Home Vijesti Kategorija Regija (Page 42)

Regija

Sion Net konferencija: Avigilon Alta i Allied Telesis

Beogradska firma Sion Net organizovat će 12. oktobra u hotelu Holiday Inn u Beogradu sigurnosnu konferenciju “Podrška u kreiranju i izvođenju projekata”.

Na događaju će ugledni predavači govoriti o novim tehnologijama dva velika svjetska proizvođača – Avigilona i Allied Telesisa – koje se koriste u modernim IT sigurnosnim okruženjima.

Konferencija je namijenjena sistem-integratorima, arhitektima i projektaktima.

Organizator poziva sve zainteresovane da se prijave i dobiju vrijedne informacije o upotrebi modernih sigurnosnih i mrežnih tehnologija, praktičnim primjerima izvedenih projekata i podršci koju mogu dobiti u svim njegovim fazama.

Program počinje u 9:30, a prezentacije će se držati na engleskom jeziku.

Učešće je besplatno, a broj slobodnih mjesta ograničen. Registrovati se možete na event@sionnet.rs.

 

Program:

10:00 – 10:45

Avigilon Alta Video: Cloud tehnologije u videonadzoru i projektima u nizu industrija

Slavko Pandurov, regionalni prodajni menadžer

11:00 – 11:45

Go Further and Beyond, Together: Kako dobiti podršku u svim fazama projekta

Slavko Pandurov, regionalni prodajni menadžer

12:00 – 12:45

ALTA cloud kontrola pristupa: Lakši pristup (mobilni akreditivi, multifaktorska autentifikacija, digitalne ulaznice), sigurnost kao zadana vrijednost (pametni čitači i kontroleri, end-to-end enkripcija, automatizirano ažuriranje softvera), integracije

Trevor Buhagiar, regionalni prodajni menadžer za Južnu Evropu

13:00 – 13:45

Allied Telesis umrežavanje u videonadzoru: Glavni tehnički elementi za videonadzor i sigurnosne mreže

Calin Poenaru, menadžer Allied Telesisa za Rumuniju

14:00 – 15:00

Allied Telesis umrežavanje van jednostavnog povezivanja: Arhitektonski pristup Allied Telesisa izgradnji pristupnih/rubnih mreža

Calin Poenaru, menadžer Allied Telesisa za Rumuniju

Saradnja Tehnozavoda Marušić s kompanijom Magos Systems

Tehnozavod Marušić je najavio poslovnu saradnju s kompanijom Magos Systems, specijaliziranom za inovativna tehnološka rješenja u oblasti zaštite perimetra. Fokus će biti na primjeni naprednih radarskih sistema i AI analitike za klasifikaciju meta.

Saradnja je ozvaničena tokom Tehnozavodove prezentacije, koja je okupila partnere iz različitih sektora, uključujući industriju, kritičnu infrastrukturu, energetiku, ali i sve one koji su zainteresovani za efikasnu zaštitu imovine pomoću naprednih radarskih sistema.

“Uzvanici su imali priliku saznati više o uspješnoj suradnji s kompanijom Magos i kako smo implementirali njihova rješenja u našem radu. Podijelili smo i naše dosadašnje uspjehe, iskustva i buduće planove. Ovaj događaj je bio prilika za otvaranje dijaloga i razmjenu ideja o budućnosti tehnologije zaštite perimetra”, naveli su iz Tehnozavoda.

Za više informacija o Magos Systemsu posjetite njihovu web-stranicu: https://magossystems.com/.

Softver za biometrijsku obradu podataka i dalje se ne koristi u Srbiji

Promjene u zakonodavstvu u Srbiji, usvojene na sjednici Parlamentarsne skupštine 6. septembra, izazvale su polemike u javnosti.

Među njima se ističe odluka da se sredstva prikupljena naplatom kazni za saobraćajne prekršaje usmjere direktno u državni budžet umjesto u budžet općina, a adresiralo se i pitanje moguće zloupotrebe nabavljenih videonadzornih kamera s funkcijom prepoznavanja lica.

