25 Oktobra, 2026
image

Hytera: Kako pametne nosive kamere mijenjaju sigurnost

Godinama su se zaštitari na terenu, redari na događajima i upravitelji objekata oslanjali na dvosmjerne radioveze koje podržavaju samo glasovnu komunikaciju za koordinaciju timova. Kako sigurnosni scenariji postaju sve složeniji, korisnici traže brži odgovor, transparentnost na terenu i provjerljivu odgovornost

Piše: Melina Politi, voditeljica marketinga za Jugoistočnu Evropu, Hytera Communications Europe; E-mail: melina.politi@hytera-europe.com

Glasovna komunikacija omogućava timovima da opišu incidente, ali ne i da vizuelno dokumentuju ono što se dešava na terenu. Stoga se jasno pojavio operativni jaz unutar tradicionalnih sigurnosnih i radnih procesa. Ovo dugogodišnje ograničenje postepeno je narušilo efikasnost odgovora, vjerodostojnost rješavanja sporova i ukupni profesionalizam usluga zaštitarskih agencija.

Moderne komercijalne sigurnosne operacije zahtijevaju mnogo više od same glasovne komunikacije i koordinacije s operativnim centrom. Privatne zaštitarske kompanije širom Jadranske regije pod velikim su pritiskom da povećaju operativnu transparentnost, pravedno rješavaju sporove na terenu, zaštite osoblje od neosnovanih optužbi i osiguraju čvrste dokaze za potrebe osiguranja i rješavanje sporova.

Nova realnost

Ova evolucija industrije – prelazak s koordinacije pomoću glasa na integrisano snimanje vizuelnih dokaza – više nije stvar izbora. Postalo je to neizbježna potreba za podizanjem profesionalnih standarda usluga, ublažavanjem operativnih rizika i ispunjavanjem regionalnih regulatornih zahtjeva za pružaoce sigurnosnih usluga.

Zastarjeli radiouređaji dizajnirani su isključivo za prijenos glasa i nemaju mogućnost vizuelnog snimanja i zadržavanja dokaza. Oni ne mogu dokumentovati interakcije na mjestu događaja, snimiti krađu niti podržati daljinski nadzor u realnom vremenu. Prijelaz na objedinjene komunikacijske uređaje koji dokumentuju dokaze postalo je od suštinskog značaja za moderne sigurnosne operacije.

Pametna rješenja

Hyterin portfolio profesionalnih nosivih kamera SC880, SC780, SC580 i GC550 razvijen je kako bi podržao ovu tranziciju sigurnosne industrije. Kombinacijom pouzdane komunikacije i snimanja u visokoj rezoluciji, Hyterine nosive kamere unapređuju efikasnost rada na terenu, jačaju operativnu odgovornost i pružaju veću zaštitu osoblju komercijalnih sigurnosnih kompanija širom Jadranske regije i Evrope.

Kao vodeći 5G model za najzahtjevnije sigurnosne scenarije, Hytera SC880 omogućava 4K videoprijenos u realnom vremenu uz ultranisku latenciju preko javnih 5G mreža, što komandnom centru pruža trenutni uvid u visokokvalitetne snimke s terena te bržu i precizniju reakciju na vanredne situacije. Uređaj je opremljen i integrisanom Push-to-Talk (PoC) funkcijom preko mobilne mreže, čime objedinjuje glasovnu komunikaciju u realnom vremenu i videonadzor u jednom prenosivom uređaju. Zahvaljujući naprednoj korekciji širokougaonog izobličenja, elektronskoj stabilizaciji slike u šest osa i snažnom infracrvenom osvjetljenju, SC880 snima jasne i detaljne videosnimke čak i tokom patrola u pokretu i noćnih smjena u uslovima slabog osvjetljenja, osiguravajući da nijedna kritična informacija s terena ne ostane nezabilježena.

Hytera SC780 izuzetno je pouzdano 4G rješenje visokih performansi za svakodnevne komercijalne sigurnosne operacije. Podržava do 120 sekundi predsnimanja, čime bilježi događaje koji su prethodili incidentu, a koje bi ručna aktivacija snimanja mogla propustiti. Uz stabilan video visoke rezolucije i vjeran prikaz detalja s terena, uređaj eliminiše slijepe tačke tokom iznenadnih vanrednih situacija. Potpuno integrisan s Hyterinom objedinjenom sigurnosnom platformom, SC780 podržava HD prijenos uživo, šifrovani prijenos audio i video sadržaja te praćenje situacije u realnom vremenu.

Kombinujući malu masu, ergonomski dizajn i visoke performanse, Hytera SC580 donosi ultratanak profil prilagođen nošenju na uniformi. Uprkos kompaktnim dimenzijama, uređaj omogućava stabilan 4G prijenos u realnom vremenu, napredno noćno snimanje uz Starlight tehnologiju i stabilizaciju slike pomoću vještačke inteligencije.

Čuvanje dokaza

Ultrakompaktna nosiva kamera Hytera GC550 projektovana je za diskretno prikupljanje dokaza u svim uslovima rada. Njen ultraširokougaoni objektiv od 150 stepeni bilježi sveobuhvatan prikaz mjesta događaja, pružajući objektivne i nepristrasne video i foto dokaze za svakodnevne patrole objekata, sigurnost u maloprodaji i diskretni nadzor na terenu. Kombinacija optimiziranog hardvera i inteligentnog softvera dodatno povećava transparentnost intervencija te doprinosi zaštiti zakonskih prava i sigurnosti samih zaštitara.

Međutim, prava vrijednost Hyterinog ekosistema nosivih kamera ne ogleda se samo u kvalitetu snimanja, već i u standardizovanom i sigurnom upravljanju dokaznim materijalom. Videosnimci imaju punu dokaznu vrijednost samo kada su zagarantovani integritet podataka i neprekinut lanac čuvanja dokaza. Uz podršku Hyterine platforme za digitalno upravljanje dokazima (Digital Evidence Management), sve datoteke se automatski preuzimaju, u potpunosti šifruju i sistematski arhiviraju čim se uređaji postave na dok-stanicu za punjenje i prijenos podataka. Ovaj potpuno automatizovan proces osigurava potpunu sljedivost i sigurnost podataka te ujedno ispunjava sve strožije evropske zahtjeve u oblasti zaštite privatnosti i upravljanja dokaznim materijalom.

Strateška modernizacija

Savremene sigurnosne operacije zahtijevaju objedinjeni sistem koji omogućava efikasnu koordinaciju timova, ali i prikupljanje pravno valjanih i objektivnih dokaza s terena. Hyterin portfolio nosivih kamera pruža visoku pouzdanost, usklađenost s propisima i vrijedne operativne podatke, pomažući zaštitarskim kompanijama da smanje broj sporova, zaštite terensko osoblje, povećaju pravnu zaštitu od odgovornosti i unaprijede kvalitet svojih usluga.

Za proaktivne pružaoce usluga privatne zaštite širom Jadranske regije i Evrope ovo predstavlja mnogo više od obične zamjene opreme. Riječ je o strateškoj modernizaciji operativnih modela koja tradicionalne zaštitare pretvara u umrežene, taktički koordinisane i podacima vođene sigurnosne profesionalce, u potpunosti spremne za složene izazove.

Milestone Systems XProtect

Nova nezavisna studija procijenila je finansijski i operativni uticaj korištenja Milestone XProtect VMS softvera. Rezultati su ukazali na značajne koristi za korisnike kroz brže provođenje istraga, efikasniju administraciju i optimizaciju troškova integracije

Piše: Svetoslava Tsvetkova, voditeljica marketinga za Istočnu Evropu, Zajednicu nezavisnih država i Izrael, Milestone Systems; E-mail: svet@milestone.dk

Kompanija Milestone Systems objavila je rezultate Total Economic Impact studije za 2026. godinu, koju je po njenoj narudžbi proveo Forrester Consulting. Cilj istraživanja bio je procijeniti ukupnu poslovnu vrijednost otvorene platforme XProtect VMS kroz analizu konkretnih finansijskih i operativnih efekata koje ostvaruju klijenti koji je već koriste. Studija pokazuje da ulaganje u modernu platformu za upravljanje videozapisima ne doprinosi samo višem nivou sigurnosti već istovremeno povećava efikasnost poslovanja, pojednostavljuje rad sigurnosnih timova i omogućava bolje iskorištavanje postojećih resursa.

Povrat investicije za tri godine

Forresterova analiza zasnovana je na intervjuima s donosiocima odluka iz kompanija koje već koriste XProtect u svakodnevnom radu. Na osnovu njihovih iskustava kreirana je tzv. kompozitna organizacija, koja predstavlja tipičnog korisnika platforme i služi kao model za procjenu finansijskih i operativnih efekata tokom trogodišnjeg perioda. Ovakav pristup omogućava da rezultati ne budu zasnovani na pojedinačnim primjerima, već na objedinjavanju iskustava različitih korisnika i njihovih poslovnih okruženja.

Kompozitna organizacija obuhvaćena studijom zapošljava oko 2.500 radnika, koristi između 10 i 15 aktivnih korisnika XProtect platforme, upravlja sistemom koji obuhvata približno 500 kamera i ostvaruje godišnji prihod od oko 600 miliona američkih dolara. Na osnovu prikupljenih podataka Forrester procjenjuje da takva organizacija može ostvariti povrat investicije (ROI) od 133 posto u periodu od tri godine, pri čemu se istovremeno znatno smanjuje vrijeme za provođenje istraga i upravljanje digitalnim dokazima.

Analiza je obuhvatila više aspekata svakodnevnog rada organizacija koje koriste XProtect. Rezultati pokazuju da su procesi istrage i upravljanja dokazima između 30 i 60 posto brži zahvaljujući centralizovanim radnim procesima unutar otvorene platforme. Istovremeno su unaprijeđeni administrativni i operativni procesi sigurnosnih timova, dok su operativni troškovi smanjeni zahvaljujući mogućnosti ponovne upotrebe postojeće hardverske infrastrukture, nižim troškovima licenciranja i jednostavnijoj integraciji novih sistema i aplikacija.

Od sigurnosti do operativne inteligencije

Prema navodima Milestone Systemsa, rezultati studije potvrđuju da XProtect danas prevazilazi tradicionalnu ulogu sistema za videonadzor i prerasta u platformu za operativnu inteligenciju zasnovanu na videopodacima i naprednim analitičkim mogućnostima. Umjesto da služi isključivo za pregled i pohranu videozapisa, platforma omogućava da informacije prikupljene putem videonadzora pretvore u korisne poslovne uvide koji doprinose efikasnijem upravljanju procesima.

Skraćivanjem vremena potrebnog za provođenje istraga, pojednostavljenjem upravljanja dokazima i pružanjem mjerljivih poslovnih koristi, XProtect pomaže organizacijama da istovremeno unaprijede nivo sigurnosti i transformišu način na koji donose operativne odluke. Upravo zbog toga videopodaci postaju vrijedan poslovni resurs koji se može koristiti daleko šire od tradicionalne zaštite ljudi i imovine.

