Home Blog Left SidebarPage 72

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

LED, IP i automatizacija preuzimaju dominaciju

Segment vizualizacije sigurnosnih i komandnih centara znatno se razvijao proteklih nekoliko godina. Ono što je počelo kao prosti skup LCD panela evoluiralo je u sofisticirane LED zaslone, podržane IP mrežama, centraliziranim upravljanjem i automatiziranim mehanizmima za donošenje odluka
Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Nedavno održani webinar “Videozidovi u 2025 – novi horizonti” je, uz prikladan i aktuelan naslov, ponudio detaljan uvid u industrijske tokove koji proteklih godina oblikuju ovaj sektor. Učesnici su tehnološke trendove u svijetu komandnih centara analizirali na primjeru Datapathove platforme, čije su funkcije poslužile kao ogledalo načina na koji industrija odgovara na rastuće zahtjeve u pogledu funkcionalnosti i sigurnosti videozidova.

Te zahtjeve danas uveliko oblikuje pojačana cirkulacija podataka koji su dostupni u sve većim količinama na bazi  rasta broja izvora videozapisa visoke rezolucije. Pored njih, tu su i SCADA komandne table, mrežni feedovi i drugi sadržaji zbog kojih operateri sve češće traže pristup 4K videu u stvarnom vremenu, kako na svojim radnim stanicama tako i na velikim videozidovima. Tu tradicionalni sistemi za distribuciju videa ponešto gube dah u mogućnosti praćenja ovakvog tehnološkog tempa. Zato je za videozidove ključno da im savremene tehnologije otklone sve izazove u segmentu distribucije, obrade i prikaza sadržaja putem IP mreža i osiguraju da svaki piksel stigne na željenu destinaciju uz minimalnu latenciju i maksimalnu sigurnost.

Važnost LED tehnologije i gustina piksela
“Radna stanica operatera danas je sama po sebi mini videozid s obzirom na broj piksela koje sadrži”, kaže Matthew Tibbitt, viši menadžer proizvoda u Datapathu. Ova transformacija na nivou operatera odražava šire promjene u komandnim centrima u kojima se ubrzano prelazi na LED videozidove. LED moduli, koji su nekad bili rezervisani za sajamske atrakcije, danas dominiraju prostorijama i nude veću svjetlinu, ujednačenost i gustinu piksela u odnosu na svoje LCD prethodnike.

Prema Tibbittu, “veliki LED sistemi postaju sve impresivniji s rastom količine piksela”, što tjera projektante i dizajnere da biraju veličinu piksela u skladu s udaljenošću gledanja i vrstom sadržaja, bilo da je riječ o IPTV feedovima ili SCADA izlazima. Ova promjena omogućava smanjenje ukupnih dimenzija videozida bez žrtvovanja jasnoće, što je značajna prednost u objektima s ograničenim prostorom.

Inteligentna automatizacija i radni tokovi pokrenuti događajima

Još jedan važan aktuelni trend u tehnologiji videozidova jest integracija automatizacije pokrenute događajima. Savremeni sistemi danas “slušaju” različite okidače u vidu SNMP obavijesti, MQTT poruka, API poziva ili čak gubitaka videosignala i odmah reaguju na njih. Naprimjer, pri otkrivanju kvara na kameri, platforme se automatski prebacuju na rezervni izvor podataka. U slučaju vanredne situacije, one mogu izvoditi operacije poput prigušivanja svjetla, aktiviranja upozoravajućih indikatora u hodnicima i prikazivanja snimaka incidenata na ekranima za brifinge, a sve bez potrebe za intervencijom operatera. Ovaj nivo automatizacije ne samo da ubrzava vrijeme reakcije nego oslobađa operatere da se fokusiraju na donošenje ključnih odluka.

Rastuća glad za podacima

U savremenim komandnim centrima, rast količine videosadržaja visoke rezolucije kreirao je nikada jači pritisak na audio-vizuelnu (AV) infrastrukturu. Operateri danas prate više desetaka UHD streamova istovremeno, bilo da je riječ o videonadzoru, IPTV-u, snimcima s nosivih kamera ili komandnim pločama na webu. Istovremeno, oni očekuju da prikaz svake slike bude kristalno jasan.

Ova realnost pretvorena je u formulu “više podataka = više piksela” prema kojoj operateri stalno traže mrežnu arhitekturu i kontrolere za videozidove koji su sposobni za prijenos terabajta podataka u sekundi, bez kompromisa u latenciji ili kvalitetu slike. Količina podataka i dalje brzo raste, što otežava tržišni opstanak rješenjima koja ne mogu odgovoriti na rastuću potražnju za prikaz u visokim rezolucijama uz punu vjernost slike.

Radne stanice kao minijaturni videozidovi

No, vratimo se tezi da su radne stanice već postale minijaturni videozidovi. Pored uspona LED-a, za ovaj trend je zaslužan i višegodišnje brzo povećanje rezolucije prikaza. Zapravo, operateri u savremenim komandnim centrima zamijenili su nekada standardne postavke s jednim ekranom brojnim 4K monitorima i tako praktično kreirali vlastite videozidove na svakoj radnoj stanici. Veći broj piksela na radnoj stanici operatera omogućava prikaz veće količine informacija lokalno, što poboljšava situacijsku svijest i smanjuje ovisnost o velikim, centraliziranim videozidovima.

Posljednji faktor u ovoj jednadžbi je dizajn samog komandnog centra, u čemu videozidovi imaju važnu ulogu. Drugim riječima, loše isplaniran prostor može biti bukvalno opasan u ovim okruženjima. “Mi smo centralno čvorište vizualizacijskih podataka. Ako je nešto teško ili nezgrapno za rukovanje ili stvari nisu tamo gdje to očekujete, to će vas učiniti znatno manje efikasnim operaterom”, kaže Tibbitt.

Pametniji prostori za učenje

Iako su ovi sistemi primarno dizajnirani za cjelodnevne kritične operacije, principi rada videozidova primjenjivi su na različita okruženja, od maloprodaje do obrazovnih kampusa. Fleksibilnost AV-a preko IP-a i centralizirano upravljanje omogućavaju prenamjenu postojeće infrastrukture s ciljem isporuke prilagođenih sadržaja u sale za sastanke, učionice i amfiteatre uz minimalnu rekonfiguraciju.

