Kako objekte učiniti sigurnim za naše odabrane goste
Stambene i poslovne zgrade zasigurno spadaju u najzahtjevnije objekte za izradu planova za zaštitu. No kako bismo sebi olakšali takav zadatak, u ovome tekstu pojasnit ćemo šta nam je sve potrebno za izradu uspješnog plana. Možda djeluje trivijalno, ali pripremu za osiguranje zgrade započinjemo izradom odgovarajuće ček-liste, koja mora sadržavati veliki broj podataka
Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com
Pripremiti i osiguravati velike objekte i općenito objekte u kojima postoji veliki promet ljudi nikada nije lahko. Zgrade su specifične po mnogo čemu i baš svaka pojedinačno zahtijeva izradu detaljnog plana. U sigurnosnom smislu one se razlikuju prema veličini i unutrašnjem i vanskom dizajnu, ali i prema pristupnim putevima te samoj lokaciji. Pripremu za osiguranje zgrade započinjemo izradom odgovarajuće ček-liste, koja mora sadržavati veliki broj podataka. Prvo upisujemo ime, odnosno dio grada u kojem se naša zgrada nalazi i adresu, a zatim dodajemo sve ceste i raskrsnice koje vode prema njoj. Nakon toga upisat ćemo vrstu i namjenu zgrade, oblik, broj spratova i stanara (eventualno i svih uposlenika u zgradi), broj slobodnih prostorija s tačnim površinama, broj i izgled skladišta, parking-prostora, broj ulaza, izgled vanjske i unutrašnje konstrukcije objekta itd.
Vlasnik i upravitelj
Ništa manje bitno nije i ime vlasnika zgrade, njegova adresa stanovanja, kancelarija, broj telefona te osoba za kontakt, koja će nam biti dostupna cijeli dan. Ukoliko zgrada ima upravitelja, navesti njegovo ime, privatnu i poslovnu adresu, privatni i poslovni broj telefona te također osobu za kontakt dostupnu dan i noć. Svaka zgrada ima i svog portira. Potrebno je navesti njegovo ime, adresu i brojeve telefona. Nakon toga prelazimo na opis vanjskog dijela zgrade, gdje navodimo kako izgledaju vanjski zidovi i prozori, omogućavaju li zaštitu privatnosti i posjeduju li mogućnosti zamračivanja. Naravno, ovo je bitno što detaljnije opisati i zbog eventualne odbrane zgrade i prevencije upada, ukoliko to situacija bude zahtijevala. Zatim pišemo izgled i broj vrata, kapija, balkona i verandi, a treba zabilježiti i broj i izgled zasađenih biljaka u blizini fasade. U unutrašnjosti zgrade izuzetno je bitno znati oblik, veličinu i boju zidova i hodnika, te zavesti u dokument i svaki prozor koji vodi prema atriju ili gleda vani. Nakon toga pišemo broj vrata, liftova, kapija i stepenica na svakom spratu. Mnogo upada u zgradu tokom napada ili pljački obavljalo se preko krova. Zato ga moramo opisati, navesti njegovu kvadraturu i konstrukciju, te precizirati o kakvoj vrsti krova je riječ – je li u pitanju ravni ili kosi krov, posjeduje li sljeme ili neki drugi oblik. Naravno, pobrojati i opisati vrata koja izlaze na njega te eventualno prozore. Osim prevencije upada, krovni prozori ili otvori mogu predstavljati i korisan alternativni izvor svjetlosti za unutrašnjosti prostorije. Ukoliko se naša zgrada nalazi u gusto zbijenom bloku zgrada, morat ćemo detaljno navesti i sve eventualne okolne objekte s kojih je moguć prilaz našem krovu.
Krov i ulica
Moramo znati postoji li bilo kakav drugi način za prilaz krovu te na koji način funkcioniraju požarne stepenice. Idealno bi bilo da naš ciljani objekat osmotrimo i s okolnih mjesta ili zgrada – možemo, npr., u susjednom hotelu iznajmiti sobu s balkonom ili verandom i dok pijemo jutarnju kafu, skicirati detaljno vanjski izgled naše štićene zgrade. Ukoliko želimo ostati „nezapaženi“, naš objekat možemo osmotriti i s obližnjih brda, mostova, tornjeva ili drugih uzvisina. Od vanjskih osobenosti još je potrebno razmisliti o rutama ulaska i izlaska iz zgrade, podrumima i alternativnim izlazima, te „snimiti“ koliko je moguće detaljno saobraćaj koji se odvija u blizini. Mnogo atentata je uspjelo, odnosno mnogo odbrambenih tehnika je zakazalo, čak i sa smrtnim ishodom, upravo zato što saobraćaj ispred objekta u kojem je štićena osoba odsjela nije bio adekvatno regulisan. Upasti u gužvu u odsutnim trenucima jedna je od garancija neuspjeha cijelog projekta. Stoga ako smo u poziciji da biramo, za odsjedanje našeg tima i štićene osobe radije ćemo birati zgrade i objekte na periferiji grada nego u samom centru.
Anterfile
Tehnička zaštita objekta
Koliko su bitne fizičke osobine objekata, jednako su bitne i one tehničke. Na nama je da provjerimo i opišemo u detalje sve što čini sistem tehničke zaštite objekta. Dakle, bilježimo svaki alarmni uređaj, uređaj za signalizaciju požara i videonadzor, svaki senzor i kameru, protuprovalna vrata i prozore, uključujući i njihovu klasifikaciju. Zatim provjeravamo način ulaska i izlaska, tj. da li su potrebne iskaznice ili pristupnice i koje vrste za osoblje objekta, vozila, posjetioce, garažu i drugo.
Svaka manje-više poslovna ili stambena zgrada uglavnom ima i svoju osobu zaduženu za sigurnost, a kontakt s njom od izuzetnog je značaja za nas. S tom osobom provjeravamo postoji li u zgradi kontrolno mjesto za skladištenje oružje i eksploziva. Ukoliko postoji takva prostorija, moramo je obići i uvjeriti se u ispravnost njena skladištenja i osiguranja. Potrebno je provjeriti sve ulaze i izlaze iz nje, evidentirati mjesta za utovar i istovar, ulaze za dobavljače, izlaz za slučaj nužde i servisni lift. Također, ta osoba može nam dati informacije o svim naoružanim osobama u zgradi, onim koje imaju dozvolu za nošenje oružja te upoznati nas s postupkom za naoružano osoblje.
