Najnoviji izvještaj Berg Insighta pokazuje da je sjevernoameričko tržište sigurnosnih sistema za domove i mala preduzeća najmanje tri puta veće od evropskog: 21,5 posto od blizu 150 miliona domaćinstava i firmi u Sjevernoj Americi koristi takve sisteme u poređenju sa 6,8 posto od oko 245 miliona domaćinstava i malih preduzeća u Evropi.

Prema istraživačima, procjenjuje se da je na kraju 2020. bilo 32,3 miliona aktivnih alarmnih sistema u SAD-u i Kanadi i oko 16,8 miliona aktivnih alarmnih sistema u Evropi (27 članica EU + tri zemlje).

Potencijal rasta u Evropi

Ovi tržišni podaci, kaže Berg Insight, ukazuju na značajan potencijal rasta alarmnih sistema na evropskom tržištu, posebno u stambenom segmentu, gdje trenutna stopa iznosi samo 5,6 posto. Međutim, očekuje se da će rast znatno varirati od zemlje do zemlje u narednih nekoliko godina. Predviđa se da će se nordijsko tržište najbrže razvijati, dok će druga velika tržišta u Europi ostvariti manji rast zbog velike fragmentacije tržišta i manjeg broja specijaliziranih kompanija koje prodaju protivprovalna rješenja. I u Evropi i u Sjevernoj Americi interaktivne sigurnosne usluge i proizvodi za pametne domove ključni su pokretači rasta na tržištu kućne sigurnosti.

Raznovrstan spektar igrača

Kompanije iz širokog spektra industrija nude sigurnosne sisteme za domove i mala preduzeća na evropskom i sjevernoameričkom tržištu. Tradicionalno tržište kućnih sigurnosnih sistema opslužuju specijalizirane kompanije za kućnu sigurnost kao što su ADT, Verisure, Brinks Home Security (Monitronics) i Sector Alarm, zatim kompanije za pružanje sigurnosnih usluga kao što su Prosegur, Securitas i G4S, kompanije za telekomunikacije i kablovsku televiziju kao što su Comcast, Telus, Cox Communications i Bell Canada te komunalna preduzeća, banke i osiguravajuća društva kao što su EPS (Crédit Mutuel), Crédit Agricole i Groupama. Tržište DIY kućnih sigurnosnih sistema predvode start-upi kao što su Frontpoint, Simplisafe, Ajax Systems, Ring (Amazon) i Wyze Labs. DIY sigurnosni sistemi obično uključuju samonadzor kao standardnu funkciju, a profesionalne usluge praćenja alarma se nude kao opcija.

Vodeće kompanije

ADT je vodeći dobavljač profesionalno nadgledanih alarmnih sistema u Sjevernoj Americi sa 6,5 miliona rezidencijalnih i poslovnih korisnika na kraju 2020. Slijede Vivint, Comcast, Simplisafe i Brinks Home Security (Monitronics), svi sa između 900.000 i 1,7 miliona korisnika alarmnog sistema na kraju prošle godine. U SAD-u samo nekoliko tržišnih igrača nudi usluge širom zemlje. Umjesto toga, postoji nekoliko manjih provajdera kućne sigurnosti s jakim lokalnim prisustvom. U Evropi je Verisure jasan tržišni lider sa 3,8 miliona rezidencijalnih i malih poslovnih korisnika. Kompanija je aktivna u 12 evropskih zemalja i četiri države u Južnoj Americi. Drugi vodeći igrači u Evropi su Sector Alarm i EPS Télésurveillance, podružnica Crédit Mutuela, oba s više od 500.000 nadgledanih alarmnih sistema na kraju 2020.

Morse Watchmans će se pridružiti TouchPointovoj platformi za inteligentno upravljanje inventarom, koja razvija rješenja za sigurno, precizno i efikasno upravljanje zalihama i imovinom visoke vrijednosti na višestrukim tržištima.

Morse Watchmans pruža prilagođene, tehnološki napredne sisteme kontrole ključeva i upravljanja imovinom koji se integrišu s kontrolom pristupa i drugim sigurnosnim sistemima. Njegov vlasnički zaštićen softver, RFID tehnologija i inovativne hardverske konfiguracije pružaju kompanijama dokazane sigurnosne uređaje. Morse Watchmans opslužuje više sektora, uključujući sigurnost, ugostiteljstvo, obrazovanje, industriju zabave, upravljanje imovinom i podatkovne centre. Kao jedan od tržišnih lidera, stekli su reputaciju za kvalitet, inovativnost, korisničku uslugu i lojalnost.

“Drago nam je što ćemo Morse Watchmansovu tehnologiju, stručnost i rješenja pridodati našoj platformi za inteligentno upravljanje inventarom, jer ova proširena ponuda dodatno povećava našu sposobnost stvaranja vrijednosti za naše klijente i jača našu globalnu poziciju na rastućim tržištima sigurnosti i upravljanja imovinom”, rekao je Brian McNeill, predsjednik Upravnog odbora i izvršni direktor TouchPointa.

