Prilagođavanje pandemiji: Ubrzan uspon pametnih stanova

Kažu da je nužda majka inovacije. Pandemije su tokom historije iz temelja mijenjale naš pristup stanovanju u zgradama. COVID-19 već čini isto, donijevši niz novih potreba za stanovnike gradova i njihovo stambeno okruženje
Piše: asmag.com
E-mail: redakcija@asadria.com

Pandemije su tokom historije pokretale inovacije u gradovima, a aktuelna nije nimalo drugačija. Predviđa se da će pametni gradovi osjetiti napredak u oblastima transporta i 5G infrastrukture, ali ne smijemo zaboraviti ni na tzv. pametno stanovanje. Prošle pandemije su bile vrijeme uvođenja inovacija u oblast urbanog stanovanja, dok je trenutna signal da je došlo vrijeme da investitori razmisle o novom standardu u promovisanju zdravijeg životnog prostora.

Prilagođavanje novim potrebama
Kada je riječ o utjecaju pandemija na poboljšanje urbanog života, historija se ponavlja. Sa svakom bolešću stekli smo novo razumijevanje načina na koje stanovanje utječe na naše zdravlje. Epidemije kolere i tuberkuloze su dovele do inovacija u segmentu sistema za filtriranje pijeskom i hlorisanja radi pročišćavanja vode. Već u 19. stoljeću mnogi su veliki industrijski gradovi u SAD-u donijeli zakone koji predviđaju toaletne prostorije u svakoj stambenoj zgradi.

Također, pandemija španske gripe 1918. dovela je do uvođenja viših standarda ventilacije, a nakon nje javno zdravstvo je prepoznalo da je gradsko stanovanje u prenapučenim zgradama faktor u širenju bolesti. Razvoj svijest o tome kako se gripa prenosi zrakom podstakla je nova dostignuća u pogledu pristupa otvorenim prostorima i cirkulaciji zraka. Graditelji su počeli dodavati trijemove i prozore kućama, a zakoni su predviđali da svi stanovi imaju protivpožarne stepenice, široke hodnike i privatna kupatila. Stambeni trendovi i danas odražavaju zdravstvene trendove jer se nastavljamo prilagođavati novim spoznajama o prevenciji bolesti i tehnološkoj evoluciji. Svaka pandemija naučila nas je nešto novo o tome šta je stanovnicima zgrada potrebno za stanovanje.

Prilika za preispitivanje pametnog stanovanja
Stambene pogodnosti koje smo koristili prije pandemije danas izgledaju zastarjelo. Ova kriza je dramatično promijenila naše svakodnevne obrasce ponašanja, od radnih mjesta do načina na koji se krećemo i kupujemo stvari. Mnogi od novih obrazaca vjerovatno će ostati trajni. Za početak, danas se češće vozimo vlastitim automobilima ili pješačimo. COVID-19 je potaknuo kupovinu ili veću upotrebu ličnih vozila jer stanovnici gradova na javni prijevoz i zajedničke vožnje gledaju novim očima – kao na izvore zaraze. U mnogim stambenim zgradama zbog toga će porasti broj stanovnika kojima je potreban parking prostor. Pametna rješenja za parkiranje nude interaktivne karte za dostupnost parking prostora uživo, digitalna parkirna brojila i parking senzore za popunjenost u stvarnom vremenu.

U proteklih godinu i po češće radimo od kuće. Masovni prelazak na daljinski rad stvorio je potrebu za brzim internetom i pouzdanim Wi-Fi pristupom u našim domovima. Ipak, nemaju sve zgrade takvu pogodnost. Češće smo naručivali namirnice i robu putem interneta. Pandemija je ubrzala prelazak na online kupovinu za pet godina, a predviđa se da je e-trgovina porasla za gotovo 20% u 2020. Kako sve više stanovnika radi na daljinu, pristup brzom internetu bit će od ogromnog značaja. Zgrade moraju preuzeti inicijativu u uvođenju infrastrukture širokopojasnog interneta.

Danas imamo i manje fizičkih kontakata. Čak i prije pandemije beskontaktni ulazak u zgradu je bio važan trend. Sada to nije samo napredna funkcija nego i faktor zaštite zdravlja. Ulaz bez ključa i pristup pomoću privjesaka postat će novi standard u stanovima, jer stanovnici traže beskontaktne zgrade sa funkcijama bez dodirivanja površina. U eri pandemije smo postali svjesniji i važnosti uštede energije. S obzirom na to da ljudi u stanovima provode više vremena nego ikada prije, oni ne samo da žele smanjiti troškove energije kako bi uštedjeli novac nego i doprinijeti zaštiti okoliša. Internet stvari omogućuje ažuriranje informacija koje će zadovoljiti potrebe održivosti, sa svojim pametnim termostatima, pametnim osvjetljenjem i senzorima curenja. Svi oni smanjuju rasipanje energije i omogućuju bolju kontrolu njene potrošnje.

