HID Global, jedan od vodećih svjetskih ponuđača rješenja za provjeru i zaštitu identiteta, isporučio je libijskoj vladi njen prvi diplomatski program ePasoš.

Riječ je o sigurnom cjelovitom HID Integrale rješenju, koje ubrzava postupak prijave i izdavanja e-pasoša, kojima upravlja do njihovog isteka. Radi veće sigurnosti redizajnirane i modernizirane knjižice uključuju dugotrajnu polikarbonatnu stranicu s podacima i personalizirane su upotrebom nove opreme za lasersko graviranje i šifriranje čipova.

HID Global je dizajnirao, razvio i isporučio rješenje za zaštitu identiteta libijskoj vladi u četiri mjeseca, čak i usred ograničenja putovanja zbog pandemije novog koronavirusa.

“Zadovoljni smo što je iz naše saradnje s HID Globalom proizašao robustan i cjelovit sistem ePasoš, koji smo bez problema integrisali s našim postojećim procesima”, rekao je Mohamed Elkoni iz libijskog Ministarstva vanjskih poslova. “HID-ova stručnost u identifikacijskim dokumentima, isporuka rješenja u rekordnom roku uprkos trenutnim ograničenjima i stalna tehnička podrška uveliko su pojednostavili primjenu naših novih sistema.”

Da bi se osigurala usklađenost s ICAO standardima, usluga infrastrukture javnih ključeva (PKI) HID Integralea kreira i upravlja ključevima i certifikatima libijskog Državnog tijela za ovjeru (CSCA) za potpisivanje i provjeru personaliziranih e-dokumenata. Primjenom PKI-ja Libija se može povezati s ICAO direktorijem javnih ključeva, što omogućava globalnu upotrebu njihovih novih e-pasoša i uvođenje sigurnosnih nadogradnji, poput biometrije. Uz to, internetska platforma rješenja HID-ovim inžinjerima omogućava da efikasno obuče osoblje libijskog ministarstva kao dio paketa korisničke podrške.

“Uspješan prelazak na sistem ePasoš zahtijeva rješenje koje unapređuje svaku tačku s kojom korisnik dolazi u doticaj, od aplikacije do putovanja”, rekao je Craig Sandness, viši potpredsjednik HID Globala, dodavši da je pomoću HID Integrale programskog paketa libijska vlada stvorila čvrstu osnovu za izdavanje diplomatskih i specijalnih e-pasoša.

Oko 48 miliona ljudi, više od stanovništva Španije, svake godine posjeti nedavno nadograđenu stanicu London Bridge. Iako je već četvrta najprometnija željeznička stanica u Velikoj Britaniji, broj ljudi koji prolaze kroz nju bi se trebao povećavati, posebno kao rezultat Thameslink programa unapređenja infrastrukture, koji je, prema Network Railu, povećao kapacitet stanice za više od 50 posto.

Projekt završen 2018. godine bio je najveća nadogradnja željeznice od viktorijanskog doba, a obuhvatao je sveobuhvatnu obnovu platformi, novu infrastrukturu kolosijeka, poboljšan glavni hol stanice, bolju signalizaciju i još mnogo toga. Kroz cijeli obnovljeni kompleks vrijedan nekoliko milijardi funti sada je instalirano oko 900 Boschevih najnovijih umreženih kamera, koje su integrisane u visokosofisticirani sistem upravljanja stanicama.

U pozadini sjaja novih javnih površina inteligentna mreža kamera diskretno nadgleda protok ljudi dvadeset i četiri sata dnevno, svaki dan u sedmici. Kamere omogućavaju sigurnosnom osoblju da brzo prepozna potencijalne incidente i područja zagušenja. Svi video i podatkovni zapisi sigurno se prenose u kontrolnu sobu smještenu u srcu stanice, pružajući Željeznicama i Britanskoj transportnoj policiji mogućnost nadzora i upravljanja bilo kojom kamerom.

