28 Jula, 2026
image
Home Blog Full WidthPage 328

Evolucija upravljanja poslovnim podacima uz internet stvari

Trenutno je video najveći generator velikih podataka na svijetu. S obzirom na brzo prikupljanje podataka, industrija mora pomoći organizacijama da pohrane, analiziraju i iskoriste one koji su za njih najvažniji. Budući da upotreba videa raste velikom brzinom, postoji sve veća potreba za rješenjima koja podržavaju veće sigurnosne i IoT instalacije
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

U današnjem svijetu velikih podataka i interneta stvari (IoT) upravljanje poslovnim podacima je važnije nego ikada. S obzirom na njihovu količinu, neophodno je da ih kompanije pravilno pohranjuju, upravljaju njima i štite ih. U prvom kvartalu 2018. svjetsko tržište sistema za pohranu poslovnih podataka poraslo je za 34,4 posto i dostiglo vrijednost od 13 milijardi dolara, navodi International Data Corporation (IDC). Potražnja za javnim resursima u oblaku i globalnom poslovnom infrastrukturom navode se kao dva važna pokretača novih ulaganja u sisteme pohrane poslovnih podataka. Osim toga, sve veća je i količina digitalnih podataka, što prati rast broja pametnih telefona, laptopa i tableta. Kako se navodi u izvještaju MarketsandMarketsa, uspon tržišta interneta stvari (IoT) potiče rast sistema za pohranu podataka nove generacije.

„Činjenica je da veliki podaci, sigurnosne i IT aplikacije generišu ogromne količine sigurnosno osjetljivih podataka. Pohrana i zaštita tih podataka su zbog toga postali prioritet“, kaže Brandon Reich, zamjenik direktora za sigurnost i internet stvari u kompaniji Pivot3. „Trenutno je video najveći generator velikih podataka na svijetu. S obzirom na brzo prikupljanje podataka, mi kao industrija moramo pomoći organizacijama da pohrane, analiziraju i iskoriste podatke koji su za njih najvažniji. Budući da upotreba videa raste velikom brzinom, postoji sve veća potreba za rješenjima koja podržavaju veće sigurnosne i IoT instalacije od 500 terabajta ili više. Te platforme nude performanse, otpornost, skalabilnost i jednostavnost upotrebe po nižoj cijeni za velika okruženja od bilo kojeg drugog poslovnog rješenja“, objašnjava Reich. On napominje da rješenja koja su dizajnirana za okruženja koja intenzivno koriste podatke, kao što su IP videonadzor i poslovne IT aplikacije, predstavljaju idealan izbor za zaštitu i bolju dostupnost kritičnih podataka za potrebe videonadzora.

Opcije za pohranu podataka
Kada je riječ o tipovima sistema pohrane podataka dostupnih na tržištu, tu postoji nekoliko opcija. Ona se kreću u rasponu od lokalnih rješenja, uključujući direktnu pohranu podataka (DAS), mrežnu pohranu (NAS) i mreže za pohranu (SAN) do pohrane podataka u oblaku. Postoje i različiti mediji za skladištenje poput HD i SDD diskova, koji su također podijeljeni po različitim kapacitetima u zavisnosti od scenarija primjene. „Svako od ovih rješenja ima svoje prednosti u zavisnosti od potreba. No, organizacije koje razmišljaju dugoročno već znaju da ne postoji univerzalno rješenje za sve probleme. Organizacije moraju razumjeti svoje trenutne i buduće potrebe na osnovu vlastitog korištenja podataka i rasta njihove količine. One to moraju raditi kako bi izgradile infrastrukturu s najboljom kombinacijom rješenja“, objašnjava Bob Yang, zamjenik direktora prodaje u APAC regiji u kompaniji Seagate Technology.

S obzirom na tip pohrane za različite vidove primjene, Yang navodi da tu ne postoji univerzalno pravilo, naročito jer živimo u vremenu kada se načini kreiranja i upotrebe podataka stalno mijenjaju. Sa širom primjenom novih tehnologija kao što su internet stvari, vještačka inteligencija (AI) i rubno računarstvo u različitim sektorima, tržište svjedoči kontinuiranom prelasku na pohranu u oblaku. „Javlja se i stalni rast količine podataka pohranjenih u kontrolnim i centrima za poslovne podatke. Oni su dio rastuće globalne sfere podataka, od kojih će mnogi od njih biti bazirani u oblaku. Pri tome se procjenjuje da će se količina podataka obrađenih u javnim centrima podataka u oblaku udvostručiti i skočiti na 26 posto do 2025. godine“, kaže Yang.

To govori da će organizacijama biti potrebna infrastruktura za upravljanje podacima koja ih može čuvati na duže staze, a istovremeno zaposlenicima i korisnicima omogućiti brz pristup i dobre performanse. „Organizacije moraju izgraditi svoju centralnu arhitekturu za računarstvo u oblaku kako bi generisale, pohranjivale i osiguravale ogromnu količinu podataka. To se mora raditi uz istovremeno jačanje vlastitih sposobnosti obrade i analize podataka na rubu mreže (edge)“, dodao je Yang. Iako su tradicionalni veliki centri podataka već više od pola stoljeća glavni oslonac računarskih mreža, cjelokupna obrada transakcija izvršava se u centraliziranoj jezgri. Ti trendovi znače da će organizacije sve češće dodavati rubne elemente tom ključnom jezgru, smatra Yang. „Sistemi kojima se upravlja preko ruba mreže će raditi zajedno s oblakom i model velikog centra podataka će nastaviti napredovati i ostati ključan za sve vrste poslovanja“, kaže on.

