Suprema, jedan od globalnih lidera u kontroli pristupa, biometriji i evidenciji radnog vremena, certificirala je svoje proizvode i rješenja u skladu s međunarodnim sigurnosnim standardima kako bi osigurala najviši nivo sigurnosti i zaštite.
Supremina centrala za kontrolu pristupa četirima vratima Corestation njen je prvi kontroler s UL 294 certifikatom, koji se odnosi na sigurnost i pouzdanost proizvoda. Kompaktni vanjski RFID čitač Xpass D2 je verificirala SIA, što znači da je uređaj usklađen s Open Supervised Device Protocol (OSDP) standardom i povezanim profilima. Taj standard ukazuje na višu sigurnost od uobičajenog komunikacijskog protokola kontrole pristupa stalnim nadzorom žica i zaštitom vrhunskom AES-128 enkripcijom.
Nadalje, Suprema kontinuirano radi na jačanju zaštite podataka kako bi ispunila sigurnosne standarde. Njena platforma za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena Biostar2 stekla je ISO 27001 i ISO 27701 certifikate, koji potvrđuju usklađenost s Općom evropskom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Sve u svemu, ovi certifikati osiguravaju da Supremini sistemi za kontrolu pristupa imaju najviši nivo zaštite od potencijalnih povreda sigurnosti i ranjivosti.
“Suprema ne samo da pruža vodeća svjetska sigurnosna rješenja za biometriju već i preuzima vodeću ulogu u zaštiti i sigurnom korištenju biometrijskih podataka, uključujući informacije o licima i otiscima prstiju”, rekao je izvršni direktor te kompanije Hanchul Kim. “Kontinuirano ćemo povećavati ulaganje u zaštitu podataka stjecanjem certifikata o usklađenosti s različitim propisima na regionalnim nivoima. Suprema će pružiti najsigurnija biometrijska sigurnosna rješenja na svijetu, tako da ljudi mogu uživati u pogodnostima i sigurnosti koje biometrijska tehnologija pruža.”
Euralarmova sekcija za gašenje požara objavila je dokument sa smjernicama o integrisanim rješenjima za zaštitu od požara u litij-jonskim baterijama.
Vodič pruža informacije o pitanjima vezanim za njihovo korištenje, kako nastaju požari u baterijama i kako se mogu otkriti, kontrolisati, suzbiti i ugasiti. Također pruža smjernice o menadžmentu nakon požara. Izostavljena su pitanja same eksplozije i ventilacije.
Litij-jonske baterije koriste se u raznim oblastima, uključujući proizvodnju energije, komunikacije, industriju, vozila i mnoge druge. Aktivna kontrola energije koja se pohranjuje i izvlači iz litij-jonskih baterija bila je temelj njihove sve veće popularnosti. Relativno niska učestalost velikih incidenata svjedoči o uspješnom dizajnu takvih energijskih proizvoda visoke gustine. Međutim, aktivna kontrola energije baterije nije dovoljna da spriječi sigurnosno kritične situacije i potrebni su višestruki nivoi odbrane kako bi se minimizirale ozbiljne posljedice njihovog kvara.
Povećanje broja litij-jonskih baterija i sve veća količina uskladištene energije u različitim primjenama za skladištenje energije predstavljaju novu vrstu opasnosti od požara. Ključni problemi u svakom protivpožarnom sistemu su izbor najprikladnijeg sredstva za specifičnu opasnost, raspored sistema, pravilno ispuštanje sredstva za gašenje te ispravna instalacija, upotreba i održavanje odobrenih sistema.
Dokument “Integrisana rješenja za zaštitu od požara u litij-jonskim baterijama” namijenjen je kao smjernica za sve profesionalce koji se bave vatrodojavom i zaštitom od požara u vezi s korištenjem, skladištenjem ili transportom litij-jonskih baterija i rizicima pojave požara. Aspekti potrošačkih proizvoda nisu obuhvaćeni.
Euralarm navodi da je dokument namijenjen kao generalni vodič i da nije zamjena za detaljne savjete u određenim okolnostima. On predstavlja trenutno razumijevanje industrije i bit će ažuriran kako više informacija bude dostupno.
