17 Oktobra, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 13)

Najave II

Security 50: Analiza Memoorija: Glavni trendovi koji oblikuju industriju sigurnosti na pragu 2023.

Vodeći kineski giganti u segmentu videonadzora sve više ovise o stranim tržištima. Hikvision Digital Technology i Dahua Technology zadržali su dominaciju i u 2022, ali i prijavili snažan rast prodaje u inostranstvu u prvoj polovini ove godine uz ostvareni prihod od preko 16,7 milijardi dolara u 2021.

Autor: Owen Kell, analitičar za internet stvari i sigurnost, Memoori Research

Rast kineskih kompanija ipak je ugrožen kombinacijom slabije domaće potražnje, aktuelnih trgovinskih napetosti između Kine i Zapada i slabljenja globalnih ekonomskih prilika. Tenzije zbog navodnih kršenja ljudskih prava i trgovinskog rata Kine i SAD-a dovele su do uvođenja novih zakonodavnih mjera i sankcija te podizanja trgovinskih barijera. One su uveliko poremetile protok sigurnosnih proizvoda i ključnih komponenti za inovacije u obje države. To je utjecalo i na sposobnost proizvođača da posluju na svojim tržištima.

Osim toga, američka vlada nedavno je najavila i uvođenje ograničenja izvoza za vodeće proizvođače čipova NVIDIA i AMD. To bi moglo ograničiti sposobnost Kine da na isplativ način implementira napredno računarstvo potrebno da zadrži konkurentnost u oblasti računarskog vida i obrade prirodnog jezika pomoću vještačke inteligencije.

Širenje sankcija

Ograničenja na prodaju kineskih proizvoda u određenim tržišnim vertikalama (ili potpuna zabrana prodaje cjelokupne ponude određene kompanije) nastavljaju se širiti ne samo u SAD-u već i u drugim zapadnim zemljama. Pri tome se čini da će se geopolitičke i trgovinske tenzije prije pogoršati nego ublažiti. Kineski proizvođači čipova još nisu u stanju replicirati performanse naprednih NVIDIA i AMD čipova, tako da bi zbog toga tamošnji istraživači vještačke inteligencije mogli biti primorani da se vrate korištenju većeg broja čipova niže klase za repliciranje procesorske snage.

Vještačka inteligencija postaje standard

Nakon više godina lažnih nadanja i pretjerane reklame danas se rješenja koja koriste AI postepeno uvode i postaju sve komercijalnija u svijetu sigurnosti. Tempo promjena u proteklih dvanaest mjeseci bio je izvanredan. Tu su nova istraživanja koja pomiču granice mogućeg, a njihovi rezultati se objavljuju skoro svake sedmice.

Primjetna su značajna poboljšanja u brzini, tačnosti i cijeni rješenja za mašinsko učenje za praktične primjene u sigurnosnoj industriji. Tu spadaju složeno prepoznavanje lica, napredna obrada scena za potrebe videonadzora, audioanalitika, robotika i dronovi. Situacija je takva da napredni algoritmi vještačke inteligencije u više oblasti i scenarija primjene sada daleko prevazilaze ljudske mogućnosti. Danas se najnaprednija vještačka inteligencija oslanja na veliku računarsku snagu i sposobnost obrade. S druge strane, tu je i kombinacija poboljšanih funkcija rubne obrade podataka u samim uređajima i fleksibilnog pristupa sve dostupnijim računarskim resursima u oblaku. Ona pristup inovacijama čini održivom opcijom za mnoge kompanije.

U toku je utrka između dobavljača na planu integracije sigurnosnih funkcija AI-ja nove generacije i različitih vidova primjene, a sve s fokusom na krajnje korisnike. To se radi na način koji olakšava pristupačnost, praktičnost i jednostavnost korištenja za svakodnevne sigurnosne scenarije. Vještačka inteligencija sve više zamjenjuje ručno izvođene aktivnosti za određene funkcije. Sada se interpretacija podataka koja je ranije zahtijevala ručni unos obavlja algoritamski, čime se automatiziraju procesi i koraci, a upravljanje sigurnošću odvija znatno lakše.

Sigurnosnom osoblju to će smanjiti vrijeme provedeno u praćenju ekrana ili obavještenja o alarmima. Sada će se više vremena trošiti na obavljanje poslova veće vrijednosti. Vještačka inteligencija će se koristiti za analizu, procjenu i prioritetizaciju izvora podataka. Isto važi i za utvrđivanje prioriteta u realnom vremenu i davanje preporuka o sigurnosnim problemima koji zahtijevaju pažnju sigurnosnog osoblja.

Davanje pristupa AI funkcijama sigurnosnim profesionalcima također će zahtijevati integraciju AI/ML alata u postojeći softver i platforme. To će se morati izvesti na način koji minimizira potrebu za kodiranjem ili tehničkom osposobljenošću za rad, uz osigurani pristup putem više medija, uključujući ručne uređaje.

Sve je više klijenata s razvijenom sviješću o cyber napadima

Pametne zgrade doživljavaju pravi bum kada je u pitanju dostupnost uređaja interneta stvari (IoT) namijenjenih njima, dok je sve jači i nivo konvergencije između IT i OT mreža. Ovi faktori, u kombinaciji s rastućom sofisticiranošću hakera i većim oslanjanjem na usluge u oblaku, dovode do toga da pametne zgrade postaju sve ranjivije na cyber napade. U posljednjih osamnaest mjeseci zabilježen je ogroman rast napada ucjenjivačkim softverom (ransomverom), kao i rast troškova za kompanije širom svijeta nakon pretrpljenih cyber napada. U velikom broju slučajeva sistemi automatizacije zgrade ili sigurnosni sistemi koji podržavaju IoT bili su “meki trbuh” u organizaciji cyber odbrane. Zbog toga je došlo do više medijski propraćenih sigurnosnih incidenata koji naglašavaju opasnost od rizika i ranjivosti.

Kod korisnika stalno jača svijest o cyber rizicima, njihovim finansijskim posljedicama, pa čak i o štetnom utjecaju na sposobnost vlasnika i operatera zgrada da efikasno osiguraju svoje objekte. Lako je prepoznati sve strožije cyber politike kod osviještenih klijenata koji su ih uveli prošle godine kako bi se ublažili rastuće prijetnje. Pri tome su mnoge kompanije usvojile pristup “nultog povjerenja” (zero trust) u svojim mrežnim arhitekturama, kao i kontinuiranu verifikaciju i ulaganja u jačanje sigurnosti sistema. I ovdje će vještačka inteligencija igrati sve veću ulogu, kako u cyber napadima tako i u odbrani od njih.

Novi alati za napade

Memoorijev posljednji izvještaj o vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju u pametnim zgradama pokazao je da su napadači već razvili alate i osnove za pokretanje ofanzivnih cyber napada pomoću vještačke inteligencije. Istraživači su već prepoznali nekoliko incidenata koji ukazuju na to da je AI korišten za brže izvođenje napada ili dublji upad u sisteme. U smislu zaštite od prijetnji, AI se sve više koristi za razvoj analitike za procjenu rizika od cyber napada. Cilj je podizanje organizacijske otpornosti i bolje razumijevanje cyber rizika kroz napredniju analitiku prijetnji, predviđanja i zaštite. Rezultat može biti i brže otkrivanje napada i smanjenje potrebe za angažmanom eksperata za cyber sigurnost.

Kako funkcije cyber sigurnosti prelaze iz sfere poželjnih u obavezne, toga je sve svjesnija i korisnička baza, koja danas odlično razumije ove prijetnje. Zato će dobavljači sigurnosnih rješenja koji žele ostati konkurentni morati ulagati u oblasti kao što su sigurnost u dizajnu, certifikacija za potrebe cyber sigurnosti, potvrda usklađenosti sa standardima cyber zaštite, nezavisno testiranje i validacija proizvoda. Jedino tako će njihovi proizvodi moći opstati na tržištu.

 Ostali trendovi koje treba pratiti u 2023. godini

Tu su i drugi trendovi koje vrijedi aktivno pratiti u 2023. jer će znatno utjecati na tržište sigurnosti. Prvi su tekući problemi u globalnom lancu opskrbe, koji će se vjerovatno nastaviti i u narednoj godini. Oni će utjecati na dostupnost komponenti i povećanje cijena. Drugi trend uključuje kontinuirano brisanje granice između oblaka i fizičke implementacije na licu mjesta. Sve više krajnjih korisnika prihvata hibridne modele za barem jedan segment svog sigurnosnog rješenja.

Na kraju, tu je rastuća potražnja za integracijom sigurnosnih sistema i interoperabilnošću radi detaljnijeg izvještavanja i kontrole zgrada i poslovnih funkcija. To uključujući analitiku zauzetosti prostora, energijsku efikasnost i poboljšanje iskustva boravka u objektu za zaposlene ili stanare. Svi opisani trendovi oslanjaju se na nalaze posljednjih izvještaja kompanije Memoori o cyber sigurnosti za pametne zgrade, internetu stvari u pametnim zgradama i aplikacijama vještačke inteligencije u ovim objektima.

Security 50: Analiza Novaira Insightsa: Nastavlja se rast tržišta videonadzora, ali rastu i cijene

Kakva je situacija na tržištu videonadzora u posljednje vrijeme i šta nas čeka u godinama koje dolaze? Portal asmag.com je razgovarao s Joshom Woodhouseom, vodećim analitičarem i osnivačem kompanije Novaira Insights, i analitičarem Jonom Cropleyjem o nedavnom izvještaju o stanju tržišta videonadzora

Autor: William Pao

U izvještaju “Svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor” navodi se da je globalno tržište videonadzora poraslo za 16,4 posto u 2021. Ublažavanje ograničenja kretanja i aktivnosti na zadovoljavanju nagomilane potražnje nakon COVID-a navedeni su kao ključni pokretači rasta. U vrijeme nastavka realizacije projekata i građevinskog buma u raznim dijelovima svijeta bilo je za očekivati da će tržište videonadzora nastaviti rasti.

