukupne površine preko 32.000 m2

Piše: Bata Vulović, vlasnik, Lunatronik; E-mail: Bata@KLT.rs

Nastavak je to uspešno postavljenog koncepta izgradnje visokoenergetsko efikasnih i pametnih stanova. Naime, kompanija Milenković invest mdm d.o.o., koja je više od tri decenije prisutna u sektoru izgradnje, ponudila je tržištu stanogradnje prvi potpuno zatvoreni stambeni kompleks sa kartičnim pristupom i pametnim alarmnim sistemom u gradu Pančevu. Time je otvorila vrata novom načinu stanovanja, gde se nadohvat ruke mogu zadovoljiti sve potrebe za modernim načinom življenja. U svim zgradama sa ukupno 9 ulaza i 236 nezavisnih celina, integracija pametnog Akuvox IP video interfona i Ksenia Security Smart Home alarma i video nadzora sa Makim pešačkim barijerama i automatskim rampama obezbediće korisnicima maksimalnu bezbednost. Ovi sistemi sinhronizuju svoje funkcionalnosti, pružajući stanarima nesmetano iskustvo upravljanja sigurnošću i komforom.

Sinhronizacija i centralno upravljanje

U svakom stanu se nalazi po jedan Touch panel 7’’ za video interfon i za alarmni sistem i za video nadzor i za Smart home, čime se maksimalno pojednostavljuje korišćenje svih ovih sistema. Centralizovano upravljanje bezbednošću podrazumeva praćenje funkcionalnosti svih sistema i odvija se u kontrolnom centru, koji ima direktnu vezu sa svim stanovima i poslovnim prostorima. Integracija omogućava automatizovane akcije prilikom detekcije alarma, štedeći vreme i resurse, čime se povećava efikasnost sistema. Kombinovana snaga video nadzora i alarmnih sistema poboljšava situacionu svest, omogućavajući korisnicima brzo i informisano donošenje odluka tokom potencijalnih pretnji ili incidenata. Ovo integrisano rešenje je prilagodljivo i pruža podršku jedinstvenim sigurnosnim potrebama različitih okruženja, od stambenih domova do velikih komercijalnih objekata, a korisnici mogu daljinski pristupiti i upravljati svim sistemima koristeći pametne telefone.

Individualnost za korisnike

Smart Blok Plus, kao ekskluzivan stambeni kompleks, ponosi se ne samo naprednim tehnologijama već i vrhunskim sistemom upravljanja pristupom. Kompleks pruža individualnost svakom korisniku, a integracija Akuvox IP video interfona i Ksenia Security Smart Home alarma dodatno unapređuje celokupno iskustvo života u ovom modernom okruženju. Sa više ulaza, Akuvox IP video interfonski sistem omogućava dežurnom portiru da efikasno upravlja pristupom kompleksu, identifikujući posetioce i dajući dozvole ulaska na osnovu preciznih informacija koje pruža visokokvalitetna video slika. Ovo čini ne samo portirski posao lakšim već i unapređuje ukupnu sigurnost kompleksa. Dežurni portir dodaje dodatni nivo sigurnosti, pružajući prisutnost fizičkog obezbeđenja koje dopunjuje tehnološke aspekte sistema. Akuvox-ova funkcionalnost integracije sa Ksenia Security Smart Home alarmima omogućava portirima da brže reaguju na događaje, prateći alarmne signale i pružajući trenutne informacije o bilo kakvim potencijalnim incidentima.

Personalizacija iskustva

Ovaj koncept pametnog stambenog kompleksa prepoznaje važnost personalizacije iskustva za svakog stanara. Akuvox i Ksenia Security ne samo da štite svaki stan već i omogućavaju jednostavno upravljanje sigurnošću na nivou celog kompleksa. Portir, uz podršku integrisanih sistema, može efikasno pratiti i reagovati na bilo kakve potencijalne izazove, čineći Smart Blok Plus ne samo sigurnim već i udobnim mestom za život. Ova sinergija tehnologije i fizičkog obezbeđenja postavlja standarde za budućnost stambenih kompleksa, nudeći stanarima ne samo luksuz već i mir u modernoj urbanoj sredini.

Lunatronik, sistem-integrator projekta

Uzbuđenje oko Smart Blok Plus stambenog kompleksa ne završava se samo na inovativnim tehnologijama već se proteže i na profesionalnost tima koji stoji iza ovog projekta. Sistem-integrator celog projekta je Lunatronik, koji već 33 godine distribuira sisteme bezbednosti, ali i implementira i održava najmodernija tehnološka rešenja, što ga čini pouzdanim partnerom u realizaciji Smart Blok Plus projekta. Kroz decenije posvećenosti kvalitetu i tehnološkom napretku Lunatronik je postao sinonim za profesionalizam i stručnost u oblasti bezbednosti.

Uloga kompanije u Smart Blok Plus projektu nije samo tehnička već i strateška. Njihovo duboko razumevanje potreba savremenog stanovanja i bezbednosnih izazova doprinosi celokupnom konceptu ovog pametnog stambenog kompleksa. Sposobnost da integrišu Akuvox IP video interfone, Ksenia Security Smart Home alarme i druge sisteme bezbednosti u jedinstvenu, koherentnu platformu predstavlja ključnu kariku u postizanju visokog standarda sigurnosti koji ovaj kompleks nudi svojim stanarima.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.