ECCOS DAY 2025 održan danas Zagrebu još je jednom potvrdio poziciju ECCOS-a kao jednog od vodećih sistem-integratora u jugoistočnoj Evropi. Na konferenciji je predstavljena nova, modernizirana web stranica kompanije, koja donosi pregledniji portfolio rješenja i efikasniju komunikaciju s partnerima. Poseban fokus bio je na Tunelu Učka, tehnološki najzahtjevnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, gdje je ECCOS implementirao cjelokupne elektrotehničke, sigurnosne i upravljačke sisteme.
Predstavljeni su i ključni projekti za APIS IT, Petrokemiju Kutina, inteligentni nadzorni centar u Poreču te sigurnosna i tehnološka rješenja za KBC Zagreb – Rebro. Kompanija je prezentirala i portfelj novih poslova, među kojima se izdvajaju četverogodišnja saradnja s Europskom komisijom, izgradnja FTTH mreže u Ninu i brojni projekti modernizacije željezničkih i bolničkih sistema. Snažan međunarodni rast ostvaren je preko podružnice DECCOS GmbH, koja razvija BMS, PMS i sigurnosna rješenja za velike podatkovne centre u Njemačkoj. Poseban segment konferencije obuhvatio je društveno odgovorne projekte, uključujući nagrađeni Nadzorno-operativni centar u Poreču i inicijativu „Mali zmaj“.
ECCOS je istakao i dugogodišnju saradnju s akademskim institucijama na obrazovanju novih generacija inženjera. Na kraju skupa, suvlasnik Krešimir Paić poručio je da ECCOS ostaje posvećen znanju, radu i izvozu kao temelju svoje strategije razvoja.
ECCOS DAY 2025 potvrdio je da kompanija raste ne samo tehnološki i poslovno, nego i kroz svoj doprinos zajednici i međunarodnu prepoznatljivost.
Događaju je prisustvovala i ekipa magazina a&s Adria.
Adria Security Summit, najveća godišnja konferencija i izložba iz oblasti sigurnosti, zaštite, pametnih tehnologija i srodnih industrija u jugoistočnoj Evropi, zvanično dolazi u Zagreb 7. i 8. oktobra 2026. godine.
Događaj će okupiti globalne i regionalne stručnjake, proizvođače, sistem-integratore, distributere, krajnje korisnike i predstavnike državnih institucija tokom dvodnevnog programa umrežavanja, edukacije i poslovnog povezivanja.
Povratkom u hrvatsku metropolu, izdanje za 2026. godinu predstavlja važnu prekretnicu u kontinuiranom rastu ovog događaja. Zagrebački velesajam — najveći izložbeni prostor u regiji — ponudit će proširenu platformu za prezentaciju proizvoda i rješenja, demonstracije uživo te interaktivne radionice.
„Uz ubrzanu digitalnu transformaciju i rastuće sigurnosne potrebe u svim sektorima, Zagreb je idealan domaćin našeg Summita 2026. godine. Prostor nam omogućava da se dodatno proširimo, ugostimo veći broj međunarodnih izlagača i pružimo iskustvo koje odražava brzinu inovacija u industriji“, izjavio je Mahir Hodžić, generalni menadžer događaja.
Summit će i ove godine donijeti svoj prepoznatljivi one-to-one networking koncept, koji omogućava hiljade ciljano organiziranih poslovnih sastanaka između učesnika i izlagača. Posjetioci mogu očekivati i sadržajan konferencijski program koji pokriva oblasti fizičke i cyber sigurnosti, pametnih rješenja, AI-podržanih tehnologija, zaštite kritične infrastrukture, sigurnosti u transportu, te bankarskih i maloprodajnih tehnologija.