Studija uključuje i konkretne primjere koji pokazuju kako se prednosti platforme odražavaju na svakodnevno poslovanje korisnika u različitim industrijama. U logističkom sektoru vrijeme potrebno za identifikaciju i praćenje pošiljki značajno je skraćeno zahvaljujući centralizovanom pristupu videopodacima i jednostavnijem pretraživanju snimaka. Jedan je maloprodajni lanac uspio brzo riješiti osigurani incident visoke vrijednosti, čime su trajanje istrage i broj potrebnih operativnih koraka svedeni na minimum. Ovakvi primjeri pokazuju da se vrijednost videosistema danas ne mjeri samo kvalitetom snimka već i sposobnošću platforme da ubrza poslovne procese, olakša donošenje odluka i smanji operativne troškove.

Nalazi studije potvrđuju da savremena VMS tehnologija više nije ograničena na pregled i pohranu videozapisa. Kada je implementirana kao otvorena i skalabilna platforma koja se može integrisati s analitičkim alatima i drugim poslovnim sistemima, video postaje vrijedan operativni resurs koji omogućava brže reagovanje na incidente, veću transparentnost poslovnih procesa i efikasnije korištenje postojeće infrastrukture.

Otvorena platforma za dugoročni razvoj

Milestone XProtect razvijen je kao otvorena, fleksibilna i skalabilna platforma za upravljanje videozapisima koja korisnicima omogućava da prilagode, prošire i pojednostave svoju sigurnosnu infrastrukturu u skladu s razvojem poslovanja. Platforma objedinjuje centralizovano upravljanje kamerama, senzorima, lokacijama i integrisanim aplikacijama, pružajući sigurnosnim timovima potpuniji pregled događaja i brži pristup informacijama potrebnim za donošenje odluka.

Jedna od ključnih prednosti XProtecta je njegova otvorena arhitektura, koja omogućava povezivanje sa širokim spektrom uređaja, aplikacija i tehnologija različitih proizvođača. Na taj način korisnici mogu zadržati postojeće investicije u sigurnosnu infrastrukturu, istovremeno uvodeći nove funkcionalnosti i tehnologije bez složenih migracija ili zamjene kompletnih sistema. Otvorenost platforme dodatno dolazi do izražaja u okruženjima koja sve više koriste vještačku inteligenciju, naprednu videoanalitiku i upravljanje većim brojem lokacija.

Axis predlaže: Jedna platforma za sve lokacije

Kod više lokacija lokalni nadzor često nije dovoljan za efikasno upravljanje. Objedinjena platforma za upravljanje većim brojem lokacija kompanijama nudi centraliziranu vidljivost, dosljedne standarde, brži odgovor i ogućnost skaliranja bez gubitka kontrole

Piše: Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: Stjepan.Surmanovic@axis.com

Usklađivanje zahtjeva vođenja jedne poslovne lokacije dovoljno je složen zadatak. Ali upravljanje sa dvije, deset ili čak stotinu lokacija potpuno je drugačiji izazov. Kako se poslovanje razvija, raste i složenost ovog zadatka. Ono što može biti dovoljno za jednu lokaciju brzo postaje neefikasno i stresno ako se želi pokriti više njih.

Tu na scenu stupa strateški pristup upravljanju većim brojem lokacija. Nije riječ samo o ponavljanju uspjeha sa početne lokacije na drugim. U pitanju je izgradnja skalabilnog, efikasnog i objedinjenog sistema koji jača cijelu organizaciju.

Primjeri s terena

Upravljanje većim brojem lokacija nije samo pitanje kontrole koja se odvija odozgo prema dolje. Riječ je o stvaranju objedinjenog sistema koji je izgrađen oko centralizacije, optimizacije i standardizacije. Centralizacija objedinjuje ključne funkcije i nudi vidljivost na nivou cijele organizacije umjesto izoliranih operacija na pojedinačnim lokacijama. Optimizacija omogućava timovima da porede performanse, identificiraju trendove, adresiraju slabe tačke i poduzimaju mjere prije nego što problemi eskaliraju. Standardizacija osigurava dosljednost sigurnosti, operacija i korisničkog iskustva, bilo da je riječ o lokaciji u Kaliforniji ili filijali u Singapuru.

Skalabilnost i upravljanje
Dodavanje nove lokacije trebalo bi više ličiti na priključivanje rutera nego na proces IT migracije. Kvalitetne platforme omogućavaju da dodate novu lokaciju, registrirate uređaje, kontrolirate različite korisnike i uloge s različitim dozvolama i preuzmete postojeće konfiguracijske predloške u roku od nekoliko sati, a ne sedmica.

Udaljeni pristup treba ponuditi istu detaljnost kontrole kao u serverskoj sobi. Ako vam udaljeni pristup omogućava samo pregled kontrolnih tabli, ali ne i poduzimanje mjera na osnovu njih, to je nadzor, a ne upravljanje.

Upravljanje pojedinačnim uređajima je neefikasno i vremenski zahtjevno. Upravljanje pomoću jedinstvenog prikaza, uz mogućnost grupnog ažuriranja i automatizirane provjere stanja čini ključnu razliku između sigurnosnog tima i deska za podršku. Pokretanje lokalnih sistema za pohranu podrazumijeva održavanje hardvera na svakoj lokaciji. Konsolidirana pohrana eliminira tu zavisnost i poboljšava vidljivost kroz dijeljenje podataka, uz paralelno rješavanje pitanja redundancije.

Centralizirani nadzor i pregled situacije

Jedna kontrolna tabla prikazuje video, status alarma i stanje uređaja sa svake lokacije. Kao takva, ona predstavlja operativnu jezgru upravljanja na više lokacija. Ona nudi situacijsku svijest o svim lokacijama, uz jednostavan i konsolidiran pregled kritičnih alarma i drugih analitičkih događaja i obavijesti. Izvještavanje s više lokacija daje uvid u dešavanja na nivou cijele organizacije. Kontrolne table s indikatorima statusa u realnom vremenu nude informacije o tome da je neki sistem pokrenut i funkcionalan, ali neće uvijek podržavati donošenje odluka. Platforme koje kvalitetno podržavaju donošenje odluka prepoznaju trendove prije nego što oni postanu problemi i ukazuju na poslovne prilike koreliranjem podataka s različitih sistema.

Upravljanje alarmima i izvoz videa
Upravljanje alarmima na više lokacija može biti opterećenje. Centralizirano upravljanje alarmima prioritetizira upozorenja, reducira lažne alarme i osigurava brže vrijeme odgovora prilikom integracije s cloud alatima za udaljeni nadzor i upravljanje. Za potrebe istrage, revizije ili postizanja usklađenosti, izvoz videozapisa mora biti brz i siguran. Cloud sistemi za upravljanje videozapisima pojednostavljuju izvoz snimaka jer ovlaštenim korisnicima omogućavaju da ih preuzmu s bilo koje lokacije i bez složenih manuelnih procesa. U praksi, ove funkcije nude efikasnost, niže operativne troškove, veću sigurnost, jednostavnije tokove rada, uvide zasnovane na podacima, brži odgovor na incidente i lakše širenje pokrivenosti.

Upotreba u različitim vertikalima

Upravljanje većim brojem lokacija nije ograničeno na jedan sektor. Postoji više industrija koje mogu znatno profitirati od usvajanja centraliziranog pristupa u cloudu. U maloprodajnim lancima s više lokacija, dosljednost je ključni faktor. Oni koriste upravljanje većim brojem lokacija za nadzor prodavnica, sprečavanje krađa, analizu ponašanja kupaca i osiguravanje regulatorne usklađenosti. Uz daljinski cloud nadzor i cloud sistem za upravljanje videozapisima, menadžeri u maloprodaji mogu nadzirati više prodavnica, porediti performanse i brzo reagirati na incidente bez prisustva na lokaciji.

Kampusi, škole i hoteli

Obrazovne institucije često upravljaju većim brojem zgrada na većim površinama. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani sigurnosni nadzor, razglas, kontrolu pristupa i odgovor na incidente. Menadžer lokacije može osigurati sigurnost učenika, nadzirati objekte i koordinirati reakcije u različitim kampusima, uz oslanjanje na cloud rješenja za udaljeni nadzor i upravljanje. Hotelski lanci oslanjaju se na dosljedno iskustvo gostiju i visoku sigurnost. Upravljanje većim brojem lokacija omogućava hotelskim operaterima da nadziru ulaze, zajedničke prostore i pozadinske operacije u različitim objektima. Uz udaljeni nadzor i centralizirano izvještavanje, hotelski menadžeri mogu održavati standarde, poboljšati sigurnost i optimizirati raspored osoblja na različitim lokacijama.

Gradilišta i skladišta

Građevinske kompanije često istovremeno nadziru više privremenih lokacija. Upravljanje većim brojem lokacija pomaže u praćenju stanja opreme, nadzoru usklađenosti sa sigurnosnim propisima i sprečavanju krađa. Koristeći cloud sisteme za upravljanje videom, voditelji projekata mogu daljinski pratiti ostvareni napredak i reagirati na probleme. Pritom, mobilni nadzor eliminira potrebu za fizičkim odlascima na lokacije. Skladišta su ključna čvorišta u lancima snabdijevanja i često su raspoređena širom regija. Upravljanje većim brojem lokacija podržava centralizirani nadzor sigurnosti, inventara i operacija. Menadžeri se mogu osloniti na cloud sisteme za upravljanje videom i analitiku kako bi smanjili gubitke, poboljšali efikasnost i osigurali nesmetano odvijanje operacija na više lokacija.

Code Handle: Jednostavna zaštita vrata PIN brojem

Mnogi korisnici traže pouzdanu zaštitu vrata bez korištenja ključa, ali da ne moraju vršiti zahtjevne intervencije koje podrazumijeva napredni sistem kontrole pristupa. U takvim objektima digitalni pristup vratima pomoću PIN-a pruža efikasnu zaštitu, ali bez troškova povezanih s korištenjem fizičkih ključeva

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

U svim vrstama radnih prostora privatne prostorije se moraju sigurno i pouzdano odvojiti od onih kojima se može slobodno pristupati. Za prateća vrata potrebno je jednostavno i samostalno rješenje za zaključavanje, bilo da je riječ o skladištu robe ili lijekova, prostoriji za odmor zaposlenika, privatnom uredu ili sličnoj prostoriji.

Code Handle PIN brava elegantan je uređaj osmišljen upravo za ovakve namjene. Code Handle štiti prostor, a istovremeno omogućava pristup zaposlenicima pomoću digitalnog PIN-a koji se unosi na diskretnoj tastaturi u kvaki. Ovakav dizajn pruža dodatnu i kvalitetnu zaštitu vrata svake privatne prostorije koja je povezana s prostorom koji je dostupan javnosti. Code Handle se u brojnim primjenama i okruženjima već dokazao kao pouzdano sredstvo za sprečavanje pristupa neovlaštenim osobama.

Ugradnja je jednostavna i zahtijeva samo zamjenu kvake. Zaposlenicima nisu potrebna stručna znanja niti vanjska pomoć kako bi upravljali vratima s Code Handle uređajem, a zahvaljujući ovoj fleksibilnosti, on se uspješno primjenjuje kod brojnih malih i srednje velikih objekata.