Od malih i srednjih do velikih preduzeća
Mala i srednja preduzeća (MSP) imaju znatno drugačije potrebe za pohranom od većih kompanija. Čak i kratka Google pretraga za pojam “pohrana podataka za MSP” ponudit će veliku količinu informacija o rješenjima u oblaku, i to zbog njihove isplativosti i fleksibilnosti. Ipak, Reich objašnjava da postoje i druge tehnologije za mala i srednja preduzeća koje vrijedi razmotriti. „Dostupna su i konvergentna infrastrukturna rješenja dizajnirana za MSP okruženja. Ti sistemi nude visoke performanse pohrane i serversku infrastrukturu za maksimalno 200 videonadzornih kamera. Sve je omogućeno po cijeni konkurentnoj onoj za direktnu pohranu, koja se obično koristi u aplikacijama s mrežnim videosnimačima srednje veličine“, navodi Reich i dodaje: „Najzanimljivije je to da su sistemi koji nude IT funkcije obično dostupni u kombinaciji sa sistemima namijenjenim isključivo preduzećima. Naprimjer, sistemska arhitektura osigurava pristup pohrani za sve kamere, bez obzira na fizičku lokaciju, dok ugrađeni serverski failover sistem štiti snimanje i funkcionalnost u slučaju hardverskih kvarova.“

Yang vjeruje da budućnost leži u rubnom računarstvu i oblaku, koji će zajedno pomoći kompanijama da brže donesu odluke i povećaju produktivnost, efikasnost i zadovoljstvo klijenata. „Kako preduzeća povećavaju ulaganja, ona moraju posjedovati odgovarajuće okruženje kako bi izašla na kraj s velikim rastom količine podataka i pratećih troškova. Sve veći broj kompanija će zahtijevati niže latencije i vrhunske performanse jer postaju prave digitalne i inteligentne organizacije“, smatra on. Mišljenja je da će organizacije sve više zahtijevati efikasna rješenja za pohranu podataka koja su u stanju razdvojiti važne podatke od nevažnih bitova budući da svi podaci ne mogu biti istovrijedni. „Nepostojanje mogućnosti razlikovanja važnih i značajnih podataka koje kompanija može analizirati ili pohraniti može značajno smanjiti produktivnost poslovanja i povećati troškove. Kompanije bi se trebale zapitati prikupljaju li kvalitetne podatke i jesu li u stanju to učiniti jednim smislenim procesom u svojim organizacijama“, smatra Yang.

Problematika pohrane
„IT rješenja transformirala su tržište sistema pohrane i učinila informacijske tehnologije važnijim segmentom videonadzora i sigurnosne politike nego ikada ranije. Zbog toga integratori moraju biti educirani o vrijednosti IT rješenja kako bi se osiguralo da ona mogu zadovoljiti potrebe za prikupljanjem podataka. Poznavanje IT rješenja pomaže liderima na tržištu sigurnosti da bolje razumiju ponešto zastrašujući svijet IT tehnologija i centara podataka i bolje se pripreme za budućnost“, smatra Reich. Jedan od najvećih izazova na današnjem tržištu je činjenica da su tradicionalna rješenja za velike sigurnosne sisteme obično veoma skupa. Korištenjem komercijalnih mrežnih videosnimača moguće je smanjiti te troškove. „Međutim, tim sistemima nedostaju otpornost, skalabilnost, jednostavnost upotrebe i napredne funkcije potrebne modernim videonadzornim okruženjima. Mi u kompaniji Pivot3 smanjujemo složenost velikih okruženja za video, upravljanje sigurnošću i pohranu hostujući softver za upravljanje videom, sigurnosne aplikacije i pohranu na modularnom skalabilnom uređaju. To značajno snižava troškove i nudi veću gustoću rasporeda ormara za više videoinstalacija, uz najnižu cijenu na tržištu za skalabilnu videonadzornu infrastrukturu“, kaže Reich. Pored ulaganja u odgovarajuću infrastrukturu, organizacije se moraju pobrinuti da njihova rješenja za upravljanje podacima budu zaštićena od potencijalnih incidenata. Do 2025. godine gotovo 90 posto svih podataka zahtijevat će određeni nivo sigurnosti. Ipak, manje od polovine će biti zaštićeno, navodi se u istraživanju IDC-a.

„Povreda podataka može imati katastrofalne posljedice na više načina: može onemogućiti poslovanje, otkriti ključne poslovne tajne i još mnogo toga. Štaviše, uz potrebu za obradom podataka u realnom vremenu, hakerski napad može zaustaviti operacije i tako pokrenuti domino efekt. Sigurnost podataka nije ni čisto tehnički zadatak jer zahtijeva kombinirani napor organizacija i svih zaposlenika. IT i sigurnosni profesionalci moraju kontinuirano primjenjivati metode koje potiču zaposlenike da prate najbolje prakse, uz paralelno naglašavanje potrebe za sigurnošću. Nije dovoljno da samo zaštitite servere, jer je u umreženom svijetu sigurnost podataka povezana sa serverima u istoj mjeri kao i s krajnjim tačkama koje kreiraju podatke“, kaže Yang.