Glavne tačke događaja 2026:
Proširena izložbena zona na Zagrebačkom velesajmu
Međunarodni konferencijski program s vodećim govornicima iz industrije
Platforma za poslovno povezivanje s hiljadama unaprijed dogovorenih B2B sastanaka
Demonstracije uživo i premijere novih proizvoda u posebnim prostorijama
Networking prijemi, partnerski događaji i dolazak visokih delegacija
Proglašenje pobjednika nagrada a&s Adria Excellence Awards 2026
Adria Security Summit se do danas učvrstio kao najutjecajniji regionalni skup u oblasti sigurnosti, povezujući profesionalce iz više od 40 zemalja i potičući razvoj industrije kroz inovacije i saradnju.
Registracije, prijave izlagača i mogućnosti partnerstva uskoro će biti dostupne
Kisik je kemijski element od presudne važnosti za razvoj života, tehnološki napredak i industrijsku sigurnost, pa stoga zauzima središnje mjesto u prirodnim znanostima i tehničkim strukama.
Piše: Zlatko Dičak, Aurel d.o.o.
Element kisik kao zasebna tvar prepoznat je krajem 18. stoljeća kroz radove Carla Wilhelma Scheelea i Josepha Priestleyja, a teorijsko tumačenje i odbacivanje flogistonske teorije donio je Antoine Lavoisier. Time je kisik postao ključan u razvoju moderne kemije, jer je pokazano da zrak nije homogena tvar nego smjesa plinova te da je sagorijevanje kemijska reakcija s kisikom, a ne „izlazak“ neke tajanstvene tvari.
Fizikalno – kemijska svojstva i rasprostranjenost
Kisik je bezbojan, bezmirisan plin koji u atmosferi čini oko jedne petine volumena zraka, a u litosferi i hidrosferi je najzastupljeniji kemijski element u obliku oksida, silikata, fosfata i vode. Vrlo je reaktivan i stvara spojeve s većinom elemenata, pa zbog toga sudjeluje u procesima korozije, sagorijevanja, oksidacije metala i organskih tvari te ima ključnu ulogu u energetskim i geokemijskim ciklusima Zemlje.
Biološki značaj, hipoksija i hiperoksija
Na razini stanice kisik je konačni akceptor elektrona u respiratornom lancu, što omogućuje oksidaciju organskih molekula i stvaranje ATP-a kao univerzalne „energetske valute“ živih sustava. Smanjena dostupnost kisika (hipoksija) dovodi do poremećaja funkcije organa, aktivacije simpatičkog živčanog sustava te može završiti oštećenjem srca, pluća i mozga, dok pretjerana izloženost visokim koncentracijama (hiperoksija) uz dugotrajnu primjenu medicinskog kisika može oštetiti plućno tkivo i središnji živčani sustav.
Kisik, zapaljivi plinovi i eksplozivna atmosfera
Za nastanak plamena i eksplozije u smjesi gorive tvari i zraka nužan je prisutni oksidans, a u uobičajenim industrijskim uvjetima to je upravo kisik iz zraka. Povišena koncentracija kisika u zatvorenim prostorima – primjerice uslijed curenja iz instalacija za zavarivanje ili medicinskih plinova – sužava područje sigurnih koncentracija zapaljivih plinova, snižava donju granicu eksplozivnosti i povećava vjerojatnost spontanog zapaljenja ulja, masti i drugih gorivih materijala.
Detekcija kisika i granice opasnosti
Uobičajeni sigurnosni koncept u industriji polazi od toga da je koncentracija kisika oko 20,9% vol., dok se atmosfere s manjom vrijednošću smatraju hipoksičnima, a one iznad približno 23% vol. povećano rizičnima zbog pojačanog intenziteta gorenja. Električni uređaji za detekciju i mjerenje kisika definirani su normom EN 50104, a tipično koriste elektrokemijske senzore koji generiraju električni signal proporcionalan koncentraciji kisika, pri čemu se u industrijskim detektorima obično nadzire raspon do 25% vol. ili 100% vol. kisika ovisno o primjeni.
