Intervju: Branko Slak, predsjednik Komore za razvoj slovenske privatne sigurnosti

Važna prekretnica za razvoj privatne sigurnosti u Republici Sloveniji je osnivanje Komore profesionalnih sigurnosnih poduzeća 1993. godine, te stupanje na snagu prvog Zakona o privatnoj sigurnosti i obaveznoj organizaciji službe sigurnosti, što je značajno utjecalo na profesionalni razvoj industrije

Razgovarao: Damir Muharemović

E-mail: redacija@www.asadria.com

a&s Adria: Gospodine Slak, možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima?

Slak: Kao što znate, ja sam predsjednik Komore za razvoj slovenske privatne sigurnosti. Na toj sam dužnosti još od 2010. godine, kada sam prvi put izabran za predsjednika, a trenutno sam u svome trećem mandatu. Prije izbora za predsjednika Komore obavljao sam više poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Slovenije, tačnije policiji Republike Slovenije. Inače, diplomirao sam na Pravnom fakultetu u Ljubljani, a nakon školovanja završio sam stručnu obuku na Okružnom sudu u Ljubljani, gdje sam položio i pravosudni ispit.

a&s Adria: Slovensko tržište sigurnosti prolazilo je kroz više faza od 90-ih godina. Koje su bile važne prekretnice za industriju sigurnosti te zemlje?

Slak: Važna prekretnica za razvoj privatne sigurnosti u Republici Sloveniji zasigurno je osnivanje Komore profesionalnih sigurnosnih poduzeća 1993. godine, koja je imala cilj da kombinuje sve faktore privatne sigurnosti i čini sve što je neophodno za razvoj zakonodavstva sigurnosne industrije. Osim toga, 1994. godine stupio je na snagu i prvi Zakon o privatnoj sigurnosti i obaveznoj organizaciji službe sigurnosti, što je značajno utjecalo na profesionalni razvoj industrije i Komore, koja je tada preimenovana u Komoru za razvoj slovenske privatne sigurnosti. Nakon usvajanja ovog zakona privatni sektor sigurnosti u Republici Sloveniji se profesionalizirao i mogu slobodno reći doživio veliki razvoj. Neophodno je istaknuti i 2011. godinu, kada je stupio na snagu i danas važeći Zakon o privatnoj sigurnosti, koji je donio dosta noviteta i uspostavio polazne tačke za profesionalan razvoj fizičke i tehničke zaštite.

a&s Adria: Kakvu je ulogu u razvoju tržišta imala Komora za razvoj slovenske privatne sigurnosti? Na šta ste posebno ponosni? Jeste li naišli na razumijevanje vlade prilikom rada na zakonskim regulativama?

Slak: Komora za razvoj slovenske privatne sigurnosti igrala je i danas igra važnu ulogu u razvoju normativne regulative pojedinih područja u sektoru privatne sigurnosti, kao i u izradi stručnih preporuka za obavljanje pojedinačnih vrsta aktivnosti. Komora je aktivna i u razvoju tržišta privatne sigurnosti u smislu pripreme smjernica ili preporuke za javne nabavke usluga privatne sigurnosti.

a&s Adria: Na čemu trenutno radite i šta namjeravate realizirati u skorijoj budućnosti? 

Slak: Trenutno radimo na nekoliko projekata. Za nas je u ovom trenutku jako značajan rad na izmjenama Smjernica za javne nabavke usluga privatne sigurnosti. Radimo na izmjenama nekoliko propisa koji se prvenstveno odnose na područje privatne i sigurnosti javnih događaja, rada sigurnosnih i kontrolnih centara, izdavanja stručne literature iz područja zaštite ljudi i imovine i udžbenika o krivičnim djelima i kriminalistici općenito.

a&s Adria: Koliko je u Sloveniji firmi koje posluju na tržištu sigurnosti, a koliko licenciranih zaštitara o kojima Komora vodi brigu?

Slak: Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u Sloveniji je trenutno licencirano 145 firmi privatne zaštite i 6.333 pripadnika sigurnosnog osoblja.

a&s Adria: Šta su najveći problemi slovenskih sigurnosnih kompanija i kako ih riješiti? Jesu li to ispodprosječne plate i narušavanje kvaliteta zarad cijene? Kakav je status zaštitara u odnosu na EU i zemlje Jadranske regije?