Tokom proteklih nekoliko godina, organizacije iz cijelog svijeta prešle su iz faze uvođenja u fazu šire operacionalizacije rješenja za računarski vid na nivou preduzeća. Revolucionarne tehnologije kojima je trebalo pet do deset godina da se uopće pojave na tržištu danas se svuda implementiraju, pri čemu trendovi prilagođavanja najnovijim i naprednim tehnologijama ne pokazuje znakove posustajanja.
Nigel Steyn, tehnički direktor prodaje, računarski vid, rubno računarstvo i IoT, Dell Technologies
Prije nekoliko godina, računarski vid je bio tek zanimljiva naučnofantastična inovacija. No, danas je to stvarnost koja ubrzano postaje dio poslovnih okruženja.
U suštini, računarski vid koristi vještačku inteligenciju i mašinsko učenje kako se bolje razumjeli digitalni video, slike, audio, pa čak i biometrijski podaci, uz dolaženje do odgovarajućih uvida i zaključaka. Uz podatke prikupljene od kamera i rubnih senzora Interneta stvari (IoT)vkoji su raspoređeni po zgradama, kampusima ili gradovima tehnologija računarskog vida, na primjer, može primijeniti algoritamske modele kako bi „učila“ iz vizualnih podataka i pretvorila ih u informacije neophodne za podršku donošenju odluka.
Prema Forresteru, 80% organizacija očekuje da će se broj slučajeva primjene vještačke inteligencije povećati u naredne dvije godine.[1] Ove organizacije se masovno koriste podacima i implementiraju računarski vid kako bi poboljšale korisničko iskustvo, podigle operativnu efikasnost i, u konačnici, kreirale nove izvore prihoda. U IDC-u navode da su organizacije koje se smatraju inovatorima u segmentu analize podataka dva puta profitabilnije od svojih konkurenata. [2]
Sve navedeno ima smisla. Pouzdani i lako dostupni podaci pomažu poslovnim i operativnim liderima da donose pametnije odluke, jačaju sigurnost, osiguraju konkurentsku prednost za svoje kompanije i iz temeljna mijenjaju načine na koje organizacije isporučuju svoje proizvode i usluge.Karika koja nedostaje: objedinjeni pristup u realnom vremenu
Video inteligencija ne predstavlja novinu. Većina kompanija, javnih prostora, pa čak i škola, danas su opremljeni sistemima videonadzornih kamera. Međutim, ono što otežava pretvaranje videa u konkretne uvide u realnom vremenu jeste potreba za upravljanjem velikim obimom, brzinom i raznovrsnošću podataka, kao i izvlačenjem zaključaka iz njih.
Uobičajeni pristupi prikupljanju podataka i analitici koji uključuju slanje podataka na centralnu platformu radi obrade mogu dovesti do opterećenja mrežnog saobraćaja. Tu je i kašnjenje povezano s velikim tokovima podataka koji se šalju dvosmjerno. Ovo postaje posebno izražen problem ako se na osnovu podataka moraju donositi složene odluke u vremenskim rokovima.
Kako bi prevazišle ove izazove, neke organizacije implementiraju modele tzv. objedinjenog učenja u realnom vremenu (Slika 1). Ono omogućava efikasniju obradu i pohranu podataka, uglavnom na rubu mreže. Zamisao je da se razviju algoritamski modeli na centralnom serveru koji je često nalazi u oblaku, i da se podaci čuvaju na rubnim lokacijama na kojim se zapravo i koriste. Nakon slanja modela na ovu destinaciju, isti se može obučiti uz pomoć lokalnih podataka. Nakon toga se centralnom serveru natrag šalju samo rezultati za potrebe agregacije. Zauzvrat, centralni model se može unaprijediti i vratiti na rubnu lokaciju radi podizanja nivoa kvaliteta izvučenih zaključaka na lokalnom nivou.
Slika 1. Model objedinjenog učenja: Tok informacija u objedinjenom modelu pohranjuje podatke sa svakog rubnog uređaja, uz paralelnu podršku za sigurno dijeljenje metapodataka, rezultata i modela između korisnika, uređaja, centara podataka i oblaka.