U kući, na poslu, u bolnici ili čak orbiti Bosch unapređuje svakodnevicu pametnim i umreženim rješenjima. Kompanija istovremeno ulazi u nove oblasti poslovanja kroz softver, usluge i licence. “Sistematski digitaliziramo naš osnovni posao kako bismo povećali prednosti za naše klijente. Idući naprijed želimo pretvoriti prodaju svakog digitalnog proizvoda i u prihod na osnovu usluge”, izjavila je Tanja Rückert, direktorica Boscha za oblast digitalizacije i tehnologija.

Kako bi postigao taj cilj, Bosch je fokusiran na vezu između interneta stvari i vještačke inteligencije. Tako se pokreće slijed pozitivnih dešavanja u kojima umreženi proizvodi pružaju informacije koje onda obrađuje AI i dalje se uklapaju u ažuriranja softvera za te proizvode. Prednost za klijente nalazi se u suštini takvog pristupa, jer tako korisnici mogu biti dio procesa razvoja, a omogućava se i da rješenja budu tačno prilagođena njihovim potrebama. Osim toga, razvoj i stvaranje vrijednosti se ne završavaju prodajom proizvoda. “Vidimo kombinaciju vještačke inteligencije i interneta stvari kao ključnu za ostvarivanje najveće koristi za korisnika iz obje ove tehnologije”, kaže Rückert. “Osim što nam omogućava da razvijemo nove poslovne modele, ovaj pristup nam pomaže da ponudimo bolje proizvode i rješenja koja omogućavaju stvarnu dodatu vrijednost i za pojedince i za društvo.”

Rast stručnosti u oblasti softvera

Bosch je odavno postavio temelj za to. Od Nove godine sve klase elektronskih proizvoda bit će moguće umrežiti. Samo prodaja umreženih električnih ručnih alata, aparata za domaćinstvo i sistema za grejanje porasla je za 50 posto za godinu dana – sa četiri milijarde jedinica 2020. godine na više od šest milijardi 2021. S Boschevim Centrom za vještačku inteligenciju (BCAI) kompanija je osnovala jaku jedinicu u oblasti AI-ja koja je već doprinijela rezultatu s oko 300 miliona eura.

Osim toga, kompanija svake godine ulaže više od četiri milijarde eura u svoju stručnost u oblasti softvera, od kojih oko tri milijarde odlazi na poslovanje u oblasti mobilnosti. Kako bi osigurao vodeću poziciju u budućnosti mobilnosti kojom će dominirati softver, Bosch će objediniti razvojne aktivnosti za softver koji ne zavisi od aplikacija u jednu jedinicu sredinom 2022. U budućnosti, u okviru svog povezanog društva ETAS GmbH, razvijat će i prodavati osnovni softver, posredni softver, cloud usluge za vozila i razvojne alate za univerzalne primjene. Bosch brzo napreduje i u oblasti umrežene i autonomne vožnje. U proteklih pet godina ostvario je prodaju od oko devet milijardi eura samo u oblasti sistema za asistenciju vozačima i pratećih senzora.

Od svemira do pedijatrije: Bosch SoundSee sistem senzora

Primjer od koristi vještačke inteligencije i umreženosti jeste sistem senzora SoundSee. Od kraja 2019. godine on plovi svemirom kako bi otkrio neobične zvuke na ISS, koristeći algoritme vještačke inteligencije kako bi se izvršila analiza i pokazalo kada je potrebno održavanje. Sada, u saradnji s neprofitnom zdravstvenom kompanijom Highmark u Pittsburgu (SAD), Bosch radi na potpuno zemaljskoj primjeni te tehnologije: ispitivanju kako se audio vještačka inteligencija može koristiti kao dijagnostičko sredstvo u pedijatriji. Bosch i Highmark konkretno rade na prilagođavanju senzora tako da mogu detektovati stanja na plućima, kao što je astma u ranom stadiju, samim slušanjem šema disanja kod djece.

Boschev novi gasni senzor – prvi na tržištu koji sadrži vještačku inteligenciju – služi za zaštitu i ljudi i prirode. Kao dio senzora Silvanet Wildfire Sensor kompanije Dryad, on u suštini predstavlja digitalni nos koji pomaže u ranoj detekciji šumskih požara. Dryadovi senzori prikačeni su na drveće i kontinuirano prate lokalnu mikroklimu radi otkrivanja požara na početku, a također bežično obavještavaju lokalne nadležne organe, mnogo prije nego što su to u stanju uraditi sistemi na bazi kamera ili satelita. Ovo ne samo da može zaštititi od razaranja izazvanog požarom već i smanjiti globalne emisije ugljika od šumskih požara.