Razvoj sektora pametnih stanova
Rast u segmentu pametnih stanova je fenomenalan. Prema najnovijem izvještaju o pametnim stanovima koji je uradila Omdia, u SAD-u je 2020. godine korišteno 928.000 pametnih stanova, što je povećanje od 1.460 posto u odnosu na 2017., a do 2025. godine 42 posto svih stanova u SAD-u posjedovat će povezane, odnosno umrežene uređaje. Pametni stanovi oslanjaju se na internet stvari (IoT) i povezane uređaje. Prema Omdiji, pametni stanovi se definiraju kao jedinice za kolektivno stanovanje koje imaju instalirana dva ili više uređaja za pametne domove. “Naprimjer, pametni stan može uključivati pametni zvučnik i pametnu bravu za vrata ili pametnu bravu za vrata i termostat. Ove uređaje mora instalirati upravnik objekta, a i prateća platforma mora biti u njegovom vlasništvu”, kaže Blake Kozak, glavni analitičar za pametne domove u Omdiji.

Pogodnosti za upravnike zgrada i stanare
Korištenje pametnih uređaja za internet stvari može biti od koristi i za upravnike zgrada i za korisnike stanova. Za upravnike, ovi sistemi mogu donijeti uštede na troškovima i dodatni prihod uz korištenje povezanih uređaja poput pametnih termostata i brava.
“U slučaju termostata, ovi uređaji mogu smanjiti troškove energije uz detekciju prisustva ljudi u prostorijama. Naprimjer, ako se neki stan čisti ili renovira, termostat se može postaviti na maksimalnu ili minimalnu temperaturu kako bi se bolje upravljalo potrošnjom. Pametne brave na vratima smanjuju troškove ponovne izrade ključeva za svaki stan nakon što se stanar odseli ili se ključ izgubi”, kaže Kozak. Pametne brave, naprimjer, olakšavaju ulazak i dostavu namirnica, a dostupne su i druge tehnologije koje olakšavaju život stanarima. “Alexa for Residential tehnologija za stambene zgrade integrira se sa samim objektom, tako da se stanari mogu raspitati o plaćanju stanarine ili događajima u zajednici. Pametni uređaji mogu ponuditi dodatnu vrijednost korisnicima stanova. Naprimjer, ako se mašina za pranje rublja pomjeri iz ravnoteže, osoblje zgrade može primiti upozorenje o tome kako bi tim za održavanje mogao pristupiti stanu i riješiti problem, a da pri tome stanar ne mora ništa poduzeti”, kaže Kozak.

Dodatni rast tokom pandemije
Trend pametnih stanova je bio, zapravo, u usponu i prije COVID-a. Na to ukazuju podaci Omdije, prema kojima je rast pametnih stanova na godišnjem nivou iznosio oko 780 posto u 2018. i oko 90 posto u 2019. godini. Ovaj trend rasta dodatno je potaknut pandemijom, koja je naglasila potrebu za umrežavanjem i posjetama na daljinu. “Najveći utjecaj pandemije na pametne stanove ogledao se u samostalnim posjetama i obilascima stanova. To znači da su potencijalni stanari mogli dobiti pristup stanu, a da niko iz osoblja zgrade ne mora biti fizički prisutan”, kaže Kozak. Ovi obilasci bez osoblja mogu biti korisni ne samo u vrijeme pandemije već i poslije nje. “Samostalni obilasci omogućavaju budućim zakupcima da razgledaju nekretnine i stanove prema svom rasporedu. Na ovaj način budući zakupac nije ograničen radnim vremenom osoblja. Za osoblje stambenog objekta korist od ovog pristupa je u otvaranju dodatnih komunikacijskih kanala s potencijalnim stanarima. U prošlosti su upravitelji zgrada propuštali telefonske pozive potencijalnih zakupaca i gubili dobre prilike zbog neusklađenih radnih rasporeda. Dakle, obilasci stanova bez osoblja nude značajne prednosti i za buduće stanare i za osoblje zgrade“, smatra Kozak.

Šta ovo znači za građevinske poduzetnike i objekte?
Građevinski poduzetnici i tržišni igrači u sektoru nekretnina bi trebali shvatiti da će integracija, automatizacija i fokus na održivost biti dominantni budući trendovi u stambenom sektoru. Kako ne bi izgubili od konkurencije, oni moraju iskoristiti sve poslovne prilike koje im nude ovi trendovi. “Do 2025. godine gotovo 40 posto stambenih jedinica u SAD-u smatrat će se pametnim objektima. U slučaju ovih nekretnina, osoblje i uprava više neće gubiti potencijalne klijente zbog neusklađenih rasporeda, radnih ograničenja ili propuštenih telefonskih poziva. Prisutan je sve izraženiji trend u pravcu kreiranja ekološki osviještenih zajednica i održivosti. Zgrade sa sistemima upravljanja zgradama (BMS) u kombinaciji sa senzorima curenja i praćenja upotrebe vode i pametnim termostatima vjerovatno će se kvalificirati kao tzv. zelene zgrade. To znači da će se za njih dobijati krediti s nižim kamatama i veliki popusti na nabavku opreme u sklopu poticaja i subvencija. Općenito govoreći, građevinski poduzetnici i kompanije za nekretnine koje barem ne počnu istraživati ove tehnologije mogli bi se naći u zaostatku u odnosu na konkurenciju, kao i izgubiti vrijedne podatke koji se prikupljaju pomoću ovih sistema”, kaže Kozak.