Manje zdravstvene ustanove

U prometnoj zdravstvenoj ustanovi, kao što su ljekarske i stomatološke ordinacije, apoteke ili prostorije za fizikalnu terapiju, lako se može desiti da vrata slučajno ostanu otključana. Ako štite skupu opremu ili lijekove pod posebnim režimom kontrole, svako otvaranje prilika je za neovlaštene osobe da uđu. Uz digitalnu Code Handle PIN bravu, korisnici ordinacija više ne moraju brinuti o ovom problemu.

Ljekari i pacijenti tokom konsultacija očekuju i privatnost. Uz Code Handle, ona im je zagarantovana. Kada je potrebno zaštititi lijekove s posebnim režimom kontrole i spremnike za opasni otpad, Code Handle je brže i sigurnije rješenje od fizičkog ključa, bez potrebe za zamjenom brave ako se on izgubi. U mnogim prostorijama za liječenje i preglede čuva se skupa ili opasna oprema, kao što su rendgenski uređaji, stomatološki instrumenti i oprema za fizikalnu terapiju. Uz Code Handle, oni dobijaju dodatni nivo zaštite koji zaslužuju, bez troškova softverskog sistema kontrole pristupa.

Prodavnice i maloprodajni objekti

Svaka prodavnica ima vrata koja vode iz prodajnog prostora u prostorije u koje neovlaštena lica ne smiju ulaziti. Upravljanje ključevima za takve prolaze stvara nepotrebno radno opterećenje i odvlači pažnju zaposlenika. Istovremeno, glomazna mehanička PIN brava može narušiti pažljivo osmišljen izgled prostora. Upravitelji maloprodajnih objekata sada mogu zaštititi vrata tankom kvakom savremenog dizajna. Code Handle pruža pouzdanu, estetski atraktivnu digitalnu zaštitu za gotovo svaka unutrašnja vrata. Zaposlenici u prodavnici mogu je jednostavno koristiti, bez potrebe za obukom. Kada zaposlenik napusti kompaniju, njegov PIN se može jednostavno deaktivirati za nekoliko sekundi, bez skidanja kvake.

Manji uredi

U kancelarijama se mogu držati osjetljive, vrijedne i privatne stvari. Zbog toga neograničen pristup nije opcija na radnom mjestu. Zaposlenici trebaju moći otići po kafu bez brige o laptopu ili torbi koje ostavljaju. Kako je osmišljen za sve vrste kancelarijskih vrata, Code Handle predmete čini sigurnim i zaštićenim od pogleda. Kada se vrata zatvore, Code Handle ih automatski zaključava, tako da zaposlenici ne moraju ni spuštati stvari koje nose u rukama.

Veća popularnost rada od kuće i hibridnih modela dovela je i do rasta broja privatnih radnih prostora u kućama i drugim zajedničkim okruženjima, kao što su coworking prostori. Takvi prostori zahtijevaju zaštitu i privatnost kada se npr. koriste za videopozive ili povjerljive razgovore. Zaštita poslovnog prostora uvijek je poželjna. U mnogim djelatnostima ona je i zakonski obavezna jer su za fizičku zaštitu dokumenata, podataka i razgovora odgovorne osobe koje ih čuvaju.

Obrazovne ustanove

Zaposlenici i školska uprava mogu biti bez brige kada znaju da su privatne prostorije i skladišta opreme adekvatno zaštićeni. Mnogi nastavnici trenutno nose glomazne ključeve kako bi spriječili učenike da ulaze u prostorije u kojima mogu ugroziti sebe ili školsku opremu. Uz Code Handle, to je moguće bez stalnog zaključavanja i otključavanja vrata pomoću ključa.

Ugradnja Code Handle uređaja pruža osjećaj sigurnosti i privatnosti u zbornici. Nastavnici mogu ostaviti ocijenjene radove ili mobilne telefone u prostoru u koji učenici ne mogu ući. Code Handle omogućava jednostavno odvajanje učeničkih toaleta od toaleta za zaposlenike koji su zaštićeni PIN-om. Postavljanjem uređaja Code Handle na samo nekoliko važnih vrata u objektu direktori škola mogu znati da će sportska oprema, muzički instrumenti, skladišta sredstava za čišćenje i kuhinja biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili krađe.

I zaštita zdravlja i sigurnosti su sastavni dio ovog rješenja. Code Handle je usklađen sa zahtjevima za protivpožarna vrata prema standardu EN 1634 i ima certificirani radni vijek od najmanje 100.000 ciklusa. Dizajn proizvoda olakšava dezinfekciju. Za razliku od mehaničkih PIN brava s tipkama, Code Handle ima glatku površinu bez uglova i izbočina. To znači da kvaka ima manje mjesta na kojima se mikroorganizmi mogu zadržavati. Vlažna krpa s dezinfekcijskim sredstvom je sve što je domaru potrebno kako bi kvaku održavao higijenski čistom, a školska vrata i skladišta sigurnim.

Jednostavna ugradnja i još jednostavnije upravljanje

Svako može lako postaviti Code Handle na postojeća vrata. Cilindar i brava ostaju na svom mjestu, a postojeća kvaka se zamjenjuje novim uređajem. Za napajanje se koriste dvije standardne baterije CR2, koje obično traju 30.000 ciklusa zaključavanja i otključavanja prije zamjene. Za ugradnju nisu potrebni kablovi, specijalizirani alati ni bušenje. Svaki Code Handle uređaj isporučuje se s glavnim kodom i devet različitih korisničkih PIN-ova, što omogućava rješavanje problema nepraktičnog nošenja i praćenja ključeva. PIN-ove je lako postaviti i promijeniti kad god korisnik ureda to odluči. Sada je jednostavno unaprijediti zaštitu privatnih prostorija povezanih s javnim prostorima.

a&s Adria br.224

Budućnost zaštite aerodroma

Aerodromi spadaju među najkompleksnija čvorišta kritične infrastrukture, gdje fizička i tehnička zaštita, operativni kontinuitet i digitalni sistemi moraju funkcionirati istovremeno i bez prekida. Zato smo sigurnost regionalnih aerodroma odabrali kao glavnu temu ovog broja magazina te okupili stavove menadžera i sigurnosnih stručnjaka vodećih regionalnih aerodroma, zajedno s predstavnicima proizvođača sigurnosnih tehnologija, kako bismo analizirali ključne izazove i rješenja koja će obilježiti budućnost zaštite zračnih luka.

Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova – rast broja putnika, prijetnje bespilotnih letjelica i sve veća zavisnost od IT sistema stvaraju potpuno novu sigurnosnu sliku. Savremene prijetnje više nisu isključivo fizičke ili cyber prirode, već predstavljaju hibridne scenarije u kojima jedna ranjivost može otvoriti put drugoj, dok digitalizacija, uprkos brojnim operativnim prednostima, istovremeno povećava izloženost cyber rizicima.

 

Kao odgovor na ove izazove, regionalni aerodromi sve više ulažu u napredne tehnologije poput CT skenera, inteligentne videoanalitike, kontrole pristupa, zaštite perimetra i centraliziranih sigurnosnih platformi. Posebnu pažnju privlači primjena vještačke inteligencije, koja postaje važan alat za podršku operaterima, iako konačnu odgovornost za sigurnosne odluke i dalje zadržava obučeno ljudsko osoblje. Istovremeno, dronovi su postali jedan od najvećih izazova moderne avijacije jer mogu u svega nekoliko sekundi ugroziti sigurnost letenja i zaustaviti zračni saobraćaj, dok cyber napadi potvrđuju da kompromitovanje aerodromskih IT sistema više ne zahtijeva fizički pristup infrastrukturi. No, u konačnici, sigurnost regionalnih aerodroma neće zavisiti od pojedinačnih tehnoloških rješenja, već od integrisanog sistema u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno nadopunjuju.

Security Essen predstavio konferencijski program

Security Essen ove godine neće biti samo mjesto predstavljanja novih sigurnosnih tehnologija, već i platforma za razmjenu znanja kroz bogat prateći program namijenjen stručnjacima iz cijele industrije. Sajam će se održati od 22. do 25. septembra, a konferencije, stručni forumi i tematski dani bit će posvećeni najaktuelnijim izazovima u oblastima cyber sigurnosti, bespilotnih sistema, zaštite kritične infrastrukture i razvoja stručnih kadrova.

Program počinje Danom obrazovanja i stručnog usavršavanja, na kojem će kompanije, obrazovne ustanove i udruženja predstaviti mogućnosti zapošljavanja i profesionalnog razvoja u sigurnosnom sektoru. Istog dana održat će se i Dan hitnih službi, posvećen razmjeni iskustava policije, vatrogasnih i spasilačkih službi te drugih organizacija koje učestvuju u upravljanju vanrednim situacijama.

Posebnu pažnju privući će DNS Digital Networking Security Conference, koja će 22. i 23. septembra okupiti stručnjake iz industrije, nauke i javnog sektora kako bi razgovarali o cyber odbrani, mrežnoj sigurnosti, primjeni vještačke inteligencije te savremenim prijetnjama poput doxinga i aktivnosti na dark webu.

Tokom sva četiri dana sajma održavat će se i Security Experts Forum, gdje će stručnjaci kroz praktične prezentacije predstaviti najnovije trendove, tehnologije i primjere dobre prakse iz svih oblasti sigurnosne industrije. Program će dodatno obogatiti European Drone Conference, zakazana za 23. i 24. septembar, na kojoj će međunarodni eksperti govoriti o rastućoj ulozi bespilotnih sistema u sigurnosnim operacijama.

Za sigurnosne stručnjake iz finansijskog sektora 24. septembra bit će organizovan Dan banaka i štedionica, s fokusom na zaštitu poslovnica, bankomata i sefova u uslovima sve složenijih sigurnosnih prijetnji. Organizatori ističu da je većina konferencija i stručnih događaja uključena u cijenu sajamske ulaznice, dok su dodatne informacije i online kupovina ulaznica dostupni na službenoj stranici sajma: Security Essen.

 

Adria Security Summit: Otvorene prijave za a&s Adria Awards 2026

Otvorene su prijave za a&s Adria Awards 2026, priznanja koja će i ove godine biti dodijeljena u okviru Adria Security Summita 2026, koji će se održati 7. i 8. oktobra u Zagrebu. Program nagrada namijenjen je proizvođačima, sistem integratorima, pružaocima usluga i sigurnosnim profesionalcima koji žele predstaviti svoje proizvode, projekte, inovacije i poslovna dostignuća.

Takmičenje će obuhvatiti 11 kategorija, uključujući kontrolu pristupa, videonadzor, protuprovalu, dojavu požara, PA/VA sisteme, softver, najinovativniji proizvod, najbolju studiju slučaja i Smart City projekte. Cilj programa je prepoznati i promovirati najuspješnije tehnologije, rješenja i profesionalce koji doprinose razvoju sigurnosne industrije u Adria regiji.