Poskupljenja kao rezultat nestašica

Međutim, u izvještaju se navodi da je prosječna globalna cijena mrežnih kamera porasla za više od sedam posto prošle godine. Time je 2021. postala prva godina u kojoj je globalna prosječna cijena mrežne kamere porasla, a ne pala. Glavni razlog koji se navodi u izvještaju je nedostatak komponenti koje se koriste za proizvodnju opreme za videonadzor. To je prodavače videonadzorne opreme koji nisu bili u stanju da apsorbuju povećanje troškova prisililo da podignu cijene. Posebno je proizvođače pogodio nedostatak poluprovodnika, koji su osnova za procesore signala slike i sisteme na čipu (SoC) kao ključne komponente u IP kamerama.
Zakon o proizvodnji čipova

“Nedostatak poluprovodnika je posebno problematičan. Međutim, javila se i nestašica otpornika i materijala kao što su plastika i metali”, kažu Woodhouse i Cropley. Oni smatraju da bi Zakon o proizvodnji čipova (CHIPS Act), koji je nedavno donesen u SAD-u, mogao donekle poboljšati situaciju u pogledu nestašice čipova, ali ne u skorije vrijeme. “Vjerovatno je da će taj zakon dugoročno dovesti do veće proizvodnje poluprovodnika u SAD-u. Međutim, njegove efekte ćemo vjerovatno početi osjećati tek pred kraj prognozom obuhvaćenog perioda”, kažu Woodhouse i Cropley.

Opći inflatorni pritisci će, smatraju, natjerati prodavače da dodatno povećaju cijene u idućoj godini. “Integratori i krajnji korisnici će kupovati manje kamera nego što bi to činili da cijene nisu porasle. To će značiti da će rast broja isporučenih kamera biti niži u 2022. nego u 2021, a predviđa se da će globalna prosječna cijena mrežnih i analognih kamera ponovo pasti 2024”, smatraju Woodhouse i Cropley. Što se tiče naredne godine, u izvještaju se navodi da će globalno tržište hardvera i softvera za videonadzor rasti za 11,7 posto u 2022. i dostići vrijednost od 28,2 milijarde američkih dolara.

Sve veća upotreba clouda, posebno u SAD-u

U tehnološkom smislu, trend korištenja oblaka u videonadzoru nastavljen je i u 2021. To se posebno odnosi na Sjevernu i Južnu Ameriku, gdje je tržište softvera za upravljanje videom u oblaku premašilo vrijednost od 150 miliona dolara. U izvještaju se ističe da se u SAD-u brže usvaja oblak za potrebe videonadzora nego u drugim zemljama. “Do toga je došlo zbog više faktora. Glavni je to što tamo ima mnogo kompanija sa distribuiranim lokacijama, od kojih svaka ima nešto kamera. Osim toga, one rade u jednoj velikoj zemlji i koriste zajednički jezik i zajednički skup pravila o čuvanju podataka, privatnosti itd.”, zaključuju oni.

Security 50: Analiza OSSA-e: Orkestriranje toka digitalnih podataka

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti

Autor: Gijs van den Heuvel, direktor marketinga u OSSA-i i menadžer za partnersku saradnju u Boschu

 Alijansa za otvorenu sigurnost i zaštitu (OSSA) zajednička je inicijativa fokusirana na kreiranje okvira za standarde i specifikacije u oblasti sigurnosti, zaštite i automatizacije zgrada. U OSSA-i pažljivo prate trendove i promjene u sigurnosnoj industriji u godini pred nama. Kao industrijski savez, imaju jasnu sliku o tome šta rade članovi kada je riječ o inovacijama u važnim oblastima sigurnosti, zaštite i šire. Predstavnici OSSA-e dolaze iz nekih od najutjecajnijih kompanija u ovim oblastima, kao što su Bosch Security and Safety Systems, Hanwha Techwin, Milestone Systems i VIVOTEK, i svi su odlučni da nastave s kreiranjem otvorenog ekosistema na bazi podataka.

Internet stvari se vrti oko povezivanja uređaja kako bi život postao lakši, inteligentniji, intuitivniji i produktivniji. OSSA-ine radne grupe vode projekte koji su pripremljeni da ujedine i unaprijede tržište u cjelini, tako da će biti prostora za rast za sve sudionike.

Razvoj zajedničkih komponenti

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti. Tu spadaju specifikacije za osnovne sistemske zahtjeve, upute za cyber sigurnost i API-ji za interfejs aplikacija.

Važan budući trend u koji članovi OSSA-e ulažu svoja stručna znanja je kreiranje novih nivoa razmjene podataka i informacija za sve što se radi kada su u pitanju pametne kamere i povezani IoT uređaji. Kako se može doseći novi nivo razmjene izuzetno vrijednih tokova podataka s proizvoda koji prikupljaju informacije u silose konkretnih brendova? Kako se mogu uspostaviti otvorene, ali i sigurne rute za jednostavno dijeljenje i jedinstveno tumačenje podataka koji će pomoći da dobijemo širu sliku kada je u pitanju nadzor? Isto važi i za aktivnosti koje se prate i registruju na rubnim računarskim uređajima.

Preuzimanje konteksta

Milioni uređaja danas kreiraju, akumuliraju i pohranjuju masu uvida u stanje na terenu. Ove informacije, nažalost, prečesto ostaju neiskorištene i statične nakon što ih se prikupi. Ako se sakupe, povežu i tretiraju algoritmima vještačke inteligencije i mašinskog učenja, mogu kreirati širu sliku o onome što se, naprimjer, dešava u videonadzornim sistemima. Preuzimanje konteksta ili trenutno dobijenih informacija s različitih uređaja i uspostavljanje odnosa među njima može pomoći da se formira jedan kohezivni “tok podataka”. Tako se otvara ogroman prostor u pogledu mogućnosti zasnovanih na IoT-u.

Članice Alijanse za otvorenu sigurnost i zaštitu danas rade i na kreiranju više generičkih i, u odnosu na brendove, neutralnih aplikacijskih programskih interfejsa (API). One to rade kako bi omogućile ujednačenu iskoristivost i interpretaciju podataka dobijenih putem kamera ili mrežnih prolaza računarskog vida u skladu s OSSA-inim standardima. Sistem je dizajniran da se može primijeniti i na druge tipove sigurnosnih i protivpožarnih uređaja u okviru interneta stvari. Cilj je osigurati okvirnu vezu između parova aplikacija za slanje i primanje koje prikupljaju, analiziraju i tumače podatke.

Omogućavanje tumačenja sadržaja koji se kreiraju pod različitim brendovima i na različitim tipovima uređaja u ambijentu otvorenog foruma donosi nove nivoe razumijevanja događaja i zaštite u naše sigurnosne scenarije. Sve se odvija paralelno s napretkom na planu jednostavne integracije aplikacija za AI analitiku trećih strana na videonadzornim kamerama i mrežnim prolazima koji podržavaju OSSA-u. Kako se to radi na “agnostički” način (nezavisno od brenda), OSSA olakšava saradnju na mnogim nivoima. Tu ima mjesta za sve koji su zainteresirani za proširenje ovog okvira saradnje s ciljem podizanja naše industrije na nove nivoe otvorenosti, inovativnosti, interoperabilnosti i uspjeha.

Industrijski ekosistem

Zamislite da možete iskoristiti sadržaje s kamere koja snima automobile i koristi svoju aplikaciju za prepoznavanje registarskih tablica. Određeni automobil prolazi ispred vas, a nekoliko minuta kasnije druga kamera snima osobu koja se penje po ogradi u blizini lokacije na kojoj je automobil posljednji put snimljen. Na kraju, treća kamera na suprotnoj strani zgrade snima pojedinca u nedozvoljenoj zoni, a aplikacija otvorene platforme otkriva i pištolj u ruci. Sistem odmah upozorava sigurnosno osoblje na potencijalnu prijetnju. Besprijekornim uvezivanjem svih ključnih informacija duž prirodnog toka podataka iz sigurnosnih uređaja probijamo nove granice. Tako dobijamo ne samo ono što se vidi već i ono što se “osjeća”. Ovo će biti budućnost ako se proizvođači uređaja i druge zainteresovane strane odluče na učešće u industrijskom ekosistemu.

Analiza regionalnog tržišta sigurnosti

Godišnja analiza hrvatskog tržišta sigurnosti, koju je radio Ekonomski institut u Zagrebu, predstavljena je na Adria Security Summitu. Širu sliku su upotpunili i predsjednici ostalih komora iz regije s presjekom stanja u svojim zemljama

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica, koja je naglasila važnost međusobne saradnje kao jednog od načina da se prevladaju slični tržišni, obrazovni i tehnološki izazovi koji stoje pred sudionicima na regionalnom tržištu. Rezultat toga je nedavno potpisan memorandum o saradnji svih regionalnih komora, ali i zajednički nastupi na ovakvim poslovnim okupljanjima, gdje pokušavaju osvijestiti stručnu i širu javnost o važnosti industrije sigurnosti u društvenim okvirima.

Kontinuirana analiza

Najprecizniju analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite već godinama provodi upravo Hrvatski ceh zaštitara s ciljem kontinuiranog praćenja osnovnih poslovnih procesa te sagledavanja tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske. Analiza je usmjerena na poslovanje firmi koje se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenika, pri čemu se ne uzimaju u obzir drugi segmenti jer su sadržani u prethodne dva, poput prijenosa novca, mehaničke zaštite i sl. Rezultate je ovaj put predstavio Bruno Škriljanić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Metodologija

Analiza je provedena na osnovu podataka Financijske agencije u periodu od 2011. do 2021. i to na trgovačkim društvima i obrtima iz sektora N80.10 i N80.20. U analizu je uključena i kompanija Fina gotovinski servisi, koja je svrstana u NKD sektor K64.99 zbog veličine ukupnih prihoda i broja zaposlenih u pružanju usluga privatne zaštite. Istraživanjem nisu obuhvaćene: fizičke osobe (obrti) koji djeluju unutar djelatnosti N80.10, službe unutrašnje zaštite, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan spomenutih djelatnosti, kao i firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehničku i fizičku zaštitu.

Osnovni kriterij prilikom izrade rang-lista preduzeća bio je broj zaposlenih na osnovu sati rada u 2021. godini te je, prema tome, formirana lista najvećih 30 kompanija za svaki od podsektora. Dodatno su prikazani i ukupan prihod i dobit/gubitak, zatim prihod i dobit/gubitak po zaposleniku te prosječne mjesečne neto plate po radniku. Za svaki od ovih pokazatelja po pojedinoj firmi prikazana je u periodu 2019–2021. vrijednost, rang i stopa promjene za dvije uzastopne godine. Mi smo, pak, uzeli prihode kao osnovni kriterij, a tome pridodali podatke o dobiti te broju i prosječnoj plati zaposlenih.