Prema informacijama iz Kancelarije Povjerenika za zaštitu podataka o ličnosti, trenutno se softver za biometrijsku obradu podataka građana ne koristi i smatra se nelegalnim. Povjerenik bi nalogom mogao zabraniti upotrebu ovakvog sistema ukoliko bi inspekcija utvrdila da se koristi nelegalno. Međutim, inspekcijski nadzor nad nabavkom takvih kamera u Srbiji neće se provoditi dok ne postoje valjani dokazi da se oprema koristi za prepoznavanje građana.

Zakon o zaštiti podataka o ličnosti zahtijeva procjenu utjecaja obrade ličnih podataka prije upotrebe ovakve tehnologije, ali, kako navode novinari Radija Slobodna Evropa, nisu uspjeli pronaći takve dokumente u mjestima koja su nabavila opremu za videonadzor s prepoznavanjem lica. Dokumenti bi trebali sadržavati obrazloženja za uvođenje ove tehnologije, ali i način na koji će se obrađivati podaci građana.

Iz Kancelarije Povjerenika navode da su općine i gradovi u Srbiji samo u nekoliko navrata zatražili mišljenje tokom uvođenja sistema javnog videonadzora, ali se ono nije odnosilo na obradu biometrijskih podataka, nego na javni videonadzor i monitoring saobraćaja.

Općine i gradovi u Srbiji su koristili dio prihoda od saobraćajnih kazni za kupovinu sistema za javni nadzor. Podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja pokazuju da su ukupni prihodi od saobraćajnih prekršaja u 2022. godini iznosili oko 70 miliona eura, a u 2021. nešto više od 84 miliona eura. Prije promjene zakona 30% tih sredstava išlo je općinama i gradovima te se koristilo za različite projekte iz sigurnosti saobraćaja. Više od 40 općina i gradova u Srbiji je u posljednjih pet godina kupilo sisteme javnog videonadzora za 30 miliona eura. Dobavljač je uvijek bila ista beogradska firma.

Treba napomenuti da tehničko opremanje saobraćajne policije, uključujući nabavku opreme za nadzor saobraćaja, čini jedan dio od šest različitih oblasti u kojima općine mogu trošiti sredstva od kazni, uključujući i uređenje saobraćajnica oko škola, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza i sl.

Hikvision Day 2023: Pogled u budućnost sigurnosti

Firma A.F.P. poziva zainteresovane da prisustvuju Hikvision Dayu, događaju posvećenom najnovijim tehnološkim inovacijama u svijetu tehničke zaštite.
Konferencija će se održati 5. oktobra 2023. s početkom u 9:30 sati u Convention sali hotela Hills u Sarajevu.
Hikvision Day 2023 je prilika da se istraži budućnost sigurnosti uz inspirirajuće prezentacije stručnjaka, praktične demonstracije i ekskluzivan uvid u najnoviju tehnološku opremu.

Program:
09:30 – 10:00       Registracija učesnika
10:00 – 10:45        Ulazno/izlazna rampa s ANPR kamerom i radarom
10:45 – 11:15          Digital signage + LED poster
11:15 – 11:45           Predstavljanje novih proizvoda za videonadzor
11:45 – 12:00         Pauza za kafu
12:00 – 12:30        AxPro alarmno rješenje – crna serija
12:30 – 13:15         Interaktivni zaslon i oprema za konferencijske sale
13:15 – 13:45         Pitanja i odgovori + nagradna igra
14:00                      Ručak

30 godina Tenzora: Hrabrost, vizija i odgovornost

S otvaranjem kompanija u Jadranskoj regiji počeli su 2001. godine. Danas imaju šest podružnica: u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, a od prošle godine i poslovnu jedinicu u Austriji. No, Tenzorova rješenja prevazilaze regionalne okvire i primjenjuju se u više od dvadeset pet zemalja

Priredila: Dženana Bulbul ; E-mail: redakcija@asadria.com

Slovenska kompanija Tenzor je 22. septembra u Dominikanskom samostanu u Ptuju proslavila 30. godišnjicu poslovanja. Obilježavanju ovog važnog jubileja prisustvovali su Tenzorovi zaposlenici i partneri, pred kojima su članovi uprave predstavili tri decenije inovacija, izazova i razvoja tog danas regionalno poznatog i etabliranog sistem-integratora.