Integracija detekcije kisika u sustave sigurnosti
U prostorima u kojima se skladište ili koriste zapaljivi plinovi, pare i kisik (npr. metan, vodik, etilen‑oksid ili razna otapala) mjeri se prisutnost plina u odnosu na donju granicu eksplozivnosti (LEL), ali se istodobno mora nadzirati i koncentracija kisika jer povećani kisik može dovesti do toga da granica zapaljivosti bude dosegnuta pri nižim volumenskim udjelima gorivog plina. Upravo zato suvremeni fiksni sustavi detekcije plinova u opasnim zonama često kombiniraju detektore zapaljivih i otrovnih plinova s neovisnim detektorom kisika, pri čemu je kontinuirano praćenje O2 nužan uvjet za procjenu rizika hipoksije za radnike i rizika od eksplozije za postrojenje.
Brojni incidenti stradavanja radnika u pogonima za zavarivanje dogodili su se upravo zbog povećane koncentracije kisika, kada je zamašćena radna odjeća spontano planula od male iskre ili plamena. U takvim okruženjima kisik iz boca curenjem obogaćuje zrak, čineći ulje, masti ili čak pamučna vlakna izrazito zapaljivima, što dovodi do brzog širenja požara i teških opekotina.
Stoga je ključno strogo poštivati pravila zaštite na radu: nositi čistu, neupaljivu odjeću (npr. pamuk ili vunu bez sintetičkih vlakana), redovito provjetravati prostore, zabraniti pušenje i rad s otvorenim plamenom te koristiti detektore kisika za kontinuirano nadziranje koncentracije O2. Neozbiljno shvaćanje ovih mjera može imati fatalne posljedice, pa se one moraju primjenjivati dosljedno u svim zonama s rizikom od obogaćenja kisikom.
Shematski prikaz sigurnosnih zona koncentracije kisika
Donji prikaz ilustrira tipične raspon koncentracije kisika u zraku s aspekta sigurnosti rada: normalna atmosfera oko 20,9% vol., hipoksično područje ispod približno 19% vol. te područje povišenog kisika iznad približno 23% vol., koje je povezano s povećanim rizikom od požara i eksplozije.
Shema tipičnih raspona koncentracije kisika u zraku s aspekta sigurnosti rada
Nakon što je Ajax Systems na Ajax Special Eventu 2025 predstavio čak 55 novih uređaja, Alarm automatika donosi pregled najvažnijih rješenja koja uskoro stižu na tržište. Među istaknutim novitetima nalaze se bežični Grade 3 sistemi — prvi takve vrste u industriji — kao i uređaji iz linija Superior i Baseline, uključujući napredne HLVF kamere, nove NVR sisteme te hibridne i visoko skalabilne hubove poput Superior Hub Hybrid 2 i Superior MegaHuba. Ovi modeli dodatno podižu standarde profesionalne sigurnosti i olakšavaju projektiranje kompleksnih instalacija.
Tu su i Curtain detektori s foto-verifikacijom, proširena EN54 požarna linija, te Hub BP Jeweller koji može raditi i do četiri godine bez stalnog napajanja. Ova rješenja omogućavaju fleksibilnu primjenu — od manjih poslovnih prostora do velikih industrijskih i logističkih objekata.
Općina Stari Grad pustila je u rad novi Operativni centar Civilne zaštite, čime je značajno unaprijeđena spremnost lokalnih službi i Gorske službe spašavanja. Na sjednici Štaba civilne zaštite predstavljena je nova oprema, koja uključuje savremeni digitalni radio-komunikacijski sistem, elektronske sirene, dispečerske aplikacije i prateću infrastrukturu vrijednu oko 300.000 KM. Projekat je realiziran u saradnji s Kantonalnom upravom Civilne zaštite.
Načelnik Irfan Čengić istakao je da je civilna zaštita godinama bila zanemarena u ovoj općini te naglasio da je u posljednje dvije godine uložen milionski iznos u njenu obnovu i modernizaciju. Novi sistem uključuje i dva repetitora, tri elektronske sirene, 20 digitalnih radio-stanica i kompletan dispečerski set.
Čengić je ovaj modernizirani sistem predstavio i u promotivnom videu objavljenom na zvaničnom YouTube kanalu Općine Stari Grad. Također u videu, načelnik je potvrdio i da su započete aktivnosti na sanaciji klizišta na lokaciji Curine njive, što predstavlja dodatni korak u unapređenju sigurnosti građana.