Rezultati istraživanja

Ukupni prihodi sektora privatne zaštite rasli su od 2014. do 2020. godine, kada je zbog posljedica pandemije zabilježen pad od 8,9%, da bi opet u 2021. u usporedbi s 2020. prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 3,9%. No, u odnosu na oporavak cjelokupne hrvatske privrede od 19,2%, jasno je da se ovaj sektor oporavlja znatno sporije. Ovo se očituje i u udjelu prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi, koji je do 2020. bio relativno stabilan na razini od 0,77%, da bi onda pao na 0,67% u 2021. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i poticaje države tokom zatvaranja mnogih privrednih djelatnosti uzrokovanog pandemijom.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda

Dobit nakon oporezivanja prati sličan trend kao i ukupni prihodi – kontinuiran rast i vrh u 2019. godini, pad u 2020. te oporavak, ali na nižem nivou nego u 2019. Oporavak dobiti nakon oporezivanja u privatnoj zaštiti iznosi 10,8%, a u cijeloj privredi Hrvatske 35,1%. Prosječan broj zaposlenih po firmi se, pak, vratio na predpandemijski nivo od 63,2, uz napomenu da je i taj oporavak samo vraćanje na broj koji kontinuirano pada od 2014. godine, dok je broj poduzetnika porastao na 288.

Suprotno kontinuiranom smanjenju prosječnog broja radnika, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla sa 3.909 kuna (518 eura) u 2015. na 5.130 kuna (680 eura) u 2021. Važno je primijetiti da su plate tokom krize rasle za 5,4%, a prošle u odnosu na 2020. godinu za 0,8%. No, u odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi od 5.985 kuna, prosječne plate u privatnoj zaštiti i dalje su niže za 855 kuna, odnosno 113 eura.

Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku

Ukupna aktiva firmi iz sektora privatne zaštite je kontinuirao rasla u periodu 2019–2021. i to za 4,6% u 2020. i 6,4% u 2021, čime je zaustavljeno njeno smanjenje iz 2017. Udio aktive sektora privatne zaštite u privredi Hrvatske kontinuirano stagnira na nivou od oko 0,38%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi privrede te zemlje sudjeluje samo s oko 0,38%, a ostvaruje oko 0,67% ukupnih prihoda, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode.

FIZIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Top 30 firmi prema kriteriju ostvarenih prihoda u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.556.377 hiljada kuna (206,3 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.433.182 hiljada kuna (190 mil. eura) ili 92,1% (92,4% u 2020; 87,3% u 2019), što ukazuje na rast udjela trideset najvećih. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 560.019 hiljada kuna (74,2 mil. eura) prihoda u 2021. ili 35,9% cijelog sektora. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. povećali za 6,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2019, kada dostižu vrhunac, te počinju blago opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije, da bi onda opet porasli u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Dobit nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 121.476 hiljada kuna (16,1 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.728 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 90,3%, što je povećanje u odnosu na 2020, kada je taj udio iznosio 87,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2021. u odnosu na 2020. pala za 5,0%. Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti prije oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Bilić-Erić – ostvarile su ukupno 59.857 hiljada kuna (7,9 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,1%) cijelog sektora.

Broj zaposlenih

Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2021. je 12.666 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.732 ili čak 92,6%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.475 zaposlenika ili trećinu (35,5%) cijelog sektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2021. u odnosu na 2020. za 5,3%, dok je u 2020. u odnosu na 2019. pao za 3,5%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2016, kada dostiže vrhunac (13.146), te počinje polako opadati do 2020, da bi opet blago porastao u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2021. iznosila je 4.041 kunu ili 535 eura, što je povećanje u odnosu na 2020. (3.915 kuna) i 2019. (3.860 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.100 kuna – do 2018, kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su u odnosu na 2020. promjene ovog pokazatelja, i to smanjenje za 3,2% u prvom, odnosno povećanje za 18,4% u drugom slučaju.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti je gotovo nepromijenjen u posljednje tri godine: 123.000 kuna (16.310 eura) u 2021, što je u odnosu na 2020. rast za 0,9%. Ukupan prihod po radniku preduzeća u fizičkoj zaštiti bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.067 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2021. za 7,5% i 16,5% u odnosu na 2020., dok su u 2020. spram 2019. zabilježile rast od 7,8%, odnosno pad za 16,9%.

TEHNIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Od ukupnog prihoda od 2.100.165.000 hiljada kuna (278,4 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 779.277 hiljada kuna (103,3 mil. eura) ili 37,1% ukupnog sektora, što – s obzirom na udio od 34,3% u 2020. i 30,7% u 2019. – ukazuje na blago povećanje njihovog udjela. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u tehničkoj zaštiti – Alarm automatika i Tehnozavod Marušić – ostvarili su 240.015 hiljada kuna (31,8 mil. eura) prihoda u 2021. ili 11,4% cijelog podsektora, pri čemu Tehnozavod već tri godine zaredom bilježi pad prihoda. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2013. te su iznosili u prosjeku oko 1,5 miliona kuna. Nakon toga imamo uzlazni trend sve do 2019. kada ovaj pokazatelj dostiže svoj vrhunac (2,4 miliona kuna), da bi nakon toga počeli padati u 2020. i 2021. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. smanjili za 6,1%, a u 2020. u odnosu na 2019. za 8,0%. Važno je kazati da u tehničkoj zaštiti imamo konstantan rast i trideset prvih i ostalih firmi, dok u fizičkoj to nije slučaj.

Dobit nakon oporezivanja

Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 130.859 hiljada kuna (17,3 mil. eura) u 2021. ostvarilo 71.433 hiljada kuna (9,5 mil. eura) ili 54,5%. To je veliko povećanje u odnosu na 34,1% u 2020. i 36,4% u 2019. Dvije najveće kompanije po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarile su 17.684 hiljada kuna (2,3 mil. eura) dobiti u 2021. ili 13,5% cijelog podsektora. Ukupna je dobit, pak, u 2021. u odnosu na 2020. pala za čak 33,4%, dok se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za 23,4%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna od 2010. do 2015. s prosjekom od oko 50.000 kuna. Nakon toga je zabilježila veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada prosječna dobit doseže svoj vrhunac (skoro 200 hiljada kuna), a nakon toga počinje blagi pad u 2021. Ostale firme bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.

 Broj zaposlenih

U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.965 radnika. Nešto manje od trećine (30,5%) ili 903 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi, što je vraćanje na nivo iz 2019. godine. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 250 zaposlenika ili 8,4% cijelog sektora. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine – u prosjeku oko 2.500 radnika – nakon čega raste do 2019, kada dostiže svoj vrhunac (2.881), zatim pada u 2020. (2.568) i opet raste u 2021. (2.965). Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosila je 7.670 kuna (1.016 eura), gotovo dvostruko u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna plata bila je relativno konstantna – oko 6.400 kuna (848 eura) do 2016, kada počinje rasti. Dvije najveće kompanije po prosječnoj mjesečnoj neto plati u tehničkoj zaštiti u 2021. su Aling (smanjenje za 2,6% u odnosu na 2020) i Špica sustavi (rast za 0,9% u odnosu na 2020).

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosio je 708.000 kuna (93.850 eura), što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 18,7% (871.000 kuna). Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom su Aling (smanjenje za 10,9% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 2,6% u odnosu na 2020). Ukupan prihod po zaposlenom bio je relativno konstantan – oko 671.000 kuna do 2014 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

REGIJA

Slovenija

Stanje u privatnoj zaštiti u Sloveniji predstavio je predsjednik tamošnje komore Branko Slak. Broj registrovanih kompanija u 2021. godini je 153, no aktivno je samo 98. Razlog se očituje u tome da vlasnici imaju podvojene firme, odnosno uzimaju dvije licence kako bi imali rezervnu opciju. U sektoru je uposleno 6.539 radnika. “Firme su zbog COVID-a morale prilagoditi poslovanje i prisutna je velika fluktuacija radnika. Sada je veliki manjak kadra, gdje nedostaje hiljadu zaštitara. Firme se otimaju za radnike”, kaže Slak. Ukupni prihod firmi u privatnoj zaštiti iznosi 178,2 miliona eura, a dobit 13,1 milion eura. Prosječna neto plata u fizičkoj zaštiti u junu 2022. iznosila je 886 eura, što je povećanje od oko 200 eura u odnosu na 2017. godinu, pri čemu je važno zabilježiti da su plate rasle i za vrijeme pandemije. U tehničkoj zaštiti, kaže Slak, prosječne su plate otprilike 70 posto veće u odnosu na navedene u fizičkoj zaštiti.

Srbija

Tržište Srbije dosta je stabilno i napreduje, smatra Aleksandar Nedić iz Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Šest godina minimalna cijena rada raste i sada iznosi 320 eura, dok se naredne očekuje povećanje na 350 eura. U periodu pandemije zadržan je nivo usluga, a država je pomogla i sa isplatom zarada, tako da sektor nije pretrpio veliki udar. Inače, kaže Nedić, država učestvuje u ukupnom naručivanju sigurnosnih usluga i uređaja sa oko 70 posto. Trenutno u Srbiji posluje oko 1.500 firmi sa 2.357 licenci za sva pravna lica. Dvadesetak posto čine firme iz tehničke zaštite, a ostatak iz fizičke zaštite. Tehnička je zaštita inače doživjela procvat i po rastu prihoda je daleko iznad fizičke, i ove i prošle godine. Ukupno tržište vrijedi više od 500 miliona, s tendencijom rasta jer se ulaže u velike projekte. U Udruženju su radili analizu sektora te su ustvrdili da će zbog promjena na tržištu sve više koristiti model outsourcinga i tu očekuju rast broja zaposlenik na 80.000.

Bosna i Hercegovina

U nedostatku detaljne studije kakvu je proveo HCZ, u Komori zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine su uradili anketu i uporedili je sa studijom iz 2016. godine, koju je radio Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva. Rezultate je predstavio predsjednik Komore Muris Prnjavorac. Normativno uređenje je podijeljeno na dva entiteta i Brčko Distrikt, što preduzećima pravi probleme jer se administrativne obaveze mijenjaju ovisno o kojem je dijelu države riječ. Prema procjenama, u sektoru privatne zaštite radi oko pet hiljada ljudi, pri čemu dvije najveće zaštitarske agencije upošljavaju blizu polovine. Trenutno na tržištu, prema podacima iz spomenute studije, posluje oko 80 zaštitarskih agencija i približno isto toliko službi unutrašnje zaštite, koje nisu komercijalne. Već duži period sektor opterećuje nedostatak radne snage i primjetno je da poslovi u zaštitarstvu više nisu atraktivni, prije svega i zbog relativno niskih primanja zaposlenih. Dominira muška radna snaga i prisutan je trend njena starenja, pri čemu znatan udio čine radnici između 35 i 45 godina starosti. Sektor je zabilježio blagi pad prihoda u pandemiji, a trenutno se osjeti blagi oporavak, iako su i dalje prisutni intenzivni ometači poslovanja: nedostatak radne snage, nepovoljan i komplikovan normativni okvir u odnosu na stanje na tržištu, nelojalna konkurencija manifestovana kroz obavljanje poslova zaštite bez odobrenja i dr.