Koje će tehnologije dominirati u pametnim stanovima?
COVID-19 i prateći zahtjevi za praćenjem maksimalne popunjenosti zgrada i socijalnim distanciranjem poslali su milione ljudi na rad od kuće. Prema podacima Global Workplace Analyticsa, predviđa se da će 25 do 30 posto radne snage do kraja 2021. raditi od kuće nekoliko dana u sedmici. Kako ljudi provode više vremena kod kuće, oni se žele upoznati s najnovijim trendovima u segmentu pametnih stanova. U ovoj godini će se vještačka inteligencija stvari (AIoT), vještačka inteligencija (AI) i internet stvari masovno koristiti kako bi naše stanove učinili inteligentnijim, efikasnijim i zabavnijim. Pomoću vještačke inteligencije sistem pametnog stana uči, odnosno pronalazi obrasce u svakodnevnom životu korisnika i u skladu s tim prilagođava postavke umreženih uređaja. Pametni frižider, naprimjer, ne samo da naručuje namirnice kada zalihe isteknu nego i predlaže jela na osnovu korisnikovih prehrambenih navika i onoga što je dostupno u frižideru. HVAC sistem u kući automatski predviđa kada će korisniku trebati dodatno osvjetljenje ili klimatizacija i vrši potrebna prilagođavanja.

Pametni sigurnosni uređaji i beskontaktno upravljanje
Rubno računarstvo je sve važnije u komercijalnom sektoru jer su IP kamere danas opremljene različitim naprednim analitičkim funkcijama i vještačkom inteligencijom. Ovo je danas trend i u pametnim stanovima, što znači da pametna kamera može, naprimjer, prepoznati osobu koja nije dio porodice. Isto tako, kamera za praćenje beba može otkriti neobične aktivnosti, poput situacije u kojoj beba povraća. Sve više se usvajaju i pametne brave koje se temelje na prepoznavanju lica, umjesto na korištenje tastatura.

Nepotrebno je napominjati da je beskontaktno upravljanje postalo mantra u doba koronavirusa, kada ljudi izbjegavaju dodirivanje površina koje mogu prenijeti virus. To se odnosi i na život u stanovima. Pametni zvučnici s virtuelnim pomoćnicima koji rade po naredbi korisnika umjesto na dodir bit će popularniji nego ikada. Prema podacima MarketsandMarketsa, očekuje se da će globalno tržište pametnih zvučnika dosegnuti vrijednost od 15,6 milijardi dolara do 2025. godine u odnosu na 7,1 milijardu dolara u 2020. i godišnju stopu rasta od 17,1 posto. Osim toga, prekidači će se sve više aktivirati uz gestikulaciju ili pokret ruke. Kako pandemija traje, beskontaktna rješenja, bilo poslovna ili stambena, bit će traženija nego ikad.

Zajednički protokoli i Wi-Fi
S više pametnih uređaja instaliranih u stanovima, problem kompatibilnosti se neizbježno javlja jer različiti proizvođači koriste vlastite komunikacijske protokole. Ipak, to ide protiv interesa potrošača koji žele kontrolirati sve uređaje pomoću glasa ili jedinstvene aplikacije za pametni telefon. Zato je poželjan zajednički protokol. Srećom, industrija se već kreće u tom smjeru. Jedan od takvih projekata je Connected Home over IP (CHIP) koji su pokrenuli Amazon, Apple, Google i Zigbee Alliance. Cilj je omogućavanje komunikacije preko pametnih kućnih uređaja, mobilnih aplikacija i usluga u oblaku na temelju internetskog protokola (IP).

Očekuje se da će Wi-Fi 6 i 6E postaviti novi trend u segmentu pametnih stanova. On radi u rasponu od 2,4 GHz i 5 GHz, dok 6E koristi 6 GHz, što će osigurati veći kapacitet protoka podataka. U međuvremenu, sve veći broj pametnih uređaja zahtijeva transformaciju infrastrukture kućne mreže. Danas je jasno da jedan Wi-Fi ruter neće moći podržavati sve uređaje koji se nadmeću za mrežne resurse. Rješenje je mrežna Wi-Fi infrastruktura u kojoj će više čvorova, a ne jedan ruter, pomoći u ubrzavanju usmjeravanja i prijenosa podataka.

Trajno izmijenjeni horizont
Kao odgovor na COVID-19, stambeni kompleksi i upravnici zgrada danas imaju važnu ulogu u poticanju inovacija. Na isti način na koji su nekadašnji graditelji kao odgovor na pandemije zamišljali šire hodnike i bolju ventilaciju, profesionalci danas moraju osmisliti sisteme pametnog parkiranja i beskontaktnih ulazaka u zgrade. Današnji vlasnici nekretnina i tehnološki lideri imaju priliku preispitati načine na koje će stanovnici gradova živjeti nakon pandemije, a neke od tih promjena događaju se već sada.