Rok za podnošenje prijava je 1. august 2026., a svi zainteresovani kandidati mogu svoje prijave dostaviti putem službene platforme: a&s Adria Awards 2026 prijava.

Svi izlagači Adria Security Summita imaju pravo na besplatnu prijavu u skladu s pogodnostima iz svojih sponzorskih paketa, dok kotizacija za pojedinačne prijave kompanija koje ne izlažu iznosi 500 eura.

Alarm automatika predstavila 28. izdanje iDEA Classic kataloga

Kompanija Alarm automatika predstavila je 28. izdanje iDEA Classic kataloga, do sada najobuhvatnije izdanje koje donosi pregled najnovijih tehnologija i rješenja iz oblasti tehničke zaštite. Katalog, koji je prije gotovo tri decenije bio prvenstveno pregled proizvoda, danas predstavlja vodič kroz savremene sigurnosne tehnologije, tržišne trendove i integrisana rješenja za projektante, instalatere i druge profesionalce iz industrije.

Novo izdanje obuhvata rješenja za videonadzor, protuprovalu, dojavu požara, videointerfoniju, kontrolu pristupa, automatizaciju ulaza, mrežnu opremu, ozvučenje i integracijske platforme. Uz proizvode vlastitog brenda DVC, predstavljena su i rješenja vodećih svjetskih proizvođača kao što su Ajax Systems, Hikvision, Reolink, Inim, Comunello, Ruijie, Wi-Tek, Fonestar, inOUT, Tedee i Yale, s posebnim naglaskom na međusobnu integraciju različitih sigurnosnih tehnologija.

Važno mjesto u katalogu zauzimaju i vlastita razvojna rješenja Alarm automatike. Kompanija ističe da njen razvojni tim već više od 30 godina razvija softverske platforme koje su implementirane na više od 150 lokacija širom regije, potvrđujući kontinuirana ulaganja u razvoj vlastitih tehnologija uz distribuciju vodećih svjetskih brendova.

Iz Alarm automatike poručuju da je iDEA Classic mnogo više od prodajnog kataloga te da predstavlja praktičan vodič kroz savremena sigurnosna rješenja i svakodnevni alat za sve koji projektuju i implementiraju sisteme tehničke zaštite.

Novo izdanje kataloga dostupno je na: https://drive.google.com/file/d/12gGggBNWo9qSqOpFWCXYqQKmX1qo0A2m/view

Intervju: Piotr Rek, direktor prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu, ICT

ICT danas posluje u preko 50 zemalja i ima više od 30.000 instalacija širom svijeta. U posljednje četiri godine ostvarili smo značajan rast poslovanja, udvostručili prihode, a naši instalacijski i distributivni partneri prepoznaju nas kao pouzdanog proizvođača usmjerenog na potrebe korisnika, posebno u projektima koji zahtijevaju objedinjenu, otvorenu, fleksibilnu i prilagodljivu platformu

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Rek, možete li nam reći nešto o svom profesionalnom putu i šta vas je privuklo da prihvatite novu funkciju u kompaniji ICT?

Rek: Skoro dvije decenije radim u oblastima elektronske sigurnosti, softvera, automatizacije zgrada i javne sigurnosti. Blizu deset godina obavljao sam funkciju glavnog operativnog direktora kompanije CDVI Polska, gdje sam bio odgovoran za regionalnu prodajnu strategiju, razvoj partnerske mreže te uvođenje tehnologija kontrole pristupa, elektromehaničkog zaključavanja i automatizacije vrata širom Centralne i Istočne Evrope.

Također sam učestvovao u projektu “Third Signal” za unapređenje sigurnosti cestovnog i željezničkog saobraćaja putem slanja ranih FM upozorenja vozačima o približavanju vozila hitnih službi ili vozova. Ranije sam proveo gotovo deset godina u kompaniji Comarch, jednoj od najvećih softverskih kompanija u Poljskoj, gdje sam obavljao funkciju direktora prodajnog odjela i upravljao projektima koji su povezivali softver, hardverske integracije i zahtjeve javnog sektora.

Pozicija direktora prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu u ICT-u bila je prirodan korak u mojoj karijeri. ICT već uspješno širi svoje prisustvo na tržištima Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, uključujući Centralnu i Istočnu Evropu, te nudi snažan i integrisan portfolio rješenja za kontrolu pristupa i detekciju provale. Zadovoljstvo mi je što imam priliku doprinijeti daljem rastu ICT-a u regiji, jačanju partnerskog ekosistema kompanije i povećanju prepoznatljivosti brenda na tržištu koje veoma dobro poznajem.

a&s Adria: Kao što ste kazali, jako dobro poznajete tržišta Centralne i Istočne Evrope. Kako se sigurnosna industrija u ovoj regiji promijenila u posljednjoj deceniji?

Rek: Centralna i Istočna Evropa postale su jedno od najdinamičnijih i inovacijama najviše vođenih tržišta sigurnosnih tehnologija u Evropi. Regija se danas po nivou usvajanja novih tehnologija, investicijskoj aktivnosti i tehničkoj kompetentnosti integratora nalazi vrlo blizu zapadnoevropskih tržišta.

Posljednje smo decenije svjedočili snažnom prelasku sa samostalnih, izolovanih sigurnosnih sistema na integrisane platforme. Korisnici danas sve više očekuju da kontrola pristupa, protivprovala, automatizacija zgrada, upravljanje identitetima, IT sistemi i OT okruženja budu povezani i funkcionišu kao dio jedinstvenog ekosistema. Takav je trend posebno izražen u sektorima komercijalnih nekretnina, kritične infrastrukture, zdravstva, industrije, logistike, energetike i pametnih gradova.

To je u potpunosti u skladu s filozofijom i konceptom razvoja naše enterprise platforme Protege GX – jedinstvenog rješenja koje objedinjuje kontrolu pristupa, detekciju provale, automatizaciju i integrisano upravljanje sigurnošću. Takav pristup integratorima i krajnjim korisnicima pruža dosljedno okruženje za upravljanje vratima, zonama, alarmima, korisnicima, događajima, integracijama i operativnim procesima. Upravo je ta objedinjena arhitektura jedna od najvećih prednosti platforme Protege GX. Ona korisnicima omogućava izgradnju naprednih sigurnosnih okruženja bez uobičajenih ograničenja zatvorenih ili fragmentiranih sistema.

Jačanje partnerske mreže

a&s Adria: Koji će biti vaši glavni prioriteti kada je riječ o jačanju prisustva ICT-a u Centralnoj i Istočnoj Evropi?

Rek: Moj glavni prioritet je povećanje prepoznatljivosti ICT brenda i jačanje naše partnerske mreže širom Centralne i Istočne Evrope. U pojedinim zemljama već imamo snažnu bazu partnera i brojne uspješno realizirane projekte, dok na drugim tržištima vidimo značajan prostor za rast. Poseban fokus želim staviti na razvoj odnosa sa specijaliziranim distributerima sigurnosnih rješenja, integratorima, konsultantima, projektantima i tehnološkim partnerima. Izuzetno nam je važan profil partnera. Ne tražimo samo kompanije koje žele prodavati proizvode, već partnere koji razumiju kompleksne projekte, cijene prednosti otvorenih platformi i nastoje svojim korisnicima pružiti dugoročnu poslovnu vrijednost. Naš portfolio rješenja pruža čvrste temelje za takvu strategiju.

a&s Adria: ICT je posljednjih nekoliko godina značajno proširio prisustvo na međunarodnim tržištima. Kako se pozicionirate u odnosu na druge proizvođače u oblasti kontrole pristupa?

Rek: ICT ima veoma snažnu poziciju na tržištu. Poslujemo u više od 50 zemalja i imamo preko 30.000 instalacija. Posljednjih smo godina snažno rasli te proveli niz operativnih i organizacijskih promjena. Ono što ICT izdvaja od konkurencije je naš pragmatičan pristup integrisanoj sigurnosti. Platforma Protege GX razvijana je kao jedinstveno rješenje koje objedinjuje kontrolu pristupa, protivprovalu, automatizaciju i upravljanje sigurnošću. Korisnicima tako ne nudimo samo sistem za kontrolu pristupa već proširivu platformu koja unapređuje sigurnost i povećava operativnu efikasnost.

Istovremeno, naše iskustvo na projektima širom svijeta pokazuje da mnogi klijenti ne kreću od nule. Oni često koriste sisteme koji se teško nadograđuju ili više ne ispunjavaju današnje funkcionalne i cyber sigurnosne zahtjeve. Potpuna zamjena takvih sistema odjednom može zahtijevati značajna ulaganja u softver i hardver. ICT zato nudi praktičniji pristup migraciji. Korisnici mogu modernizaciju provoditi postepeno, naprimjer od sloja kontrolera, pri čemu se, gdje god je moguće i tehnički opravdano, zadržava dio postojeće infrastrukture. Dodatnu podršku tom procesu pruža usluga ICT Data Sync Service, koja omogućava platformi Protege GX razmjenu i sinhronizaciju podataka s vanjskim sistemima.

a&s Adria: ICT je prisutan u širokom spektru sektora. U kojim vertikalama trenutno ostvarujete najbolje rezultate i gdje vaša rješenja donose najveću vrijednost korisnicima?

Rek: Jedna od prednosti naše enterprise platforme Protege GX jeste to što se može implementirati u različitim vertikalama. Koristi se u komercijalnim zgradama, državnim institucijama, zdravstvu, obrazovanju, vojsci, pametnim gradovima, proizvodnji, energetici, bankarskom sektoru i drugim zahtjevnim industrijama. Najveća vrijednost obično se ostvaruje u projektima u kojima kontrola pristupa, detekcija provale, automatizacija i sistemi drugih proizvođača moraju funkcionisati kao jedinstveno operativno okruženje. Kada govorimo o tržištu Centralne i Istočne Evrope, možemo spomenuti instalacije povezane s velikim infrastrukturnim operatorima u Poljskoj, kao i prestižne poslovne objekte poput zgrade Rondo 1 u Varšavi. Implementacije koje zahtijevaju otvorenu platformu, skalabilnost i jednostavnu integraciju s drugim sistemima vrste su projekata u kojima ICT tehnologija i podrška dolaze do punog izražaja.

Implementacije koje zahtijevaju otvorenu platformu, skalabilnost i jednostavnu integraciju s drugim sistemima vrste su projekata u kojima ICT tehnologija i podrška dolaze do punog izražaja

a&s Adria: Šta partneri i integratori danas najčešće traže od proizvođača sistema kontrole pristupa, a što ranije nije bilo u prvom planu?

Rek: Partneri i integratori danas više ne traže samo uređaje koji otvaraju vrata. U naprednijim projektima očekuju sigurnu komunikaciju, šifrirane tehnologije, pouzdan hardver, fleksibilan softver, otvorene API-je te mogućnost integracije s IT i OT sistemima, platformama za automatizaciju zgrada i poslovnim aplikacijama.

Kod projekata na nivou velikih kompanija, instalateri posebnu pažnju posvećuju stabilnosti, skalabilnosti, cyber sigurnosti, razumijevanju OT okruženja i dugoročnoj podršci. Krajnji korisnici žele sisteme koji ih neće ograničavati u budućnosti, dok integratori traže platforme koje im omogućavaju projektovanje cjelovitih rješenja, umjesto da budu vezani za zatvorene ekosisteme jednog proizvođača.