Kosovo

Kosovo ima udruženje još od 2012. godine, ali određeni broj kompanija ne želi se pridružiti i zbog toga izostaje zajedničko nastupanje. Zbog toga je stanje u toj državi predstavio Granit Hasani, generalni direktor najveće kosovske kompanije Besa Security. Osamdeset firmi posluje u sektoru privatne zaštite, a posjeduju oko 6.000 licenci za fizičku zaštitu. Minimalna plata za zaštitare iznosi 300-350 eura, a za tehničare 600-800 eura. Mnogo se ulaže u napredne sigurnosne sisteme. “Sve institucije traže kvalitetnije kamere i prisutan je trend pametnih gradova. Naprimjer, u Prištini se ugrađuju AI kamere od 3.000 eura te ANPR kamere za mjerenje brzine kretanja vozila i detekciju registarskih tablica”, kaže Hasani. Na kraju je iznio i jedan ekskluzivitet da su najveći globalni proizvođači videonadzorne opreme Hikvision i Dahua, na osnovu američkih uputa, prešutno zabranjeni u svim projektima koje finansira vlada. Potvrdu su u Besi dobili na tenderu koji im je bio odbijen zbog učešća s jednim od tih brendova, pa su morali ponovo konkurisati s drugim. “To je”, kaže Hasani, “i dalje prešutna odluka, ne postoji javno saopćenje, ali je stanje na terenu tako.” Kosovo je, dakle, prva država regije koja je uvela takve mjere prema velikim kineskim proizvođačima.

Sjeverna Makedonija

Verica Mileska Stefanovska iz Sjeverne Makedonije nije prezentirala podatke o samom tržištu, već zajednički rad u okviru Komore za privatno objezbjeđenje. Uz organizaciju konferencija, izdavanje tridesetak knjiga, potpisivanje memoranduma o saradnji s mnogim institucijama i izdavanje licenci za fizičku i tehničku zaštitu, Komora je uradila dvije studije: o profesionalizaciji kadrova te saradnji javne i privatne sigurnosti, gdje su – u nedostatku zakona o zaštiti kritične infrastrukture i zakona o djelovanju u krizama – radili na smjernicama koje definiraju kako bi se sektor privatne zaštite trebao ponašati u tim situacijama. Završili su i digitalizaciju cjelokupnog rada Komore i procesa izdavanja licenci. Važan EU projekat na kojem trenutno rade u partnerstvu s komorama za privatnu zaštitu iz Slovenije, Srbije i Rumunije je “Inkluzivni omnibus – digitalna učionica za raznoliku radnu snagu”. S obzirom na trenutno najveći problem nedostatka radne snage, cilj projekta je poboljšanje kapaciteta za regrutaciju i selekciju kadra u privatnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na jednakost i raznolikost zaposlenih. Inkluzivni omnibus će kreirati specijalizirani trening-program za regrutiranje i selekciju kadrova te definirati Strategiju za inkluzivne kompetencije za ljudske resurse u privatnoj zaštiti.

Svi u istom sosu

Komentirajući nalaze, prisutni su ustvrdili kako svi imaju iste probleme, samo je razlika u njihovoj veličini. “Svi smo u situaciji da nemamo radne snage. Iz analize se vidi da svake godine djelatnost pada u ukupnom udjelu privrede, što je suprotno trendovima u razvijenim zemljama. Kad bi se podigle cijene, ne bi radnici tek tako odlazili. Čeka nas jako izazovno vrijeme, od manjka mladih ljudi do plata”, rekao je Robert Pažitka iz HCZ-a. Lidija Stolica je dodala kako su firme došle u situaciju da žele platiti radnike, ali da njih nema. “Prije su na natječajima bile stotine prijava, a sada je uspjeh ako se prijavi dvadeset osoba. Bitno je da korisnik shvati da je naš posao ozbiljan i da se treba platiti”, kaže predsjednica HCZ-a. Na Zavodu za zapošljavanje u Sloveniji više nema nezaposlenih u ovom sektoru, kazao je Slak te dodao da će do polovine naredne godine krenuti recesija. Veliki je izazov i liberalizacija u Evropskoj uniji, koja će ubrzati proces odlaska radnika s ovih prostora. “Moramo zbog toga odustati od prakse jeftine radne snage. Firme moraju pratiti rast troškova života. Treba ići u srednje škole i učiniti sektor privlačnim mladima”, zaključuje Prnjavorac.

 

Adria Security Summit: Nastavak uspješne priče

Najuspješniji Adria Security Summit Powered by Intersec je iza nas. Sa 131 izlagačem i gotovo 2.500 posjetilaca iz 59 zemalja – vodeći regionalni događaj sve više poprima i međunarodni karakter. To je važna činjenica za njegovu budućnost, jer otvara nova pitanja o narednoj razvojnoj stepenici na koju je potrebno zakoračiti

Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

 Žamor razgovora na teško prohodnim hodnicima i štandovima ispunjavao je Zagrebački velesajam, dok su kompozicijom poslovnog šuma u dvije izložbene i jednoj konvencijskoj dvorani dirigovale blizu dvije i po hiljade ljudi. Nije to bilo nasumično utjelovljenje sadržaja u takvoj zvučnoj strukturi, već, naprotiv, jedna zujajuća estetika ciljanih susretā, oslobođenih pandemijskih i ekonomskih izazova. Živjela je regionalna sigurnosna košnica tog petog i šestog oktobra. Medonosna za saradnju, prva su partnerstva već tokom Summita dala svoje plodove.

Petina posjetilaca izvan Jadranske regije

Iz pedeset su osam zemalja sigurnosni stručnjaci odlučili posjetiti Adria Security Summit Powered by Intersec. U odnosu na 31 zemlju porijekla posjetilaca na lanjskom događaju u Beogradu, u ovom segmentu zabilježeno je, dakle, 87-postotno povećanje. To je podatak koji će obradovati sve buduće izlagače i posjetioce, jer govori o značajnom izlasku Summita izvan regionalnih okvira i pomjeranju ka međunarodnom karakteru. Ukoliko se takav trend nastavi u još jačem intenzitetu i narednih godina, postat će stabilnija njegova pozicija u kalendaru evropskih sigurnosnih događaja, a možda izvjesnije i širenje ka ostatku kontinenta, o čemu će, svakako, riječ i podršku dati same kompanije sponzori i učesnici.

Naravno, gledajući procent posjetilaca prema državama, i ove je godine najveći broj gostiju iz zemlje domaćina – 48,72%. Podatak je to koji svake godine komuniciramo s kompanijama kao dodatnu vrijednost događaja, jer pomjeranjem iz države u državu uvijek između 45 i 50 posto uvijek dođe iz zemlje domaćina, što je pokazatelj da izlagači imaju priliku susresti značajan broj novih lica. Ni ovaj put, dakle, to nije bio izuzetak. Hrvatski su državljani činili većinu prisutnih, a to je važno svjetskim proizvođačima koji žele prodrijeti na to lokalno tržište. Nakon toga su, gledajući regionalno, prednjačili gosti iz Srbije (11,45%), Bosne i Hercegovine (8,62%), Slovenije (8,49%), Sjeverne Makedonije (2,78%), Crne Gore (1,87%) i Kosova (0,68%). Od ostalih evropskih regija najzastupljenija je bila Istočna (7,57%), Centralna (2,78%), Zapadna (2,05%), Južna (1,55%) i Sjeverna Evropa (0,23%). Iz preostalih dijelova svijeta 1,09% je došlo iz Amerike, 1,05% iz Azije, 0,73% s Bliskog Istoka te 0,32% iz Afrike.

Svaka treća osoba donosilac odluka

Važno je kazati da 38,43% od ukupnog broja posjetilaca obnaša upravne funkcije u kompanijama: vlasnika, izvršnog direktora ili šefa odjela. Dakle, najmanje svaka treća osoba je donosilac odluka u svojim preduzećima, tako da je Summit opet potvrdio ulogu mjesta na kojem možete sresti pravu osobu za dogovaranje saradnje. Svaka peta osoba (20,52%) je regionalni ili lokalni šef ili asistent prodaje, svaka šesta (15,80%) iz srednjeg menadžmenta (projekt-menadžer, menadžeri ključnih kupaca, menadžeri za razvoj poslovanja), dok ostatak čini tehničko osoblje (18,19%), osoblje u administraciji i ostali asistenti (6,59%) te predstavnici vladinih institucija, agencija, medija i akademskih institucija (0,45%).

Značajno otvaranje ka IT industriji

Ove smo godine uveli daleko detaljniju kategorizaciju industrija iz kojih dolaze posjetioci u odnosu na ranije godine, kao i precizniju potkategorizaciju sigurnosne industrije, pa su samim tim i rezultati nešto drugačiji, ali svakako konkretniji. Videonadzor i dalje dominira na Summitu sa 17,50%, no ipak okruglo četiri posto manje u odnosu na prošli, što je moguć pokazatelj pomjeranja ka većem prisustvu posjetilaca iz drugih segmenata sigurnosne i drugih industrija. Na drugom mjestu je vatrodojava i plinodojava 11,07%, zatim protivprovala 10,37% i kontrola pristupa 8,57%. Zanimljivo je primijetiti da cyber sigurnost sa 8,04% i IT/ICT sa 6,95% u zbiru čine 15 posto posjetilaca, što je također značajan pokazatelj o većem interesovanju IT industrije za događaj. Pametni domovi i gradovi i automatizacija čine 6,44%, zaštita perimetra 6,16%, mehanička zaštita 4,50%, vatrogastvo i civilna zaštita 2,45%, obrazovne ustanove i certifikacijska tijela 1,89%, GPS sistemi i baterije 1,88%, fizička zaštita 1,74%, razglas i evakuacijsko ozvučenje 1,51%, specijalizirana vozila i oprema za vozila 1,09%, zaštita na radu 1,02%, dok krajnji korisnici iz različitih vertikala čine 8,80%.