U planu su i dalji radovi, što uključuje obnovu skloništa i nabavku novih agregata, kako bi sistem zaštite i spašavanja bio potpuno funkcionalan i spreman za sve vrste intervencija.
U Beogradu je danas održana 11. Međunarodna stručna konferencija Dani korporativne bezbjednosti 2025, u organizaciji Srpske Asocijacije Menadžera Korporativne Bezbjednosti (SAMKB) i uz podršku Asocijacije menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope (SEESCA). Konferencija je tradicionalno održana u hotelu „Hilton Beograd“ i okupila je stručnjake, institucije i kompanije iz Srbije i zemalja regiona. Glavni cilj ovogodišnjeg skupa bio je otvaranje strateških pitanja u oblasti bezbjednosti javnog i privatnog sektora, razmjena iskustava i unapređenje regionalnih standarda zaštite, posebno u segmentu kritične infrastrukture.
Organizatori su istakli značaj kontinuiranog povezivanja stručnjaka i institucija, posebno u svjetlu novih izazova koje donose digitalna transformacija, moderni rizici i rastući zahtjevi za korporativnu sigurnost. Upravo u tom kontekstu posebnu pažnju privukla je delegacija Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, koja je na poziv prof. dr Dragana Trivana, predsjednika SAMKB-a, učestvovala na konferenciji.
Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici ključnih institucija i kompanija: Aerodroma Crne Gore, Elektroprivrede Crne Gore, hotela „Mamula“ i Maestral“, kompanije Netcom, Željezničke infrastrukture Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova. Njihovo prisustvo dodatno potvrđuje rastuću posvećenost Crne Gore unapređenju standarda korporativne bezbjednosti i jačanju regionalne saradnje. Predstavnici iz Crne Gore aktivno su učestvovali u diskusijama i razmjeni iskustava, naglašavajući važnost zajedničkog djelovanja u unapređenju sigurnosnih praksi u Jugoistočnoj Evropi.
Ovogodišnja konferencija još jednom je potvrdila status jednog od najznačajnijih regionalnih događaja posvećenih korporativnoj bezbjednosti, a naredno izdanje najavljeno je za kraj 2026. godine.
Aikom International će učestvovati na sajmu NADMEX 2025, međunarodnom događaju posvećenom upravljanju kriznim situacijama i otpornosti, koji će se održati u Istanbulu od 4. do 6. decembra. Ovaj sajam predstavlja važno mjesto okupljanja institucija, operatera i kompanija koje razvijaju inovativna rješenja za sigurnost i hitne intervencije.
Na ovogodišnjem izdanju, Aikom International će nastupiti kao zvanični distributer na štandu svojih partnera Zimer i Sinora, dvije afirmisane kompanije u oblasti profesionalnih komunikacija i civilne zaštite. Oba brenda su Aikomovi partnerski klijenti i dijele tehnološki razvojni pravac zasnovan na platformama i infrastrukturi kompanije Motorola Solutions.
Zimer će predstaviti svoja napredna rješenja za kritične komunikacije i nadzor u složenim okruženjima, dok će Sinora fokus staviti na terenska rješenja namijenjena mobilnim operacijama, zadacima od ključne važnosti i kriznim situacijama. Sve izložene tehnologije zasnovane su na Motorola Solutions proizvodima, što osigurava visok nivo pouzdanosti, interoperabilnosti i performansi.
NADMEX će Aikom Internationalu poslužiti i kao prilika za predstavljanje novouspostavljene distributivne kompanije u Turskoj, koja lokalnim sistem integratorima omogućava brže isporuke i podršku na terenu. Ova inicijativa dodatno jača međunarodno prisustvo Aikoma, povezujući tehnologiju, partnere i tržište kroz bržu i prilagođenu uslugu.
Tim Aikom Internationala biće dostupan na štandu kako bi razgovarao s operaterima i stručnjacima iz sektora, istražio mogućnosti saradnje i predstavio rješenja prilagođena različitim operativnim potrebama, čime dodatno učvršćuje ulogu kompanije kao ključnog partnera u kritičnim komunikacijama i operativnoj sigurnosti.