Također, partnerima i krajnjim korisnicima danas je važno imati jasan uvid u ukupne troškove vlasništva nad sistemom, odnosno razumjeti koji troškovi spadaju u kapitalna ulaganja (CapEx), a koji u operativne troškove (OpEx).

Otvorena arhitektura više nije samo dodatna prednost – za većinu projekata postala je osnovni zahtjev.

Danas je jako važno razumjeti koji troškovi spadaju u kapitalna ulaganja (CapEx), a koji u operativne troškove (OpEx). Otvorena arhitektura više nije samo dodatna prednost – za većinu projekata postala je osnovni zahtjev

a&s Adria: ICT je nedavno predstavio novu generaciju TSL čitača s podrškom za mobilne akreditive, OSDP 2.2 komunikaciju i napredne sigurnosne funkcije. Možete li detaljnije predstaviti ovu liniju proizvoda i objasniti prednosti koje donosi krajnjim korisnicima i integratorima?

Rek: Nova linija TSL čitača predstavlja sveobuhvatnu platformu višetehnoloških čitača namijenjenu modernim sistemima kontrole pristupa, u kojima su sigurnost, fleksibilnost i jednostavnost instalacije podjednako važni. Čitači podržavaju više tehnologija identifikacije, uključujući DESFire, MIFARE i 125 kHz kartice, kao i mobilne akreditive zasnovane na Bluetooth i NFC tehnologijama, što ih čini pogodnim kako za nove instalacije tako i za projekte u kojima različite tehnologije moraju određeno vrijeme funkcionisati paralelno.

Sigurnost je jedan od ključnih elemenata dizajna TSL čitača. Oni podržavaju šifriranu RS-485 komunikaciju i OSDP protokol sa sigurnim komunikacijskim kanalom, uz mogućnost korištenja prilagođenih enkripcijskih ključeva za MIFARE i DESFire akreditive. Dodatni nivo zaštite osigurava EAL6+ Secure Access Module, koji omogućava sigurnu pohranu i upravljanje enkripcijskim ključevima.

Za integratore, TSL linija čitača donosi i niz praktičnih prednosti pri instalaciji i održavanju. Čitači se mogu konfigurisati putem aplikacije Protege Config koristeći Bluetooth vezu, što pojednostavljuje puštanje sistema u rad i skraćuje vrijeme potrebno za instalaciju na terenu. Također podržavaju daljinsko ažuriranje firmwarea putem mreže kada su povezani preko ICT RS-485 ili OSDP komunikacije.

Sveukupno, TSL linija objedinjuje podršku za savremene akreditive, sigurnu komunikaciju, fleksibilnu konfiguraciju i naprednu zaštitu enkripcijom, uz praktične funkcionalnosti koje integratorima i krajnjim korisnicima olakšavaju instalaciju, održavanje i buduće nadogradnje sistema.

a&s Adria: Kao dio ICT ekosistema, nudite integraciju s bežičnim bravama. Gdje vidite njihovu najčešću primjenu?

Rek: Bežične brave su važan dodatak ekosistemu kontrole pristupa, posebno u projektima gdje je postavljanje kablova otežano, skupo ili jednostavno nije opravdano potrebama korisnika. Najčešće se koriste u uredskim prostorima, obrazovnim ustanovama, hotelima, zdravstvu te prilikom modernizacije postojećih objekata, gdje korisnici žele proširiti sistem kontrole pristupa na veći broj vrata bez većih građevinskih radova.

U velikim projektima na koje je ICT često fokusiran, žičana arhitektura i dalje je vrlo zastupljena zbog zahtjeva vezanih za performanse, nadzor i integracije. Ipak, bežične brave mogu donijeti značajnu dodatnu vrijednost kada se primijene na odgovarajućim dijelovima projekta. ICT podržava integracije s etabliranim ekosistemima bežičnih brava kao što su Aperio i Salto, pružajući integratorima i krajnjim korisnicima veću fleksibilnost pri odabiru rješenja. Ovisno o zahtjevima projekta, moguće je kombinirati žičanu kontrolu pristupa, bežične brave, sisteme za detekciju provale i integracije s rješenjima trećih strana unutar jedinstvenog, sveobuhvatnog sigurnosnog koncepta.

a&s Adria: Mobilni akreditivi, digitalni identiteti i upravljanje pristupom putem pametnih telefona sve više postaju dio svakodnevne upotrebe. Kako vidite razvoj ovog segmenta i vjerujete li da će mobilni uređaji dugoročno u potpunosti zamijeniti tradicionalne pristupne kartice?

Rek: Mobilni akreditivi doživjeli su značajan razvoj i očekujem da će se taj trend nastaviti. Oni korisnicima pružaju visok nivo sigurnosti i praktičnosti. Zahvaljujući mogućnostima integracije ICT mobilnih akreditiva, mobilni pristup može postati dio šireg sistema za upravljanje zgradama, kampusima ili objektima s više korisnika. U tom kontekstu, mobilni akreditiv nije zasebna usluga za rezervacije ili naručivanje, već dio digitalnog identiteta korisnika. Uz mobilnu aplikaciju Protege Access+, korisničko iskustvo nadilazi jednostavno korištenje pametnog telefona kao pristupnog akreditiva. Ovisno o konfiguraciji sistema i korisničkim ovlaštenjima, aplikacija omogućava praćenje statusa sistema, daljinsko otključavanje vrata te aktiviranje i deaktiviranje alarmnih zona putem mobilnog uređaja.

Ipak, ne vjerujem da će mobilni akreditivi u potpunosti zamijeniti fizičke identifikacijske medije poput kartica, privjesaka, tokena ili narukvica. Oni su i dalje praktično i sigurno rješenje u brojnim okruženjima. Većina korisnika će i dalje koristiti različite vrste akreditiva kako bi zadovoljila svoje operativne potrebe. Uloga ICT-a je partnerima osigurati sigurne i fleksibilne alate koji će im omogućiti da za svakog korisnika kreiraju rješenje najbolje prilagođeno njegovim specifičnim zahtjevima.

a&s Adria: Cyber sigurnost postaje dio svakog modernog sigurnosnog sistema. U kojoj su mjeri današnji zahtjevi za zaštitu podataka i sigurnu komunikaciju promijenili način na koji se projektuju i implementiraju sistemi kontrole pristupa?

Rek: Sigurnosni sistemi danas funkcionišu unutar LAN i WAN mrežnih infrastruktura, razmjenjuju podatke s IT sistemima te se često integrišu sa sistemima za upravljanje identitetima, cloud servisima, platformama za upravljanje zgradama i OT okruženjima. Zbog toga se moraju projektovati kao sigurni umreženi sistemi, što cyber sigurnost čini neizostavnim elementom njihove implementacije.

Danas su enkripcija, autentifikacija, sigurna komunikacija, upravljanje korisničkim pravima, redovna softverska ažuriranja i zaštita podataka osnovni zahtjevi, a kada su kontrola pristupa i detekcija provale objedinjeni u jedinstvenoj platformi, značaj cyber sigurnosti dodatno raste. Takav sistem upravlja korisnicima, zonama, alarmima, događajima, automatizacijom i integracijama, zbog čega su sigurna arhitektura i upravljanje kompletnim životnim ciklusom sistema od presudne važnosti.

ICT tretira cyber sigurnost kao trajni prioritet – od razvoja proizvoda i usklađenosti sa standardima, uključujući ISO 27001:2022, pa do kontinuirane edukacije zaposlenika. Međutim, efikasna zaštita ne zavisi samo od proizvođača. Instalaterske kompanije i krajnji korisnici također moraju redovno ažurirati firmware, održavati usklađenost mrežne infrastrukture sa sigurnosnim zahtjevima i ulagati u kontinuiranu obuku osoblja.

Perspektive Jadranske regije

a&s Adria: Gdje vidite najveće poslovne prilike za ICT u ovom dijelu Evrope?

Rek: Jadranska regija je veoma perspektivno tržište za ICT. Riječ je o području koje karakteriziraju kontinuirana ulaganja, rastuća potražnja za modernom sigurnosnom infrastrukturom te veliki broj projekata u kojima platforme kao što je Protege GX mogu donijeti značajnu dodatnu vrijednost. Najveće prilike vidimo u segmentima komercijalnih nekretnina, javne infrastrukture, objekata kritične infrastrukture, zdravstva, obrazovanja, industrije, logistike, energetike te višenamjenskih razvojnih projekata. Mnogi korisnici u regiji danas traže više od osnovne kontrole pristupa. Potrebna su im skalabilna, integrisana i dugoročno održiva rješenja koja objedinjuju kontrolu pristupa, detekciju provale, automatizaciju i integraciju s drugim sistemima.

Lokalno prisustvo i podrška od izuzetne su važnosti, zbog čega planiramo dodatno ojačati tim zapošljavanjem prodajnog inžinjera za Jadransku regiju. Regionalna podrška ključni je dio naše strategije jer želimo biti što bliže tržištu i partnerima i pružati im komercijalnu i tehničku podršku na najvišem nivou. Naš cilj je graditi partnerstva u Jadranskoj regiji zasnovana na povjerenju, lokalnoj podršci, tehničkoj stručnosti i dugoročnoj saradnji.

a&s Adria: ICT će i ove godine učestvovati na Adria Security Summitu u Zagrebu. Koliko su događaji poput ovog važni za razvoj partnerske mreže i razumijevanje potreba regionalnog tržišta te šta posjetioci mogu očekivati od ICT-ja na ovogodišnjem izdanju Summita?

Rek: Događaji poput Adria Security Summita izuzetno su važni za nas jer na jednom mjestu okupljaju instalatere, integratore, konsultante, investitore i tehnološke partnere. To nam pruža odličnu priliku da direktno predstavimo ICT-jevu viziju tržištu, ali i da pažljivo saslušamo potrebe i očekivanja regionalnih partnera i korisnika.

Za ICT, Summit nije samo mjesto gdje ćemo predstaviti naša rješenja. To je prije svega platforma za dijalog, izgradnju poslovnih odnosa i bolje razumijevanje specifičnih zahtjeva lokalnog tržišta. Takva neposredna komunikacija omogućava nam da dodatno unaprijedimo svoju ponudu i pružimo podršku koja odgovara stvarnim potrebama partnera. Radujemo se ovogodišnjem učešću i susretima s kompanijama koje traže otvorene platforme, napredne integracije i dugoročna partnerstva.

a&s Adria: Koje će tehnologije i tržišne promjene imati najveći utjecaj na razvoj kontrole pristupa u idućih pet godina? I šta možemo očekivati od ICT-a?