Najfleksibilnija rješenja za pohranu poslovnih podataka
Fleksibilna rješenja za pohranu podataka nude brojne prednosti, ali njihova implementacija mora zavisiti od potreba organizacija. Prema Yangu, odluka o odabiru najfleksibilnijeg rješenja za pohranu zavisi od razumijevanja poslovne vrijednosti podataka i potreba organizacije. Ta svijest će pomoći da se utvrdi najbolji plan za pohranu za konkretnu organizaciju, bilo da je riječ o kombinaciji lokalne ili cloud pohrane, ili, ako je to efikasnije, izgradnji vlastitog centra podataka. „Kako svaka organizacija danas bazira rad na podacima, oni mogu brzo rasti do ogromnih količina. Organizacije se zbog toga sve više okreću rješenjima za pohranu u oblaku zbog njihove fleksibilnosti, agilnosti i skalabilnosti“, kaže on. Međutim, važno je razumjeti da se ne mogu baš svi podaci pohraniti u oblaku. Kako bi se ova kompleksnost smanjila i nastavilo korištenje podataka, razvija se nova infrastruktura, odnosno višeslojna arhitektura, koja povezuje oblak, rub mreže, internet stvari (loT) i tradicionalne centre podataka. „To omogućava organizacijama da iskoriste prednosti oblaka kada to najviše odgovara količini radnog opterećenja. To ide u kombinaciji s lokalnim rješenjima koja su sigurnija, nude strukture upravljanja podacima usklađene s poslovanjem i omogućavaju organizacijama da se usklade s lokalnim propisima o podacima“, navodi Yang.

Razlike između pohrane podataka za kompanije i pametne gradove
Yang objašnjava i razliku između pohrane podataka za potrebe kompanija u odnosu na onu za pametne gradove. Aplikacije za pametne gradove oslanjaju se na različite vrste podataka. Najviše ih otpada na integrisane podatke zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, internetu stvari (loT) i 5G tehnologijama. On naglašava da efikasnost tih tehnologija u velikoj mjeri zavisi od obrade u realnom vremenu i analitike, što pomaže da se izvuče vrijednost iz svih prikupljenih podataka. Povećana potreba za dostupnošću podataka u realnom vremenu stavit će veći fokus na brzinu i nižu latenciju pohrane na rubu mreže u kompanijama, kao i na njenim krajnjim tačkama. „Zahvaljujući širenju pametnih gradova, rastu interneta stvari, vještačkoj inteligenciji i 5G tehnologiji, javlja se povećana potražnja za obradom podataka u realnom vremenu na svakom nivou. Prema IDC-ovoj studiji ʻEra podataka 2025ʼ, koju sponzoriše Seagate, za šest godina će gotovo 20 posto podataka biti kreirano u realnom vremenu. Kompanije već rade na tome, ali ima još mnogo toga da se uradi imajući u vidu njihovu količinu i brzinu rasta“, kaže on. Kako se tehnologija pohrane nastavlja razvijati, paralelno s njom evoluiraju i potrebe kompanija. Zahtjevi za fleksibilnim, skalabilnim i fleksibilnim sistemima za pohranu bit će sve češći, ali će s njima rasti i potražnja za obradom podataka u realnom vremenu i većom sigurnošću.

Održan Secutech: Inteligentna rješenja više nisu ograničena samo na sigurnost

Okončano je još jedno izdanje Secutecha u Taipeiju. Uz četiri paralelno organizovana događaja, sajam je od 8. do 10. maja ugostio 335 izlagača iz sigurnosti, mobilnosti, pametnih zgrada, cyber sigurnosti i zaštite od požara
Priredila: redakcija a&s Adrije
E-mail: redakcija@asadria.com

Zahvaljujući širenju interneta stvari (IoT), mogućnosti integracije sigurnosnih proizvoda i različitih procesa, poput onih za upravljanje zgradama, sada su znatno veće. Uz svijest o tome, ovogodišnje izdanje Secutecha predstavljalo je mnogo više od poslovne platforme za sigurnosne proizvode. Zapravo, dva od četiri paralelna događaja u okviru sajma: Mobility i SMABIoT, nisu kupcima predstavili samo sigurnosna rješenja već i proizvode kao što su sistemi za pametne zgrade i upravljanje voznim parkom. Regina Tsai, zamjenica generalnog direktora u kompaniji Messe Frankfurt New Era, govorila je o pozitivnim reakcijama na raznolikost predstavljenih proizvoda: „Zadovoljstvo nam je što smo u posljednja tri dana ugostili 19.956 posjetilaca, uključujući sistem-integratore, konsultante i distributere iz Azije i šire. Reakcije su ohrabrujuće. Posjetioci hvale sajam jer predstavlja kompletan lanac proizvoda u različitim sektorima, od sveobuhvatnog nadzora i sistema kontrole pristupa do sigurnosnih podsistema i pojedinačnih komponenti kao što su objektivi za kamere.“

Platforma za povezivanje
Secutech je platforma za povezivanje međunarodnih kupaca s tajvanskim ponuđačima naprednih rješenja i kao takvog su ga prepoznale i tamošnje vlasti, koje ga tretiraju kao pozitivnu snagu za lokalnu sigurnosnu industriju. U govoru na ceremoniji otvaranja sajma predsjednica države Tsai Ing-Wen kazala je da je Secutech pomogao u promociji tajvanskih inovacija u svijetu: „Drago mi je što vam se mogu pridružiti na ovom događaju. Tu ću saznati kako se AI i IoT tehnologije mogu koristiti u svakodnevnom životu za prevenciju katastrofa. Ovdje se okupljaju industrijski igrači iz cijele jugoistočne Azije kako bi razgovarali o razvoju pametnih aplikacija i proizvoda. Sajam je prilika da se svijetu pokaže inovativna i snažna strana Tajvana. Zajedničkim naporima vlade i industrije, sektor interneta stvari je prošle godine dostigao vrijednost od preko 28 milijardi dolara. U međuvremenu, sigurnosna industrija je otvorila tržišta dodane vrijednosti i ostvarila izvoz veći od 1,7 milijardi dolara.“

