Skandal s Facebookom: hoće li stvari više ikada biti iste?

Sada već sa sigurnošću možemo potvrditi da je skandal vezan za neovlašteno dijeljenje podataka korisnika Facebooka ne samo najveća vijest u IT svijetu od početka 2018. nego da djeluje kao da mu nema kraja jer se svaki dan pojavljuju nove informacije koje ne idu u korist toj IT kompaniji

Izvor: Vesna Matić-Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Skandal je izbio nakon što je bivši direktor istraživanja u Cambridge Analytici Christopher Wylie za Observer magazin otkrio da je ta britanska konsultantska firma, čiji je vlasnik milijarder Robert Mercer, iskoristila lične podatke desetaka miliona glasača i korisnika Facebooka kako bi osmislila pobjedničku kampanju Donalda Trumpa. Facebook je dvije godine znao da je Analytica do podataka došla na neovlašten način, ali niko iz kompanije nije našao za shodno da obavijesti javnost o tome. Najnovije informacije govore da su ugroženi lični podaci čak 87 miliona korisnika Facebooka. Zbog toga ta društvena mreža podsjeća korisnike da izbrišu aplikacije koje više ne koriste, a počela je i s određenim promjenama kako se ovakav slučaj ne bi više ponovio.

Prebacivanje krivice

Aleksandr Kogan, istraživač i akademik s Univerziteta u Cambridgeu, našao se u samom centru ovog skandala. Upravo je on radio na prikupljanju podataka desetaka miliona korisnika Facebooka prije četiri godine. To je činio koristeći aplikaciju “This Is Your Digital Life”. Riječ je o kvizu za testiranje ličnosti. Kogan je prikupljene podatke kasnije proslijedio kompaniji Cambridge Analytica, koja je prvobitno potvrdila da ih je koristila kako bi kreirala reklame tokom izborne kampanje za Donalda Trumpa 2016. godine, da bi zatim negirala ono što je već izrekla. Kogan je kasnije za BBC Radio 4 izjavio da ga je Facebook iskoristio u toku ovog skandala. “Mislili smo da radimo nešto što je sasvim normalno. Smatram da me i Facebook i Cambridge Analytica u principu koriste kao žrtvenog jarca”, rekao je tom prilikom.

Sada je poznato da je Facebook između 2007. i 2014. godine omogućio i programerima pristup svojim socijalnim grafikonima (kartama mreža prijatelja njihovih korisnika, ličnim interesima i lajkovima). Iako se ovaj pristup trebao odnositi samo na spomenute podatke, u više različitih izvještaja je potvrđeno da je Facebook slabo nadgledao pristup tim podacima i provođenje dogovorenih aktivnosti, pa je od programera tražio da potpišu samo najjednostavniju saglasnost prije nego što bi ovi počeli prikupljati podatke.

Neophodna bolja zaštita

Zloupotrebu istih podataka kompanija je istraživala tek nakon što bi bila prijavljena. Ovo potvrđuje i informacija prema kojoj je skoro 64.000 stanovnika Novog Zelanda bilo pogođeno ovim skandalom, a samo je njih deset skinulo spomenuti kviz preko kojeg je Kogan prikupljao podatke. Ista stvar se odnosi i na Australiju. Kako prenosi The Guardian, iako je 311.127 Australaca zahvaćeno ovim skandalom, samo 53 građana te zemlje su učestvovala u kvizu odgovornom za nepropisno prikupljanje i korištenje ličnih podataka. Također se ispostavilo da je ukupno 2,7 miliona građana Evropske unije pogođeno neovlaštenim dijeljenjem njihovih podataka s Cambridge Analyticom. Upravo su ovakvi incidenti najbolji pokazatelj da su društvene mreže i internet u globalu potpuno zreli za uvođenje novih regulativa o zaštiti ličnih podataka kao što je GDPR, o kojem smo detaljno pisali u prošlom broju. Također, Kogan tvrdi da je tačnost prikupljenih podataka preuveličana: “U praksi, moja pretpostavka je da smo imali šest puta veću šansu da shvatimo sve pogrešno o nekoj osobi nego ono što je istina. Lično smatram da ciljanje na korisničkom nivou nije efikasan način korištenja ovakvih skupova podataka.”