ASSA ABLOY je kupila približno 85,7% dionica u Małkowski-Martechu, poljskom proizvođaču vatrootpornih zavjesa i kapija, putem vantržišne transakcije. Kupoprodajna cijena iznosila je oko 7,28 miliona eura.

“Dodavanje Małkowski-Martechovih vatrootpornih zavjesa i kapija jača naš portfolio komercijalnih protivpožarnih vrata. Kombinirana ponuda nam omogućava da još bolje odgovorimo na potrebe kupaca za fleksibilnošću i jednostavnošću prilikom izvođenja projekata”, kaže Neil Vann, izvršni potpredsjednik kompanije ASSA ABLOY i šef odjela za EMEIA regiju.

Małkowski-Martech je osnovan 2000. i ima oko 150 zaposlenika. Sjedište kompanije je u Czołowu, a u 2020. godini je ostvarila prodaju od oko 11 miliona eura.

Kada je Giesecke+Devrient (G+D) prije 30 godina lansirao prvu komercijalnu SIM karticu, nije se moglo ni predvidjeti koliki će uspjeh postići. Danas milijarde ljudi širom svijeta svaki dan koriste pametnu karticu, koja je nezamjenjiv dio mobilnog života.

Priča je počela 1991. godine, kada je G+D isporučio prvi komercijalni SIM jednoj telekomunikacijskoj kompaniji u Finskoj. Prvobitno je to bio samo alat za autentifikaciju koji je omogućavao da jednostavni mobilni telefoni međusobno komuniciraju. Od tada je SIM evoluirao u multifunkcionalni sigurnosni alat, koji se primjenjuje u brojnim industrijama: od mobilnog bankarstva do povezanog automobila.

Jednostavno rečeno, SIM omogućava siguran pristup mobilnoj mreži jer korisnici moraju proći autorizaciju da bi koristili datu mrežu. Telekom-operater korisnicima putem SIM kartice daje pravo korištenja mreže.

G+D je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju dizajna i moguće upotrebe SIM-a: npr. u daljem razvoju SIM kartica za nove mrežne tehnologije, od ranih GSM standarda do današnjeg 5G-a, ili u smanjenju veličine SIM-a, od veličine kreditne kartice do mikro i nano SIM kartica. Brojke govore o vodećoj ulozi G+D-a u ovom tržišnom segmentu: u proteklih 30 godina kompanija je prodala skoro 10 milijardi SIM kartica mobilnim operaterima.

Tehnologija koja je promijenila život

Uspjeh SIM-a usko je povezan s razvojem mobilnog telefona. Bez SIM kartice telefoni ne bi mogli funkcionisati u pokretu, a mobilne aplikacije ne bi bile moguće. Ali priča se ne završava sa sveprisutnim pametnim telefonima. Drugi scenariji koji nikada ne bi bili izvodljivi bez SIM kartice uključuju:

• pametne domove s kontrolom brava na ulaznim vratima, grijanja, mašina za pranje veša ili kuhinjskih aparata,
• povezane automobile, gdje se usluge kao što su navigacijski sistemi, eCall sistemi za hitne pozive ili digitalni ključevi automobila pružaju putem mrežnog povezivanja,
• nosive uređaje, kao što su pametni satovi i uređaji za praćenje zdravlja.

Lista mogućih primjena koje podržava SIM tehnologija se nastavlja – a razvoj se ne zaustavlja. Ugrađeni SIM (skraćeno eSIM), koji se kao čip ugrađuje u uređajima, igra ključnu ulogu u novim poljima primjene. Rješenje za upravljanje eSIM-om podržava jednostavnu daljinsku aktivaciju mobilne veze. Činjenica da najnoviji pametni telefoni, pametni satovi ili tableti sve više koriste eSIM tehnologiju donosi dalekosežne prednosti: od jednostavne i brze digitalne aktivacije ugovora o mobilnoj komunikaciji do korištenja lokalnog provajdera mobilnih komunikacija za telefoniranje i surfanje tokom putovanja.

SIM i internet stvari

Ali nema samo potrošačko tržište koristi od novih eSIM tehnologija, već i sektor interneta stvari (IoT), koji brzo raste. Sve više uređaja se umrežava, poput jednostavnih senzora, mjerača, transportnih kontejnera ili monitora za mjerenje okolinskih uvjeta u poljoprivredi.

SIM tehnologija igra ključnu ulogu u IoT uređajima i potpunom upravljanju IoT aplikacijama. Namjenski IoT SIM uređaji su potrebni za uspješno povezivanje ogromnog broja uređaja unutar interneta stvari, budući da se IoT scenariji ne mogu implementirati s klasičnim plug-in SIM karticama.