Rek: Najveći utjecaj na razvoj kontrole pristupa imat će konvergencija tehničke zaštite, IT i OT sistema, cyber sigurnosti, umjetne inteligencije, mobilnih identiteta i automatizacije zgrada. Kontrola pristupa sve više će postajati dio šireg digitalnog ekosistema zgrada i sigurnosnih sistema. Korisnici će zahtijevati jedinstveno i integrisano okruženje koje na siguran i skalabilan način može upravljati kontrolom pristupa, protivprovalom, događajima, korisnicima, zonama, automatizacijom i povezanim sistemima. Umjetna inteligencija nastavit će mijenjati način na koji proizvođači razvijaju proizvode, analiziraju potrebe tržišta, testiraju softver, unapređuju hardver, razvijaju integracije i povećavaju efikasnost internih timova.

Naši partneri i korisnici mogu očekivati kontinuiran razvoj otvorenih, skalabilnih i sigurnih tehnologija, kibernetički siguran hardver, uključujući kontrolere, module za proširenje i čitače, kao i dalje unapređenje mobilnih akreditiva, integracija i alata koji partnerima omogućavaju realizaciju naprednih projekata.

Nova arhitektura aviosigurnosti

Aerodromi su jedno od najsloženijih čvorišta kritične infrastrukture – mjesta gdje sigurnosni i digitalni sistemi moraju funkcionirati simultano i bez prekida. Upravo ta složenost čini ih privlačnom metom. Zračne luke stoga investicijama u pametnu tehnologiju i višeslojnu cyber zaštitu odgovaraju na prijetnje koje ne poznaju fizičke granice

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Ransomware grupa Akira je u julu 2024. napala je Zračnu luku Split Sveti Jeronim, paraliziravši informatički sistem i prisiljavajući osoblje na ručnu obradu putnika, dok je promet satima tekao otežano. Prema podacima FBI-a i CISA-e, ista je grupa u svega nekoliko mjeseci iznudila 42 miliona dolara od više od 250 organizacija širom SAD-a, Evrope i Australije. Splitski aerodrom odbio je pregovarati i odlučio sistem izgraditi od nule.

Napad na Split nije bio izoliran slučaj, već pokazatelj šireg trenda. Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova istovremeno: rastući broj putnika opterećuje sigurnosnu infrastrukturu, neovlašteni dronovi postaju sve ozbiljniji operativni rizik, a IT sistemi koji upravljaju svime – od check-ina do kontrole pristupa – otvaraju nove površine napada.

Hibridne prijetnje

Sigurnosni izazovi s kojima se danas suočavaju aerodromi više se ne mogu promatrati kao odvojene kategorije. Fizičke prijetnje, cyber napadi i operativni pritisak rastućeg broja putnika isprepleteni su u ono što stručnjaci sve češće nazivaju hibridnim prijetnjama – scenarijima u kojima jedna ranjivost otvara put drugoj. Upravo to potvrđuju i sagovornici iz regije.

Složeni lanci

Međunarodni aerodrom Sarajevo 2025. godinu dočekao je s proširenim mandatom i punim prometom istovremeno. Suočen s rastom broja putnika i novim operativnim odgovornostima, aerodrom je morao brzo reorganizirati čitav sigurnosni lanac. “Uzimajući u obzir sigurnosne izazove na globalnom i lokalnom nivou, kao i činjenice da se tokom 2025. godine Međunarodni aerodrom Sarajevo susreo sa specifičnim izazovom preuzimanja poslova i zadataka sigurnosnih pregleda putnika i kabinskog prtljaga, koji je u proteklih 26 godina provodila Jedinica granične policije aerodrom Sarajevo, a uz kontinuirano povećanje broja putnika, uzročno-posljedično evidentni su bili i izazovi (primarno sa aspekta sigurnosti) zbog različitih kategorija putnika i destinacija sa kojih su ti putnici dolazili”, pojasnili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Sličan pristup dijeli i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, gdje potvrđuju da se sigurnost putnika, zaposlenika, aviona, infrastrukture i operativnih procesa kontinuirano tretira kao jedan od najviših prioriteta. “Sustav zaštite temelji se na regulatornoj usklađenosti, procjeni rizika, višeslojnom pristupu zaštiti, suradnji s nadležnim tijelima te kontinuiranom unapređenju procesa i tehnologija”, naveli su.

Novi rizici

Ono što Sarajevo i Zagreb opisuju kao organizacijski izazov, Dušan Sofrić, šef sigurnosti Aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, smješta u širi kontekst – promjenu same prirode prijetnji: “Savremeni aerodromi danas se suočavaju sa bezbednosnim izazovima koji se razvijaju paralelno sa rastom saobraćaja i sve intenzivnijom digitalizacijom operacija. U praksi to znači da se više ne radi o odvojenim rizicima, već o sve kompleksnijim hibridnim pretnjama, gde se fizički i digitalni aspekti međusobno prepliću, od insiderskih rizika do različitih oblika socijalnog inženjeringa koji mogu uticati na operativne procese.”

Istovremeno, kako je Sofrić pojasnio, kontinuirani rast broja putnika dodatno opterećuje sigurnosnu infrastrukturu.

“To zahteva stalno prilagođavanje i optimizaciju procesa, kao i promišljeno uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržao potreban nivo bezbednosti bez negativnog uticaja na operativnu efikasnost. Paralelno s tim, i metode nezakonitog mešanja evoluiraju, postaju sofisticiranije i prilagođene modernim tehnologijama, što znači da detekcioni sistemi moraju kontinuirano napredovati kako bi ostali efikasni”, pojašnjava on.

Dodatni sloj složenosti donosi digitalizacija, koja povećava izloženost cyber rizicima, posebno u sistemima koji su ključni za upravljanje operacijama. “Uz to, sve izraženiji izazov su i nove tehnologije poput dronova, koji uvode potpuno nove scenarije rizika u neposrednoj blizini aerodromskog prostora. Zbog svega navedenog, danas je ključno razumeti da bezbednost više nije isključivo fizička funkcija, već integrisani sistem koji objedinjuje procese, ljude i tehnologiju u jedinstven i koordinisan pristup upravljanju rizicima”, rekao je Sofrić.

Tehnološki skok

Upravo zbog te složenosti, gdje se fizičke, digitalne i zračne prijetnje više ne mogu razdvajati, regionalni aerodromi prisiljeni su na skupe investicije. Odgovor na moderne izazove više nije u većem broju stražara na terminalima, već u pametnim, automatiziranim sistemima.

Pametni skeneri

Tehnološka modernizacija u regiji, međutim, ne teče jednako. Svaki aerodrom mora samostalno balansirati između strogih međunarodnih pravila, budžeta kojim raspolaže i specifičnih sigurnosnih rizika s kojima se svakodnevno suočava. Međunarodni aerodrom Sarajevo odgovorio je na visokoefikasan način tako što je osigurao i uključio osposobljene i certificirane radnike, ali i savremene materijalne resurse – detektore za detekciju eksploziva u prtljazi putnika, a, između ostalog, i sigurnosne skenere i slično, što je dalo izuzetne rezultate i detektovane hiljade predmeta kod putnika i u prtljagu koji nisu dozvoljeni da se prevoze zračnim putem. Ovakvim profesionalnim pristupom rizici su svedeni na minimum. Šire gledano, aerodrom je implementirao sve međunarodne standarde vezane za sigurnost civilnog zrakoplovstva i raspolaže Programom sigurnosti aerodroma, koji je odobrila Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.

“Prilog i sastavni dio ovog dokumenta je niz Procedura u okviru kojih su implementirani i zahtjevi vezani za mjere fizičke i tehničke zaštite. U vezi s tim, Međunarodni aerodrom Sarajevo instalirao je sistem videonadzora na cjelokupnom kompleksu aerodroma, kao i PACS sistem u najvažnijim objektima te je implementirao sve odredbe Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine, kao i zahtjeve Uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o poslovima tehničke zaštite koji se odnose na upotrebu alarmnih sistema, videonadzora ili drugih tehničkih sredstava i opreme te poslove intervencije u slučaju aktiviranja alarmnog sistema”, obrazložili su.

Fizičke prepreke

Kao dio Programa sigurnosti aerodroma provodi se sveobuhvatna zaštita kompleksa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ona obuhvata zaštitnu ogradu koja ispunjava sve međunarodne sigurnosne zahtjeve i standarde, sistem videonadzora te permanentnu naoružanu fizičku zaštitu cjelokupnog kompleksa, s posebnim naglaskom na sigurnosne zone ograničenog pristupa. Kombinacijom ovih mjera, navode iz aerodroma, izazovi su svedeni na minimum. Kada je riječ o AI analitici, automatska detekcija napuštenog prtljaga još nije implementirana.

“Aerodrom ovo kompenzira ljudskim resursima čiji je zadatak uočiti i spriječiti da putnici iza sebe bez nadzora ostavljaju prtljag ili druge potencijalno sumnjive i opasne predmete”, navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Kontrola pristupa

Dušan Sofrić opisuje višeslojni pristup sigurnosti koji se zasniva na kombinaciji različitih tehnologija i operativnih mjera s ciljem da se obezbijedi pouzdana i kontinuirana zaštita kroz više međusobno povezanih nivoa.

“U tom okviru, videonadzor je i dalje jedna od ključnih komponenti sistema, pri čemu kontinuirano radimo na njegovom unapređenju kroz postepen prelazak na naprednije digitalne i visokorezolucijske tehnologije koje omogućavaju bolji pregled i efikasniju analizu događaja u operativnim zonama. Istovremeno, veliku pažnju posvećujemo kontroli pristupa, koja se zasniva na jasno definisanim i strogo kontrolisanim procedurama izdavanja identifikacionih kartica i sprovođenja bezbednosnih provera za sve korisnike sa pristupom zaštićenim zonama aerodroma”, navodi Sofrić.

Ove mjere sistemski se nadopunjuju perimetarskom zaštitom koja kombinuje fizičke prepreke i tehnička rešenja, uključujući senzore i videonadzor, kako bi se obezbijedila stalna kontrola i pravovremena detekcija potencijalnih incidenata. “Poseban fokus posvećujemo i tehnologijama za pregled putnika i ručne prtljage. U skladu s evropskim trendovima, intenzivno radimo na budućoj implementaciji naprednih CT sistema koji omogućavaju viši nivo detekcije uz istovremeno unapređenje protoka putnika. U tom procesu već sprovodimo pripremne aktivnosti koje uključuju procenu adekvatnosti postojeće infrastrukture, kao i izradu operativnih koncepata (CONOPS), odnosno definisanje načina na koji će se nova tehnologija integrisati u postojeće procese, uključujući organizaciju rada, tokove putnika i interakciju sa osobljem”, kaže Sofrić.

Kada je u pitanju AI, Ljubljana pristupa tome oprezno. “Kada je reč o primeni veštačke inteligencije, naš pristup je za sada namerno oprezan, posebno kada su u pitanju bezbednosno kritični sistemi. Pre uvođenja bilo koje AI tehnologije sprovodi se sveobuhvatna procena rizika (AI risk assessment) kako bi se osiguralo da je njena primena u potpunosti usklađena sa regulatornim zahtevima i principima zaštite podataka. Ipak, jasno je da će ove tehnologije u narednim godinama imati sve značajniju ulogu u oblasti avio bezbednosti”, naglašava Sofrić.