Najveći broj izlagača u historiji Summita

Učešće u izložbenom dijelu uzela je 131 regionalna i međunarodna kompanija. U odnosu na 74 kompanije u prošlogodišnjem, beogradskom izdanju, to je povećanje od čak 77 posto ili 57 štandova više. To se, naravno, vidjelo i na samom terenu, pri čemu su dvije velike izložbene dvorane bile pune izlagača i njihovih predstavnika. Za kvalitet i profesionaliziranost Adria Security Summita zaslužni su upravo svi naši partneri, a naročito oni koji su s nama od samih početaka, stoga im je potrebno uputiti posebnu zahvalnost. Dijamantni sponzori ove su godine bili Alarm automatika i Konica Minolta, platinasti Bosch, Dahua, Monitoreal, Motorola Solutions i Teksel, a zlatni ASSA ABLOY, Hikvision, Kodeks, Micro-link, Securitas, Schneider Electric, Špica i Uniview. Ukupno je 11 proizvođača sa Security 50 liste najvećih svjetskih kompanija izlagalo na Adria Security Summitu u Zagrebu.

Veliki potencijal koji tek dolazi do izražaja

Prošle smo godine – kada smo našu Connect2b platformu prvi put iskoristili za online dogovaranje fizičkih sastanaka – napisali da će “s trenutnim povećanjem broja sudionika Connect2b platforma u skorijoj budućnosti postati izuzetno koristan alat za učesnike u prodajnom lancu da povećaju svoju vidljivost i unaprijede poslovanje na evropskom tržištu sigurnosti”. Takvo što se već počelo pokazivati tačnim, jer se s lanjske 3.782 osobe iz 103 zemlje došlo do 5.509 registrovanih osoba na platformi, što je povećanje od čak 45,66 posto ili 1.727 ljudi više. Dakle, potencijal za povezivanje velikog broja učesnika u prodajnom lancu je ogroman i on će još više rasti kako se platforma bude popularizirala, a učesnici Summita koristili sve njene prednosti. Connect2b ima i vlastiti Marketplace, na kojem kompanije mogu predstaviti svoje proizvode, usluge, držati seminare i konferencije, tražiti investitore i zaposlenike, sklapati partnerstva i otvarati tendere, i sve to tokom cijele godine. Ukoliko ste zainteresovani, prijavite se na platformu i već sada učestvujte u promovisanju ili traženju usluga, proizvoda, saradnje na projektima ili investicija. Mi smo tu da vam damo podršku.

Startupedia

Najvažnija novina Adria Security Summita 2022 u Zagrebu bila je prvi put pokrenuta startup pozornica, u čijem je dvosatnom programu učestvovalo deset mladih firmi. Budući da je povećan rizik najveća prepreka zdravom razvoju novih poslovnih ideja, nove se firme moraju dokazati na tržištu i prikupiti kapital prije nego što počnu ostvarivati profit, tako da je Adria Security Summit odlično mjesto gdje mogu doći do pravih kontakata i dalje razvijati svoj biznis. Žiri je birao najperspektivniju poslovnu ideju, pa su prve tri nagrade odnijeli Robotiq za virtuelne asistente koji zamjenjuju obavljanje repetitivnih poslova, Zuluhood za mobilnu sigurnosnu platformu za unajmljivanje zaštitarskih usluga ili organiziranje članova u svojevrsne sigurnosne mreže te Glog za alate koji detektuju i rješavaju sigurnosne propuste u softverima. Svi su dobili prigodne nagrade, a pobjednik Robotiq finansijsku injekciju od dvije hiljade eura.

Podcast kao zvijezda konferencijskog programa

U konferencijskom dijelu prvi put je uveden podcast. Kao forma opuštenog razgovora o privatnim i poslovnim temama, podcast je posljednjih godina dobio na popularnosti širom svijeta. Stoga smo i mi odlučili ponuditi nešto slično za industriju sigurnosti, te smo ugostili Lea Levita, predsjednika Upravnog odbora ONVIF-a, jedne od najvećih standardizacijskih kuća u sigurnosti, i direktora integracija u Axisu, te Aleksandra Konotopskog, izvršnog direktora najveće ukrajinske kompanije Ajax Systems, koji je govorio o situaciji i poslovanju u toj ratom zahvaćenoj zemlji. Oba su govornika privukla veliku pažnju slušalaca zbog svojeg višedecenijskog iskustva u ovoj industriji i tema o kojima su imali mnogo toga zanimljivoga za reći.

U popratnim dvoranama imali smo predstavljanje analize hrvatskog tržišta sigurnosti, koju je, po nalogu Hrvatskog ceha zaštitara, radio Ekonomski institut u Zagrebu. Bila je to prilika da predsjednici komora iz ostalih zemalja regije te direktor najveće kosovske kompanije predstave i vlastita lokalna tržišta u tehničkoj i fizičkoj zaštiti, tako da su prisutni mogli steći uvid u širu sliku kretanja na regionalnom tržištu sigurnosti. O negativnim i pozitivnim kretanjima ćemo pisati više u decembarskom izdanju magazina a&s Adria.

Rad s mlađim naraštajima

Važna novina tiče se i prve organizirane posjete jedne stručne škole Adria Security Summitu. S namjerom da počnemo privlačiti mlađu populaciju budućih tehničara i inžinjera zarad njihovog lakšeg zaposlenja i upoznavanja s ovom industrijom, ove smo godine sklopili saradnju sa Strukovnom školom Đurđevac, čiji su učenici sa svojim nastavnikom u velikom broju posjetili događaj. Izlagači su bili vidno zainteresovani za ovu posjetu, jer su u stalnoj potrazi za stručnom radnom snagom, tako da je ovo bila izvrsna prilika za međusobno upoznavanje i razmjenu kontakata. Trostrano zadovoljstvo na kojem ćemo sigurno više raditi u godinama pred nama.

 Strukovni i medijski partneri

Regionalne komore i strukovna udruženja tradicionalno su podržale Adria Security Summit. Ovogodišnji domaćin bio je Hrvatski ceh zaštitara, a ostali partneri su: Messe Frankfurt, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Komora za privatnu zaštitu Republike Sjeverne Makedonije, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Privredna komora Srbije, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju ARTS, bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), mađarski SecuriForum te Centar za analizu rizika i upravljanje krizama. Ove godine Summitu su podršku pružili i ONVIF, Alijansa za otvorenu sigurnost i zaštitu (OSSA), Visoka škola za sigurnost te QuBit konferencija.

Važnu podršku dali su nam i prijatelji iz medija: asmag.com, magazin Zaštita, Secsolution, Bizbook, ekapija, European Elite Business Hub, In Security, My Dear Drone, PC Press, Revista Alarma, dok su hrvatski Palsit te slovenski Računalniške novice i Monitor prvi put bili medijski promotori događaja.

Zaštita škola od oružja zahtijeva više od strožijih zakona

Često čujemo vijesti o incidentima s vatrenim oružjem u američkim školama. Dok se kroz raspravu u tamošnjoj javnosti razmatraju strožiji zakoni o kontroli oružja, škole trebaju ulagati u sigurnosne tehnologije kako bi spriječile nove tragedije. No, rješenje nije toliko jednostavno koliko se čini

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

 Još od masakra u školi Columbine pucnjave u obrazovnim ustanovama su veliki problem u SAD-u. Prema podacima Sandy Hook Promisea, neprofitne organizacije koja je ime dobila po jednom zloglasnom incidentu u školi, zabilježene su 2.032 pucnjave u američkim školama od 1970. godine. Ovogodišnji događaj u Uvaldeu u Teksasu, gdje je naoružani napadač ubio 19 učenika i dva nastavnika u osnovnoj školi, pokrenuo je nove debate o tome treba li donijeti strožije zakone o kontroli oružja. To je pitanje na koje Amerikancima nije jednostavno odgovoriti.

Složena tema

“Jedinstvena mješavina tradicije, politike i poslovnih interesa čini strožije propise malo vjerovatnim, čak i tamo gdje postoji podrška javnosti za takve mjere. Nivo podrške uveliko varira zavisno od toga u kojoj se državi nalazite. Zabrinutost u vezi sa brzinom i jačinom policijskog odgovora na incidente dovela je do toga da čak i neki građani koji su ranije bili neskloni posjedovanju oružja sada misle da se trebaju naoružati”, kaže Jason Goodrich, direktor klijenata u kompaniji CriticalArc. “Poslije tragične pucnjave u školi u Uvaldeu školska uprava, nastavnici i roditelji opet raspravljaju o tome kako bi se sljedeći incident mogao spriječiti. Istovremeno, u toku je nacionalna debata o političkom pitanju da li bi trebalo ograničiti prodaju oružja i trebaju li nastavnici biti naoružani. Na ta pitanja ne možete dobiti odgovor preko noći”, kaže Alan Stoddard, predsjednik Uprave kompanije Cognyte North America.

Dok se novi zakoni trenutno razmatraju u američkom Senatu, u ovom trenutku nije za očekivati ​​donošenje bilo kakvih dalekosežnih zakona o kontroli oružja s obzirom na Drugi amandman američkog Ustava, koji kaže da se “ne smije kršiti pravo naroda da drži i nosi oružje” (iako postoji preduslov: dobro organizirana milicija neophodna za sigurnost slobodne države). Ni konzervativna većina u američkom Vrhovnom sudu sigurno neće olakšati posao u ovom segmentu. Za sada se čini da škole trebaju ulagati u tehnologije kako bi efikasno zaštitile učenike, nastavnike i osoblje. “Premisa bi trebala ići u pravcu razmišljanja da će dovoljno odlučni napadači ionako zaobići sve postojeće zakone o posjedovanju oružja. To znači da bi se škole i fakulteti trebali fokusirati na pripremu, odvraćanje i zaustavljanje aktivnih prijetnji”, kaže Goodrich.

Dostupne tehnologije

Srećom, danas su na raspolaganju plodovi tehnološkog napretka kojima kampuse možemo učiniti sigurnijim. Imamo novu generaciju tehnologija koje nam sada pomažu u ovoj misiji, tj. odvraćanju i odgovoru u obrazovnim okruženjima. Nove tehnologije uključuju visokoprecizne mogućnosti 3D pozicioniranja u zatvorenom prostoru i alate za mapiranje topline, koji se mogu koristiti za poboljšanje vježbi za odgovor na incidente. Oni otkrivaju zone u kojima se mogu uvesti poboljšanja koja se tiču pojedinaca i timova za brze odgovore, uz podršku za kvalitetniju obuku i analizu učinaka.