Slak: Sa sigurnošću mogu reći da je trenutno najveći problem svih slovenskih sigurnosnih kompanija nedostatak zaštitara, odnosno njihova velika fluktuacija. Problem je direktno povezan s trenutnom situacijom i rastom privrede u Republici Sloveniji. Imamo situaciju da zaštitari s dodatnim kvalifikacijama sve više idu na posao u privredni sektor, s obzirom na to da su plate veće. To je slučaj i u drugim zanimanjima, pa možemo reći da je status zaštitara u Republici Sloveniji u potpunosti uporediv sa statusom njihovih kolega u Evropskoj uniji.

a&s Adria: Možemo li reći da je prisutan veliki odliv radnika u sektoru fizičke sigurnosti, kao i visokokvalificirane radne snage u zemlje Evropske unije? Imate li neke podatke o tom trendu, smatrate li da će taj odliv znanja i iskustva postepeno narušiti kvalitet usluga sigurnosti?

Slak: Vidite, problem odlaska zaštitara iz Slovenije u zemlje EU sigurno postoji. Ali, budući da nije riječ o velikom broju slučajeva, ne možemo reći da je to trenutno neki veliki problem. Dakle, ipak je riječ o manjem broju zaštitara.

a&s Adria: Koliko je u promociji vašeg rada i povezivanju sa svim učesnicima na tržištu važna saradnja s našim magazinom a&s Adria, naročito kada je riječ o promovisanju slovenskih iskustava ostatku regije? 

Slak: Svakako da jeste. Na uspješnoj promociji poslova i aktivnosti privatne zaštite u Republici Sloveniji također možemo biti zahvalni i vašoj a&s Adriji. Mogu reći da je vaš magazin profesionalan i cijenjen u industriji privatne sigurnosti, a vaši tekstovi su zaista profesionalna refleksija stvarne situacije na koju se čitalac uvijek može osloniti.

a&s Adria: Ove godine u Sloveniji se održava i Adria Security Summit, najveća regionalna konferencija i izložba sigurnosti. Vi ste od početka učestvovali u organizaciji. Iz Vašeg ugla, šta je najveća važnost Adria Security Summita za tržišne igrače? Mislite li da će doprinijeti daljem razvoju slovenskog tržišta sigurnosti?

Slak: Adria Secuity Summit od izuzetne je važnosti kako za cijeli region tako i za tržište slovenske privatne zaštite. Ove godine u septembru Summit će se održati u Ljubljani. Ubijeđen sam da su odgovorni u firmama za privatnu zaštitu sigurni da je konferencija i sajam sigurnosti u okviru Adria Secuity Summita odlična prilika za analizu situacije na tržištu privatne zaštite, razvoj struke i ostvarivanje novih kontakata i saradnje.

a&s Adria: Od posebne je važnosti za svaku komoru rad na zakonima koji će urediti ovu oblast. Recite nam nešto više o procesu usklađivanja s regulativama Evropske unije? Kako je tekao taj proces, šta ste uspjeli uraditi do sada. Šta biste savjetovali partnerskim organizacijama iz zemalja regije koje još nisu ušle u EU? 

Slak: Zakonodavstvo je u nadležnosti svake države članice Europske unije. Naravno, neophodno je da svaka članica EU  svoje propise uskladi s propisima EU. S obzirom na to da je Republika Slovenija već prije ulaska u EU u svoje zakonodavstvo ugradila i regulative Evropske unije, mogu reći da je proces usklađivanja bio prilično jednostavan. Na području privatne sigurnosti mi smo u još važećem aktu iz 2011. godine unijeli sve odredbe propisane evropskim zakonodavstvom, posebno u pogledu slobodnog kretanja osoba, radne snage, roba i usluga unutar EU. Osim toga, preuzeli smo cjelokupnu Uredbu o prekograničnom gotovinskom saobraćaju, u okviru koje smo provodili i obuku pružalaca ovih usluga.