Nove mogućnosti za više sektora
Trinaest tematskih zona i paviljona raspoređeno je na 20.215 kvadratnih metara izložbenog prostora. Sajam je ponudio mogućnost nabavke softvera za AI, usluga u oblaku, sistema kontrole pristupa i IoT sigurnosti i još mnogo toga. Jedna od brojnih tema za razmjenu mišljenja između izlagača i posjetilaca sajma bila je konvergencija. Tony Luce, direktor prodaje, marketinga i poslovnog razvoja u Network Optixu, govorio je o tome kako nove internetske tehnologije smanjuju jaz između sektora i kreiraju više poslovnih prilika. „Tradicionalno, tehnologija videonadzora bila je vlasnički zaštićena, ali zbog rasta usluga u oblaku i web-platformi u posljednjih pet godina, danas vidimo mnogo više interoperabilnosti. Sada ima više mogućnosti za integraciju, a i same integracije su brže i lakše. Do konvergencije uglavnom dolazi jer je, naprimjer, granica između jednog proizvoda za maloprodajnu analitiku i sigurnosnog proizvoda postala vrlo tanka. Možete koristiti istu tehnologiju da postignete dva različita cilja“, kazao je Luce. On je još istakao da je Secutech za njega dobro mjesto za saradnju s partnerima i informiranje tržišta o novim rješenjima, pogotovo jer nudi dosta hardverskih rješenja i OEM mogućnosti. Na paralelnom događaju nazvanom Mobility, Joseph Huang, menadžer prodaje u Vecowu, iznio je slične stavove o važnosti sajma: „Mi smo lokalna firma i prvi put izlažemo na paralelnom događaju posvećenom mobilnosti. Sajam nam daje mogućnost da se sretnemo s važnim međunarodnim kupcima i sistem-integratorima i podijelimo s njima nove informacije o našim proizvodima.“

Kupci cijene raznovrsnost proizvoda
Sa četiri paralelna događaja, sajam je ponudio mnoštvo prilika za međusektorsku razmjenu i integraciju. Posjetioci su imali priliku upoznati se sa širokom lepezom proizvoda: od nadzornih kamera, sistema za kontrolu pristupa i policijske opreme do GPS sistema za praćenje, kamera u vozilu i opreme za gašenje požara. „Na sajam sam došao jer tu mogu pronaći niz komponenti, softverskih rješenja i opcija za integraciju za automatizaciju i sigurnost domova“, kaže Michael Bell, predsjednik i izvršni direktor japanske kompanije Inter-Tel. On je na sajam došao kako bi prisustvovao SMABIoT-u. Njegove stavove dijeli i Amon Bazongo, suosnivač i direktor firme Yanfoma iz Ruande. „Moja firma pruža IT usluge i imamo klijente koji su od nas tražili da uradimo integraciju sa sistemima kontrole pristupa. Susreo sam se s predstavnicima nekoliko tajvanskih kompanija, uključujući i one koji su me pozvali u svoj ured nakon sajma. Ovakve interakcije pomažu u izgradnji povjerenja“, kaže on.

Program Fringe
Pored mogućnosti uspostavljanja kontakata i nabavke opreme, posjetioci su imali priliku da se educiraju o novim tržišnim trendovima tokom trodnevnog sajamskog programa nazvanog Fringe, posvećenog edukaciji tržišta o trendovima u oblasti AI-ja i IoT-a koji su relevantni za sigurnost i upravljanje objektima, transportom i kriznim situacijama. Svaki paralelni događaj poslužio je kao domaćin za više zasebnih foruma i seminara, s temama koje se kreću u rasponu od inovacija u oblasti interneta stvari s blockchainom (BIoT) i budućih trendova u transportu pomoću IoT-a do primjene vještačke inteligencije u oblasti sigurnosti i upravljanja kriznim situacijama. Iako je vladao veliki interes za predstavljanjem novih mogućnosti primjene za AI i IoT, to nisu bile jedine tehnologije o kojima se razgovaralo na seminarima i forumima. Vince Kuo, izlagač na seminaru o hladnim lancima snabdijevanja u Aziji, naveo je da se RFID tehnologija može koristiti i u različitim tržišnim vertikalama: „Ranije je naša kompanija GIGA-TMS koristila RFID tehnologiju isključivo za sigurnosne svrhe. Međutim, ona se može koristiti na više različitih načina, tako da smo je počeli koristiti i u svrhu nadzora i praćenja u logistici hladnog lanca“, rekao je on. Treba reći da je ovogodišnji Secutech još jednom ispunio očekivanja te da mnogi s nestrpljenjem broje dane do naredne smotre, koja će se održati od 22. do 24. aprila 2020. godine.

Intervju: Maja Bojčevska Gjorgjijevska, generalna menadžerica, OSA Obezbeduvanje

OSA je profesionalnim pristupom i visokim kriterijumima u radu od osnivanja do danas uspela da se izgradi kao brend u obezbeđenju u Severnoj Makedoniji. Imamo široku paletu usluga, orijentisanih prema potrebama klijenata, te više od 500 radnih mesta i dve decenije rada iza sebe
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospođo Bojčevska Gjorgjijevska, menadžerica ste OSA-e, makedonske kompanije u sektoru privatne sigurnosti. Recite nam nešto o sebi?
Bojčevska Gjorgjijevska: Funkciju generalne menadžerke OSA-e oficijelno obavljam već četvrtu godinu. U ukupnom radu firme, u određenim segmentima, bila sam uključena od samog početka jer je OSA porodična firma koju je moj otac – izuzetan poznavalac i priznati profesionalac u sektoru bezbednosti – osnovao pre 20 godina. Ja imam tu čast i privilegiju da kao druga generacija u upravi naše firme nastavim i unapredim ono što je moj otac stvorio. Iako je moj obrazovni i profesionalni razvoj na početku karijere bio u pravu i advokaturi, pronašla sam način da sve znanje i iskustvo primenim i nadogradim u sektoru privatne bezbednosti.