Savremeni modeli vizualnih podataka projektuju se za standardne krajnje korisnike na rubu mreže. Potreba za stručnjacima za podatke koji vrše analize većinski je zamijenjena standardiziranim „drag-and-drop“ modelima radnih tokova za kreiranje vlastitog analitičkog paketa. Razvilo se i tržište analitičkih modela na kojem kompanije koje ulažu u tehnologiju računarskog vida mogu inkorporirati ove modele u svoje poslovanje, čak i ako nemaju interne stručne resurse za vještačku inteligenciju ili analizu podataka.
Postoje značajne prednosti objedinjenog pristupa u realnom vremenu:
Vizualne podatke unosite samo jednom i možete dozvoliti pristup informacijama za više aplikacija.
Model koji ostaje na centralnom serveru nije vezan za konkretne podatke. Modeli se mogu dijeliti s drugim akterima bez sigurnosnih rizika.
Budući da se obuka odvija na rubu, mrežni troškovi su niži i nema potrebe za održavanjem centraliziranog podatkovnog jezera.
Tržište podataka demokratizira računarski vid za masovnu primjenu, omogućavajući dijeljenje i unovčavanje unaprijed obučenih modela usklađenih sa specifičnim slučajevima primjene.
Utjecaj računarskog vida
Računarski vid ulazi i u naš svakodnevni život. Vjerovatno ga koristite a da toga niste ni svjesni. Da li vaš pametni telefon ima funkciju prepoznavanja lica koje vam omogućava da otključate uređaj ili da potvrdite svoj identitet na web stranicama za online bankarstvo? To je računarski vid. Tu su i moderni automobili sa ugrađenim kamerama. Vizualni podaci sa kamera i drugih senzora savremenim automobilima nude mogućnost da se samostalno parkiraju. Tempomat regulira brzinu automobila tako što drži siguran razmak između vozila, dok sistem za izbjegavanje nesreća aktivira kočnice ako se automobil nađe previše blizu objektu ispred njega.
Iz poslovne perspektive, primjene računarskog vida možete pronaći u gotovo svakoj vertikali – maloprodaji, transportu, zdravstvu, proizvodnji, energetici i dr. Računarski vid možete primijeniti u svim navedenim vertikalama kako biste postigli značajne učinke, kao što su lična sigurnost i zaštita objekata, poboljšano korisničko iskustvo, operativna efikasnost, održivost i kreiranje izvora prihoda. Uz kvalitetne vizualne podatke i kontinuirano unapređivane modele, aerodromima se sada može efikasnije upravljati, korisnička usluga na stadionima se može prilagoditi svakom posjetitelju, a u zdravstvu je moguće preciznije i brže otkrivati tumore.
U kojem smjeru ide računarski vid?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje, pogledajmo Sliku 2. koja prikazuje krivulju zrelosti tehnologije analitike. Tokom proteklih nekoliko godina, mnoge organizacije prešle su sa primjene računarskog vida kao alata za dobijanje isključivo deskriptivnih i dijagnostičkih rezultata na funkcije koje im omogućavaju da djeluju prediktivnije u svom pristupu jer im modeli pomažu u predviđanju vjerovatnih ishoda.
Slika 2. Krivulja zrelosti analitike
Organizacije koje se oslanjaju na podatke sada primjenjuju i preskriptivna rješenja. Ona im donose konkretne prednosti, rezultate i uvide koji se mogu primijeniti gotovo u realnom vremenu. Kako ova rješenja postanu sve prilagodljivija, ona sa sobom nose i dramatična poboljšanja performansi sistema i automatiziranih procesa, kao i procesa donošenja odluka. Tako se omogućava uspostava kontinuirane petlje za optimizaciju u realnom vremenu u okviru koje se određeni model kontinuirano obnavlja. U kasnijim fazama krivulje analitičke zrelosti javljaju se procesi koji se odvijaju uz malo ili nimalo ljudske intervencije ili donošenja odluka, sa resursima koji proaktivno stižu do svog odredišta.
Automobil sa omogućenim računarskim vidom automatski će se integrirati sa pametnim sistemima gradske kontrole saobraćaja kako bi se izbjegle ili ublažile saobraćajne gužve. Istovremeno, vozilo se može povezati sa sistemom informacija o parkingu kako bi ga se uputilo do optimalnog parking mjesta na osnovu trenutnog odredišta. Uz rubno računarstvo u realnom vremenu i ažurirani model koji koristi vozilo, vaš automobil će “naučiti” kako da se sigurno kreće, bilo da se nalazi u naselju za starije osobe ili na brzoj autocesti.
