Potrošnja na zaštitu kritične infrastrukture 125 milijardi dolara do 2023.
Kritična infrastruktura prolazi kroz dosad neviđenu radikalnu transformaciju, potaknutu brzim usvajanjem pametnih operativnih tehnologija. Cyber sigurnost rastući je dio te evolucije. ABI Research, konsultantska kompanija koja se bavi davanjem strateških smjernica o najutjecajnijim transformativnim tehnologijama, predviđa da će do 2023. na zaštitu kritičnih infrastruktura globalno biti utrošeno 125 milijardi dolara.
Među najvećim ulagačima u sigurnost su proizvođači odbrambenih sistema (Lockheed Martin, BAE Systems, Harris, Northrop Grumman), industrijski OEM-ovi (Honeywell, Siemens, Airbus, Rockwell, Boeing), tehnološki giganti (IBM, Amazon, Microsoft, Verizon) te energetske kompanije (Shell, Total , Exxon).
Tri su glavna faktora koji potiču bolju digitalnu sigurnost u sektorima poput komunalnih usluga, transporta i zdravstvene zaštite: digitalna transformacija i povećana povezanost operativnih tehnologija, zatim demokratizacija cyber napada na kritičnu infrastrukturu te sazrijevanje tržišta za industrijsku i IoT sigurnost.
“Povezane operativne tehnologije omogućile su optimizaciju i veću efikasnost decenijama starih sistema, smanjenje troškova i znatno poboljšanje operaterskih radnji”, rekla je Michela Menting, direktorica istraživanja u ABI Researchu. No, s druge strane, pojavile su se nove ranjivosti i prijetnje tehnologijama koje su prije fizički bile odvojene od ranjivih mreža. Prvi specijalizirani napadi na industrijske kontrolne sisteme dogodili su se prije više od deset godina, a alati i metode napada danas su dostupni čak i najobičnijim cyber kriminalcima. Srećom, industrija cyber sigurnosti djeluje paralelno kako bi zakrpila rupu između IT-a i OT-a. Kao rezultat toga, sigurnosna rješenja za industrijske kontrolne sisteme i internet stvari brzo sazrijevaju i postaju dostupnija i pristupačnija. “Dakle, iako je sigurnosno osoblje u kritičnim infrastrukturama suočeno sa sve većim brojem prijetnji, ono također ima veći izbor i podršku u smislu digitalne zaštite njihovih operativnih i informacijskih sistema. Budžeti za sigurnosne sisteme znatno su veći, što su ohrabrujuće vijesti za one sektore koji su dugo zaostajali u digitalnoj sigurnosti”, objasnila je Menting.
Međutim, ova pozitivna kretanja suočavaju se s nekoliko prepreka koje pogađaju ključne infrastrukture: usporavanjem koje proizvode vlade u vezi s nacionalnim cyber sigurnosnim strategijama, naročito u SAD-u i EU, nastavkom otpora regulaciji kibernetičke sigurnosti i dijeljenju informacija unutar sektora, kao i ignorisanjem cyber sigurnosnih prijetnji unutar privatnog sektora, što dovodi do njegove apatije spram tog pitanja. Mnogi dioničari smatraju cyber sigurnost jednokratnim ulaganjem umjesto stalnim investiranjem. “Dakle, iako su trenutna ulaganja za zaštitu znatno veća nego prije samo nekoliko godina, još ima prostora za dalje investiranje”, zaključila je Menting.