“Projekt London Bridge za nas je bio veliki izazov. Postojeći analogni sistem morao je nastaviti raditi za vrijeme instaliranja novog digitalnog rješenja. Morali smo osigurati i da naš sistem bude u potpunosti integrisan u brojne druge nezavisne platforme na lokaciji i izvan nje. Četiri godine smo svakodnevno razgovarali i održavali sedmične sastanke s predstavnicima Željeznica koji su radili na projektu”, dodaje Lindsay Brennwald, voditeljica projekta London Bridge u kompaniji Bosch UK.

Boschevi projektanti morali su se prilagoditi složenoj arhitekturi – kombinaciji novogradnje i ranijih preuređenja. Rezultat je skalabilna sigurnosna mreža koja pokriva najvažnije dijelove stanice, uključujući barijere za skeniranje karata i platforme. Za vrijeme trajanja radova London Bridge, jedna od najstarijih stanica na svijetu, nikada nije zatvarao vrata brojnim putnicima i turistima koji svakodnevno prolaze kroz njegove platforme.

Osim na ovom projektu, Bosch trenutno sarađuje s drugim britanskim transportnim partnerima kao što je Transport for London. Velika ulaganja i nadogradnje završene su na drugim stanicama, uključujući londonsku stanicu Waterloo, a u toku su radovi na mreži podzemne željeznice, u kojoj se također postavljaju Boscheve IP kamere.

Bosch Grupa je u 2020. poslovnoj godini ostvarila pozitivan rezultat uprkos efektima krize izazvane korona virusom. Dobavljač tehnologije i usluga je, zapravo, ostvario bolje rezultate od inicijalno očekivanih. Prema preliminarnim rezultatima, dobit od poslovanja prije oporezivanja (EBIT) dostigla je oko 1,9 milijardi eura. To znači da procijenjena EBIT marža iznosi oko 2,5 posto ukupnog prihoda.

Nakon usklađivanja zbog troškova restrukturiranja, procijenjena dobit od poslovanja prije oporezivanja iznosi oko 3,3 milijarde eura. Ukupna prodaja Bosch Grupe iznosila je 71,6 milijardi eura, što predstavlja pad od 4,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, nakon usklađivanja kursnih razlika.

“Uprkos efektima pandemije, uspjeli smo postići vrlo pozitivan rezultat. Za to najviše možemo zahvaliti izvanrednoj posvećenosti naših zaposlenih”, rekao je dr. Volkmar Dener, predsjednik Upravnog odbora kompanije Robert Bosch. Velika raznovrsnost portfolija poslovanja i globalno prisustvo kompanije su potvrdili značaj takvog načina poslovanja, dodao je on. “Ulažući u oblasti koje su važne za razvoj kompanije, kao što su održiva mobilnost, internet stvari i vještačka inteligencija, dodatno proširujemo vodeću poziciju u oblasti inovacija.” Bosch vjeruje da će AIoT – kombinacija vještačke inteligencije (AI) i interneta stvari (IoT) – stvoriti mogućnosti razvoja na tržištima vrijednim milijarde. “Želimo postati vodeća AIoT kompanija. Na osnovu sveobuhvatnog znanja u toj oblasti i velike stručnosti u oblasti elektronike i softvera, raspolažemo s više mogućnosti od većine naših konkurenata”, rekao je Dener.

AIoT kao mogućnost za razvoj
Inovativnim AIoT rješenjima kompanija će ostvariti dodatnu prednost za kupce tako što će smanjiti troškove energije i povećati konfornost prilikom korištenja proizvoda kao i sigurnost. Povezanost pruža informacije o načinu upotrebe Bosch proizvoda. Bosch to želi iskoristiti kako bi unaprijedio njihovu upotrebu pomoću ažuriranja softvera ili kao osnovu za nove funkcije i dijapazon novih usluga. Tokom nekoliko proteklih godina Bosch je radio na razvoju tehničkih preduslova: programski paket za internet stvari (IoT suite) povezuje uređaje, senzore i protočnost, a infrastruktura clouda obrađuje podatke.

“Sljedeći korak je korištenje tehničke stručnosti kao bazu za razvoj poslovanja”, rekao je Dener. Bosch je već prodao oko deset miliona električnih ručnih alata s mogućnošću povezivanja, kućnih aparata i sistema za grijanje. Kako bi nastavila graditi poslovanje na stručnosti u oblasti vještačke inteligencije, kompanija je početkom 2017. osnovala Bosch Centar za vještačku inteligenciju, ili BCAI, što je potez koji već daje rezultate.