Korak naprijed uz strategiju primjene računarskog vida
Primjena rješenja kompjuterskog vida zahtijeva odgovarajuće testiranje i validaciju. Svako može obaviti testove kompatibilnosti i provjeriti aplikaciju na platformi u silosu. Izazov predstavlja validacija više aplikacija koje zajedno rade na platformi u većem obimu, a istovremeno podržavaju koncept „jednokratnog unosa i rada s više podataka“ i obuhvataju kompletnu arhitekturu rješenja od ruba do jezgre i oblaka.
Dizajn modela kompjuterskog vida treba biti provjeren kako bi se osiguralo da modeli ispravno rade sa specifičnim aplikacijama kompjuterskog vida u stvarnom svijetu. Provjerena projektovana rješenja se testiraju i optimiziraju za svaki vid primjene. Njihov obim je već prilagođen okruženju u kojem će raditi, što otklanja potrebu za nagađanjem kada je u pitanju prostor za pohranu, kapacitet za obradu i druge specifikacije koje se moraju uzeti u obzir prije nabavke. Odluka da se testiranje sprovede interno i u stvarnim uvjetima može predstavljati opterećenje za resurse, ali su danas često dostupne i opcije koje nude treće strane. Dell Technologies, na primjer, nudi laboratorijski provjerena rješenja iz odabrane skupine koja obuhvata od više od stotinu tehnoloških i servisnih partnera, kao i onih koji se bave vještačkom inteligencijom.
U situacijama u kojim se validacija tiče tehničkih elemenata, računarski vid može utjecati i na poslovanje. Svaka organizacija koja želi da koristi tehnologiju računarskog vida ili da svoju trenutnu implementaciju podigne na viši nivo treba se fokusirati na uvide koji su joj potrebni kako bi bolje vodila svoje poslovanje i unaprijedila procese. Sa rubnim računarstvom, nekadašnje granice i ograničenja postaju prošlost. Sada možemo još brže i u većem obimu isporučiti kvalitetnije uvide, tako da se organizacije trebaju fokusirati na rezultate koje žele postići u oblasti sigurnosti, korisničkog iskustva, operativne efikasnosti, održivosti i generiranja dodatnih prihoda.
Tehnologija računarskog vida pruža detaljnije uvide u odnosu na one koje možete dobiti samo iz podataka. Sada možete dopuniti podatke vizualnim informacijama i tako ih učiniti bogatijim i korisnijim, te održati konkurentsku prednost u novoj eri pristupa radu i pružanja usluga između korisnika i organizacija.
Pratite nas: Ovo je prvi članak u seriji u kojoj ćemo vam predstaviti načine na koje računarski vid mijenja ključne industrije. Potražite nove članke kompanije Dell Technologies na ovu temu.
[1] Forresterov izvještaj: “Overcome Obstacles To Get To AI At Scale,” januar 2020. https://www.ibm.com/downloads/cas/VBMPEQLN.
[2] Computer Vision 030421 pdf. IDC-ov izvještaj “The Data-Forward Enterprise: How to Maximize Data Leverage for Better Business Outcomes,” May, 2020. DOC #US46264420.
Motorola Solutions je akvizirala londonsku kompaniju Ava Security, globalnog ponuđača cloud videonadzornih i videoanalitičkih rješenja.
Ovime Motorola jača globalnu poziciju u industriji videonadzora, a posebno u oblasti videoanalitike. Već su ranije kompanije Avigilon, Pelco, Indigovision i Openpath (koja isporučuje mobilna rješenja za kontrolu pristupa) postale dio njene grupacije.
Uslovi transakcije nisu otkriveni, ali prema američkoj online publikaciji IPVM, mnogi profesionalci u sigurnosnoj industriji smatraju da je riječ o 400 miliona dolara.