U modernim kabinetima, naprimjer, ekran postaje još jedna tačka za prikaz na IP mreži kampusa. Uz pravilnu autentifikaciju korisnika, instruktori mogu streamovati prezentacije visoke rezolucije, udaljene demonstracije i multimedijalne resurse direktno na ekrane u bilo kojoj prostoriji, uz povlačenje sadržaja iz centralnih repozitorija ili laptopa. Ovaj IP pristup eliminiše potrebu za namjenskim računarima, smanjuje kompleksnost kabliranja i omogućava IT osoblju da centralizirano upravlja ažuriranjima i sigurnošću i tako lakše transformira prostorije u interaktivna i skalabilna okruženja za učenje.

 Centralizirano upravljanje i IP mreže

Jezgru postavki savremenih videozidova čini konvergencija AV-a i IP mreža. Integrisane platforme razdvajaju izvore od tačke prikaza, što omogućava da se bilo koji ulazni sadržaj sigurno distribuira unutar cijelog objekta, bilo da je to snimak uživo s kamere, serverski feed ili video s laptopa. Prema Tibbitu, Datapath se iz ovih razloga fokusirao na razvoj tehnologije u skladu s maksimom “bilo šta i bilo gdje”, pri čemu bi svaki stream bio isporučen uz minimalnu latenciju i enkripciju na nivou organizacija. Ovaj pristup fokusiran na konsolidaciju treba zamijeniti postojeće labirinte računara ispod stolova i starih videokontrolera, a administratorima ponuditi jedinstveni interfejs za konfiguraciju videozidova, radnih stanica i pomoćnih prostorija.

Da bi se odgovorilo na nove zahtjeve, komandni centri napuštaju zatvorenu matričnu videoinfrastrukturu u korist AV-a preko IP mreža. Standardizirane IP mreže nude fleksibilnost za usmjeravanje svakog izvora AV podataka na bilo koju tačku prikaza, npr. na desktop monitor, videozid ili ekran u sobi za brifinge. Ovaj pristup ne samo da pojednostavljuje kabliranje i instalaciju nego omogućava i praktično neograničenu skalabilnost, bez limita u pogledu broja ulaza i izlaza.

Smanjenje latencije i šanse za greške je ključno

U okruženjima u kojima su integritet podataka i kontrola pristupa ključni, enkripcija nije puka opcija, nego nužnost. Moderna AV-IP rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima, što osigurava zaštitu videa, zvuka i kontrolnih signala. Osim toga, integrisana KVM funkcionalnost operaterima omogućava prebacivanje s jednog izvora na drugi unutar jednog ili dva frejma, čime se eliminišu kašnjenja i smanjuje kognitivno opterećenje u stresnim situacijama. Konzistentni korisnički interfejsi na više tačaka prikaza dodatno reduciraju potrebu za obukom i rizik od pojave grešaka ljudskog faktora.

Osim toga, savremeni komandni centri danas upravljaju izuzetno osjetljivim podacima kao što su snimci uživo, izvještaji o incidentima i kritične komandne table. Prenošenje ovih podataka preko IP mreža izlaže ih potencijalnim kibernetičkim prijetnjama u odsustvu implementacije robusnih mjera enkripcije. Napredna rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima kako bi sadržaj ostao nečitljiv čak i u slučaju presretanja. Na planu latencije, širenje 10 GbE mreža i usvajanje tehnika vizuelne kompresije bez gubitaka omogućili su prijenos nekompresovanog ili minimalno kompresovanog videa uz kašnjenje od manje od milisekunde. Ovo može biti presudno u kontrolnim scenarijima u kojim svaka milisekunda na terenu doslovno može činiti razliku između života i smrti.

Evolucija uloge AV tehnologija

Osim tradicionalnih sektora primjene kao što su hitne službe i komunalne usluge, IP komandni centri danas opslužuju i sektore poput cyber sigurnosti, pametnih gradova i obrazovanja. Centralizirano praćenje mrežne sigurnosti postalo je neophodno kako organizacije sve češće upravljaju disperziranom radnom snagom. Paralelno s tim, lokalne gradske agencije danas koriste komandne centre za upravljanje saobraćajem, senzorima okoline i energetskim mrežama, što zahtijeva besprijekornu integraciju videozidova s IoT uređajima, sistemima za upravljanje zgradama i platformama za objedinjenu komunikaciju.

AV uređaji, uključujući videozidove, s vremenom su se transformisali iz izolovanih kontrolera prikaza u snažne integrisane alate za vizualizaciju podataka. Rješenja poput VuWallovog Application Servera, naprimjer, mogu streamovati i dijeliti dashboarde, web-aplikacije i videosadržaj preko mreže, što eliminiše potrebu za posebnim računarima po aplikaciji.

Istovremeno, KVM preko IP-a dobija na značaju ne samo za udaljeni pristup nego i za jačanje sigurnosti. Tačnije, premještanjem kritičnih servera i radnih stanica na sigurne centralne lokacije organizacije smanjuju unutrašnje prijetnje i poboljšavaju kontrolu okruženja, dok se operaterima omogućuje besprijekoran pristup desktop stanicama preko šifrovanih KVM streamova.

Integracija AI i AV tehnologija na videozidu

I vještačka inteligencija će igrati sve važniju ulogu u radu komandnih centara. Dok AI analitika već podržava videonadzor i sisteme za otkrivanje kvarova, čvršća integracija s AV platformama obećava automatizaciju situacijskih radnih tokova.

Dovoljno je zamisliti scenarij u kojem AI prepoznaje alarm za nasilni upad putem senzora kontrole pristupa, automatski poveže podatke s analitikom na videonadzoru i odmah šalje relevantne snimke na glavni videozid i u udaljene centre za dispečerske intervencije. Kako AI postaje sofisticiraniji, on će u maniru dirigenta koordinirati višesektorske odgovore, poput aktivnosti policije, vatrogasaca i hitne pomoći, tako što će objedinjavati glasovne, video i podatkovne tokove u sinhronizirane i automatizirane brifinge.