Početno ulaganje se isplatilo samo tri godine nakon osnivanja; doprinos BCAI rezultatima sada vredi oko 300 miliona eura. BCAI trenutno zapošljava ukupno oko 270 specijalista za vještačku inteligenciju, koji rade na više od 180 projekata u oblastima mobilnosti, proizvodnje, pametnih domova i poljoprivrede. Nova divizija Cross-Domain Computing Solutions sa blizu 17.000 saradnika će također odigrati važnu ulogu u tome da Bosch postane AIoT kompanija.

Bosch razvija AIoT aplikacije u svim poslovnim sektorima. Jedan od primjera je Aviotec, videosistem za detekciju požara koji koristi vještačku inteligenciju da detektuje dim i plamen čak i kada je jedini izvor svjetlosti infracrvena svetlost. Druga aplikacija je platforma za vizuelni pregled radnih predmeta koja koristi vještačku inteligenciju kao pomoć u otkrivanju čak i sićušnih ogrebotina na površini.

Poslovni rezultati po regijama
Bosch je osjetio utjecaj proljetnog pada prodaje u svim regijama: prihodi od prodaje u Evropi iznosili su 38 milijardi eura. U odnosu na isti period prošle godine, ovo predstavlja smanjenje od 5,7 posto ili 4,6 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. Prodaja u Sjevernoj Americi je smanjena za 14 posto na 10,8 milijardi eura, što predstavlja pad od 12 posto nakon usklađivanja kursnih razlika. U Južnoj Americi prodaja je iznosila ukupno 1,1 milijardu eura. Ovo nominalno predstavlja smanjenje od 21 posto. Poslije usklađivanja kursnih razlika, pad iznosi samo 2,5 posto. U zemljama Azije i Pacifika ukupna prodaja je iznosila 21,7 milijardi eura, što je pad od samo 1,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Poslije usklađivanja kursnih razlika, prodaja je, zapravo, porasla za 0,5 posto. Rani oporavak tržišta i pozitivni rezultati u Kini su bili od pomoći. Prvi put u historiji kompanije prodaja u Kini premašila je prodaju u Njemačkoj.

Prema podacima od 31. decembra 2020. godine, Bosch Grupa zapošljava 394.500 saradnika širom svijeta. To pokazuje da je uprkos krizi kompanija Bosch uspjela održati broj zaposlenih na uglavnom stabilnom nivou, a do promjena je došlo pretežno u Kini i Njemačkoj.

U novom Memoorijevom izvještaju o tržištu pametnih zgrada identificirano je 665 privatnih firmi osnovanih između 2011. i 2020. u tom sektoru. Broj se za dvije godine povećao za 38%. Nalazi su pokazali da, uprkos globalnoj pandemiji i recesiji koja je uslijedila, prošle godine nije došlo do smanjenja broja startupa koji su primili donacije.

Zapravo, ulaganje u novoosnovane firme povećano je u ključnim oblastima koje se bave građevinskim tehnologijama koje usporavaju širenje koronavirusa. Memoorijeva analiza rizičnog i privatnog kapitala zabilježila je najveći nivo ulaganja u startupe u posljednje četiri godine. Ukupan kapital uložen u globalno tržište pametnih zgrada od 2012. godine iznosi 18,8 milijardi dolara.

U posljednje tri godine 136 startupa je kupljeno, što je, prema istraživanju, najveći nivo konsolidacije u posljednjih devet godina te čini 72% od ukupnog broja akvizicija u tom periodu.

Na konkurentnom tržištu startupa iz domena pametnih zgrada novi učesnici će se morati razlikovati kako bi uspjeli, bilo putem svog poslovnog modela, partnerstva ili inovativnih tehnologija.

Za potrebe istraživanja, Memoori definira startupe kao “privatne firme osnovane ne prije 2011. godine koje su fokusirane na tržište komercijalnih i industrijskih zgrada, koje nisu podružnice ili akvizicije veće kompanije i koje često bivaju finansirane rizičnim ili privatnim kapitalom.”

