Kako biti u skladu s novim pravilnikom?

Na koji način će Opća regulativa o zaštiti podataka (GDPR) utjecati na danas sve raširenije sisteme za videonadzor? I kako da poslodavci pripreme svoje poslovanje da bude u skladu s GDPR-om? Više o ovome pročitajte u nastavku

Piše: Vesna Matić-Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Kada se spomene zaštita ličnih podataka, većina i ne pomisli na videonadzor. Međutim, kada uzmemo obzir da se pod ličnim podatkom podrazumijeva “svaka informacija koja se odnosi na identifikovano ili raspoznatljivo lice”, onda nam postaje jasno zašto i videosnimci moraju biti tretirani s istom pažnjom kao i medicinski ili bankovni podaci. Ključno je shvatiti da, kada je u pitanju videonadzor, više ne govorimo samo o snimanju videa. Pojava analitike i sistema za identifikaciju objekata zasnovanih na AI-u pomaže vlastima u pristupanju velikoj količini podataka. Ali podataka koji moraju biti zaštićeni u skladu s novom regulativom.

Kako će GDPR utjecati na videonadzor?

Od maja do oktobra ove godine prošlo je sasvim dovoljno vremena da se svi pomire s činjenicom da će se način na koji videonadzorni sistemi manipulišu snimljenim materijalom morati promijeniti kako bi sve bilo u skladu s GDPR-om. Tako će vlasnici kompanija od sada morati imati validne razloge za instalaciju videonadzora, a u njih spadaju zaštita imovine, sigurnost zaposlenika ili snimanje potencijalnih incidenata do kojih može doći u krugu firme. To isključuje postavljanje videonadzora s isključivim ciljem nadzora zaposlenika. Poslodavci koji žele koristiti videonadzor ubuduće će imati obavezu da zaposlenike unaprijed obavijeste o zakonskoj osnovi za korištenje tog sistema na radnom mjestu. Ukoliko se zaposleni pobuni zbog postojanja kamera na nekom specifičnom mjestu, GDPR stavlja teret na poslodavca da dokaže kako ima uvjerljiv razlog za njihovo postavljanje. Do sada je bilo uobičajeno da se snimljeni materijal čuva do mjesec dana. Nakon uvođenja GDPR-a situacija je sljedeća: za duže čuvanje potrebno je provesti procjenu rizika kako bi se dokumentovali razlozi za ovakav postupak (npr. ako postoji mogućnost da će ga tražiti zaposlenici hitne službe). U tom slučaju, snimke treba čuvati tako da se “održava integritet prikupljenih informacija”, što znači enkriptiranje podataka tamo gdje je to potrebno, kao i ograničavanje pristupa njima. Osim toga, potrebno je čuvati i zapise o aktivnostima nadzornih kamera, a ta dokumentacija se mora održavati sve dok traje videonadzor.

Razlozi moraju biti opravdani

Vlasti će, ukoliko budu htjele koristiti videonadzorne sisteme, morati udovoljiti nekim drugim uslovima kako bi se opravdalo njihovo korištenje, a jedan od njih je: da li je videonadzor u javnom interesu? I pojedinci koji imaju kućne videonadzorne sisteme pokriveni su novom regulativom. Naime, pošto će njihove kamere u većini slučajeva snimiti kretanje stranaca van privatne imovine, oni će biti obavezni postaviti jasno vidljive oznake na kojima stoji da je videonadzor u funkciji. Vlasnici privatne imovine će također morati pripaziti na to da snimljene materijale zadrže samo minimalan broj dana, te da se snimci ne pokazuju nekim trećim licima. Međutim, u slučaju da je kamera zabilježila zločin, snimci se mogu čuvati koliko god je potrebno za krivično gonjenje i otkrivanje zločinca.