Impresivan rast
Ranije ovog mjeseca Avini najnoviji finansijski izvještaji za 2021. prikazali su još jednu godinu s trocifrenim rastom. Brojke pokazuju da je prihod od videonadzora porastao na globalnom nivou za više od 300%, godišnji stalni prihodi za 500%, a broj kamera povezanih na Ava Aware Cloud nastavlja se udvostručivati svaka tri mjeseca. Kompanija je nastavila sa znatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, prodaju, marketing i liderstvo tokom cijele godine.
Inovativan razvoj
Kada je riječ o inovacijama, Ava je tokom godine predstavila dvije nove kamere koje se spajaju na oblak (Ava compact dome i Ava bullet), pokrenula Ava Cloud Storage, isporučila unificiranu kontrolnu ploču za hibridne instalacije i završila integraciju s Halo IP videonadzornim i Disruptive Technologiesovim okolinskim senzorima. Također je predstavila softver za prepoznavanje registarskih tablica, koji se može koristiti na Avinim i kamerama trećih strana i ne zahtijeva poseban namjenski LPR hardver.
“2021. je bila sjajna godina za nas, s visokom stopom rasta koju su potaknuli novi poslovni klijenti – pet klijenata s Fortune 1000 liste samo u četvrtom kvartalu. Ali ne stajemo tu, jer predviđamo slične brojke i za 2022”, komentariše Tormod Ree, izvršni direktor i suosnivač kompanije Ava Security.
Inteligentni videonadzor
Avino skalabilno, sigurno i fleksibilno rješenje u oblaku pruža firmama moćnu analitiku za optimizaciju njihovih operacija i otkrivanje anomalija i prijetnji.
“Akvizicija Ave naglašava našu stalnu posvećenost unapređenju cloud sigurnosnih tehnologija. S Avom smo u dobroj poziciji da podržimo rastuće sigurnosne potrebe naših klijenata širenjem portfolija inteligentnih videorješenja koja pomažu u povećanju sigurnosti i pojednostavljivanju operacija”, kaže Greg Braun, predsjednik i izvršni direktor Motorola Solutionsa.
Osim što organizacijama omogućavaju da lako pristupe, pretražuju i upravljaju cijelim sistemom pomoću centralizirane kontrolne ploče, njeni samoučeći algoritmi također povećavaju sigurnost preduzeća otkrivanjem abnormalnog ponašanja i upozoravanjem operatera na događaje u realnom vremenu.
Spajanjem stvoren hibrid
Ava Security je nastala spajanjem cyber sigurnosne kompanije Jazz Networks i Vaiona, ponuđača cjelovitih videosigurnosnih rješenja. Cilj je bio da zadovolje potrebe tržišta protiv fizičkih i cyber prijetnji tako što bi kompanijama i drugim organizacijama omogućile da prate, razumiju i odgovore na prijetnje u realnom vremenu kako bi zaštitile ljude, imovinu i podatke. Obje kompanije bile su u privatnom vlasništvu Ubon Partnersa i zaposlenih.
Michael Byrden, menadžer za strateška partnerstva i razvoj poslovanja u kompanijama Vanderbilt i ComNet, održao je prezentaciju o tri rješenja za sektore transporta i logistike. Sigurnosna rješenja u oblaku uspješno upravljaju više lokacija koordiniranih iz jednog centra. Potom, tu je OSDP protokol kao rješenje protiv kloniranja kartica na aerodromima i način zaštite od toga. Treće rješenje se odnosi na rezervaciju i optimizaciju parking prostora uz pomoć ANPR tehnologije.
Rob Dupre, voditelj grupe proizvoda u VCA Technologyju, predstavio je tu kompaniju, njene tehnologije i rješenja, kao i inovacije i plan za 2022. godinu.
VCA Technology je britanska kompanija za razvoj softvera, koja dizajnira i razvija aplikacije za sigurnost, saobraćaj i poslovnu inteligenciju.
Kada je prvi put otvoren 14. juna 1998, most preko danskog Velikog pojasa (Storebælt), sa željezničkim i drumskim saobraćajem, bio je najduži na svijetu sa 18 km, a danas preko njega prelazi do 56.000 vozila dnevno.
G4S upravlja naplatom putarine na mostu koji povezuje otoke Zeland i Funen. Naplatnim rampama prilazi se pomoću 12 traka sa zapadne strane, a deset traka s istočne. Sve su na Zelandu, pri čemu vozači koji voze iz smjera Funena plaćaju kada pređu most.