Predstavnik kompanije Hytera Communications Europe imao je čast predstavljati kompaniju na Međunarodnoj naučnoj konferenciji „Izazovi i strategije u javnom redu i sigurnosti“, održanoj u Bukureštu u organizaciji Policijske akademije Alexandru Ioan Cuza, Fakulteta za zaštitu od požara.
U okviru izlaganja pod nazivom „Konvergencija tehnologija koje podržavaju kritične misije“, naglašena je važnost integracije narrowband komunikacija (DMR/TETRA) sa LTE/5G broadband sistemima, naprednim videorješenjima i inteligentnim komandno-kontrolnim centrima. Prezentacija je posebno istakla značaj operativne rezilijentnosti, interoperabilnosti i tehnološke podrške strukturama zaduženim za hitne intervencije i održavanje javnog reda.
Učesnici konferencije pokazali su veliko interesovanje za savremene tehnologije u domenu kritičnih komunikacija, a posebno su se istakli kadeti Fakulteta, koji su aktivno pratili prezentaciju i postavljali stručna pitanja. Kako je naglašeno, kontinuirani dijalog između akademske zajednice, operativnih institucija i industrijskih lidera ključan je za razvoj kapaciteta usklađenih s modernim sigurnosnim izazovima.
Posebne zahvale upućene su domaćinima događaja – brigadnom generalu Irinel Alexandru Precupu, vanrednom profesoru pukovniku Ionu Anghelu, vanrednom profesoru pukovniku dr. ing. Manuelu Șerbanu, pukovniku Ionu Alinu Mocioiju i cijelom timu Fakulteta za zaštitu od požara – na izvrsnoj organizaciji. Zahvala je upućena i partneru Tora Security Systems na profesionalnoj saradnji i doprinosu konferenciji.
Prosječna neto plata u Hrvatskoj u trećem kvartalu ove godine iznosila je 1.539 eura, ali većina radnika i dalje zarađuje manje od tog iznosa, pokazuje analiza MojPosao servisa. Medijalna plaća iznosi 1.430 eura, što znači da više od polovine zaposlenih prima iznos ispod državnog prosjeka. Najbolje plaćeni poslovi ponovno dolaze iz IT i medicinskog sektora: IT arhitekti zarađuju oko 2.879 eura, liječnici 2.698 eura, a DevOps inženjeri 2.520 eura. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se frizeri, čistači i radnici u sektoru fizičke sigurnosti, gdje zaštitari prosječno primaju samo 996 eura mjesečno.
To je više od 500 eura ispod državnog prosjeka i gotovo trostruko manje od najplaćenijih IT pozicija. U IT industriji primanja su 22 posto iznad prosjeka, dok su u pomoćnim i uslužnim djelatnostima, uključujući fizičku zaštitu, više od 30 posto niža od prosjeka. Iako tržište sigurnosnih usluga raste, sektor zaštite i dalje ostaje među najmanje cijenjenim zanimanjima u državi.
Velike kompanije nude nešto bolje uvjete, pa prosječna plaća u firmama s više od 250 radnika dostiže 1.611 eura. Ipak, ni takav se trend ne odražava u sektoru privatne sigurnosti. Iako je riječ o djelatnosti ključnoj za zaštitu ljudi, imovine i kritične infrastrukture, niske plaće postavljaju pitanja o motivaciji, kvalitetu kadra i dugoročnoj održivosti profesije.