Koraci koje treba poduzeti

U cilju smanjenja mogućnosti hakiranja nadzornih sistema nužno je uložiti u kvalitetan softver i osigurati mrežni i videonadzorni hardver. Dakle, bitno je da stalno budete u toku s najnovijim cyber sigurnosnim praksama te da se pobrinete za redovne nadogradnje sistema. Ovi koraci su od posebne važnosti zbog interneta stvari, koji današnjim kamerama omogućava povezivanje na internet, što situaciju vezanu za privatnost čini još osjetljivijom, a opremu dostupnijom hakerima. Također, zaista nema potrebe da se kamere postavljaju posvuda. Dovoljno je da se kompanije fokusiraju na ključne tačke nadziranog terena te da zatim svoju strategiju fokusiraju na ta područja. Pri postavljanju novog sistema potrebno je imati u vidu to da postoji obaveza da se izradi Procjena utjecaja na zaštitu podataka kada je u pitanju “obiman sistematski monitoring javno dostupnih prostora”. Jednostavno se zapitajte zašto na nekom mjestu želite postaviti kameru? Postavljanjem ciljanog videonadzora imat ćete i opravdane razloge za pohranu i analizu prikupljenih podataka. Usaglašenost s odredbama GDPR-a u velikoj mjeri zavisi od toga kako koristite usluge koje pružaju partnerske kompanije. Zato je za sve vlasnike biznisa bitno da znaju šta sve korištenje usluga partnerskih kompanija podrazumijeva u smislu obaveza vezanih za GDPR i na kome je da te obaveze ispuni.

Enkripcija kao bitna stavka

Dave Seesdorf, glavni menadžer sigurnosnih proizvoda u Seagate Technologyju, smatra da je enkripcija najbolji metod zaštite podataka koji vam omogućava da poslovanje bude u skladu s GDPR-om: “GDPR se bavi zaštitom podataka. Vjerujem da sve nove tehnologije zasnovane na vještačkoj inteligenciji, poput prepoznavanja lica, brojeva registracijskih tablica, preciznog geolociranja pojedinca, rudarenja podataka i prikupljanja itd., spadaju u kategoriju ličnih podataka. A pošto Evropska unija implementira GDPR, podaci o nadzoru, logično, sadrže lične podatke, pa ih shodno tome treba zaštititi. Budući da je enkripcija podataka jedna od stvari koje su obuhvaćene principom ugrađene privatnosti, to bi mogla biti najbolja praksa za zaštitu podataka dobivenih pomoću nadzornih sistema”, objasnio je on.

Treba imati na umu da firewalli, sigurnosni softver i mnoge druge sigurnosne mjere zasnovane na softveru nisu nepogrešive, što znači da integratorima videonadzora trebaju dodatni alati kako bi detektovali i spriječili sigurnosne propuste. U takvim slučajevima dobro dođu inteligentni i intuitivni algoritmi koji traže ranjivosti u sistemu i savjetuju vas na koji način trebate postupiti kako bi se blokirali hakerski napadi, nakon čega se predložena akcija obavlja automatski jednostavnim klikom miša. Na svu sreću, danas nije teško doći do ovakvih i sličnih rješenja koja vam štede vrijeme i živce prilikom prilagođavanja novim pravilima vezanim za privatnost potadaka. Na kompanijama je samo da se na vrijeme raspitaju o svim dostupnim opcijama.

Pikseliziranje – pomoć pri usklađivanju s GDPR-om

Jedan od načina da se kompanijama olakša pridržavanje GDPR-a jesu moduli za automatsko pikseliziranje ljudi, automobila i registracijskih tablica u videu. Jedan od njih i svojevremeno prvi koji je proglašen spremnim za GDPR jeste KiwiVision Privacy Protector, koji omogućava podešavanje nivoa anonimizacije na snimcima odabranih kamera. Objekti i osobe u videu se mogu pikselizirati, zamagliti ili potpuno zakloniti, a pikselizacija se, naravno, po potrebi može i deaktivirati. Cloud alat Pixelate kompanije Ocucon obavlja sličnu stvar, a u firmi naglašavaju da njihov alat koristi AI i mašinsko učenje za efikasnu cloud redakciju videa.