“Kada vozač ima poteškoća s plaćanjem ili ako postoji tehnički problem, G4S-ovo osoblje može razgovarati s njim na daljinu koristeći glasovnu vezu”, rekao je Brian Zimmerman, menadžer G4S-ovog odjela za Velikopojasni most. “Također možemo uključiti nadzornu kameru u bilo kojoj traci kako bismo mogli vidjeti automat za plaćanje i daljinski pomoći osobi, tako da nema potrebe da lično idemo do vozača.”
Radne aktivnosti znatno su promijenjene u posljednje tri godine uvođenjem novog sistema, na kojem je G4S radio s A/S Storebæltom kako bi osigurao da radi tačno. Ovo je dio strategije digitalizacije A/S Storebælta radi povećanja sigurnosti i zaštite vozača i zaposlenika. Sistem je potpuno promijenio način rada i sigurnost G4S-ovog osoblja, koji su prije znali preći i do 12 km u osmosatnoj smjeni pomažući vozačima pri plaćanju.
Kombinacija obučenih G4S-ovih zaposlenika i tehnologije koju pruža A/S Storebælt omogućava da do 6.000 vozila na sat može proći kroz naplatnu rampu. Dosadašnji rekord u jednom satu je 5.600 vozila.
“Naporno smo radili da pružimo odličnu uslugu korisnicima. Tehnološki napredak je donio velike zdravstvene i sigurnosne prednosti našim zaposlenicima jer više ne moraju fizički biti na naplatnim rampama”, rekao je Zimmerman.
“Ovo je dokaz opredijeljenosti našeg tima da izgradi partnerstvo s klijentima zasnovano na povjerenju i poštovanju”, rekao je Julian Rudland, šef zaštitara G4S-a u Danskoj, komentarišući izvršene radove i produženje ugovora. “Potpuno smo fokusirani na saradnju, radeći u svakom trenutku sa Storebæltovim timom kako bismo osigurali da se svi operativni problemi brzo riješe i pruži vrlo visok standard usluge.”
Posljednji finansijski rezultati Securitasa AB ukazuju na snažnu i transformativnu godinu za tu organizaciju, s rekordnim operativnim rezultatima i najvišom operativnom maržom u više od deset godina.
“Naša strategija, investicije i aktivnosti počinju se isplaćivati i rezultiraju povećanjem profita u svim segmentima poslovanja”, rekao je predsjednik i izvršni direktor kompanije Magnus Ahlqvist. On vjeruje da je snažan tok gotovine doprinio smanjenju zaduženosti i solidnoj finansijskoj poziciji na kraju godine, što je omogućilo akviziciju Stanley Securityja.
Rast prodaje
Kompanija je do kraja godine okončala dva programa transformacije i postigla uštedu troškova u ključnim oblastima, a sve to, sugeriše Ahlqist, omogućava Securitasu da klijentima pruži dodatne vrijednosti i poveća operativnu maržu.
“Godinu smo završili s organskim rastom prodaje od 4 posto u posljednjem kvartalu i cijeloj godini. Uslovi u poslovnom okruženju postepeno su se poboljšavali tokom godine, uz dobru komercijalnu aktivnost u svim segmentima poslovanja, dok je rast bio otežan u Sjevernoj Americi zbog koronavirusa i ranije najavljenih gubitaka ugovora. Prodaja sigurnosnih usluga i elektronskih sigurnosnih rješenja pokazala je realni rast od 8 posto u 2021. godini, što predstavlja 22 posto prodaje Grupe. Vidjeli smo poboljšan rast u četvrtom kvartalu uprkos izazovima vezanim za nedostatak komponenti”, komentarisao je Magnus Ahlqvist.
“Operativni rezultat Grupe, prilagođen promjenama deviznih kurseva, porastao je za 15 posto u četvrtom kvartalu i za 28 posto u cijeloj godini. Operativna marža je povećana na 5,9 posto u posljednjem kvartalu i na 5,6 posto u 2021. godini”, potvrdio je.