Traže se “sve u jednom” proizvodi

Kao primjer tehnološkog razvoja pod pritiskom aktuelnih korisničkih zahtjeva kada su u pitanju videozidovi webinar je posvetio pažnju i platformi Aetria, koju Datapath opisuje kao rješenje za dizajn, upravljanje i operacije komandnih centara. Kao primjer konvergencije hardvera i softvera, Aetria objedinjuje capture kartice za snimanje videa, AV distribuciju preko IP-a i vizualizaciju unutar jednog interfejsa. To administratorima omogućava centralizirano upravljanje izvorima podataka i pratećim predlošcima.

Engine za prepoznavanje događaja podržava skriptiranje kompleksnih scenarija, poput okidača u vidu svjetlosnih upozorenja i kontrole pristupa putem standardnih protokola kao što su API pozivi, SNMP signali ili upozorenja o gubitku signala. U tom slučaju dolazi do automatskog prebacivanja na rezervne izvore podataka. Pritom se hitni sadržaji naglašavaju trepćućim okvirima ili aktivacijom vanjskih sistema, poput prigušivanja svjetla ili uključivanja svjetlosnih indikatora. Iako vlasnički karakter ovog proizvoda može suziti njegovo polje primjene, Aetria se može promatrati i kao skup želja korisnika koji pod jednim krovom traže upravljanje pikselima, sigurnost, automatizaciju i ergonomiju za operatere.

Pametniji, brži i sigurniji u budućnosti?

Videozidovi u 2025. godini više nisu pasivne površine za prikazivanje, već inteligentni i umreženi sistemi koji sintetiziraju podatke, sigurnost i automatizaciju. Od LED ekrana do personaliziranih videozidova na radnim stanicama, današnje platforme moraju isporučiti prave informacije pravim osobama u pravom trenutku.

Tehnologija videozidova danas je definisana sposobnošću da adekvatno apsorbuje sve veće količine videa visoke rezolucije, zaštiti te podatke preko IP mreža i isporuči ih uz nisku latenciju gdje god su potrebni. Vlasničke platforme poput Datapathove Aetriae ilustriraju trend prelaska na integrisana “AV preko IP-a” rješenja, iako i pristupi fokusirani na otvoreni razvoj privlače pažnju zbog svoje interoperabilnosti i fleksibilnosti.

Kako gustina piksela nastavlja rasti, a radni tokovi vođeni događajima sazrijevaju kao praksa, sve organizacije mogu imati koristi od unaprijeđene situacijske svijesti i optimiziranih operacija koje karakteriziraju videozidove nove generacije. Istovremeno, komandni centri se razvijaju u kolaborativna IT čvorišta za upravljanje cyber prijetnjama, pametnim gradovima i tu će fuzija AV-a, IP-a i vještačke inteligencije na videozidovima biti ključna za operativnu izvrsnost i brze reakcije.

Android vs iOS: koji sistem je sigurniji?

Sigurnost bi trebala biti jedan od prioriteta svakog korisnika pametnog telefona. Bilo da upravljamo finansijama, privatnim životom ili poslovnim informacijama, ovi uređaji sadrže vrijedne podatke koje zlonamjerne osobe mogu iskoristiti. Da biste ostali sigurni, morate pažljivo birati uređaje i aplikacije koje stavljaju naglasak na sigurnost, naglašavaju stručnjaci iz Kasperskog

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Telefoni su se u posljednjih nekoliko godina značajno razvili i postali ključni alati za pohranu i razmjenu naših najosjetljivijih podataka. Mnogi korisnici nisu dovoljno svjesni rizika koji dolaze s korištenjem ovih uređaja kao centralnih tačaka za sve važne informacije. Iako veliki dio odgovornosti leži na korisnicima i njihovom ponašanju, proizvođači uređaja i softvera također imaju obavezu da razvijaju sigurne platforme. U ovom članku objasnit ćemo stanje sigurnosti na glavnim operativnim sistemima za pametne telefone, a tekst predstavlja stručnu analizu sigurnosnih prijetnji prema viđenju istraživača kompanije Kaspersky, jednog od najpoznatijih ponuđača cyber sigurnosnih rješenja.

Opseg prijetnji

Značaj zaštite mobilnih uređaja raste iz godine u godinu. Najveći doprinos tome daje internet stvari, koji s našim telefonima povezuje sve: od digitalnih novčanika do kućnih sigurnosnih sistema. Razvoj tehnologija koje se oslanjaju na telefone otvara nova vrata prijetnjama, kako za krajnje korisnike tako i za kompanije. Među najčešćim prijetnjama koje ugrožavaju sigurnost korisnika pametnih telefona izdvajaju se različite vrste napada i propusta u zaštiti podataka. Prije svega, tu su napadi zlonamjernim softverom, među kojima se najčešće pojavljuju trojanci, špijunski programi i različiti oblici virusa. Ovi programi mogu neprimjetno preuzeti kontrolu nad uređajem, pratiti aktivnosti korisnika i neovlašteno pristupiti osjetljivim podacima, poput lozinki, bankovnih informacija ili ličnih poruka.

Također su veoma česte i cyber prevare, uključujući phishing kampanje putem e-mailova i SMS poruka, kao i prevare koje se šire putem društvenih mreža. Značajnu prijetnju predstavljaju i zlonamjerni upadi te curenja podataka, pri čemu se napadači koriste različitim metodama, od grubog pokušaja pogađanja lozinki (tzv. brute force napadi) do sofisticiranih zloupotreba unutar same organizacije, kada zaposlenici s pristupom informacijama namjerno ili nenamjerno prouzrokuju sigurnosne incidente. Sigurnost je nerijetko ugrožena i zbog nepažnje samih korisnika koji koriste slabe lozinke, rijetko ažuriraju operativni sistem ili ne aktiviraju osnovne sigurnosne postavke, poput biometrijske autentifikacije ili dvofaktorske provjere identiteta.

Trojanski softver na mobilnim uređajima

Konačno, ozbiljan izvor rizika mogu predstavljati i softver i hardver uređaja, koji ponekad sadrže propuste u dizajnu, tzv. zero-day ranjivosti, koji još nisu poznati ni proizvođačima niti javnosti. Zbog svega navedenog, jasno je da zaštita mobilnih uređaja mora biti proaktivan proces u kojem odgovornost za zaštitu podataka dijele i korisnici i proizvođači.