a&s Adria: Koliko OSA ima zaposlenih, koliko objekata osiguravate i koji su vaši najznačajniji klijenti, najvažnije prekretnice i reference?
Bojčevska Gjorgjijevska: OSA je firma koja je profesionalnim pristupom i visokim kriterijumima u radu od osnivanja do danas uspela da se izgradi kao brend u obezbeđenju u Makedoniji. Imamo široku paletu usluga, orijentisanih prema potrebama klijenata, te više od 500 radnih mesta i dve decenije rada. Najveća potvrda uspeha za mene je saradnja sa stabilnim i ozbiljnim firmama, kao i s najvećim bankama u zemlji, koje su naši klijenti više od 15 godina. Dugo godina obezbeđujemo najveće trgovinske centre, poznate građevinske firme, velike industrijske objekte itd. OSA nudi sve usluge privatnog obezbeđenja, kao i fizičko obezbeđenje objekata i osoba, video-monitoring, moto-patrolno obezbeđenje, transport novca i dragocenosti te projektovanje, instaliranje i održavanje sistema tehničke zaštite.

a&s Adria: Po čemu se Vaša kompanija ističe?
Bojčevska Gjorgjijevska: Za nas je bitno da pažljivo odaberemo s kim ćemo sarađivati. Ne prihvatamo saradnju po svaku cenu. Za jednu privatnu bezbednosnu firmu jako je bitno da se drži svojih procedura rada i kriterijuma obavljanja usluge, da svaki dogovor bude usaglašen sa bezbednosnim potrebama, shodno proceni rizika za svakog klijenta. To je jedini način da se održi kvalitet usluga, a da se zadovolje klijenti. Ugled je nešto najbitnije u ovoj oblasti. Svaki klijent koji traži usluge obezbeđenja ima određene želje i budžet i očekuje da dobije stoprocentnu bezbednost. Umeće i profesionalizam je uraditi pravu procenu svih rizika, uzeti u obzir potražnju i želje klijenata i ponuditi najbolje rešenje.

a&s Adria: Sve veći primat tehničke zaštite nad fizičkom vodi ka smanjenju broja zaštitara, uvođenju novih tehnologija i usluga, stalnim edukacijama itd. Kako OSA namjerava odgovoriti na njih?
Bojčevska Gjorgjijevska: Svakako da je trend davanja prednosti tehničkoj zaštiti sasvim opravdan s obzirom na to da smanjuje ljudske greške, nudi visokokvalitetna rešenja, olakšava svakodnevni rad i dugoročno smanjuje troškove. Mi se trudimo da budemo u koraku s tim trendovima, da tehnološka rešenja primenimo na najbolji i najadekvatniji način i da našim zaposlenima omogućimo obuku i posete seminarima i konferencijama. Proteklih godina dosta smo ulagali u obnovu i nadogradnju našeg nadzornog centra i automatizaciju određenih segmenata rada. U delu ponude bezbednosne opreme možemo se pohvaliti da imamo dobre saradnike i dobavljače. Široka ponuda te inovativna i inteligentna rešenja su velika prednost i olakšanje u procesu rada, ali ipak za malo složenije sisteme bezbednosti neophodni su i kvalifikovani radnici, jer oni u krajnoj meri reaguju na određene rizike.

a&s Adria: Koliko je važna edukacija zaposlenika i samog tržišta i šta radite na tom planu?
Bojčevska Gjorgjijevska: Edukacija u našem sektoru od ključne je važnosti. Džaba vam i pedeset zaštitara i najskuplja bezbednosna oprema ako je ne znate upotrebiti ili ako radnici ne znaju šta treba da urade u određenom trenutku. U našoj firmi ne možete početi da radite ukoliko ne prođete potrebne obuke, koje su dosta obimne. Sem uvodnih teoretskih i praktičnih obuka, imamo i godišnji plan redovnih obuka, koje godišnje, svakih pola godine ili kvartalno morate da prođete zavisno od sektora u kojem radite. Zaposleni moraju znati gde rade, šta je njihov posao, koje su njihove obaveze, kao i procedure vezano za posao i postupanje u slučaju nastalog rizika kako bi mogli da zaštite štićenu osobu ili objekat. Proteklih meseci sproveli smo i projekat za specijalizovanu obuku za obezbeđenje, transport novca i drugih vrednosti u saradnji sa Fakultetom za bezbednost u Skoplju. Reč je o prvoj saradnji ovakvog tipa jedne akademske institucije i firme za privatnu bezbednost u našoj državi, u čije smišljanje su obe strane bile aktivno uključene. Krajnji rezultat je veća profesionaliziranost radnika za obezbeđenje i transport novca kao jedna od najdelikatnijih operacija u sferi privatne bezbednosti.

a&s Adria: Najveći izazov koji stoji pred zaštitarskim kompanijama je smanjenje cijena nauštrb kvaliteta. Kako riješiti ovaj problem?
Bojčevska Gjorgjijevska: Kvalitet košta, to moramo svi priznati. Ali ipak s pravim pristupom i ponudom adekvatnih pametnih rešenja i pravom racionalizacijom troškova može se ponuditi kvalitet s manjom cenom. S tehnologijom i sredstvima tehničke zaštite, naravno da se mogu ponuditi rešenja po manjoj ceni.

a&s Adria: Suočavate li se s odlaskom radne snage u razvijene zemlje Zapada i kako kompenzirate taj nedostatak? Uspijevate li zadržati radnike?
Bojčevska Gjorgjijevska: To je problem s kojim se suočava cela država, ali i region. Svakako da je to problem za firme iz našeg regiona, koje se ne mogu takmičiti sa cenom rada koji plaća Zapad. Mislim da se sve firme trude da na različite načine zadrže i motivišu radnike, ali bez političke podrške i mera na višem nivou, ovaj se problem ne može rešiti.