Videonadzor i kontrola pristupa također mogu igrati važnu ulogu. “Kontrola pristupa čuva perimetar školskog dvorišta, obuhvatajući svaku rutu i ulaz. Adekvatni procesi kontrole pristupa mogu osigurati da učenici, nastavnici i posjetioci u svakom trenutku znaju gdje trebaju ući u kampus, šta da rade kada uđu u njega i kako mogu izaći iz objekata. Detaljna kontrola pristupa može zadržati potencijalne kriminalce podalje od vašeg objekta, a predstavlja i temelj za ostale sigurnosne aktivnosti koje provodite”, kaže Scot Sturges, direktor poslovnog razvoja za Sjevernu Ameriku u kompaniji ACRE. Važno je napomenuti i da primjena naprednijih mjera sigurnosti u školama predstavlja zajednički napor svih zainteresovanih strana, od države i organa reda, preko proizvođača do prosvjetnih radnika.

“Reći da se nedavna tragedija u Uvaldeu nije mogla spriječiti ne pomaže nam mnogo. Ono što mogu reći je da mi kao industrija trebamo raditi bolje. Kao dobavljači tehnologije koja pomaže u ublažavanju ovih problema, ključno je da zauzmemo ispravan stav. Zajedno možemo pomoći u zaštiti naših škola, ali to moramo činiti u saradnji s lokalnim vlastima i državom”, kaže John Rezzonico, izvršni direktor kompanije Edge360. “Školska uprava i njihove zajednice danas imaju dugu listu stavki koje se moraju razmotriti kada je u pitanju sigurnost – od mentalnog zdravlja do usklađenosti sa zakonom o nediskriminaciji osoba s poteškoćama u razvoju i propisa o zaštiti od COVID-a 19. Tu su i zakoni, politike, obuka, procedure i procjene, kao i proizvodi i tehnologije. Kao što ne postoji jedinstven sigurnosni plan za sve škole, tako ne postoji ni jedinstveno rješenje za zaštitu škola. U konačnici, neophodan je holistički i kolaborativni pristup sigurnosti u školi, što znači da stručnjaci svih profila moraju raditi zajedno”, kaže Ken Cook, direktor sektora za školsku sigurnost u kompaniji Allegion US.

Šta čini kvalitetnu zaštitu od oružanih napada

“Kao roditelj moram reći da je deprimirajuća spoznaja da su škole postale bojna polja. U narednim mjesecima pratit ćemo debatu o kontroli oružja i pitanju trebaju li nastavnici biti naoružani ili ne. Na ova pitanja nije jednostavno odgovoriti, ali možemo sarađivati ​​unutar naših zajednica i industrije kako bismo pronašli rješenje. Škole i eksperti za obrazovanje moraju komunicirati o rizicima, tehnološkoj infrastrukturi i standardnim operativnim procedurama”, kaže Tom Reilly, predsjednik Uprave kompanije Commend, te dodaje da su čak i odnosi koje učenici razvijaju s nastavnicima, savjetnicima i drugim osobljem kritični za prepoznavanje rizika ili neobičnog ponašanja.

Prevencija

Najbolja zaštitna mjera je prevencija. U mnogim slučajevima šteta je mogla biti svedena na minimum da su prijetnje otkrivene i prepoznate dovoljno rano. U tom smislu, različite tehnologije mogu igrati važnu ulogu. Uzmimo kao primjer analitiku. “Softver za otkrivanje prijetnji koji je vezan za sistem provjere od velike je pomoći u ranom otkrivanju prijetnje. Naprimjer, videoanalitika može registrirati oružje, a zatim upozoriti osoblje da provjeri potencijalnu prijetnju. To se događa prije otvaranje vatre i ima za cilj da pomogne u prevenciji. Prepoznavanje lica je također danas napredno i može se koristiti za upozoravanje nadležnih u vezi s prepoznatom prijetnjom koja pokušava ući, kao i sistem prepoznavanja tablica (LPR), koji može pratiti potencijalni izvor prijetnje koji pokušava ući u određeni prostor”, kaže Goodrich.

Osiguravanje vrata ima veliku ulogu u sprečavanju napadača da uđe u školske prostorije. “Imamo provjerena rješenja zaštite za školske zgrade i druge javne prostore. Ona uključuju brave na vratima (elektronske i mehaničke), kao i uređaje za izlaz u slučaju nužde, uređaje za kontrolu pristupa, ključeve i akreditive, zatvarače vrata, neprobojno staklo i sama vrata”, kaže Cook. Ova rješenja oduvijek su bila dio procesa projektovanja zgrada i sigurnosnog ekosistema. “Iako to nije jedini korak u sprečavanju opasnih ili nasilnih pojedinaca da dobiju pristup zgradi, zaštita vrata često je prvi korak. Škole mogu implementirati dvosmjerni interfon na ulazu koji je važan prvi sloj zaštite”, kaže Brad Kamcheff, menadžer marketinga u kompaniji Aiphone. Interfonski sistemi mogu omogućiti osoblju na recepciji ne samo da razgovara s pojedincem već i da jasno identificira osobu ako sistem uključuje integrisanu IP kameru.

Treba istaći i da je integracija jako važna kako bi različiti školski sigurnosni sistemi mogli funkcionirati zajedno. “Pristup otvorene platforme u kombinaciji s mogućnošću integracije sa sistemima različitih proizvođača omogućava školama da imaju koristi od raznorodnih tehnologija koje su najbolje u klasi. One se na taj način mogu bolje pripremiti i, po potrebi, ponuditi koordiniran odgovor u hitnim slučajevima”, dodaje Rezzonico.

Dijeljenje podataka također igra važnu ulogu. Tokom posljednjeg incidenta u Uvaldeu, naprimjer, nadležni organi su mogli djelovati ranije da su uznemirujuće poruke napadača na društvenim mrežama otkrivene na vrijeme. “Problematični pojedinci mogu ostavljati poruke ili se ponašati na način koji jasno ukazuje da s njima nešto nije uredu i to je ponekad moguće primijetiti. Treba olakšati ljudima da blagovremeno podijele svoja saznanja s nadležnim tijelima kao vid prevencije, a naša rješenja nove generacije podržavaju anonimne prijave kako bismo ohrabrili ljude da dijele ovakve informacije”, kaže Goodrich.

Odgovor

Nakon što vanjski perimetri budu probijeni, unutar školskih prostorija se moraju uvesti sigurnosne mjere kako bi se spriječile ili minimizirao broj potencijalnih žrtava. Kombinacija kontrole pristupa, videonadzora i drugih tehnologija može biti od pomoći. “Vrijeme je ključno u vanrednim situacijama, a samo nekoliko sekundi može značiti razliku između sigurnosti i katastrofe. Stoga je bitno imati sisteme koji aktiviraju zatvaranje prostora i obavještavaju osoblje o mjestu na kojem se nalaze studenti, instruktori i drugo osoblje u objektu. Izlazi u slučaju nužde su prijeko potrebni kada se ukaže potreba za hitnom evakuacijom”, kaže Sturges. Škole mogu upravljati kamerama, upozorenjima ili korektivnim mjerama kako bi omogućile da ulazi ostanu uvijek zatvoreni, osim tokom krizne situacije.

Kombinacija videonadzora i dvosmjernih interfonskih sistema je isto tako poželjna. “Videonadzor je ključan u zaštiti škole jer prati više mjesta istovremeno, posebno u slučaju da naoružana osoba pokuša ući u prostorije. U učionici je podjednako važno osigurati da nastavno osoblje ima pristup sigurnosnim alatima te da može lako komunicirati s recepcijom u slučaju nužde. Interfonski sistem instaliran u svakoj učionici omogućava nastavniku da brzo stupi u kontakt s recepcijom”, kaže Kamcheff. Komunikacija s vanjskim svijetom igra važnu ulogu u nastojanjima da policija i spasioci dođu na mjesto događaja u najkraćem mogućem roku.

“Vjerujem da sistemi obavještavanja i podrške u kriznim situacijama koji se koriste u institucijama i organizacijama javnog sektora mogu biti vrlo korisni za pojednostavljenje komunikacije”, dodaje Stoddard. Upotrebom inteligentnih uređaja, uključujući mobilne telefone, moderna rješenja za krizne situacije omogućavaju školama da šalju optimalno osoblje za odgovor na incidente na osnovu blizine lokacije, dostupnosti i iskustva. “Sve se vraća na pitanje komunikacije. Moramo omogućiti da policija i hitne službe odmah dođu na mjesto događaja, a to ima veze s pojednostavljenjem načina na koji dijelimo informacije. Od ključne je važnosti uspostaviti neometanu liniju veze s organima reda i imati unaprijed postavljen plan”, kaže Reilly dodavši kako objedinjena komunikacija može pojednostaviti ovaj proces, omogućavajući različitim akterima da sarađuju i dijele informacije kako bi se osigurala najefikasnija i što brža reakcija.

 Brojni izazovi kao prepreka

Uprkos napretku tehnologije, konkretni izazovi i dalje postoje. Jedan od njih je činjenica da ova rješenja još nisu širokoprihvaćena u školama, i to zbog budžetskih ograničenja ili manjka sredstava. “Mnoge škole imaju zastarjele sisteme kontrole pristupa, koje je potrebno nadograditi. Čak i ako je videonadzor u upotrebi, većina škola ne koristi pune mogućnosti analize podataka. Mnogi stari CCTV sistemi ne mogu iskoristiti prednosti napretka tehnologije za analizu podataka”, kaže Goodrich. Nova generacija objedinjenih rješenja za uzbunjivanje, precizno određivanje lokacije, koordinaciju timova i komunikaciju primjenjuje se efikasno u ustanovama visokog obrazovanja, na univerzitetima i fakultetima. Ali, ova rješenja se još ne koriste dovoljno u školama, iako postoji ogromna potencijalna korist od njihova usvajanja. Osim toga, potrebna je obuka i edukacija o ovim rješenjima. “Školski sistemi često se fokusiraju na to šta nabaviti kako bi imali proaktivne sigurnosne mjere i upravljali osobljem radi sprečavanja upada uljeza. Značajna su ulaganja u kontrolu pristupa, videonadzor, vještačku inteligenciju, a ponegdje i u detektore metala. No, jasno je da su sve ove investicije beskorisne ako niko nije obučen da koristi opremu ili da primjenjuje odgovarajuće standardne operativne procedure kada dođe do incidenta”, kaže Stoddard.