Trojanci su, zanimljivo, najzastupljeniji oblik zlonamjernog softvera na mobilnim uređajima i čine više od 95% svih takvih prijetnji. Kako kažu iz Kasperskog, više od 98% napada na mobilno bankarstvo usmjereno je na Android uređaje. To ne iznenađuje jer je Android i dalje najraširenija mobilna platforma na svijetu. Uz to, Android je jedina popularna mobilna platforma koja korisnicima omogućava instalaciju aplikacija izvan službenih prodavnica (tzv. side-loading).

Opasnosti pogodnosti na račun sigurnosti

Prijetnje ne prestaju s trojancima. Kao u slučaju napada pomoću trojanca na korisnike Sberbanke, mnogi korisnici ne primijete prijetnje na vrijeme. Dodatni problem je to što korisnici zaštitu mobilnih uređaja često ne postavljaju kao prioritet. Mnogi se odlučuju za jednostavniju i bržu upotrebu uređaja, zanemarujući sigurnost i privatnost. Sa sve više slučajeva rada od kuće i brisanjem granica između poslovne i privatne upotrebe uređaja, povećava se i rizik od kompromitacije uređaja. Uvođenje modela “donesi svoj uređaj” (BYOP) radi smanjenja troškova dodatno otvara vrata kriminalcima ka osjetljivim informacijama. No, uprkos rizicima, savremena tehnologija i dalje oblikuje telefone kao centralne čvorove podataka i povezivosti. Srećom, proizvođači uređaja aktivno rade na poboljšanju sigurnosti.

Poređenje

Odabir sigurne mobilne platforme ključan je za našu digitalnu sigurnost. Ali, koliko su, zapravo, sigurni različiti operativni sistemi? Većina korisnika koristi jedan od dva dominantna operativna sistema: Android (Google) ili iOS (Apple). Česte su rasprave među korisnicima o tome koji je sigurniji. Prema istraživanju Forrester Researcha, Android je prisutan na oko 74% uređaja, dok Apple ima udio od oko 21%. Kada se postavi pitanje koji je sigurniji, odgovor nije jednostavan. U pitanju su različite filozofije sigurnosti, a svaki sistem ima prednosti i nedostatke. Pri odlučivanju, ne treba zaboraviti ni ostale platforme, poput BlackBerryja i Windows Phonea.

Android

Kako kažu iz Kasperskog, Android ima relativno upitnu sigurnosnu reputaciju, jer je riječ o otvorenoj platformi bez centralizirane kontrole. Aplikacije i uređaji koji koriste Android nisu podvrgnuti uniformnim pravilima, što može dovesti do neujednačenog nivoa sigurnosti. Osim toga, trajanje podrške operativnog sistema zavisi od proizvođača uređaja. Popularni modeli duže dobijaju ažuriranja, dok se manje poznati modeli brže izbacuju iz kruga podrške, što korisnike ostavlja bez zakrpa za sigurnosne propuste. Ipak, Google stalno radi na unapređenju sigurnosti. Korisnici mogu dodatno zaštititi uređaje redovnim ažuriranjem sistema i izbjegavanjem instaliranja aplikacija iz nesigurnih izvora. Osim toga, za dodatni sloj sigurnosti mogu se koristutu antivirusna rješenja, a poslovni korisnici mogu iskoristiti funkcije kao što su Android for Work ili Samsung Knox.

iOS

iOS je zatvoren sistem pod strogom kontrolom Applea, uključujući i sve aplikacije koje se nude putem App Storea. Ova kontrola pruža visok stepen sigurnosti “od prvog dana”, ali ograničava mogućnosti korisničke prilagodbe. Naprimjer, nije moguće imati dvije verzije iste aplikacije, jednu poslovnu i jednu ličnu. iOS također nameće stroge dizajnerske i funkcionalne smjernice. Uprkos tim ograničenjima, korisnici iPhonea uživaju u dužoj podršci za uređaje i aplikacije, čime se osigurava dostupnost novih sigurnosnih zakrpa. iOS ne dopušta aplikacijama pristup osnovnom kodu telefona, što smanjuje potrebu za antivirusnim programima, ali i onemogućava njihovu distribuciju putem App Storea. Međutim, ni iOS nije potpuno imun na zlonamjerni softver. Ako Apple previdi ranjivost ili donese lošu sigurnosnu odluku, korisnici nemaju mnogo utjecaja na to.

Windows Phone i BlackBerry

Iako je Windows Phone imao određenu centralizaciju i sigurnosne mehanizme, većina podrške za ovu platformu prestala je početkom 2020. godine. Operativni sistemi Windows Phone 8.1, Windows RT i Windows 10 Mobile više se ne ažuriraju, a Windows 10X još nije dostupan. Budućnost Windows telefona je neizvjesna, što čini ovu platformu nepouzdanom s aspekta sigurnosti. BlackBerry je bio poznat po visokom stepenu sigurnosti, posebno za poslovnu upotrebu. Međutim, njegovi operativni sistemi BlackBerry OS i BlackBerry 10 danas su zastarjeli. Zvanična podrška je prekinuta (OS još 2013. godine), a ni hardverska proizvodnja više ne postoji. BlackBerry telefoni koje je proizvodila TCL kompanija povučeni su s tržišta 2020. godine.

Operativni sistemi – prednosti i nedostaci

Ne postoji savršen operativni sistem. Nivo sigurnosti zavisi od vaših potreba, znanja i načina korištenja uređaja. Kada je u pitanju Android, prednost je visoka mogućnost prilagodbe i potpuna kontrola privatnosti. Nedostatak je manjak standardizacije, što znači slabiju sigurnost bez dodatnog podešavanja. Preporučuje se korisnicima koji znaju kako optimizirati sigurnosne postavke. Prednost iOS-a je dosljednost i pouzdanost sistema. Nedostatak je zavisnost od Appleovih sigurnosnih odluka i viša cijena. Iako nije 100% siguran, jednostavan je izbor za korisnike koji žele “dovoljno dobru” sigurnost bez mnogo podešavanja. BlackBerry posjeduje industrijski nivo sigurnosti za poslovne potrebe. Nedostatak je zastarjela podrška. Ne preporučuje se zbog nedostatka aktivne podrške. Slična je situacija i sa Windows telefonima.