a&s Adria: OSA je dugo godina dio Komore Republike Makedonije za privatno obezbjeđenje. U čemu se ogleda važnost učešća u Komori važno za sektor privatne sigurnosti u Sjevernoj Makedoniji i koliko je važan rad na javno-privatno partnerstvu?
Bojčevska Gjorgjijevska: OSA je dio Komore za privatno obezbeđenje još od njenog osnivanja i svakako da je od velikog značaja samo učešće i razmena mišljenja i iskustava. Kao članica Upravnog odbora, mogu reći da se naporno radi na poboljšanju stanja, posebno u delu javno-privatnog partnerstva i zaštite kritične infrastrukture. Ovakva partnerstva i saradnja biće korisna za sve, kako za bolje funkcionisanje države tako i za firme iz sektora bezbednosti. Otvoriće se sasvim nove mogućnosti za firme, ne samo s finansijskog već i s aspekta podsticaja za veću profesionalizaciju privatnih firmi.

a&s Adria: Ove će se godine Adria Security Summita, najveća regionalna konferencija i izložba sigurnosti, održati u Sjevernoj Makedoniji. Je li to dobra prilika da upoznate nove partnere?
Bojčevska Gjorgjijevska: Na naše veliko zadovoljstvo, došao je red da i mi budemo domaćini tog događaja. To je odlična prilika da se predstave firme iz sektora privatne bezbednosti, da se vide tehnološki noviteti, razmene iskustva i steknu novi prijatelji i saradnici. Moram priznati da je proteklih godina, kada je reč o našoj firmi, Adria Securit Summit bio veoma koristan. Iz njega su proizašle nove, odlične saradnje i mnogo novih mogućnosti s firmama iz regiona i šire, a njihova rešenja smo već imali priliku da implementiramo u našem radu. Čast mi je što ćemo ove godine imati mogućnost da se predstavimo i prezentujemo dio našeg rada.

a&s Adria: Vaše viđenje stanja tržišta sigurnosti u Sjevernoj Makedoniji i regiji? Koji su glavni nedostaci, na čemu bi se trebalo raditi kako bi se podigla vrijednost i kvalitet usluga sigurnosti?
Bojčevska Gjorgjijevska: Ovo je najteže pitanje. Ne bih krenula od nedostataka, ali bih napomenula da su velike mogućnosti za napredak i poboljšanje stanja. Najpre bih počela od uređivanja i preciziranja zakonskog okvira privatne bezbednosti, potrebe za standardizacijom i profesionalizacijom i utvrđivanja kriterijuma rada. Uređenje ove oblasti u našoj državi napredovalo je u ovih dvadesetak godina, ali se može reći da je pred nama još mnogo rada, kako za firme tako i za Komoru.

a&s Adria: Na kraju, šta možemo očekivati od OSA-e u skorijoj budućnosti?
Bojčevska Gjorgjijevska: Od osnivanja pre skoro 20 godina do danas OSA nikada nije ciljala da bude najveća bezbednosna firma u regionu, s kvantitavnim povećanjem broja radnika, kancelarija i predstavništava. Za nas je najbitnije da održimo dobar renome i stabilnost firme, s postepenim rastom i razvojem, i da ulažemo u profesionalizaciju i poboljšanje kvaliteta usluga. Trenutno radimo na nekoliko projekata, o kojima u ovoj fazi ne bih mogla otkriti više, ali mogu reći da će sve ono na čemu ćemo raditi doprineti jednom drugačijem i ozbiljnijem pristupu u radu. Za našu firmu to će značiti zadržavanje primata u privatnom obezbeđenju i prvog mesta po uvođenju noviteta i pametnih rešenja.

Hanwha pomaže u nadzoru saobraćaja i smanjenju kriminala u Češkoj

Wisenet kamere kompanije Hanwha Techwin instaliraju se širom češkog grada Pardubice kako bi se pomoglo policiji u održavanju saobraćaja i otkrivanju ukradenih vozila. Pardubice je deseti po veličini grad u Češkoj Republici s oko 90.000 stanovnika; leži na rijeci Elb i udaljen je od Praga 96 kilometara.

Slike s do sada instaliranih Wisenet kamera povezane su s rješenjem za inteligentno upravljanje saobraćajem, koje je razvila FF Grupa, Hanwhin tehnološki partner. ANPR serversko rješenje omogućava simultano praćenje saobraćaja pomoću maksimalno 32 kamere. Budući da prepoznaje sve formate evropskih registarskih tablica, u stanju je postići tačnost prepoznavanja tablica iznad 95%, bez obzira na okolinske uslove, čak i kada se vozila kreću brzinom do 150 km/h. Prikupljeni podaci i slike šalju se Ministarstvu unutrašnjih poslova, gdje se provjeravaju u bazi ukradenih vozila.

U prvoj fazi projekta ugrađeno je 135 kamera na svim glavnim rutama u grad, kao i na glavnim raskrsnicama, kružnim tokovima i trgovima. U drugoj fazi dodat će se još 200 kamera radi praćenja aktivnosti na autobuskim i željezničkim stanicama, objektima za zabavu i zgradama javne uprave.

Kamere je instalirao Telmo, sistem-integrator sa sjedištem u Pragu, koji se specijalizirao za velike projekte po sistemu ključ u ruke. „Prethodno smo uspješno radili s prodajnim i tehničkim timom Hanwha Techwin Europea na drugim projektima u Češkoj i zato sam mogao s pouzdanjem preporučiti da od njih uzmemo sve kamere za ovaj projekat“, rekao je Otomar Exner, Telmov prodajni menadžer.