Sedam koraka ka zaštiti škola

Sigurnosni incidenti u SAD-u i dalje izazivaju veliku zabrinutost. U 2020. i 2021. godini zabilježen je najveći broj incidenata s vatrenim oružjem u školama ikada – 93 slučaja, dok je ove godine zabilježeno 27 incidenata. Ali čini se da ništa od toga nije značajno ubrzalo napore da se ojača zaštita u školama. Kao da sami incidenti nisu dovoljan razlog, istraživači nude podacima potkrijepljene uvide kako bi potaknuli napore na ublažavanju prijetnji. Ipak, pucnjave se i dalje dešavaju, i to sa smrtnim ishodima. Sedam je glavnih koraka koje škole mogu poduzeti kako bi otkrile i ublažile incidente s vatrenim oružjem i druge sigurnosne probleme u svojim prostorima.

Provjerite pokriva li vaš budžet svaki mogući faktor rizika

Jedan od najvećih problema s kojim se suočavaju sigurnosni konsultanti i integratori je nedostatak sredstava za uvođenje najboljih mogućih sigurnosnih mjera u školama. Ovo je obično problem u državnim školama, koje se moraju oslanjati na državna sredstva za razvoj infrastrukture. Ipak, nakon posljednjeg masakra američki predsjednik Joe Biden potpisao je zakon kojim se školama daje milijardu dolara za “kreiranje sigurnog i zdravog obrazovnog okruženja za sve učenike”, kao i dodatnih 300 miliona dolara za obuku i opremu koja može biti od koristi tokom nasilnih incidenata. No, samo dobijanje sredstava nije dovoljno. Ključnu ulogu ima donošenje budžeta za zaštitu škole na bazi sveobuhvatnog sigurnosnog plana koji uzima u obzir svaku potencijalnu prijetnju. Konsultanti i integratori kod uprava škola trebaju razviti svijest da samo postavljanje kamere neće zaustaviti napadača. Za to su potrebna integrisana rješenja i obučeni timovi za odgovor i ublažavanje prijetnji.

Procijenite prijetnje, ranjivosti i rizike

Ne možete ponuditi potpunu zaštitu bez profesionalne procjene prijetnji, ranjivosti i rizika. Sigurnosni stručnjaci su svjesni toga, no šta je sa školama? Podizanje svijesti je neophodno kako bi se tim obrazovnim ustanovama pomoglo da shvate kako da “naučno” i sistematski upravljaju sigurnošću. Sigurnosna procjena pomaže školama da shvate koji segmenti trebaju bolju zaštitu, koje se rute mogu koristiti u vanrednim situacijama itd. Ovo je i osnova koja može omogućiti nadležnima da odluče koje sigurnosne uređaje trebaju i gdje da ih instaliraju.

Nemojte koristiti samo videonadzor i kontrolu pristupa

Sigurnosni uređaji često uključuju videonadzorne kamere i sisteme kontrole pristupa. Ipak, škole mogu razmotriti i sofisticiranija rješenja poput sistema za otkrivanje pucnjave. Videoanalitika je znatno napredovala posljednjih godina, a njeno korištenje može pomoći organima reda da pređu s reaktivnog na proaktivni pristup. Otkrivanje oružja i početka napada su korisne funkcije u školskom okruženju. Postavljanje virtuelnog sistema zaštite perimetra je ključno za škole koje nemaju fizičku zaštitu perimetra. Kad god je to moguće, treba razmisliti o perimetarskoj ogradi dopunjenoj nadzornim kamerama. Ako ograđivanje nije opcija, može se postaviti virtuelna perimetarska ograda pomoću videonadzornih kamera koje mogu blagovremeno upozoriti sigurnosno osoblje ako se otkrije nešto neobično.

Instalirajte sistem hitnog obavještavanja

Školski sistem uzbunjivanja u vanrednim situacijama omogućava školama da brzo komuniciraju s osobljem, učenicima i hitnim službama koje prve reaguju kada dođe do incidenta. Tako se može osigurati poduzimanje adekvatnog prvog odgovora. Efikasni sistem za hitno obavještavanje omogućava brzo i pouzdano slanje poruka za sprečavanje i upravljanje kriznim situacijama.

Sistem uzbunjivanja u hitnim slučajevima je važan segment sigurnosti škole, ne samo kada je riječ o aktivnom napadaču već i u nizu drugih scenarija. Škole pomoću ovog sistema mogu obavijestiti učenike o vremenskim promjenama, hitnim slučajevima, pa čak i automatizirati školska zvona. Mnoga rješenja na tržištu omogućavaju obavijesti putem glasa, teksta, e-maila i društvenih medija.

Uključite roditelje i zajednicu radi bolje zaštite

Kreiranje okruženja koje uključuje roditelje i članove zajednice pomoći će školama da prepoznaju probleme prije nego što oni eskaliraju. Roditelji mogu dijeliti informacije o ponašanju svoje djece, dok škola na osnovu njih može pokrenuti određene provjere. I praćenje društvenih mreža bez zadiranja u privatnost je korisno. Zapravo, ponekad se indicije o mogućem incidentu mogu dobiti preko objava na društvenim mrežama. Izvještaji su pokazali da je napadač u školi u Teksasu slao prijetnje preko aplikacija i društvenih medija prije samog incidenta koji je postao najsmrtonosniji školski napad u SAD-u u posljednjih deset godina. Ostali koraci uključuju promovisanje pravilnog ponašanja i mentalnog razvoja djece, uz učenje o životnim vještinama kao što su upravljanje bijesom i stresom. I sama zajednica može biti uključena kao promatrač kako bi se lakše pratili problemi koji bi kasnije mogli postati sigurnosni rizici.

Izvodite vježbe da se pripremite za najgore

Često je kašnjenje u donošenju odluka ili provođenju mjera najveći problem kada dođe do sigurnosnog incidenta. Naprimjer, kada se puca iz vatrenog oružja, primarna instinktivna reakcija je panika, što otežava donošenje odluka, čak i ako je riječ o porivu da se pobjegne s lica mjesta. Obuka za ove situacije je pravi odgovor na ovaj problem. Osoblje i studenti moraju redovno prolaziti obuku s osobljem interventnih službi i učiti šta da rade tokom sigurnosnog incidenta. Poput vatrogasnih vježbi, ove redovne prakse bi im pomogle u donošenju brzih odluka i djelovanju u skladu s njima.

Redovno provjeravajte i ažurirajte sigurnosne planove

Ne možete samo donijeti sigurnosni plan i zaboraviti na njega – to je osnovno pravilo sigurnosti. Situacije se stalno mijenjaju. Nova infrastruktura može zamijeniti staru, robusna vrata mogu oslabiti zbog habanja, životna sredina se mijenja i sl. Zato je neophodno osigurati redovno održavanje i nadogradnju sigurnosnih planova i opreme. Nadogradnje su također važne zbog zamjene zastarjelih uređaja novim rješenjima na tržištu. Tehnologija napreduje velikom brzinom i donosi nove i bolje proizvode. Iako većina kupaca ne može prečesto nadograđivati hardver, ovaj segment se ne smije zanemariti jer nova rješenja uvijek mogu ponuditi bolje rezultate.

Zaključak

Zaštita škola zahtijeva zajedničke napore koji uključuju planiranje, pripremu, implementaciju i održavanje. Sve počinje izdvajanjem odgovarajućih sredstava za sigurnosne projekte. Kada se donese odluka o budžetu, sljedeći korak je izrada plana. Nakon njegove izrade i provedbe slijede pregled i nadogradnja kao ključne faze. Povezivanje zajednice i roditelja važno je za kreiranje proaktivnog sigurnosnog ekosistema, koji kontinuirano promoviše sigurnost osoblja i učenika.

Zaštitarska praksa na putovanjima i u inostranstvu

Zaštitna pratnja u inostranstvu veliki je izazov. Prije svega zahtijeva optimalnu pripremu, a zatim i sagledavanje svih uslova i kulturalnih razlika unutar lokalne zajednice koju posjećujemo. Optimalna priprema za putovanje, dakle, traži mnogo koordinacije i istraživanja

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Na internetu je danas moguće dobiti mnogo informacija o lokacijama koje sa štićenom osobom moramo posjetiti. Naravno, postoje i “obavještajna mjesta”, službe i organizacije koje svakako vrše opširne analize prijetnji pojedinačnih lokacija i do tih informacijama trebamo doći, makar i uz određenu naknadu. Svako pojedinačno iskustvo će koristiti, kao i konekcija s lokalnim sigurnosnim službama i našom ambasadom. Možda zvuči nevjerovatno, ali praksa je pokazala kako najveći problemi u zaštiti ličnosti u inostranstvu predstavljaju logistika putovanja te lična psihička, fizička ili medicinska priprema pojedinačnih članova tima, a ne informacije s terena.

Problematika prtljaga

Lična priprema je izuzetno bitna. Potrebna nam je odjeća koja će odgovarati klimatskim uslovima mjesta koje ćemo posjetiti, koja je lahka za održavanje, a jednostavna za transport. Prtljag mora biti stabilan i mobilan. U ovim situacijama koferi sa tvrdim koricama nisu prikladni jer zauzimaju puno mjesta, a pri transportu se mogu i otvoriti. Zato se preporučuje da odjeću transportujemo u plastičnim vrećama. Tako smo fleksibilniji, a i lakše nalazimo prostor u vozilima.

Ispražnjenu vreću za odjeću možemo staviti i ispod dušeka. Uz to je potrebno imati i jednu torbu koja dimenzijama ne prelazi širinu naših ramena. U njoj ćemo držati prtljag za slučaj nužde, higijenske artikle i sve što nam je svakodnevno potrebno. Ovu torbu nosimo kao ručni prtljag, a u ekstremnim slučajevima je možemo transportovati u našem vozilu i na koljenima. Tako smo opremljeni u slučaju da nam se na putu izgubi glavni prtljag. Prtljag ne bi trebao biti upadljiv, a trebao bi se obilježiti privjescima koji imaju zaštitni poklopac preko imena i adrese. Tako nećemo otkrivati naše ime, a ni podatak koji je stan tada prazan. Također, moramo biti svjesni da smo na većini putovanja mnogo upadljiviji i da je teže procijeniti šta se sve uklapa, a šta ne uklapa u lokalno okruženje.