Iz Ptuja do tržišta Jadranske regije

Osnivači Miran Senčar i Albert Bene govorili su o samim počecima 1993. godine, kada su odlučili napustiti

redovne poslove i osnovati svoju firmu. Iz garaže u Ptuju ponudili su rješenja za zaštitu ljudi i imovine te svu svoju ušteđevinu, znanje i predanost uložili u firmu. Njihova hrabrost se isplatila i Tenzor se razvio u uspješan porodični posao.

“Neuspjeh u razvoju kompanije uopće nije bio opcija, jer smo išli po ‘all in’ sistemu: ostavili smo dobar posao i odlučili da budemo sami sebi gazda uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. Mnogo puta je bilo zamorno, neizvjesno, sa mnogo slučajnosti, ali smo slijedili principe koji su osigurali dugoročan uspjeh i razvoj Tenzora. Vjerovali smo u naše proizvode i usluge, znali smo pronaći pouzdane i profesionalne kolege, a našim kupcima smo postali dugogodišnji partneri. Ali najvažnija stvar za nas je uvijek bila briga o našim zaposlenicima”, rekao je Miran Senčar.

S otvaranjem kompanija u Jadranskoj regiji počeli su 2001. godine. Danas imaju šest podružnica: u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, a od prošle godine i poslovnu jedinicu u Austriji. Sve su ujedinjene u Tenzor Grupu. No, Tenzorova rješenja prevazilaze regionalne okvire i primjenjuju se u više od dvadeset pet zemalja.

Od prodaje do integracije

Krajem 2007. godine Bojan Petek je preuzeo poziciju direktora i pomogao im da nastave strateški razvijati cijelu grupaciju. Kada je došao u kompaniju, najveći dio prihoda ostvarivali su od prodaje tehničkih sigurnosnih sistema. Tada je menadžment postavio cilj da proširi poslovanje i na druga područja, što su uspješno i ostvarili. Tenzor je danas jedan od vodećih integratora u Jadranskoj regiji u oblasti centralnih upravljačkih sistema, RFID rješenja, sistema upravljanja zgradama, tehničke zaštite i elektroinstalacija u sektorima maloprodaje, industrije, turizma, transporta, parkinga i garaža, banaka i finansijskih institucija, biblioteka i javne uprave.

“To smo uspjeli uglavnom zahvaljujući vlastitom razvoju, koji smo tokom finansijske krize 2008. godine ne samo održali već smo čak i ojačali. Tako smo od instalatera sigurnosnih sistema prešli u sistem-integratora naprednih tehnologija”, kazao je Petek, dodavši kako je važna prekretnica u razvoju kompanije bila odluka da se u prodajni portfolio uvrste visokostrujne instalacije. To im je olakšalo dobijanje većih, sveobuhvatnijih projekata, koji su ključni smjer razvoja Tenzora.

Inovacije ostaju temelj razvoja

Tehnički napredak u Tenzor Grupi osiguravaju dva razvojna centra, u Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, koji se brinu o razvoju vlastitih specijaliziranih rješenja, hardvera ili softvera prema željama i potrebama kupaca. “Svake godine razvijamo najmanje pet novih proizvoda ili rješenja i više od dvadeset poboljšanja naših postojećih proizvoda ili rješenja. Vlastiti razvojni proizvodi omogućavaju veću fleksibilnost, lakši pristup novim kupcima, međunarodni rast i postizanje prodaje s većom dodatnom vrijednošću. Godišnje izdvajamo između 250.000 i 300.000 eura za razvoj grupacije”, dodao je komercijalni direktor Miha Senčar, koji je 2021. dobio i titulu mladog menadžera godine.