U okviru Security Summit Webinar Series projekta Frogblue, njemački proizvođač inteligentnih rješenja za kuće i zgrade, predstavio je svoje proizvode zainteresovanim sigurnosnim profesionalcima s područja Jadranske regije.

Pored kompanijinih predavača Petera McKeeja i Jörga Kerbera program su vodili i Aleš Polajnko i Boštjan Vodnik, predstavnici slovenske kompanije Tend, Frogblueovog partnera za Jadransku regiju.

Učesnici su imali priliku upoznati se s tehnologijom upravljanja objektom koristeći žabice, tj. modulatore povezane Bluetooth konekcijom kao nervnim sistemom. Za njihovo funkcionisanje zaslužan je softver, koji upravlja cijelim sistemom.

Tržište komercijalnih sigurnosnih sistema, uprkos negativnom utjecaju COVID-a, rast će do 2026. s ovogodišnjih 223,9 milijardi dolara na 342,6 milijardi, uz složenu stopu rasta od 8,9 posto, predviđanja su Marketsandmarketsa.

Povećanje broja terorističkih napada i organiziranog kriminala širom svijeta, rastuća građevinska industrija, veće usvajanje IP kamera, ubrzana primjena strogih propisa vezanih za zaštitu od požara te rast usvajanja sigurnosnih sistema zasnovanih na IoT-u koje pokreću računarske platforme u oblaku glavni su faktori ovog trenda.

Hardver za videonadzor najveći je podsektor u hardverskom segmentu komercijalnih sigurnosnih sistema. Zabrinutost zbog ugrožavanja sigurnosti, rast stope kriminala i broja terorističkih napada glavni su faktori koji utječu na rast videonadzornog tržišta. Stalni pad cijena rezultirao je povećanim usvajanjem nadzornih kamera širom svijeta, što je stvorilo znatnu potražnju za rješenjima za pohranu i monitorima. Tehnološki napredak rezultirao je visokospecijaliziranim nadzornim kamerama koje se mogu programirati za skeniranje štetne opreme.

Što se tiče usluga, očekuje se da će tržište videonadzornih usluga biti najbrže rastući segment u narednih pet godina. Analitičari sugerišu da bi sve veće usvajanje VSaaS-a moglo biti pokretački faktor, jer nudi nove pogodnosti poput daljinskog pristupa i upravljanja. Kako se snimci pohranjuju u oblaku, kupci im mogu pristupiti i upravljati njima koristeći desktop računar, laptop ili mobilni uređaj s bilo kojeg mjesta s internetskom vezom.

Kao jedan od ranijih usvojitelja sigurnosnih tehnologija, kao što su kontrola pristupa, videonadzor i vatrodojava, Sjeverna Amerika drži najveći udio u sektoru i prednjači u primjeni sistema kontrole pristupa. Glavni proizvođači komercijalnih sigurnosnih sistema navedeni u izvještaju su: Johnson Controls, Hikvision, Carrier, Honeywell International i Dahua Technology.

Termalna kamera M16 EST za beskontaktno mjerenje temperaturnih promjena na površini tijela u skladu je s propisima američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), čime je omogućena njena upotreba u Sjedinjenim Državama.

Prema Mobotixu, rješenje zadovoljava FDA propise za teletermografske sisteme za upotrebu u borbi protiv COVID-a. To znači da se može koristiti za određivanje tjelesne temperature u javnom zdravstvu za vrijeme vanrednog stanja koje proglasi američko Ministarstvo zdravstva. Beskontaktno mjerenje temperature prvenstveno se koristi za pregled i potencijalnu identifikaciju zaraženih osoba u zdravstvenim ustanovama, ali i u školama, vladinim institucijama, aerodromima, maloprodaji i dr.

Mobotixov sistem sastoji se od dvije komponente: M16 EST termalne kamere i kalibratora crnog tijela za preciznije određivanje temperature. Kamera treba istovremeno bilježiti temperaturu samo jedne osobe. Udaljenost između nje i osobe mora biti jednaka udaljenosti između osobe i kalibratora crnog tijela. Kamera mjeri razliku između referentne temperature crnog tijela i najtoplije tačke na nepokrivenom licu osobe, što je obično unutrašnji očni kantus (suzni kanal).