Kako dodatno zaštititi telefon

Kako biste osigurali viši nivo zaštite svog mobilnog uređaja, preporučuje se pridržavanje sljedećih sigurnosnih smjernica koje preporučuju stručnjaci kompanije Kaspersky. Prije svega, važno je aplikacije preuzimati isključivo iz službenih prodavnica, poput App Storea, Google Playa ili Microsoft Storea, te obavezno pročitati recenzije i provjeriti reputaciju izdavača prije instalacije. Nikada nemojte instalirati aplikacije bez prethodne provjere njihove sigurnosti, a u tome vam mogu pomoći sigurnosne postavke samog uređaja. Redovno ažuriranje operativnog sistema ključno je za zaštitu, jer nova ažuriranja često sadrže sigurnosne zakrpe koje onemogućuju različite vrste napada. Ukoliko uređaj više ne prima sigurnosna ažuriranja, preporučuje se njegova zamjena, a treba aktivirati i opciju daljinskog brisanja podataka u slučaju gubitka ili krađe telefona. Osnovna zaštita uključuje i podešavanje lozinke za pristup uređaju, aplikacijama i online servisima, a preporučuje se i uključivanje višefaktorske autentifikacije, poput otiska prsta ili prepoznavanja lica. Konačno, razmotrite i korištenje dodatnih zaštitnih tehnologija, kao što je VPN, kako biste osigurali privatnost i sigurnost svojih podataka.

Zaključak

Odabir sigurnijeg sistema zavisi od vaših prioriteta: želite li veću slobodu u korištenju ili manju vjerovatnoću da budete meta? Sigurnost nikada nije apsolutna, ali redovno preispitivanje alata i kompanija kojima povjeravate svoje podatke može napraviti veliku razliku.

a&s Adria br.212

Šta je budućnost sigurnosti na aerodromima?

Sigurnost na aerodromima suočava se s brojnim izazovima, od prijetnji poput terorizma i međunarodnog kriminala do novih tehnoloških rizika, kao što su cyber napadi i dronovi. U razgovoru sa stručnjacima iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije saznali smo da aerodromi moraju stalno balansirati između tehničkih rješenja, ljudskih resursa i usklađenosti s međunarodnim sigurnosnim standardima.

Na aerodromima u regiji, sigurnosni sistemi ipak postaju sve sofisticiraniji i uključuju videonadzorne kamere s vještačkom inteligencijom, biometrijske sisteme za kontrolu pristupa te napredne detektore za prtljag i eksplozive. Ovi sistemi omogućuju ne samo bržu već i precizniju kontrolu, a tako smanjuju rizik od nesreća ili napada. Međutim, ključna prepreka ipak ostaje nedostatak obučenog kadra. Niska primanja, stres i visoki zahtjevi dovode do toga da mnogi stručnjaci napuštaju sektor, što se dodatno odražava i na ukupnu sigurnost. Iako su zakonske regulative u svim zemljama regiona usklađene s EU, naši sagovornici ističu da je potrebno jače ulaganje u obuke i razvoj kadrova, kao i u unapređenje tehničke opreme. S obzirom na sve veću automatizaciju, očekuje se i da će u budućnosti vještačka inteligencija preuzeti ulogu odlučivanja u sigurnosnim procesima, čime bi se još više smanjili ljudski faktori greške, a zahvaljujući povezanosti sa sigurnosnim centrima očekuje se i dalji napredak u cyber sigurnosti. Na kraju, iako tehnologija napreduje, stručnjaci se slažu da ljudi i dalje ostaju najvažniji faktor u održavanju visoke sigurnosti.

Sigurnost na aerodromima postaje sve kompleksnija zbog brzog tehnološkog napretka i globalnih prijetnji koje neprestano evoluiraju, ali i dalje je nužno da države i aerodromi na Balkanu ulažu u dugoročne strategije koje uključuju ne samo modernizaciju opreme nego i jačanje ljudskih resursa.

Konsultacije Crnogorske asocijacije menadžera sigurnosti

Treće stručne konsultacije iz oblasti zaštite lica i imovine, zaštite i spašavanja, zaštite od požara, zaštite na radu i, po prvi put, sigurnosnih analiza ponašanja održat će se 17. juna 2025. godine, s početkom u 09:30 sati, u hotelu Avala Resort & Villas u Budvi.

Organizator konferencije je Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, uz podršku Privredne komore Crne Gore.

Stručne konsultacije pružaju priliku kolegama iz državnih i privatnih sektora da kroz direktnu komunikaciju sa relevantnim stručnjacima razmijene iskustva i saznaju više o najboljim praksama u Crnoj Gori i regionu. Time se zajedno doprinosi unapređenju kapaciteta za upravljanje kompleksnim sigurnosnim sistemima.

Učesnici konsultacija bit će stručnjaci iz oblasti sigurnosti, uključujući predstavnike resornih državnih organa Crne Gore: Direktorat za bezbjednosno-nadzorne poslove MUP-a, Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a, Odsjek za zaštitu lica i imovine i detektivsku djelatnost Uprave policije, Inspekcija zaštite i zdravlja na radu Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja.

Posebno mjesto na ovogodišnjim konsultacijama imat će izlagački prostori partnera Asocijacije, koji će omogućiti direktnu interakciju s ključnim akterima u struci i predstavljanje najnovijih rješenja, usluga i trendova.

Prijava je obavezna za sve učesnike. Prijavite se putem sajta AMBCG-a https://ambcg.me/

Za sva dodatna pitanja i informacije obratite se Asocijaciji menadžera bezbjednosti Crne Gore: +382 20 616 062 ili office@ambcg.me.

Tržište prepoznavanja šarenice oka dostiže više od 35 milijardi dolara do 2030.

Globalno tržište tehnologije prepoznavanja šarenice oka procjenjuje se da će dostići vrijednost od 35,57 milijardi USD do 2030. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 23,4%, stoji u izvještaju kompanije Grand View Research.