G+D nastavlja aktivno raditi na novim rješenjima. S takozvanim integrisanim SIM-om ionako mala kartica postaje još manja, jer se kao komponenta povezuje direktno na baseband modul uređaja. Njegovi zahtjevi za prostorom i potrošnja energije su stoga još niži, što znači da ispunjava ključne zahtjeve proizvođača IoT uređaja.

Kompanije, istraživačke institucije i vladine organizacije u Amsterdamu od sada su obavezne prijaviti senzore postavljene u javnim prostorima.

Informacije o tome obrađuju li se lični podaci, vrsti senzora i vlasniku, i to iz izvora kao što su kamere, senzori kvaliteta zraka i saobraćaja, Wi-Fi brojači i pametni džambo plakati, prikazuju se putem internetske karte.

“Amsterdam vjeruje da stanovnici imaju pravo znati gdje i kada se podaci prikupljaju. To je jedna od 18 akcija iz Amsterdamske strategije upravljanja podacima”, stoji u saopćenju Gradske uprave.

Do sada su u registar uneseni samo senzori u vlasništvu Grada Amsterdama, dok drugi vlasnici moraju do 1. juna 2022. prijaviti svoje. U protivnom će ih Grad moći ukloniti o trošku vlasnika.

Privatni senzori, kao što su pametni videofoni na vratima, te senzori za istražne radnje i održavanje javnog reda, poput policijskih kamera, izuzeti su od ovog zahtjeva.

Prošle godine Helsinki i Amsterdam su bili prvi gradovi koji su pokrenuli registre korištenih sistema s vještačkom inteligencijom, koji uključuju informacije o skupovima i obradi podataka te ljudskom nadzoru tih alata. Sličan će sistem uskoro biti pokrenut i u Velikoj Britaniji.

Amsterdam je također razvio tehnologiju praćenja gužve usmjerenu na privatnost, koja je stavljena na raspolaganje kao otvoreni izvor za druge gradove za besplatno korištenje, a kroz projekat Shuttercam eksperimentiše s kamerama sa zatvaračima koji se otvaraju i zatvaraju kako bi stanovnicima pokazali kada su senzori aktivni.

Vrijednost globalnog tržišta kontrole pristupa povećat će se sa 8,6 milijardi u 2021. na 13,1 milijardu do 2026. godine, uz prosječnu složenu stopu rasta od 8,7%, procjene su Marketsandmarketsa.

Usvajanje kontrole pristupa kao usluge (ACaaS), mobilna kontrola pristupa, povećanje broja pametnih gradova i urbanizacija u zemljama u razvoju pružit će velike mogućnosti za učesnike na tom tržištu. Rast kontrole pristupa potaknut je i povećanjem stope kriminala širom svijeta, tehnološkim napretkom i primjenom bežične tehnologije u sigurnosnim sistemima, kao i usvajanjem IoT sigurnosnih sistema s cloud platformama.

Rast primjene biometrijskih čitača

Biometrijske tehnologije se koriste za mjerenje različitih fizioloških parametara u svrhu identifikacije i autentifikacije. U izvještaju je ovaj segment kontrole pristupa i dalje kategoriziran na prepoznavanje otiska prsta, dlana, šarenice oka, lica i glasa. Biometrija je jedna od najbrže rastućih tehnologija za zaštitu perimetra i sve više se koristi u državnim objektima, proizvodnji, elektranama, vojnim objektima te kompanijama.

Sisteme kontrole pristupa najviše koristi komercijalni sektor: kompanije i podatkovni centri, banke i osiguravajuće kuće, lanci prodavnica i tržni centri te prostori za zabavu. Osiguravanje svih lokacija zaštitarima je zahtjevno i skupo. Potražnja za sistemima kontrole pristupa je u porastu jer oni u većoj mjeri smanjuju potrebu za fizičkom zaštitom, čime se smanjuju troškovi, što je faktor koji ohrabruje korisnike da ih usvoje.

Sjeverna Amerika najveće tržište

Sjeverna Amerika je, prema Marketsandmarketsu, naprednija regija u pogledu primjene sistema kontrole pristupa. Kompanije u SAD-u, Kanadi i Meksiku ulažu napore da razviju inovativne sisteme i usluge kontrole pristupa. To im pruža prednost nad konkurentima i veći udio na tržištu. Sve brojniji hakerski napadi primorali su nekoliko vlada i sigurnosnih agencija da povećaju zaštitu svojih transakcija kroz primjenu RFID i biometrijskih tehnologija, što dodatno doprinosi ukupnom rastu tržišta kontrole pristupa.

Vodeće kompanije uključene u razvoj i isporuku sistema kontrole pristupa su: Dormakaba, ASSA ABLOY, Johnson Controls, Allegion, Honeywell, Identiv, Nedap, Suprema, Thales, Bosch, NEC i Idemia.