Važna akvizicija za lidersku poziciju
Krajem 2021. godine Securitas je preuzimanjem Stanley Securityja poduzeo značajan korak ka ostvarenju strategije rasta kroz prodaju tehnoloških rješenja. “Ovo je transformativna akvizicija, za koju očekujemo da će s vremenom dovesti do znatnog dodatnog komercijalnog rasta i povećanja operativne marže”, rekao je Ahlqvist.
Izgradnja “novog Securitasa”
Kompanija se u 2022. sprema da zatvori kupovinu Stanley Securityja. Integracija je počela i na dobrom je putu, kaže Ahlqvist. “Nastavljamo s realizacijom naših programa transformacije u Evropi i Iberijskoj Americi, koji teku prema planu. Program transformacije u Sjevernoj Americi uspješno je završen 2021. godine i vidimo pozitivne utjecaje na naše poslovanje i operativnu maržu na kraju godine s novim mogućnostima u 2022.”
“Kada se Stanley integriše i programi transformacije budu provedeni, izgradit ćemo novi Securitas, koji će biti moderan, digitaliziran i inovativan partner za sigurnosna rješenja”, zaključio je Ahlqvist.
Globalno tržište protivpožarne zaštite dostići će 130,37 milijardi dolara vrijednosti do 2030. godine, uz složenu stopu rasta od 6,7%, zaključak je studije koju je provela kompanija Grand View Research. Sve veće usvajanje bežične tehnologije u sistemima zaštite od požara, povećanje ljudskih i materijalnih gubitaka usljed izbijanja požara te strogi propisi o zaštiti od požara će potaknuti rast tržišta.
Tehnološki napredak
Očekuje se da će sve veća primjena sigurnosnih regulativa prilikom gradnje novih ili renoviranja starih zgrada biti glavni faktor koji će utjecati na rast tržišta, kao i da će se primjena i upotreba sistema zaštite od požara kontinuirano povećavati s razvojem privrednih subjekata i korporacija. Nadalje, očekuje se da će se na globalnom tržištu popularizirati tehnologije poput gašenja pomoću magle te proizvodi kao što su laserski optički/infracrveni detektori dima, alarmi s glasovnom evakuacijom, hipoksični sistemi za suzbijanje požara i bežični vatrodojavni sistemi.
Integracija kao prilika
Rastući trend integracije sistema za detekciju i dojavu požara s onima za automatizaciju zgrada nudi široke mogućnosti rasta na tržištu. Povezivanje sa sistemima automatizacije zgrada postaje glavna karakteristika sistema zaštite od požara u komercijalnim, industrijskim i stambenim aplikacijama. Ovo se može pripisati činjenici da takva integracija omogućava razvoj sistema koji mogu razmjenjivati i prikupljati podatke, što može pomoći u upozoravanju pojedinaca na požar u prostorijama. Očekuje se da će znatan rast ulaganja u tehnologije pametne automatizacije zgrada u nekoliko regija dovesti do novih prilika za sisteme automatizacije zgrada u industrijskom i komercijalnom sektoru.
Neregulisana i neiskorištena tržišta
Potrošači u razvijenim regijama poput Evrope i Sjeverne Amerike bilježe stalan rast potražnje u posljednjih nekoliko godina, što će se nastaviti i ubuduće. Međutim, nedostatak strogih propisa i visoka cijena naprednih sistema protivpožarne zaštite učinili su da su tržišta u zemljama u razvoju uglavnom neiskorištena. Ipak, predviđa se da će ekonomski razvoj u takvim zemljama, uključujući Brazil i Indiju, povećati potražnju za sistemima za zaštitu od požara.
U Azijsko-pacifičkoj regiji će ulaganje u infrastrukturu, prvenstveno novu saobraćajnu i komunalnu, potaknuti potražnju. Visoka stopa urbanizacije stavlja sve veći pritisak na obnovu gradske infrastrukture, u koju nije ulagano. Očekuje se da će uzastopno ulaganje u nove stambene i infrastrukturne razvojne projekte pokrenuti potražnju za sistemima zaštite od požara u toj regiji.
Ključni igrači na tržištu zaštite od požara koji su navedeni u izvještaju su: Honeywell International, Johnson Controls, Raytheon Technologies Corporation, Gentex, Siemens, Robert Bosch, Halma i Eaton.