Podrška operaterima

Jedan od pravaca razvoja koji aktivno prate jeste i primjena APIDS (Automated Prohibited Items Detection Systems) rješenja u procesu pregleda ručne prtljage. “Takvu tehnologiju testirali smo još 2023. godine, što nam je omogućilo bolje razumevanje mogućnosti njene integracije, a danas vidimo da su se sistemi dodatno razvili i da su već dostupna i prva sertifikovana rešenja spremna za širu primenu. Važno je naglasiti da sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji kod nas imaju pre svega ulogu podrške operaterima u donošenju odluka, dok konačna odgovornost i dalje ostaje na obučenom ljudskom osoblju, čime se obezbeđuje visok nivo kontrole, pouzdanosti i usklađenosti sa važećim standardima”, potcrtao je Sofrić.

Tu granicu iz prakse i važnost interakcije ljudi i tehnologije potvrđuje Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. “U zaštiti civilnog zračnog prometa koriste se vrlo sofisticirani sustavi za obavljanje zaštitnih pregleda i kontrolu pristupa. Tehničke karakteristike takvih sustava propisane su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Interakcija ljudi i tehnoloških sustava osnovni je preduvjet za uspješno obavljanje poslova zaštite. Temelj za korištenje tehnoloških sustava je kvalitetno i odgovarajuće osposobljeno osoblje, motivirano za obavljanje svojeg posla”, kaže Pivalica.

Ljudski faktor

Opći trend u Evropskoj uniji je uvođenje inovativnih i pametnijih automatiziranih sistema koji uveliko olakšavaju rad zaštitnom osoblju. No, bez obzira na veliku pomoć koju takvi sistemi pružaju, ljudski faktor će i dalje morati biti prisutan. “Svaki alarm koji daju takvi sustavi – mora riješiti čovjek”, dodaje Pivalica i napominje da će napredak tehnologije potaknuti promjene, jer će inovativne tehnologije pregleda, analitika podataka, automatizacija i robotika postajati sve važnije, a internet stvari ulaziti u budući ekosistem aerodroma.

Kao trenutno najvrednije tehnološko sredstvo i najvećeg saradnika zaštitnom osoblju, on izdvaja napredne sisteme za automatsko otkrivanje eksploziva – EDS opremu standarda C3. “Većina zračnih luka koje nabavljaju novu opremu za provođenje zaštitnih pregleda ručne prtljage ulažu u EDS opremu (Explosive Detection System) standarda C3. Dakle, kod određenih uređaja koji zadovoljavaju taj standard nema potrebe da se iz ručne prtljage izdvajaju tekućine ili električne i elektroničke naprave. Istovremeno, ova tehnologija omogućava putnicima da u putničku kabinu zrakoplova unesu i veće količine tekućina od onih koje su dozvoljene kada se koristi konvencionalna RTG tehnologija”, pojasnio je Pivalica.

Trodimenzionalna slika

EDS uređaji rade na istom principu kompjuterizirane tomografije kao i slična oprema koja se koristi u medicini. Uređaj automatski stvara 3D slike koje, kada je to potrebno, operater može mnogo lakše protumačiti. Dodatno, ti uređaji mogu biti nadograđeni softverskim sistemom APIDS (Automated Prohibited Item Detection System), koji automatski detektira i one zabranjene predmete koji nisu povezani sa eksplozivima, npr. veći nož, vatreno oružje i slično. “Neke veće zračne luke u Europskoj uniji već uvelike koriste takve integrirane sustave”, dodaje Pivalica.

U području kontrole pristupa već duže vrijeme postoje vrlo napredni sistemi detekcije uljeza u štićenom području, kao i sistemi dodjeljivanja prava pristupa utemeljeni na biometrijskim podacima. “U skoroj budućnosti očekujem i puno veću ulogu AI-ja koji će biti uključen u sve sustave zaštite mnogo više nego što je to sada slučaj. Ali, opet uz ključnu ulogu čovjeka, koji donosi krajnju odluku u nekoj situaciji”, kaže on.

Inteligentna analitika

Ono što aerodromi opisuju kao višeslojni pristup, proizvođači sigurnosnih tehnologija danas prevode u konkretna specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodromske infrastrukture. Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer za regiju Adriatic u Hikvisonu, objašnjava tu podjelu: “Aerodromi su jedno od najsloženijih sigurnosnih okruženja jer zahtijevaju zaštitu velikih otvorenih površina, kritične infrastrukture i velikog broja putnika. Zbog toga nudimo specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodroma. Za zaštitu perimetra koristimo termalne kamere, radarske sustave i inteligentnu videoanalitiku koja omogućuje rano otkrivanje uljeza u svim vremenskim uvjetima i tijekom noći. Na pistama i operativnim površinama primjenjujemo kamere velikog dometa s naprednim mogućnostima praćenja i identifikacije objekata, dok se u terminalima fokusiramo na upravljanje velikim protokom ljudi kroz AI videoanalitiku, kontrolu pristupa i sustave za upravljanje incidentima”, ističe Ferhatović.

Ključna razlika u odnosu na standardna sigurnosna rješenja, precizira Ferhatović, jest integracija više tehnologija u jedinstven sistem. “Kombinacijom videonadzora, radara za sigurnosni nadzor, termalnih kamera, kontrole pristupa i centralizirane platforme za upravljanje postiže se veća razina situacijske svjesnosti i brže reagiranje na potencijalne prijetnje”, kaže on uz konstataciju da potražnja za takvim rješenjima u regiji kontinuirano raste.

“Trenutno najveći interes bilježimo za inteligentnim rješenjima za zaštitu perimetra te centralizirane sustave upravljanja sigurnošću. Aerodromi sve više traže pouzdanu detekciju neovlaštenih ulazaka uz minimalan broj lažnih alarma. Upravo zato kombinacija termalnih kamera, radara za sigurnosni nadzor i AI analitike postaje standard u modernim projektima zaštite perimetra. Također, raste interes za platforme koje omogućuju objedinjeno upravljanje različitim sigurnosnim sustavima”, napominje Ferhatović dodajući da operateri žele imati jedinstveni pregled događaja i alarmnih stanja bez potrebe za radom u više odvojenih aplikacija, što povećava učinkovitost i smanjuje vrijeme reakcije.

Skalabilnost sistema

Povratne informacije korisnika to i potvrđuju. “Povratne informacije korisnika najčešće se odnose na povećanu operativnu učinkovitost i bolju preglednost sigurnosnih događaja. Operateri posebno ističu vrijednost napredne videoanalitike koja značajno smanjuje broj lažnih alarma i omogućuje fokusiranje na stvarne incidente”, navodi Ferhatović.

On dalje ističe da korisnici cijene mogućnost integracije različitih sigurnosnih sistema u jedinstveno operativno okruženje, čime se ubrzava donošenje odluka i koordinacija sigurnosnih timova. Kod velikih infrastrukturnih objekata poput aerodroma važna je i skalabilnost sistema, odnosno mogućnost postupnog proširenja sigurnosne infrastrukture bez potrebe za kompletnom zamjenom postojećih rješenja. Trendovi koje Ferhatović bilježi iz prakse govore o jednom jasnom smjeru. “Jedan od najizraženijih trendova je primjena umjetne inteligencije u analizi videa. Aerodromi žele sustave koji ne samo da snimaju događaje, već aktivno pomažu u njihovom prepoznavanju i procjeni rizika. Sve veći interes postoji za tehnologije koje kombiniraju više senzora, poput radara za sigurnosni nazdor, termalnih kamera i videoanalitike, kako bi se postigla veća pouzdanost detekcije”, kaže on.

Također, raste potreba za jedinstvenim platformama koje objedinjuju sigurnost, operativne procese i upravljanje incidentima. No, jedan trend posebno se izdvaja.

Zaštita perimetra

Ono što proizvođači opisuju kao integraciju tehnologija i višeslojnu zaštitu, u praksi svoj najdirektniji test polaže izvan putničkog terminala. Budući da je riječ o geografski najširem dijelu aerodromske infrastrukture, svaki neovlašteni pristup vozilom, ulazak osobe ili pojava drona može imati trenutne i fatalne posljedice po sigurnost letenja. Zato odbrana ovog prostora više nije samo niz izolovanih tehničkih mjera, već živi operativni sistem koji mora funkcionisati bez sekunde prekida.

Stalni nadzor

Međunarodni aerodrom Sarajevo pristup ovim zonama regulira kroz sveobuhvatan sigurnosni okvir koji ne ostavlja prostora za improvizaciju. “Kao dio Programa sigurnosti aerodroma, Međunarodni aerodrom Sarajevo je uspostavio takozvane sigurnosne zone ograničenog pristupa – u okviru koje su uključene manevarske i operativne površine – pista, rulnice i platforma aerodroma, te se zaštita ove zone, odnosno navedenih površina provodi permanentno 24 sata kroz kontrolu pristupa lica i vozila. Ova zaštita podrazumijeva i uključuje pozitivnu identifikaciju, redovni i permanentni sigurnosni pregled svih lica, stvari i vozila”, pojasnili su.

Ovim pristupom aerodrom je odgovorio svim izazovima i uspješno sprečava sve pokušaje unošenja opasnih i zabranjenih predmeta, materija i substanci u ovu zonu. “Ove sigurnosne mjere kao i mjere navedene u prethodnim tačkama implementira osposobljeno i certificirano osoblje Sektora sigurnosti i zaštite kao jedne od organizacionih jedinica Aerodromskog operatora”, naveli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Obavezna pratnja

Dušan Sofrić ističe da i Ljubljana primjenjuje sistem koji se temelji na kombinaciji regulatornih zahtjeva i operativnih mjera. “U praksi to znači da je pristup ovim zonama strogo kontrolisan i dozvoljen isključivo osobama koje za to imaju jasno definisan operativni razlog, dok se za sve ostale primenjuje režim obavezne pratnje kako bi se obezbedila potpuna kontrola kretanja. Ovakav pristup dodatno je podržan fizičkom zaštitom, koja uključuje ograđivanje ključnih zona, jasno definisane i kontrolisane tačke ulaska, kao i različite tehničke sisteme koji omogućavaju pravovremenu detekciju potencijalnih incidenata”, pojašnjava Sofrić. Međutim, sama tehnologija nije dovoljna bez kontinuiranog operativnog nadzora, zbog čega se posebna pažnja posvećuje patroliranju, kao i nadzoru nad kretanjem vozila i osoba unutar aerodromskog područja. Nadalje, važan element sistema je i bliska saradnja s nadležnim institucijama, uključujući policiju, kontrolu letenja i druge relevantne službe, jer je, prema njegovim riječima, sigurnost aerodroma po svojoj prirodi zajednička odgovornost više različitih aktera.

“U konačnici, ovakav pristup omogućava da se bezbednost ovih kritičnih zona ne posmatra kao skup pojedinačnih mera, već kao integrisani sistem koji se zasniva na kombinaciji prevencije, pravovremene detekcije i brzog i koordinisanog reagovanja u slučaju bilo kakvog incidenta”, kaže Sofrić.