Između ostalog, razvili su REMS (Retail Event Management System), IEMS (Industrial Event Management System), knjigovodstvenu mašinu za 24-satno zaduživanje i UVSS (sistem za nadzor podvozja vozila). Potonja dva rješenja dobila su i nagradu za inovativnost. Knjigomat je dobio zlatnu nagradu Privredne komore Dolenjske i Bele Krajine 2022. godine, a UVSS zlatnu nagradu za inovaciju 2023. od Privredne komore Štajerske i bronzanu nagradu za inovaciju iste godine na nacionalnom nivou. Prošlogodišnjim preuzimanjem aktivnosti firme Gorup  postali su i proizvođač parking-sistema, čime su stekli odličnu platformu, znanje i kompetencije za razvoj novih rješenja za automatizaciju procesa.

 Tenzor su Tenzorijanci

Na svečanosti povodom 30. godišnjice uprava je više puta istakla značaj svih zaposlenika za uspjeh kompanije. “Vještačka inteligencija i tehnologija su dio naših usluga i rješenja, ali vjerujem da su ljudi, emocije i empatija i dalje najvažniji dio poslovanja”, kaže Miha Senčar. Od ključnog značaja je i dugogodišnja saradnja s poslovnim partnerima i kupcima. Uzajamno povjerenje potvrđuje više od 2.500 zadovoljnih kupaca. Primjer je međunarodno poznati Sensormatic, proizvođač sistema za elektronsku zaštitu artikala, s kojim sarađuju više od 25 godina. U Tenzoru kažu da je njihovim kupcima izuzetno važno da imaju jedinstvenu kontaktnu tačku i dogovoreni standardni kvalitet za integraciju različitih tehničkih sistema na svim tržištima. Zalažu se da klijent dobije jednog partnera u regiji za integraciju povezanih rješenja.

 Prvih trideset godina je samo početak

Fokus kompanije u budućnosti će biti realizacija složenih velikih projekata u svim zemljama u kojima posluje Tenzor Grupa: od projektovanja, instalacije i održavanja te razvojnih projekata u tržišnim nišama, gdje će se implementirati individualna rješenja vlastitog razvoja. Uz razvoj postojećih tržišta, cilj je i širenje na nova – u Njemačku, Švicarsku, Mađarsku… “U budućnosti očekujemo povećanje primjene sveobuhvatnih rješenja u oblasti elektroinstalacija, tehničke sigurnosti, digitalizacije, automatizacije i centralnog upravljanja, jer postoji nedostatak sličnih izvođača naše veličine na širem evropskom prostoru”, zaključio je Miha Senčar. Iznad svega, u budućnosti žele porodični biznis – u još boljem stanju nego danas – predati na upravljanje trećoj generaciji.

Prezentacija Ksenia protivprovale u Beogradu

Kompanija Lunatronik, koja na tržištu posluje 33 godine, organizuje prezentaciju i obuku o novim tehnologijama u sistemima tehničke sigurnosti 10. oktobra 2023. s početkom u 10:00 sati u beogradskom Hotelu Šumadija.

Događaj nudi izuzetnu priliku da iz prve ruke budete svjedoci kako Ksenia alarmni sistem daje stambenim i poslovnim prostorima neuporedivu sigurnost i kontrolu.

Predstavnici i stručnjaci iz Ksenia Securityja će vam biti na usluzi i odgovoriti na sva pitanja, ali i prezentovati mogućnosti sistema u realnom vremenu.

Kako biste zbog ograničene dostupnosti osigurali mjesto na predstojećem događaju, molimo vas da prijavu izvršite putem linka: https://klt.rs/simply-better-security/

Detaljnije informacije i agendu događaja možete pogledati na: https://mailchi.mp/3ff7c9bd0984/9-vanih-sistema-neophodnih-za-bezbedan-i-mirniji-ivot-5418854

Kontakt-osoba:

Bata Vulović

Tel. +381 11 30 55 172; +381 63 499 331

E-mail: Bata@KLT.rs

Primjena Direktive NIS2: Obavještajci preuzimaju cyber sigurnost u Hrvatskoj?