Vodeća metoda

Tehnologija prepoznavanja šarenice oka koristi geometrijski sistem prepoznavanja uzoraka na videoslikama obje šarenice, koje imaju jedinstvene, stabilne i lako prepoznatljive obrasce. Visoka potražnja za ovom tehnologijom rezultat je njene preciznosti, sigurnosti i stabilnosti. Šarenica ima raznovrsne karakteristike poput pruga, nabora, krugova i pjega.

Rast tržišta podstiču faktori poput ugradnje skenera šarenice oka u pametne telefone, rasta broja prevara i sigurnosnih prijetnji, šire upotrebe u državnim projektima i rastuće potražnje u sektoru potrošačke elektronike. Očekuje se da će budućnost tržišta biti svijetla zahvaljujući širenju prodajnih kanala, istraživačko-razvojnim projektima, velikoj potražnji iz sektora putovanja i imigracije te sve većem prihvatanju u poslovnom svijetu. Državne institucije sve češće koriste biometrijske tehnologije kako bi smanjile cyber prijetnje i pojednostavile pristup sistemima. Policijska uprava New Yorka (NYPD) bila je jedna od prvih koja je uvela prepoznavanje šarenice oka u aprilu 2021. godine.

Veliki potencijal

Precizna identifikacija pacijenata stalni je izazov u zdravstvenom sektoru. Biometrijska tehnologija prepoznavanja šarenice oka sve više se koristi u zdravstvenim ustanovama. Očekuje se da će ova tehnologija igrati značajnu ulogu u zdravstvenim sistemima širom svijeta, zahvaljujući razvoju višeslojnih sistema autentifikacije po pristupačnim cijenama.

Primjena tehnologije prepoznavanja šarenice oka u cloud okruženju omogućava visoku razinu sigurnosti u poređenju s tradicionalnim metodama zaštite podataka. Njena integracija s cloudom, upotreba u identifikaciji u državnim institucijama i finansijskom sektoru za sprečavanje prevara znatno doprinose rastu tržišta. Ova industrija koristi strategije rasta poput sklapanja partnerstava, lansiranja proizvoda i strateških saveza kako bi proširila prisustvo na globalnom tržištu.

Glavni nalazi istraživanja:

  • Po komponentama, hardver je 2024. držao značajan udio od preko 43,9% globalnog prihoda. Unapređenja hardvera su ključna za tačnost, brzinu i efikasnost sistema.
  • Softver za prepoznavanje šarenice također bilježi rast, zahvaljujući poboljšanjima u hardveru i obradi slika.
  • Po primjeni, segment upravljanja identitetom i pristupom prednjačio je u 2024. s udjelom većim od 36,4%.
  • Segment evidencije radnog vremena očekuje stopu rasta od 24%, jer zaposlenici više ne moraju pamtiti lozinke ili koristiti fizičke kartice, dok poslodavci izbjegavaju gubitak ključeva i kartica.
  • Po industrijama, najbrži rast očekuje se u finansijskom sektoru (BFSI), gdje se tehnologija koristi za dodatnu sigurnost pri transakcijama i zaštitu privatnih finansijskih podataka.

Glavni akteri na tržištu:

Neki od vodećih proizvođača u ovom sektoru su Thales, Idemia, Iris ID, Iritech, Princeton Identity, NEC, SAP, HID, Eyelock i Hikvision.

Tržište vojnih dronova vrijedit će gotovo 23 milijarde dolara do 2030.

Prema najnovijim podacima istraživačke kompanije Marketsandmarkets, globalno tržište vojnih dronova porast će s 15,80 milijardi dolara u 2025. na 22,81 milijardu do 2030. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 7,6.

Analitičari navode da je rast tržišta vojnih dronova potaknut povećanim ulaganjima u napredna vojna rješenja radi jačanja odbrambenih sposobnosti. Povećanje piratstva i teritorijalnih upada u regijama poput Centralne Azije, Južne Amerike, Istočne Afrike, Indijskog potkontinenta, Jugoistočne Azije i Zapadne Afrike, dovelo je do pojačanog nadzora mora i operacija protiv piratstva. Zbog toga raste upotrebe dronova za nadzor mora i prepoznavanje potencijalno rizičnih područja.

Podsticanje rasta

Prema načinu pogona, tržište vojnih dronova dijeli se na dronove s turbo motorima, klipnim motorima i baterijskim napajanjem. Segment dronova na baterije obuhvata uređaje koji koriste litij-ionske baterije, gorive ćelije i hibridne ćelije. Očekuje se da će ovaj segment tokom analiziranog perioda rasti najbrže, po stopi od 16,2%, zahvaljujući njihovoj širokoj primjeni u manjim i srednjim dronovima kratkog i srednjeg dometa. Taktički i strateški dronovi dugog trajanja obično koriste turbo motore (plinsko-turbo mlazne ili turboventilatorske). Klipni motori se često koriste u manjim vojnim dronovima sa slabijom snagom i nižim brzinama. Električni dronovi koriste baterije za skladištenje energije i pogon elektromotora.

Prema brzini, tržište vojnih dronova dijeli se na podzvučne i nadzvučne. Podzvučni segment se dodatno dijeli na dronove s brzinama manjim od 100 km/h, između 100–300 km/h i preko 300 km/h. Trenutno podzvučni dronovi dominiraju tržištem, što odražava njihovu široku upotrebu u vojnim operacijama. Podzvučni dronovi, koji se kreću brzinama ispod brzine zvuka (do Mach 0.8), značajno su doprinijeli tržišnom udjelu u 2023. godini. Povećana potražnja za visokoautonomnim dronovima velikih podzvučnih brzina podstiče njihov rast.

Velika potražnja

Azijsko-pacifički region se izdvaja kao globalni lider u tehnologiji i inovacijama te bilježi najbrži rast u prihvatanju vojnih dronova. Posebno se ističu zemlje poput Kine, Malezije, Južne Koreje i Indije, koje intenzivno ulažu u razvoj vojnih dronova. Indija često nabavlja vojna rješenja iz Sjeverne Amerike i Evrope.

Kina, poznata po naprednoj tehnologiji i efikasnoj proizvodnji, ima važnu ulogu u industriji dronova. Među kineskim kompanijama koje su istaknute u izvještaju kao proizvođači vojnih dronova, tereta i komponenti, nalaze se Autel Robotics, China Academy of Aerospace Aerodynamics, Chengdu Rainpoo Technology Co., Ltd., Aviation Industry Corporation of China (AVIC) i China Aerospace Science and Technology Corporation.