Pad povjerenja

Kako prenosi Business Insider, nivo povjerenja koje su korisnici imali u Facebook kao kompaniju i svakodnevno korištenu društvenu mrežu značajno je opao nakon skandala s dijeljenjem podataka. Istraživanje Ponemon Instituta na 3.000 ispitanika pokazalo je da trenutno samo 27% ljudi vjeruje da bi Facebook zaštitio njihovu privatnost, što je znatan pad povjerenja u odnosu na prošlu godinu, kada je pozitivan stav imalo 79% korisnika te društvene mreže. Ovi najnoviji podaci podupiru rezultate do kojih je došao Business Insider Intelligence, u čijem Digital Trust izvještaju stoji da 81% korisnika Facebooka ima malo ili nimalo povjerenja u firminu posvećenost zaštiti njihovih ličnih podataka. Zanimljivo je i to da je ova studija pokazala da korisnici ovakve strahove osjećaju najviše kada se spomene Facebook, a manje kada je riječ o mrežama poput LinkedIna, Instagrama, Twittera, Snapchata i YouTubea.

I Apple se ustremio na Facebook

U kritikovanje događaja uključio se i direktor Applea Tim Cook nazvavši ovakav vid trgovine ličnim podacima invazijom na privatnost. Govoreći na forumu za razvoj u Pekingu, Cook je izjavio da je ovakvu situaciju neophodno zakonski regulisati te je detaljnije objasnio svoj stav. “Mogućnost da svako zna šta ste godinama pretraživali, ko su vaši kontakti, šta vam se sviđa, a šta ne i svaki intimni detalj vašeg života – s moje tačke gledišta ne bi trebala postojati”, istakao je Cook. Kasnije je u razgovorima za MSNBC i Recode rekao da je Apple, iako je mogao zaraditi gomilu novca da je monetizirao svoje korisnike, izabrao da to ne radi, jer smatra da je privatnost ljudsko pravo. Kada su ga novinari pitali šta bi on uradio da se našao na Zuckerbergovom mjestu, Cook je demonstrativno uzvratio da se on ne bi ni našao u takvoj situaciji, a to je ujedno bio i prvi put da je na direktan način spomenuo Zuckerberga tokom priče o zaštiti privatnosti. Međutim, ovakav Cookov stav nije nikakva novost. On je još 2014. godine isticao da Apple itekako brine o privatnosti svojih korisnika te da je privatnost osnovno ljudsko pravo i samim time spada u domen građanskih sloboda. Zuckerberg je u nekoliko navrata odgovorio na Cookove prozivke rekavši da samo zato što Facebook, za razliku od Applea, ne prodaje svoje usluge, ne znači da ne brine za svoje korisnike. Izjavio je da “ne bismo trebali dopustiti kompanijama koje naplaćuju svoje usluge da nas uvjere kako zbog toga više brinu o nama”. Uprkos Zuckerbergovom pokušaju da trenutnu situaciju predstavi u što boljem i po Facebook pozitivnijem svjetlu, stvari se ne prestaju zahuktavati. Tako #deletefacebook kampanja traje već neko vrijeme i poziva sve korisnike mreže da izbrišu svoje profile na toj društvenoj mreži, a kampanji se priključio i Brian Acton, suosnivač WhatsAppa, koji je prodat Facebooku 2014. godine.

Zuckerberg: “I moji podaci su među prikupljenima!”