Hrvatsku sigurnosnu zajednicu i javnost neugodno je iznenadio prijedlog novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, prema kojem bi Obavještajno-sigurnosna agencija mogla krovno nadzirati cyber sigurnost kompanija i ustanova, uz paralelni neograničen pristup osjetljivim podacima

 Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Hrvatsku posljednjih mjeseci potresa svojevrsni regulatorni skandal, koji je pravo osvježenje u odnosu na standardne dnevnopolitičke trakavice. Glavnu ulogu igra Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) koja, prema jednom taboru, priprema preuzimanje pristupa povjerljivim poslovnim podacima pod firmom implementacije novog Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Oponenti, s druge strane, tvrde da je prijedlog zakona koji bi Sabor trebao prihvatiti do kraja godine najava “ulaska Hrvatske u 21. stoljeće” kada je u pitanju cyber zaštita. Je li istina na sredini i mogu li obje strane biti upravu, ma kako rovovski ukopane u svoje suprotstavljene stavove o novom zakonu?

Šta nudi novi zakon?

Novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti predviđa uvođenje centraliziranog pristupa kontroli cyber sigurnosti za koji bi bila nadležna hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija. Zakon se nalazi u završnoj fazi izrade, a pokrenuta javna rasprava do sada je iznjedrila stotine komentara. Država u ulozi predlagača navodi da je riječ “samo” o primjeni Evropske direktive o cyber sigurnosti NIS2 na nivou EU-a.

Podsjetimo se, NIS2 stavlja obavezu pred države članice da na nacionalnom nivou kreiraju tijela nadležna za sigurnost mrežnih i informatičkih sistema, kao i za razmjenu informacija o zaštiti kritičnih sektora kao što su energetika, zdravstvo, finansije, transport, komunalije i digitalna infrastruktura.

I tu, zapravo, nastanu problemi s tumačenjem jer SOA, prema novom zakonu, treba dobiti diskreciona ovlaštenja da odredi koje su institucije ili kompanije kritične ili važne za cyber sigurnost, obavezujući ih da na svoje mreže instaliraju opremu koju ona odobri. Na taj način SOA će dobiti pravo da nadgleda hiljade kompanija i pravnih lica. Skepsa javnosti dodatno je porasla nakon najave da država namjerava klasificirati značajan broj privatnih kompanija kao dio “kritične infrastrukture”.

Sistemi za cyber zaštitu pod nadzorom

Kritičari prijedloga zakona strahuju da bi ovaj potez jednoj nacionalnoj obavještajnoj agenciji mogao dati neograničen pristup osjetljivim podacima hiljada privatnih kompanija. Marko Rakar, informatički ekspert, najglasniji je kritičar novog zakonskog rješenja. Prema njemu, SOA ne bi smjela dobiti regulatorne odgovornosti u ovoj oblasti zbog “sukoba interesa”. Rakar navodi da se u drugim zemljama Unije regulativom kibernetičke sigurnosti obično bave specijalizirana državna tijela (Irska, Estonija, Finska i Njemačka i druge zemlje), ali ne i obavještajne agencije.

One su, po njemu, po samoj definiciji netransparentne u svom radu i obično ne rade s pravnim licima obuhvaćenim novim zakonom. Prema procjenama stručnjaka, njihov broj će u privatnom sektoru skočiti za više hiljada, a svima za nepridržavanje novog zakona prijete kazne i do deset miliona eura.

Ukoliko ovu oblast preuzme SOA, smatra Rakar, obavještajne agencije iz drugih zemalja od nje mogu tražiti usluge u okviru kojih bi agencija mogla špijunirati strane državljane ili subjekte pod krinkom provođenja zakona. “U okviru implementacije zakona može se vrlo lako dogoditi da istovremeno imamo situaciju gdje SOA nadzire kibernetičku sigurnost nekakve tvrtke ili ustanove, a paralelno ima apsolutni pristup podacima koji su od nekakvog obavještajnog značaja za, primjerice, SOA-u”, smatra Rakar.

Pravni problemi?

Njegovo mišljenje dijele i oni koji smatraju da je prijedlog zakona upitan i sa pravne strane, a ne samo tehničke ili sigurnosne. Marko Porobija, advokat specijaliziran za oblast sigurnosti, kaže da se zaštita od cyber napada treba strogo odvojiti od nadzora za civilne potrebe kako bi se spriječile situacije u kojima SOA i tuži i sudi subjektima koje nadzire. “To je kao da se naša firma otvori u SAD-u i da NSA bude njihov regulator”, navodi Porobija, dodajući kako je nezamislivo da se, npr., strane farmaceutske kompanije nađu u situaciji da im provjeru sigurnosnog sistema za cyber zaštitu radi tajna služba zemlje domaćina.