95 od 135 do sada instaliranih kamera su Wisenet SNP-6320HP 2 megapikselne 32x PTZ mrežne dome kamere. Osim što je riječ o pravim dan/noć kamerama, koje mogu snimati visokokvalitetne slike pri slabom osvjetljenju, one mogu zumirati do 32x, što operaterima omogućava da detaljno prate bilo koje aktivnosti, a posjeduju i funkciju inteligentnog automatskog praćenja.

Beogradski komunalni policajci s kamerama

Komunalni policajci Beograda ubuduće će moći putem videonadzora snimati određeni prostor, objekte i vozila, a dobit će i 40-ak novih automobila, kao i 63 novih kolega.

Ovo je samo dio prijedloga i planova koji se tiču rada Komunalne policije za period do 2021, a koji se našao pred vijećnicima Skupštine grada.

Komunalci će ubuduće moći “vršiti videonadzor određenog prostora i objekta kada je to potrebno radi sprečavanja kršenja propisa iz djelokruga Komunalne policije (KP) i videonadzor vozilima s uređajima za skeniranje i prepoznavanje registarskih tablica parkiranih, zaustavljenih i odbačenih vozila, kada je to potrebno radi otkrivanja i dokazivanja prekršaja, odnosno povreda komunalnog ili drugog zakonom utvrđenog reda…”

Ipak, uz ovo postoje određena ograničenja da vozilo mora biti označeno u skladu s načinom označavanja vozila Komunalne policije, da uređaji za videonadzor moraju biti vidljivi, s istaknutim natpisom da je prostor ili objekat osiguran videonadzorom.

TeamViewer bio hakiran 2016. godine

Njemačka kompanija koja stoji iza TeamViewera, popularnog softvera koji korisnicima omogućava daljinski pristup računarima, navodno je hakirana 2016. godine, objavio je njemački list Spiegel.

TeamViewer je popularni softver za daljinsku podršku koji vam omogućava da sigurno podijelite vašu radnu površinu ili preuzmete potpunu kontrolu nad drugim računarom putem interneta s bilo kojeg mjesta na svijetu. Milioni korisnika koriste uslugu tog softvera.

Kako piše Spiegel, napad je djelo hakera kineskog porijekla koji su koristili trojanca Winnti. APT grupa Winnti je ranije izvela seriju napada na softver i kompanije koje se bave igrama na sreću, prvenstveno u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Južnoj Koreji. Grupa je poznata po tome što koristi napade na lance snabdijevanja tako što inficira legitimni softver ili servere zlonamjernim ažuriranjima da bi instalirala malver na sistemima krajnjih korisnika. Kada inficira uređaj, Winnti preuzima backdoor na kompromitovane računare, što napadačima omogućava da daljinski kontrolišu računare žrtava, o čemu one ništa ne znaju.

Spiegel je kritikovao TeamViewer zato što nije otkrio saznanja o ovom incidentu javnosti niti je informisao svoje korisnike, od kojih mnogi koriste softver u poslovne svrhe. Međutim, iz kompanije kažu da su otkrili napad “na vrijeme” i odmah preduzeli korake kako bi “spriječili bilo kakvu veću štetu”.

TeamViewer je također saopćio da njihov tim i nadležne institucije u to vrijeme nisu pronašli nijedan dokaz da su podaci korisnika ukradeni ili da su kompjuterski sistemi njegovih klijenata zaraženi.

“TeamViewer je bio meta cyber napada u jesen 2016. godine. Naši sistemi su otkrili sumnjive aktivnosti na vrijeme da spriječe bilo kakvu veću štetu. Ekspertski tim internih i eksternih istraživača, koji usko sarađuju s nadležnim organima, uspješno je odbio napad i sa svim dostupnim sredstvima IT forenzičara nisu pronađeni dokazi da su podaci o klijentima ili druge osjetljive informacije ukradene, da su računarski sistemi klijenata zaraženi ili da je manipulisano izvornim kodom TeamViewera, da je ukraden ili zloupotrijebljen na bilo koji drugi način”, stoji u saopćenju njemačke kompanije.

San Francisco prvi u SAD-u zabranio tehnologiju prepoznavanja lica

San Francisco je prvi grad u Sjedinjenim Američkim Državama u kojem je izričito zabranjena upotreba tehnologije prepoznavanja lica.

Tehnologija je jako korisna u određenim situacijama, naprimjer za pronalaženje osumnjičenih za krivična djela, ali nosi i neke potencijalne probleme, odnosno mogućnost zloupotrebe. Osim toga, činjenica je da nije nepogrešiva, što potvrđuje primjer iz Londona kada je sistem prepoznavanja lica pogrešno identifikovao 96% ciljeva.

Zbog brojnih kontroverzi gradski vijećnici San Francisca su s osam glasova za i jednim protiv donijeli odluku o zabrani upotrebe te tehnologije, zbog čega će policiji i drugim institucijama u tom gradu ubuduće biti zabranjeno da je koriste. Zabrana se ne odnosi na upotrebu u lične i poslovne svrhe.

Matt Cagle iz Američkog udruženja za građanske slobode kaže da bi ova zabrana mogla biti prvi korak i podsticaj za druge gradove da učine isto.

“Ovim glasanjem San Francisco se izjasnio da je tehnologija za nadzor lica nespojiva sa zdravom demokratijom i da stanovnici zaslužuju glas u odlukama o visokotehnološkom nadzoru”, rekao je Cagle dodajući da bi ovaj primjer trebali slijediti i drugi gradovi.

