Uskoro primjena strogog evropskog zakona za velike online platforme
Evropska komisija objavila je listu 19 veoma velikih online platformi (VLOP) koje će od ljeta morati poštivati izuzetno stroge zahtjeve novog Zakona o digitalnim uslugama Evropske unije.
Sedamnaest mreža i dva velika pretraživača morat će brzo uklanjati nelegalni sadržaj, osigurati da maloljetnici ne budu ciljani personaliziranim oglasima i ograničiti širenje dezinformacija i drugog štetnog sadržaja.
Da bi po kriterijima Evropske komisije društvene mreže ili pretraživači dobili status VLOP-a, trebaju imati najmanje 45 miliona aktivnih korisnika mjesečno u Evropskoj uniji.
“Cijela logika naših pravila je osigurati da tehnologija služi ljudima i društvima u kojima živimo, a ne obrnuto. Zakon o digitalnim uslugama će donijeti značajnu transparentnost i odgovornost platformi i pretraživača te dati korisnicima veću kontrolu nad njihovim životom na mreži”, rekla je Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Komisije.
Na listi VLOP-a (Very Large Online Platforms) su: Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Bing, Booking.com, Facebook, Google, Google Maps, Google Play, Google Shopping, Instagram, LinkedIn, Pinterest, Snapchat, TikTok, Twitter, Wikipedia, YouTube i Zalando.
Novi propisi obavezuju kompanije da obavijeste korisnike zašto im se preporučuje određeni sadržaj i omoguće im da odbiju preporuke na osnovu profilisanja. Korisnici će lako moći prijaviti nezakonit sadržaj. Kompanije će morati prestati korisnicima prikazivati oglase na osnovu osjetljivih podataka kao što su religijsko i političko opredjeljenje. Sadržaj koji generiše vještačka inteligencija, kao što su deepfake videosnimci i fotografije, morat će biti označen.
Kompanije će također morati provoditi godišnje procjene rizika koje njihove platforme predstavljaju u nizu pitanja kao što su javno zdravlje, sigurnost djece i sloboda izražavanja.
Reviziju platformi će vršiti eksterne firme, a tim Evropske komisije imat će pristup njihovim podacima i algoritmima. Ukoliko pravila budu prekršena, novčane kazne bi mogle dostići i do 6% globalnog godišnjeg prometa kompanija, a u veoma ozbiljnim slučajevima platforme bi mogle biti privremeno zabranjene u Evropskoj uniji.