Osim toga, kritičari upućuju na još jednu sumnjivu stavku u prijedlogu zakona – izostanak odredbe člana 2 tačke 2 iz same Direktive, u koju se predlagači kunu kao uzor. Riječ je o stavki prema kojoj se iz primjene Direktive izuzimaju različita tijela, posebno ona iz oblasti nacionalne i javne sigurnosti i odbrane, što, po njima, diskvalificira SOA-u iz igre. Izostavljanjem ove stavke iz prijedloga, obavještajci bi, u teoriji, dobili pravo nadzora i nad tijelima za krivično gonjenje. To je posebno zabrinjavajuće jer SOA za svoj rad, tehnički i pravno, ne odgovara građanima Hrvatske nego političkim i državnim strukturama.

“Štiti, a ne nadzire”

U SOA-i, u međuvremenu, u spomenutom prijedlogu zakona ne vide ništa sporno. Glavni argument obavještajaca je da SOA neće postati vrhovni regulator cyber sigurnosti u Hrvatskoj, nego tek “koordinator”. Zapravo, uloga agencije većinski se treba temeljiti na organiziranju i koordinaciji provedbe mjera cyber sigurnosti.

Kao krunu svojih napora u ovoj oblasti, SOA navodi vlastiti centralizirani sistem SK@UT, koji služi za otkrivanje, rano upozoravanje i zaštitu od državno sponzoriranih cyber napada u više od 60 državnih tijela u Hrvatskoj. Budući Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost SOA-e, prema novom prijedlogu zakona, samo bi trebao proširiti postojeći kišobran na privatne kompanije na način da ih “štiti, a ne nadzire”.

Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, navodi da je ovaj zakon “veliki korak naprijed, s obzirom da će on obuhvatiti puno više subjekata koji će biti obavezni poduzimati određene mjere iz područja kibernetičke sigurnosti”. Premijer Andrej Plenković cijelu priču vješto odvodi na mlin aktuelnih geopolitičkih trvenja i opisuje kibernetički prostor ne samo kao “prostor ratovanja” nego i poslovanja i funkcioniranja digitalnog društva u kojem uloga države mora biti “ključna”.

Šta će reći Evropa?

Njegovo mišljenje o ulozi države ne dijele u Gongu, organizaciji civilnog društva koja je Evropskoj komisiji za “Evropu prilagođenu digitalnom dobu” poslala dopis u kojem upozorava da novi prijedlog zakona predstavlja prekoračenje ovlaštenja obavještajnih službi i udar na “demokratske standarde” pod egidom zaštite cyber sigurnosti. Bez obzira na intonaciju saopćenja s obje strane ograde, činjenica da se dijalog uopće odvija govori o potrebi da se pitanje cyber sigurnosti iz akademsko-tehničkih sfera spusti u najširi javni prostor.

Škole u Tuzlanskom kantonu dobivaju adekvatnu zaštitu

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je Uredbu o obezbjeđenju i provođenju odgovarajuće tehničke i fizičke zaštite u osnovnim i srednjim školama.

Ovim dokumentom propisan je nivo i sadržaj privatne zaštite u osnovnim i srednjim školama na području tog kantona te obaveze provođenja odgovarajućeg postupka javne nabavke.

Da bi postigla veći stepen sigurnosti i sigurnog okruženja, škola može s ovlaštenom agencijom za zaštitu ljudi i imovine zaključiti ugovor o obavljanju poslova tehničke i fizičke zaštite. Fizička zaštita vršila bi se u vrijeme organizovanja nastave, odnosno 15 minuta prije početka nastave do njenog završetka ili dok učenici i zaposlenici borave u školi. Definisani su i detalji, načini osiguranja i postupanja s ciljem pružanja odgovarajuće zaštite u školama.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović kazao je da će Vlada izdvojiti novac za nabavku sistema, a da će škole pojedinačno provoditi tenderske procedure za nabavku i instalaciju opreme.