Važnost sustava detekcije plina u projektiranju sigurnih industrijskih postrojenja te ispravnom tretiranju istodobnih opasnosti eksplozivnosti i otrovnosti pojedinih plinova
Vrlo često se u procjeni rizika industrijskih i tehničkih postrojenja naglasak stavlja na eksplozivnost plinova, dok se njihova otrovnost zanemaruje ili tretira sekundarno. Klasifikacija prostora prema eksplozijskoj ugroženosti prvenstveno ima cilj spriječiti eksplozije plinova kroz pravilno projektiranje, stalnu ventilaciju i korištenje zaštitne opreme, ali gledano iz projektantske perspektive validacijom se dolazi do pitanja kako riješiti izvanredne situacije kao što su remonti, kvarovi ili izvanredna stanja. U takvim slučajevima ventilacija može zakazati, a otrovni plin može ugroziti zdravlje ili život radnika čak i bez eksplozije. Upravo zato je neophodno uključivanje sustava detekcije plina koji ne samo što nadziru koncentraciju plinova u zraku i automatski upravljaju ventilacijom, nego na vrijeme isključuju postrojenje, šalju alarm, a osiguravaju i nadzor u posebnim uvjetima poput servisa ili havarija. Svakako treba napomenuti da se za ovakve funkcije smije koristiti samo oprema koja je dizajnirana i certificirana prema standardima za takve uvjete.
Opasnosti plinova: eksplozivnost i otrovnost
Eksplozivni plinovi mogu, pri određenoj koncentraciji sa zrakom i u prisutnosti izvora paljenja, izazvati razorne posljedice
Otrovni plinovi čak i pri niskim koncentracijama mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje ljudi, što je često zanemareno u procjenama rizika
Neki plinovi su istovremeno i eksplozivni i otrovni, npr. vodikov sulfid (H₂S), benzen, amonijak, a posebno spojevi poput stirena koji se koriste u industriji plastike i brodogradnji
Nedostaci prisilne ventilacije
Stalno aktivna ventilacija je osnovni preduvjet za sigurnost, no ona može otkazati zbog remonta, kvara, pada napona, smanjenja učinka, pogrešnog namještanja ili drugih izvanrednih situacija.
Također, fiksna ventilacija često ne omogućuje kontrolu u nužnim uvjetima kao što su privremene obustave pogona, posebni radovi ili neplanirani zastoji.
Sama ventilacija, čak i kada radi, ne daje informaciju o stvarnim koncentracijama opasnih plinova niti alarmira osoblje o potencijalnoj opasnosti na vrijeme. Važno je naglasiti da ukoliko to zakon zahtjeva, sustav ventilacije mora osigurati pravilno zbrinjavanje izbačenih plinova sprječavajući njihovo izravno ispuštanje u atmosferu.
Uloga detektora plina
Detektori plina automatski upravljaju ventilacijom, zatvaraju dovod plina ili pokreću nužnu evakuaciju, čime znatno podižu razinu sigurnosti
U vrijeme nadzora, izvođenja radova (remont, servis, havarije) omogućavaju kontinuirani monitoring i brzu reakciju
Plinodetekcija je često jedina zaštitna mjera koja može reagirati na nevidljive opasnosti – otrovne plinove koji nisu nužno lako detektirani osjetilima ili običnim alarmima.
Posebno je važno spomenuti stiren – korišten u brodogradnji i industriji kompozita. Izlaganje njegovim parama može imati značajne toksične učinke na ljudsko zdravlje, a zbog niskog LEL-a predstavlja ozbiljnu eksplozivnu prijetnju i zahtijeva posebne mjere zaštite – ventilacija i stalni nadzor detektorima
Preporuke za projektante
U svakoj analizi rizika plinodetekcija bi trebala biti sastavni dio zaštitnih mjera, ne samo kao dodatak ventilaciji.
Sustavi detekcije plina trebaju imati mogućnost automatskog upravljanja ventilacijom te povezivanja s drugim sigurnosnim sustavima (npr. gašenje, uzbunjivanje, isključenje postrojenja) ukoliko to ne ugrožava postojeće proizvodne ili druge procese
Posebnu pažnju treba dati stanjima izvan redovnog rada objekta: održavanje, remont, interventni zahvati, privremene obustave – tada je nadzor detektorima ključan element zaštite.
Nadamo se da smo ovim člankom uspjeli podignuti svijest o važnosti sustava detekcije plina u projektiranju sigurnih industrijskih postrojenja te ispravnom tretiranju istodobnih opasnosti eksplozivnosti i otrovnosti plinova.