Klasificirani dokumenti

“Koordinacija operativnih službi u zaštiti civilnog zračnog prometa na nivou nadzornika je svakodnevna kroz dnevne koordinacijske sastanke s voditeljem Operativnog centra zračne luke. Isto tako provodi se kontinuirana razmjena relevantnih podataka i komunikacija s Operativnim centrom zračne luke. Na nivou menadžmenta provode se redovni mjesečni koordinacijski sastanci”, opisuje koordinaciju u praksi Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. Kada je u pitanju sam model fizičke zaštite, Pivalica je jasan u tome šta može, a šta ne može otkriti. “Model fizičke zaštite, baš kao i procedure i potrebne vještine osoblja i njihova odgovarajuća obuka propisani su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Kako je riječ o klasificiranim dokumentima, nisam u mogućnosti ulaziti u pojedinosti”, kaže Pivalica, napominjući da je riječ o vrlo precizno definiranim postupcima koji se moraju primijeniti u praksi, prilagođeni infrastrukturi svake pojedine zračne luke. S obzirom na kompleksnost segmenta avijacije, jasno da je riječ i o složenijim mjerama i posebnim vještinama onih koji učestvuju u zaštiti aerodroma.

Zračna odbrana

Međutim, čak i najstrožije čuvane ograde i obučene patrole gube bitku kada se prijetnja podigne u zrak. Tradicionalni koncept perimetra danas se drastično mijenja, jer tehnološki rizici više ne dolaze samo s tla, već iz zračnog prostora koji konvencionalni sistemi osiguranja teško mogu kontrolisati. Dronovi su za nevjerovatno kratko vrijeme prešli put od rekreativnih igračaka do jednog od najvećih sigurnosnih izazova moderne avijacije.

Budući da za njih fizičke barijere na zemlji ne znače ništa, regionalni aerodromi prisiljeni su da odbranu podignu u zrak i redefinišu pojam kontrolisanog prostora. Neovlaštene letjelice u blizini aerodromskog prostora mogu u samo nekoliko sekundi potpuno paralizovati i zaustaviti aviopromet, a stalna opasnost od njihove zloupotrebe u zlonamjerne svrhe dodatno komplikuje ionako složenu sigurnosnu sliku. Regionalni aerodromi u potpunosti su svjesni ove opasnosti i danas aktivno traže tehnološke i proceduralne odgovore na nju.

Krizni planovi

Međunarodni aerodrom Sarajevo do sada nije zabilježio konkretne pokušaje napada dronovima, no to nije razlog za pasivnost. “U proteklih nekoliko godina nije bilo pokušaja prijetnje ili potencijalnih napada bespilotskim letjelicama prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ipak, kao dio Plana postupanja u kriznim situacijama izazvane aktima nezakonitog ometanja (Contingency plan), Sektor sigurnosti i zaštite kao i nekoliko drugih subjekata su involvirani u postupanja i odgovore na potencijalne prijetnje bespilotskim letjelicama”, navode oni.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je svjestan ove sve više rasteće prijetnje te je već godinu dana dio platforme Evropske unije vezan za strateško planiranje i iznalaženje najefikasnijih rješenja vezanih za odgovore bespilotskim letjelicama. “Aerodrom aktivno učestvuje i u projektima razvoja sistema za antidronsku zaštitu te kontinuirano prati evropske i svjetske trendove, regulatorne okvire i najbolje prakse u ovoj oblasti”, dodali su iz ovog aerodroma.

Dušan Sofrić ističe da Ljubljana pristup temelji na kombinaciji operativnih procedura, nadzora i saradnje s nadležnim institucijama. “U praksi to znači da kontinuirano radimo na unapređenju situacione svesti, odnosno na sposobnosti pravovremenog uočavanja aktivnosti u zoni aerodroma, što je prvi i veoma važan korak u upravljanju ovim tipom rizika. Istovremeno, imamo jasno definisane procedure reagovanja koje omogućavaju brz i koordiniran odgovor u slučaju incidenta. Ove procedure podrazumevaju blisku saradnju sa državnim organima i drugim relevantnim službama, jer se upravljanje ovom vrstom pretnji ne može posmatrati izolovano, već kao deo šireg sistema bezbednosti vazdušnog prostora”, kazao je Sofrić.

Veliki značaj daju i preventivnim mjerama, koje uključuju poštovanje i primjenu važećih ograničenja letenja, kao i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti korisnika i šire javnosti o rizicima i pravilima vezanim za upotrebu dronova u blizini aerodroma. “Paralelno s tim, aktivno pratimo razvoj dostupnih tehnoloških rešenja, uključujući i različite C‑UAS sisteme, kako bismo i u budućnosti bili spremni da adekvatno odgovorimo na razvoj ovog tipa pretnji. U konačnici, ključno je naglasiti da efikasno upravljanje rizikom od dronova u velikoj meri zavisi od koordinacije i usklađenog delovanja civilnih i državnih subjekata, jer samo takav integrisani pristup može obezbediti odgovarajući nivo bezbednosti u ovom veoma dinamičnom području”, naglašava Sofrić.

Digitalni front

Međutim, baš kao što bespilotne letjelice eliminišu potrebu za fizičkim preskakanjem aerodromske ograde, najozbiljniji incidenti u našoj regiji pokazali su da za potpunu paralizu zračnog saobraćaja napadač uopće ne mora kročiti na pistu. Kibernetički prostor postao je nova, nevidljiva linija fronta, a ozbiljnost ove prijetnje najbolje je oslikao masovni hakerski napad na Zračnu luku Split u ljeto 2024. godine, koji je na nekoliko dana izbacio iz stroja IT sisteme i prisilio osoblje na ručni unos podataka. Taj incident je u praksi potvrdio ono na što sigurnosni stručnjaci već dugo upozoravaju: kompromitovanje IT sistema aerodroma ne zahtijeva fizički pristup – dovoljna je jedna jedina ranjivost u mreži. Upravljanje letovima, check-in sistemi i komunikacijske mreže postali su jednako kritična infrastruktura kao i sama poletno-sletna staza, a njihova odbrana danas zahtijeva strategiju koja ide daleko iznad tradicionalnih antivirusnih alata.

Učenje o prijetnjama

Međunarodni aerodrom Sarajevo na tu prijetnju odgovara višeslojno. “Koristimo napredne, višeslojne tehnologije zaštite IT infrastrukture koje uključuju strogu kontrolu pristupa, segmentaciju mreže i kontinuirani nadzor sigurnosnih događaja. Osim toga, radnici prolaze kontinuiranu edukaciju o sigurnosnim prijetnjama i pravilnim praksama”, pojasnili su. S druge strane, Dušan Sofrić detaljnije opisuje taj pristup. “Kao i u drugim segmentima bezbednosti, i kada govorimo o zaštiti IT sistema, i mi na našem aerodromu primenjujemo višeslojni pristup koji kombinuje tehničke i organizacione mere. U praksi to znači da se kritični operativni sistemi jasno razdvajaju od ostalih mreža, odnosno segmentiraju na način koji smanjuje rizik širenja potencijalnih incidenata i omogućava bolju kontrolu nad pristupom”, kazao je on.

Centralizovan nadzor

Uz to, kako je pojasnio Sofrić, koriste standardne i napredne mehanizme zaštite, poput sistema kontrole pristupa i zaštitnih mrežnih barijera, ali ključnu ulogu ima takozvani “defence‑in‑depth” pristup. “Radi se o konceptu gde se ne oslanjamo na jednu meru zaštite, već na više međusobno dopunjujućih slojeva koji zajedno čine otporniji sistem i smanjuju verovatnoću uspešnog napada”, dodao je on.

Poseban značaj ima i centralizovan nadzor, gdje se svi relevantni događaji bilježe i prate, čime se obezbjeđuje potpuna sledljivost i mogućnost analize u slučaju bilo kakvog incidenta. “Paralelno s tim, veliku pažnju posvećujemo i redovnom testiranju sistema, kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih, jer je upravo ljudski faktor često ključan u prepoznavanju i sprečavanju potencijalnih pretnji. Sve ove mere zajedno nisu usmerene samo na zaštitu u užem smislu, već pre svega na izgradnju otpornog sistema koji može da izdrži različite vrste incidenata i da se u najkraćem mogućem roku vrati u normalno operativno stanje”, zaključuje Sofrić.

Zaključak: Čovjek odlučuje?

Regionalni aerodromi očigledno prolaze kroz duboku transformaciju: od klasičnih tranzitnih čvorišta one ubrzano postaju složeni, visokotehnološki ekosistemi u kojima se fizička i digitalna zaštita više ne mogu posmatrati odvojeno. Investicije u naprednu opremu, poput EDS skenera standarda C3, pametne videoanalitike i sofisticiranih sistema mrežne segmentacije, pokazuju da regija drži korak s globalnim sigurnosnim trendovima i strogim regulatornim zahtjevima. Međutim, ono što se kroz analizu svih segmenata odbrane provlači kao zajednički imenitelj jeste neizostavna uloga ljudskog faktora. Nijedan vještačkom inteligencijom vođen algoritam, pametna kamera niti mrežna barijera ne mogu zamijeniti obučenog, motivisanog i pribranog operatera koji donosi konačnu odluku u kriznom trenutku.

Sigurnost regionalnih aerodroma u konačnici neće zavisiti od pojedinačnih, izolovanih tehnoloških rješenja, već od snage “odbrane po dubini” – integrisanog pristupa u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno dopunjuju i štite. Samo tako izgrađena otpornost garantuje da će nebo iznad regije ostati sigurno, a aerodromske kapije otvorene za svijet.

HikCentral Professional

HikCentral Professional je Hikvisionova središnja platforma koja omogućuje objedinjeno upravljanje videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima, interfonijom, parking sistemima i drugim sigurnosnim podsistemima. “Za aerodrome je posebno važno to što operaterima pruža jedinstvenu operativnu sliku svih događaja na jednoj platformi. U slučaju incidenta, sustav automatski povezuje relevantne kamere, alarmne događaje i podatke o kontroli pristupa, što značajno ubrzava procjenu situacije i reakciju”, pojašnjava Ferhatović. HikCentral Professional također omogućuje vizualizaciju objekta putem interaktivnih mapa, centralizirano upravljanje alarmima, automatizirane radne procese te jednostavnu integraciju s postojećom infrastrukturom. Na taj način aerodromi mogu povećati razinu sigurnosti, optimizirati rad operativnih centara i učinkovitije upravljati svakodnevnim operacijama.

Bliski susreti na evropskom nebu

Broj bliskih susreta dronova i aviona iznad evropskih gradova više se nego udvostručio u samo godinu dana – sa 1.743 zabilježenih u 2023. na 3.833 u 2024. godini. Prema podacima EUROCONTROL ACUTE (Affordable Cooperative UAS Traffic Detection) projekta, koji prati aktivnost bespilotnih letjelica putem antena raspoređenih po evropskim gradovima, zbirno je za te dvije godine registrirano ukupno 50.567 susreta. Istraživači napominju da većinu incidenata uzrokuju rekreativni operateri malih dronova, koji često nisu svjesni opasnosti koju predstavljaju za civilni zračni promet.

 

 

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.