Donošenjem Uredbe u značajnoj mjeri će se povećati sigurnost učenika i zaposlenika u školama, ali i zaštita školske imovine.

CUDY novi brend u SYS Company portfoliju

SYS Company, value-added distributer sigurnosnih i IT rješenja i opreme, postao je distributer IT mrežne opreme za manje zahtjevne instalacije proizvođača CUDY za tržište Bosne i Hercegovine.

CUDY je relativno mlada kompanija koju čine iskusni profesionalci s iskustvom u dizajniranju, proizvodnji i brendiranju IT opreme. Na tržištu Bosne i Hercegovine CUDY se zvanično pojavljuje prvi put.

Portfolio CUDY proizvoda pokriva: dual-band rutere za kućnu upotrebu, kućne MESH sisteme uz pomoć pojačivača, Wi-Fi sisteme za manje složeane projekte koji mogu opslužiti 100+ korisnika, vanjske pristupne tačke, 4G putne rutere, kućne rutere i vanjske rutere s utorom za SIM karticu, Ethernet switcheve, PoE switcheve, različite PoE dodatke, VPN travel rutere i docking stanice.

CUDY odlikuju vrhunski dizajn, konstantan razvoj zasnovan na iskustvu korisnika i izuzetno povoljne cijene kako za partnere tako i za krajnje korisnike.

SYS Company, kao ekskluzivni distributer, već ima spreman lager opreme na raspolaganju i veoma atraktivne partnerske programe. CUDY oprema prošla je zahtjevan period testiranja od strane SYS Company i jednog broja njihovih partnera te dobila visoku ocjenu u pogledu stabilnosti, pouzdanosti i kvaliteta.

Tehničku i servisnu podršku pružat će SYS Company, kao i treninge tehničkog i prodajnog karaktera za partnere u online formatu i uživo.

Garancija na CUDY opremu je dvije godine, a cjenovnik opreme, zajedno s tehničkom dokumentacijom i materijalima za online promociju, možete dobiti kod distributera SYS Company putem e-maila techsec@sys.ba.

Stasanet postao distributer kompanije Cathexis

Sredinom augusta firma Stasanet d.o.o. obavijestila je svoje partnere i poslovne prijatelje da je i zvanično postala dio distributerske mreže južnoafričke kompanije Cathexis.

Kako bi se javnost mogla bliže upoznati s novim brendom, Stasanet je objavio i veoma inspirativan projekat koji ističe primjenu Cathexisovih videorješenja u praksi kroz saradnju s kompanijom Hulamin iz Južne Afrike.

Hulamin, naime, uspješno koristi CathexisVision softver za upravljanje videozapisima (VMS), a saradnja prevazilazi klasične okvire sigurnosti, istražujući ključne oblasti kao što su zdravlje i sigurnost, kontrola pristupa, proizvodni procesi, detekcija požara i dima, zaštita lokacija i napredni alarmni sistemi protiv neovlaštenih ulaza. Ova uspješna saradnja sa Cathexisom izvanredan je primjer kako se tehnologija uspješno integriše u različite aspekte poslovanja kako bi se unaprijedila efikasnost i sigurnost. Ono što Hulamin ističe kao posebno važno jeste fokus na preventivne mjere i brzu reakciju na potencijalne rizike, čime su postigli znatno smanjenje mogućih šteta.

Cathexis se inače bavi razvojem i proizvodnjom softvera i elektronike specijalizirane za videoupravljački softver i AI rješenja i prisutan je na globalnom tržištu više od 25 godina. Sjedište kompanije je u Južnoj Africi, a urede imaju u Evropi i na Bliskom Istoku te distributere u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Africi. Kompanija kombinuje personalizirani pristup kupcima i reaguje na njihove potrebe pružajući izuzetnu podršku i proizvode koji izdržavaju test vremena.

Cathexis isporučuje prilagođena rješenja za niz tržišnih sektora u više od 65 zemalja, a jedna od njih od sada će biti i Srbija.