Od globalnih velikih igrača, u izvještaju se spominju i američke kompanije poput Northrop Grumman Corporation, Raytheon Technologies Corporation, General Aeronautical Systems i Teledyne Flir, kao i izraelska kompanija Israel Aerospace Industries Ltd.

LANACO i Cyber Readiness Institute pokreću Program cyber sigurnosti

Na prestižnoj konferenciji CEO Exchange u New Yorku, koja je okupila lidere najvećih američkih kompanija, potpisano je Pismo namjere između kompanije LANACO i CRI (Cyber Readiness Institute).

Pismo namjere potpisali su Dragan Ninić, potpredsjednik za strateški razvoj kompanije LANACO, i Chris Caine, predsjednik CGE (Center for Global Enterprise), u prisustvu Sashe Pailet Koff, direktorice CRI-ja, organizacije koja je članica CGE-a zadužena za cyber sigurnost.

CRI uživa podršku vodećih svjetskih korporacija, kao što su Apple, Microsoft, Mastercard i T-Mobile.

Predmet saradnje je zajednički rad na lansiranju novog koncepta CRI prisustva u svijetu, kroz model Cyber Readiness Institute – Local Chapter. Ovaj inovativni koncept, čija je inicijativa potekla upravo iz kompanije LANACO, predviđa regionalni pristup unapređenju cyber otpornosti, uz potpuno uvažavanje lokalnih specifičnosti identifikovanih u globalnim istraživanjima. Model integriše edukacijske, tehnološke i projektne aspekte cyber sigurnosti, čineći ga cjelovitim i primjenjivim u realnim poslovnim okruženjima.

Zahvaljujući proaktivnom angažmanu kompanije LANACO, pilot-projekat će biti realizovan u Bosni i Hercegovini. Projekat predstavlja zajedničku investiciju CRI i kompanije LANACO u jačanje cyber spremnosti kompanija i javnih institucija u zemlji. Po završetku pilot-faze i nakon zajedničke evaluacije rezultata, planirano je širenje koncepta i na druge zemlje regiona – Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

“Zahvaljujem se CRI-ju na partnerstvu u ovom važnom projektu. Ovo Pismo namjere dodatno potvrđuje ekspertizu kompanije LANACO, sada priznate od strane organizacija koje podržavaju globalni lideri poput kompanija Microsoft, Apple, Mastercard i T-Mobile. Pokrećemo projekat sa velikim potencijalom za stvaranje stvarnog, opipljivog utjecaja na povećanje globalne cyber spremnosti, uz pažljivo uvažavanje regionalnih potreba. Više detalja će uskoro biti podijeljeno sa poslovnom zajednicom u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Dragan Ninić, potpredsjednik za strateški razvoj kompanije LANACO.

CRI će u okviru ovog partnerstva pružiti strateški nadzor nad programom, definisati ključne ciljeve i pratiti napredak implementacije. Također, CRI osigurava osnovni program cyber spremnosti, uključujući alate, trening materijale i procese certifikacije trenera, koji su razvijeni kako bi organizacijama pomogli u izgradnji kulture cyber sigurnosti.

Kao regionalni partner, LANACO će voditi sve lokalne aktivnosti: od prilagođavanja i implementacije CRI metodologije do edukacije, regrutacije malih i srednjih preduzeća za učešće u programu, organizacije treninga i provođenja projekata na terenu u skladu s potrebama korisnika.

“CRI se zalaže za razvoj dostupnih, besplatnih i praktičnih alata kojima male i srednje firme mogu unaprijediti svoju cyber otpornost. Ponosni smo što ovaj novi, lokalizovani model započinjemo u saradnji sa kompanijom LANACO – regionalnim liderom u oblasti cyber sigurnosti”, istakla je Sasha R. Pailet Koff, direktorica CRI-ja.

The Rock Smart Security: Spoj digitalne i fizičke sigurnosti

Dobrodošli u novu epizodu našeg podcasta!

Naš sagovornik je Granit Hasani, osnivač i izvršni direktor kompanije The Rock Smart Security sa Kosova koja kombinuje fizičku zaštitu i cyber sigurnost. Granit i njegov tim pružaju usluge osiguravanja domova, banaka, institucija, pa čak i kritične infrastrukture.

Osim toga, bave se i cyber sigurnosnim uslugama, uključujući red team i blue team obuke, kao i cyber insurance – osiguranje u slučaju proboja.

Pričamo o tome kako izgleda izgraditi sigurnosni biznis na Kosovu, zašto fizičko i digitalno ne mogu jedno bez drugog i šta je to što balkanski mentalitet još mora da nauči kad je sigurnost u pitanju.

Digitalizacija kontrole pristupa i optimizacija radnih tokova idu ruku pod ruku

Digitalizacija je visoko na listi prioriteta u poslovnim okruženjima ili se već implementira u ovim objektima. U sklopu tog procesa, mnoge kompanije su otkrile dodatni povrat uloženog prilikom digitalizacije upravljanja pristupom u kancelarijama, prodajnim prostorima, objektima za zabavu, skladištima i slično.

Izazovi zaštite ovih objekata nisu nikakva tajna. Sigurnost osoblja i poslovanja je prioritet, uključujući i otpornost poslovnih procesa na napade te očuvanje teško stečenog ugleda kompanija. Međutim, filtriranje pristupa ne bi smjelo biti prepreka za autorizovane korisnike. Zgrade moraju biti i ugodne za boravak i lako dostupne svima kojima je dozvoljen ulazak.

Digitalni pristup ovaj proces čini znatno jednostavnijim i, pri tom, donosi svakodnevne prednosti za sve korisnike zgrade, uključujući zaposlene i voditelje objekata, vlasnike i izvođače radova koji svakodnevno dolaze i ulaze u poslovne prostore. Ako zaposleni, izvođači radova i posjetioci mogu nesmetano ulaziti i izlaziti, saradnja postaje lakša, a upravljanje jednostavnije za menadžere zgrada. Ova funkcionalnost jača poslovnu efikasnosti koju digitalizacija nosi sa sobom.

