Raste vrijednost tržišta zaštite kritične infrastrukture
Marketsandmarkets je objavio izvještaj u kojem se procjenjuje da će tržište zaštite kritične infrastrukture nakon pandemije rasti sa 133,3 milijarde dolara u 2021. na 157,1 milijardu do 2026. godine, uz složenu godišnju stopu od 3,3%.
Svaka kritična infrastruktura zahtijeva višestruke fizičke prepreke, stoga analitičari procjenjuju da će segment tehničke sigurnosti i zaštite držati najveći tržišni udio.
Terorizam i dalje veliki izazov
Terorizam i prirodne katastrofe ostaju najveći izazovi za kritičnu infrastrukturu. Naprimjer, u septembru 2019. Saudijska Arabija je pretrpjela najsmrtonosniji napad na svoja naftna postrojenja. Bespilotne letjelice napale su dvije velike naftne tvornice u Abqaiqu i Khuri, uništivši gotovo 50% isporuka sirove nafte iz te zemlje. Stoga preduzeća moraju razmišljati izvan tradicionalne zaštite perimetra, jasno definirati sigurnosne perimetre i zaštititi lokacije i objekte kontrolom pristupa kako bi samo ovlašteno osoblje moglo ulaziti.
Sigurni i robusni sigurnosni sistemi, kao što su visokokvalitetni videonadzorni i sistemi zaštite perimetra, koriste se za praćenje aktivnosti unutar i van štićenih objekata. Videonadzor je postao mnogo napredniji s upotrebom videoanalitike, termalnih kamera i biometrijske autorizacije. Neki sistemi u zaštiti perimetra koriste i mikro i radiovalove radi bržeg upozoravanja na prijetnje.
Uređaji za videonadzor podržani videoanalitičkim softverom pomažu u nadziranju ljudi u javnom prostoru i preduzećima. Videonadzor s tehnologijom prepoznavanja lica koristi se u različitim područjima, uključujući graničnu kontrolu, organe reda te državne i javne službe. Tehnička sigurnost uključuje sisteme za kontrolu pristupa i provjeru identiteta, sisteme za zaštitu perimetra (radare i senzore), videonadzor, opremu za skeniranje i druge poput sistema za upravljanje objektima, reagovanje u hitnim slučajevima i upravljanje katastrofama.
Komercijalni sektor iznad ostalih vertikala
Komercijalni sektor uključuje osjetljiva područja, poput bolnica, stadiona, pozorišta, tržnih centara, ureda i bogomolja. Zaštita tih objekata iznimno je važna za sigurnost i ekonomiju svake zemlje. Ova izazovna okruženja moraju biti osigurana primjenom odgovarajuće tehnologije i pružanjem najboljih mogućih informacija donosiocima odluka. Ovakve kritične infrastrukture obično pokrivaju velika područja, pa otuda potreba za postizanjem potpune pokrivenosti i bolje operativne efikasnosti pokreće rast ove vertikale.
Sjeverna Amerika drži najveći udio
U sjevernoameričkoj regiji javno-privatna partnerstva i međunarodna saradnja doveli su do efikasne zaštite kritične infrastrukture. Prema Ministarstvu domovinske sigurnosti, 85% kritične infrastrukture SAD-a, od nafte i plina, bankarstva i finansija, transporta, komunalnih usluga do elektroenergetske mreže i odbrane, u vlasništvu je privatnog sektora, a ostatkom upravljaju javne kompanije. Nacionalni plan zaštite infrastrukture omogućuje državnim, regionalnim, saveznim, lokalnim i međunarodnim vladama da rade sa svojim privatnim partnerima na održavanju sigurnosti i efikasnom upravljanju rizicima u kritičnim infrastrukturama.
Glavni globalni proizvođači u domenu zaštite kritične infrastrukture koji su navedeni u izvještaju su: BAE Systems, Lockheed Martin, General Dynamics, Northrop Grumman, Honeywell, Airbus, Raytheon, Thales, Hexagon, Johnson Controls, Huawei, Optasense, Teltronic, Motorola Solutions, Axis Communications, Waterfall Security Solutions, Rolta, Scadafence, Tyco International, 3xlogic i Sightlogix.