Iako je prvobitno odugovlačio sa svjedočenjem, Zuckerberg se na kraju ipak morao pojaviti pred američkim Kongresom. Njegovo svjedočenje trajalo je punih deset sati i za to vrijeme je, prema mišljenju pojedinih medija i stručnjaka za govor tijela, propustio priliku da dobije “oprost slušalaca” budući da je djelovao “stoički i relativno bezosjećajno”. Tokom svjedočenja Zuckerberg je u jednom trenutku obećao senatorima da će Facebook ubuduće više raditi na sigurnosti podataka i sprečavanju njihove zloupotrebe. “Nismo učinili dovoljno da spriječimo zloupotrebu ovih alata. Nismo dovoljno sagledali našu odgovornost, a to je bila velika greška. To je bila moja greška i žao mi je”, izjavio je tom prilikom Zuckerberg. Kako bi opravdao ono što se desilo, Zuckerberg je pred senatorima rekao da su se i njegovi lični podaci našli među prikupljenim podacima te da je i njih zloupotrijebila Cambridge Analytica. Na saslušanju je jedan od senatora pitao Zuckerberga zašto jednostavno ne pređe na novi sistem u kojem bi svoje usluge naplaćivao korisnicima umjesto da ih koristi za ciljani marketing, odnosno reklamiranje. Na to je Zuckerberg odvratio kako u firmi smatraju da je servis koji finansiraju reklame u skladu s njihovom misijom, ali je ostavio mogućnost da jednom počnu pružati i plaćene usluge. Međutim, naglasio je da će uprkos tome uvijek postojati “besplatna verzija Facebooka”.

Posljedice se već osjete

Prije ovog slučaja Facebook je istraživao mogućnosti dijeljenja podataka svojih korisnika sa zdravstvenim ustanovama, koje bi one koristile za donošenje bitnih odluka vezanih za pacijente. Naprimjer, bolnica bi mogla odlučiti da pošalje kućne njegovatelje pacijentima koji, prema podacima s njihovih Facebook profila, nemaju rodbinu ili prijatelje blizu sebe. U svjetlu ovog skandala, međutim, društvena mreža je privremeno obustavila dalji rad na ovom projektu kako bi osmislila bolje načine zaštite podataka. Slično kao i u aktuelnom slučaju, Facebook nije pridavao mnogo pažnje tome da li bi korisnici trebali biti obaviješteni o ovoj praksi ili ne. Iako trenutno uživa veće povjerenje svojih korisnika od Facebooka, Instagram (inače u vlasništvu Facebooka) odlučio je znatno ograničiti količinu podataka koji se mogu prikupiti preko vanjskih aplikacija. Također, Cambridge Analytica je suspendovala svog direktora Alexandera Nixa, koji je u trenutku pisanja teksta, slično kao i Zuckerberg u SAD-u, odugovlačio s pojavljivanjem pred komisijom Britanskog parlamenta. Vodstvo kompanije je razotkriveno u snimku britanske televizije Channel 4, u kojem se, između ostalog, govorilo o potrebi profiliranja ljudi radi ubacivanja efikasnih poruka na internetu. Ovaj skandal je natjerao ljude da se počnu pitati da li i ostale društvene mreže rade ono što je uradio Facebook, što je barem jedna pozitivna stvar proizašla iz čitave situacije.

Neovlašteno prikupljanje podataka uobičajena pojava?

Aleksandr Kogan tvrdi da su ga iz Cambridge Analytice sve vrijeme uvjeravali kako “hiljade, možda i deseci hiljada aplikacija rade istu stvar” te da je to što on radi “prilično normalan način upotrebe podataka s Facebooka”. U skladu s tim, sličnih incidenata ne manjka, a jedan od zanimljivijih iz nedavne prošlosti jeste slučaj američkog proizvođača audioopreme Bose. Protiv te kompanije prošle godine je pokrenuta tužba zato što je posredstvom svoje aplikacije prikupljala podatke o slušalačkim ukusima i navikama svojih korisnika. Budući da ljudi osim muzike slušaju i političke emisije, ti podaci su služili za profiliranje korisnika, a Bose ih je neovlašteno prosljeđivao marketinškoj kompaniji segment.io.