Danas je dostupan uređaj za zaključavanje skoro svih vrsta vrata, kao i digitalno rješenje koje može proširiti postojeće mogućnosti upravljanja pristupom. Ovaj uređaj, istovremeno, može uvesti digitalni pristup „od nule“, i to bez kablova i invazivne instalacije. Mobilne akreditacije pohranjene na pametnom telefonu pojednostavljuju i ubrzavaju proces izdavanja akreditiva, izmjene i ukidanja prava pristupa. Voditelji objekata i sigurnosni menadžeri mogu koristiti web softver za upravljanje, uključujući upravljanje mobilnim pristupom, koji omogućava daljinski nadzor i kontrolu s jedne lokacije, čak i tokom boravka  van objekta.

Prema riječima stručnjaka za digitalnu transformaciju, digitalni pristup povećava operativnu agilnost, jača produktivnost, unapređuje sigurnost i podstiče inovacije*. Istraživanje kompanije Deloitte pokazalo je da kompanije s većom „digitalnom zrelošću“ ostvaruju veće prihode**.

„Pristup postaje sve važniji dio digitalne slike koja obuhvata mjere tehničke i kibernetičke sigurnosti“, kaže Joachim Mahlstedt, direktor i glavni komercijalni direktor za digitalna pristupna rješenja u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA.

„Digitalizacija pristupa brzo donosi koristi koje se mogu pretvoriti u konkurentsku prednost. Ona menadžerima poslovnih zgrada daje moćne alate u ruke, što pokazuju i primjeri četiri projekta“.

Primjer 1 – Kancelarijska zgrada

Ručno upravljanje pristupom i paralelno ažuriranje više sistema može značajno opteretiti osoblje objekta. No, postoji i efikasnija alternativa. Kada se više tehnologija unutar zgrade, uključujući i one pristupne, povežu u jedan sistem, upravljanje kancelarijama postaje jednostavnije, a greške se minimiziraju. U novom korporativnom sjedištu kompanije Canal+ u blizini Pariza, implementirani su različiti uređaji iz paketa povezanih digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY. To uključuje Aperio bežične kvake na baterije s ugrađenim čitačima i elektromehaničke sigurnosne brave ABLOY. Svi su integrisani u Genetec sistem kako bi filtrirali pristup tehničkim prostorijama za 1.200 zaposlenih, posjetioce i izvođače radova. Ova izvorna integracija omogućava potpunu kontrolu bez dodatnih komplikacija. Aperio nije nikakav „dodatak“ i ne treba mu dodatna baza podataka. On je dio jedinstvenog sistema kojim se upravlja preko jednog interfejsa.

Primjer 2 – Proizvodni pogon

Digitalni pristup dostupan je i za okruženja i objekte s visokim nivoom zaštite u kojima je potrebno koristiti više različitih tipova cilindara. U Njemačkoj, kompanija RheinfelsQuellen odabrala je eCLIQ tehnologiju digitalnog pristupa pomoću programabilnog ključa iz ASSA ABLOY-a. U sjedištu kompanije u Duisburgu i na drugim lokacijama širom pokrajine Sjeverna Rajna–Vestfalija, novi digitalni sistem zaključavanja pouzdano radi kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru. Sistemom se upravlja preko CLIQ Web Managera (CWM), pri čemu se sistemskim podacima može pristupiti u svakom trenutku i s bilo koje lokacije putem CWM interfejsa. Fleksibilnost softvera ga čini posebno pogodnim za velike sisteme kontrole pristupa i geografski raspršene lokacije. „Ovako sigurno i fleksibilno rješenje za zaključavanje bismo odabrali svaki put“, kaže Marcus Schlötels, menadžer projekta u kompaniji RheinfelsQuellen.

Primjer 3 – Maloprodaja

Krađe iz skladišta i proizvodnih prostora stalni su problem za trgovce. Istovremeno, softversko digitalno rješenje nije uvijek prikladna opcija u manjim objektima. U belgijskom gradu Leuvenu, modni butik visoke klase Patio tražio je jednostavno i jeftino sredstvo odvraćanja od krađa. Kao rješenje su poslužile ASSA ABLOY Code Handle brave postavljene na nekoliko ključnih vrata. Za sigurnost vrata zadužena je diskretna PIN-tastatura ugrađena u hromiranu kvaku. Dvije standardne baterije unutar svake kvake napajaju sistem digitalne zaštite. One obično traju i do 30.000 ciklusa otključavanja i zatvaranja. Code Handle kvaka dolazi u paketu s jednom Master PIN šifrom. Voditelj prodavnice može izdati do devet dodatnih PIN-ova s 4–6 cifara. Kada neki zaposlenik napusti Patio, njihov PIN se jednostavno briše.

Primjer 4 – Fleksibilni radni prostor

Savremeni dizajn radnih prostora zahtijeva kontrolu pristupa koja je snažna, fleksibilna i estetski usklađena s potrebama korisnika zgrade. U Plexalu, fleksibilnom radnom prostoru u istočnom Londonu koji koristi oko 800 poduzetnika, ASSA ABLOY-eva Aperio tehnologija za digitalni pristup zadovoljava sve tri navedene potrebe. Kancelarije u Plexalu opremljene su Aperio bežičnim digitalnim bravama koje su integrisane s DoorFlow online platformom za upravljanje i reviziju pristupa kompanije NetNodes. Ove brave nude tehničku sigurnost i u stvarnom vremenu šalju informacije o statusu vrata platformi DoorFlow. Budući da se napajaju baterijama, a ne preko električne mreže, Aperio brave doprinose i nižim troškovima održavanja i manjoj potrošnji energije.

„Digitalizacija donosi ogromne izazove i prilike za kompanije svih veličina i profila, kako u upravljanju pristupom, tako i šire“, dodaje Joachim Mahlstedt. „Naše stručne kompetencije u oblasti pristupa  razvijane su decenijama i omogućavaju nam da sarađujemo s korisnicima i stvarno ih pripremimo za ono što dolazi. Uz ASSA ABLOY, oni ulaze u digitalizaciju s povjerenjem“.

Saznajte više o digitalnim pristupnim rješenjima kompanije ASSA ABLOY na
https://www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control