S druge strane, protivnici zabrane kažu da će ona ugroziti sigurnost ljudi i ometati napore u borbi protiv kriminala.

“Mislimo da bi umjesto direktne zabrane, moratorij bio prikladniji”, rekao je Joel Engardio, potpredsjednik Stop Crime SF-a. “Slažemo se da postoje problemi s tehnologijom identifikacije lica i da je danas ne bi trebalo koristiti. Ali tehnologija će biti unaprijeđena i mogla bi biti koristan alat za javnu sigurnost kada se koristi odgovorno.”

Nova pravila neće se primjenjivati na aerodromima ili u luci San Francisca, koji nisu u nadležnosti gradskih nego federalnih vlasti.

Novi Milestoneov direktor indirektne prodaje za EMEA-u

Milestone Systems je imenovao Josa Beerninka za novog direktora indirektne prodaje za EMEA regiju. U Milestone je prešao s pozicije potpredsjednika prodaje Geneteca za EMEA-u, a prije toga je radio za Honeywell Security and Fire / ADI, Samsung Electronics i Tech Data.

Jos Beernink će voditi odjel prodaje putem prodajnih kanala, koji je nadležan za četiri regije: Sjevernu Evropu, Srednju Evropu, Južnu Evropu te Bliski Istok i Afriku.

“Oduševljena sam što ću raditi s istinski utjecajnim ljudima u ovoj industriji kakav je Jos Beernink”, kaže Malou Toft, potpredsjednica Milestone Systemsa za EMEA regiju. “Jos će svom timu i Milestoneu pridonijeti bogatim iskustvom s prodajnim kanalima i samom industrijom sigurnosti.”

Imenovanje Josa Beerninka dio je nove reorganizacije poslovanja u EMEA regiji najavljene u januaru, čiji je cilj pomoći Milestoneovoj zajednici da raste unutar i izvan sigurnosti u vertikalama kao što su maloprodaja, transport i sigurni gradovi. Novom organizacijom kompanija će imati tri specijalizirana prodajna područja te snažan i konsolidovan prodajno-tehnički rad.

Svaki treći korisnik interneta u Srbiji bio žrtva cyber napada

Kompanija Kaspersky Lab objavila je globalni izvještaj o prijetnjama na internetu u prva tri mjeseca 2019. godine, a koji je zasnovan na podacima korisnika koji koriste Kaspersky Security Network infrastrukturu.

Proizvodi Kaspersky Laba su u tom periodu u Srbiji detektovali 1.858.854 cyber napada izvršenih putem internetskih preglednika instaliranih na računarima. Svaki treći korisnik (34,1%) se suočio s nekom vrstom napada dok su njihovi uređaji bili povezani s internetom. Ova statistika postavlja Srbiju na veoma visoko 13. mjesto u svijetu kada su u pitanju opasnosti koje dolaze s interneta.

Istraživači ukazuju da cyber kriminalci najčešće koriste dvije metode za napad:

– Korištenje ranjivosti u preglednicima i njihovim dodacima (drive-by download napadi). Infekcija se dešava prilikom posjete zaraženoj web-stranici, bez ikakve intervencije i znanja korisnika. Među malverima koji se šire na ovakav način najopasniji su takozvani fileless malveri, koji ne ostavljaju nijedan objekat za statičku analizu na disku.

– Socijalni inženjering. Ovi napadi zahtijevaju akciju korisnika jer on mora preuzeti maliciozni fajl na svoj računar. Cyber kriminalci trebaju navesti žrtvu da vjeruje da preuzima legitiman program. Zaštita od takvih napada zahtijeva sigurnosno rješenje koje može otkriti prijetnje dok se one preuzimaju s interneta.

Kada su u pitanju lokalni incidenti na računarima koji koriste KSN u Srbiji, od januara do marta 2019. softveri Kaspersky Laba otkrili su 2.650.351 takav incident, koji su pogodili 42,7% korisnika u Srbiji. Prema ovom tipu napada, Srbija je zauzela 96. mjesto na svijetu. Na vrhu liste su zemlje kao što su Jemen (72%), Uzbekistan (71,3%) i Afganistan (71,3%).

Statistika je pokazala i da je tokom ovog perioda bilo 34.485 napada za koje je kao izvor detektovan server hostovan u Srbiji, čime je globalni udio te zemlje manji od jednog promila, a Srbija na 65. mjestu na svijetu. Na vrhu te liste nalaze se SAD (52,46%), Holandija (21,28%), Njemačka (6,16%), Francuska (2,71%) i Rusija (1,38%).

OSA BiH nabavlja sistem za praćenje telekomunikacija

Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine provodi nabavku sistema za praćenje telekomunikacija, piše u Informaciji o realizaciji višegodišnjih projekata u institucijama BiH, koju je Parlamentarnoj skupštini dostavilo državno Ministarstvo finansija i trezora.

Kako je navedeno, u toku je realizacija projekata “Obnova voznog parka” i “Nabavka specijalne opreme”, a raspoloživa sredstva iznosila su oko milion eura.

Iz Ministarstva finansija i trezora BiH navode da nabavka specijalne opreme nije realizovana u skladu s planiranom dinamikom zbog specifičnosti ispitivanja tržišta, što podrazumijeva pronalaženje specijalne opreme koja može zadovoljiti tražene zahtjeve, zatim složenosti i visoke cijene, odnosno ograničenog iznosa finansijskih sredstava, te nabavke opreme iz inozemstva.

Ministarstvo finansija i trezora BiH ističe kako je informacijom obuhvaćena realizacija višegodišnjih projekta zaključno s 30. septembrom 2018. godine, a da će realizacija višegodišnjih projekata biti obuhvaćena Izvještajem o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.