 Brodovi

Zaštitna pratnja na brodovima prvenstveno ovisi o vrsti plovila. Nije isto organizirati sigurno okruženje na privatnoj luksuznoj jahti dužine 20–50 m ili kruzeru sa stotinama gostiju. Općenito se moramo educirati o pravilima i propisima boravka na palubi i upoznati se s opremom za sigurnost. Potrebno je s vremena na vrijeme provjeriti navigaciju, odnosno poziciju i rutu putovanja. Moramo se informisati o propisima vezanim za prsluk i splav za spašavanje, signalnim raketama i različitim procedurama u slučaju nužde, kao i sa korištenjem radioaparata na brodu. Na velikim kruzerima putovanje se čekira kao i inače, ali ukoliko je moguće, koristit ćemo pseudonim. Na vrijeme se upoznajte s kapetanom i osobom odgovornom za sigurnost broda. Inače, postupajte kao i u velikom hotelu. Nabavite podatke cijelog broda, opremite jednu kabinu kao prostoriju za operaciju i razmotrite različite scenarije i njihovo odvijanje.

Svaki izlet na kopno se mora planirati i koordinirati kao i druga kretanja, bilo da idemo pješke ili motorizovano. Pošto smo ograničeni u kretanju, moramo veoma precizno motriti i nadgledati sve aktivnosti koje se odvijaju u i oko broda. Ukoliko se brodovi koriste samo za kratku plovidbu rijekom ili jezerom, onda se postupa kao i kod motorizovane zaštitne pratnje, pa ćemo za neposrednu zaštitu pokušati koristiti jedan do dva prateća broda ili, eventualno, policijski brod. Ovisno o situaciji i težini osiguranja, moguće je za opsežnu zaštitu uključiti i educirane ronioce.

 Avioni

Ovu vrstu prijevoza koristit ćemo veoma često. A letenje ima svoje posebnosti. Neophodno je imati na umu da u zraku vrijede neka druga pravila i situacije: od pravila zrakoplovstva i zračnog prostora do neograničenih prava odlučivanja i suvereniteta kapetana leta. Pošto ćemo i mi putovati sa štićenom osobom, onda prijeti manja opasnost da će nas za vrijeme leta protivnička strana iznenaditi svojim aktivnostima. Jedina prava opasnost u ovim situacijama je posada. O posadi tuđih aviona najčešće znamo malo, a svjesni smo da smo, zajedno s našim klijentom, upravo tim ljudima prepušteni. Zato je bitno da prethodno pribavimo sve neophodne informacije i provjerimo posadu. Prije paljenja ćemo s pilotom uraditi detaljnu kontrolu aviona i informisati se o ponašanju u slučaju nužde. Piloti su veoma dobro pripremljeni za slučaj nužde za vrijeme leta, a mi smo im potrebni. Ukoliko je riječ o našem avionu koji ima stalnu posadu, sigurno je da će saradnja biti jednostavnija i da će biti zasnovana na već postojećem povjerenju. Ipak, mogući sigurnosni problemi javljaju se onoga trena kad se avion parkira, bilo da stoji na našem aerodromu ili preko noći ostane parkiran na “stranoj” teritoriji.

U tim situacijama, u dogovoru s pilotom, provodimo odgovarajuće mjere, poput stalnog nadgledanja, zaključavanja u siguran hangar ili zaključavanja svih poklopaca, šahtova i vrata aviona. U današnje vrijeme mnogi avioni opremljeni su visokomodernim alarmnim sistemom koji direktno pilota na njegov mobitel izvještava o stanju aviona. Ipak, potrebno je provjeriti je li potencijalna protivnička strana naš avion opremila špijunskim i drugim elektronskim uređajima.

 Mijenjanje vozila

Posebno treba voditi računa o situacijama kada smo primorani mijenjati vozila te iz vozila ulaziti u avion. Na nekim aerodromima moguće je dogovoriti dolazak našeg klijenta automobilom direktno do aviona ili ga premjestiti nekim vozilom aviokompanije. Ukoliko je riječ o putu u inostranstvo vlastitim avionom, mora se prethodno riješiti pitanje carinskih formalnosti, uostalom kao i kada putujemo javnim aviokompanijama. S obzirom na to da ćemo tada morati provoditi standardnu proceduru čekiranja na šalteru i boravka u predvorju aerodroma, našoj štićenoj osobi moramo ponuditi niz ekskluzivnih usluga, pogotovo ako je riječ o osobama s visokih položaja i drugim značajnim javnim ličnostima. Naravno da je poželjno putovati u prvoj klasi, ali treba imati i na umu da su se mnoge otmice i napadi dogodili pa i vodili baš iz prve klase. Upravo tu smo eksponirani i lako uočljivi.

Synology NAS pravi razliku svakim danom

Network Attached Storage je uređaj koji pruža lokaciju na mreži za pohranu podataka za kompanije ili obične korisnike. No, Synology NAS ide i dalje od toga omogućujući kreiranje privatnog oblaka za pohranjivanje, pristup, sigurnosno kopiranje i dijeljenje svih datoteka potpuno slobodno i sigurno

Piše: Ismar Hota, menadžer proizvoda za Balkan i Baltik, Synology; E-mail: ismarhota@synology.com

Podaci su u centru transformacije svake industrije, a u tome Synology ima vrlo važnu ulogu budući da je misija kompanije upravljati i štititi podatke u svijetu. Synology omogućuje svakoj firmi i pojedincu da upravlja, osigura i zaštiti svoje podatke gdje god je potreban pristup, od flash memorije, preko diska do višestrukih arhitektura oblaka.

Vodeći u industriji

Synology je predan transformaciji načina na koji kompanije upravljaju svojim podacima. Naš proizvod je elegantno jednostavan, siguran i pouzdan, a možemo se pohvaliti širokom lepezom rješenja potpomognutih vrhunskim inovacijama i pouzdanošću dokazanim na terenu. Kompanija je osnovana 2000. godine, ima više od devet miliona NAS instalacija i hiljade partnera u šest poslovnih podružnica u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Japanu, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Sjedište je na Tajvanu. Klijenti su kompanije kojima trebaju pouzdana rješenja koja se ne kvare. Lista kupaca u svijetu govori za sebe. Neke od kompanija koje treba izdvojiti, a s kojima Synology radi već duže vrijeme, su Unilever, Audi, Shiseido, UNESCO, Holiday Inn, DPD, G4S itd.

 Šta je to NAS?

NAS je uređaj koji pruža lokaciju na mreži za pohranu podataka za kompanije ili kućne korisnike. Synology NAS ide i dalje od toga omogućujući stvaranje privatnog oblaka za pohranjivanje, pristup, sigurnosno kopiranje i dijeljenje svih datoteka potpuno slobodno i sigurno. Implementacijom Synology NAS-a za sigurnu pohranu datoteka čak i u slučaju napada ransomwarea ili slučajnog brisanja dobivate i sigurnosnu kopiju koja omogućuje vraćanje datoteka na prethodnu verziju. Moguće je i osigurati kontinuitet poslovanja za lične računare, fizičke servere, virtuelne mašine i SaaS aplikacije s moćnim Active Backup Suiteom, koji je na sve to i potpuno besplatan. Uređaj pomaže u poboljšanju efikasnosti radnih timova, gdje god se oni nalazili, a sve to korištenjem paketa alata za saradnju, uključujući privatni e-mail server, Synology Chat kao aplikaciju za razmjenu trenutnih poruka i online Synology Office kao poslovni paket za istovremeno uređivanje dokumenata, proračunskih tablica i slajdova.

Sinhronizacija i dijeljenje datoteka u uredima

Uz hibridni način rada, koji je postao nova poslovna realnost, kompanijama može biti izazovno i komplikovano napraviti sistem rada u kojem će njihovi uposlenici profesionalno i efektivno sarađivati ili ažurirati datoteke. Synologyjeva rješenja za upravljanje datotekama za više ureda ili na daljinu neprimjetno sinhroniziraju podatke na više stranica, držeći najnovije verzije datoteka uvijek dostupnima. Synology nudi i mogućnost ubrzavanja virtuelnih radnih opterećenja korištenjem NAS-a za pohranu virtuelnih mašina. NAS se lako integriše s uobičajenim virtualizacijskim platformama, pomažući kompanijama da pojednostave rad servisa i njihovo održavanje.

Fuzija senzora: Zaštita perimetra u novom ruhu

Iako su tehnologije za zaštitu perimetra napredovale, one i dalje povremeno i pod određenim okolnostima reaguju na lažne alarme. To dovodi do većih troškova i manjeg povjerenja u efikasnost sistema. Razlog je to zašto je industrija spremna za sljedeći korak u evoluciji sistema za zaštitu perimetra – senzorsku fuziju

Priredila: redakcija a&s Adrije; E-mail: redakcija@asadria.com

Fuzija senzora relativno je nova tehnologija za zaštitu perimetra. Riječ je o procesu objedinjavanja istovremenih ulaznih podataka iz više vrsta senzora s ciljem dobijanja preciznijih i tačnijih signala od onih koje generiše pojedinačni, izolirani senzor. Mogu se koristiti različite vrste senzora, kao što su videonadzorne kamere, detektori postavljeni na ograde, zapreminski senzori i dr. Ukupna količina podataka se sofisticiranim tehnikama mašinskog učenja razlaže kako bi se dobili inteligentni rezultati, a istovremeno se minimiziraju potencijalne slabosti i nedostaci pojedinačnih senzora.

Senzorska fuzija ≠ Bulova logika

Sve to izgleda prilično jednostavno, ali da bi sistem zaista koristio senzorsku fuziju, ulazni podaci se moraju kombinovati na tačno određen način. Česta je greška pomisao da je senzorska fuzija jednaka korištenju Bulove logike. Naime, Bulova logika je način kombinovanja tačnih i netačnih vrijednosti koristeći funkcije kao što su “i”, “ili” i “ne”. Primjer njene upotrebe u sigurnosti jeste kada sistem pošalje obavijest o upadu u zaštićeni prostor nakon što istovremeno i senzor na ogradi detektuje pokret i kamera zabilježi kretanje. S druge strane, senzorska fuzija je mnogo naprednija od ovoga jer ispituje ukupni kontekst. Ona koristi naprednu matematiku (digitalne filtere, probabilističke modele i neuronske mreže) pomoću koje obrađuje sirove podatke. Da bi to uradio, takvom sistemu potrebna je velika procesorska snaga, ali i pristup senzorskim podacima nižeg nivoa, što je teško moguće ako se koriste sistemi različitih proizvođača.

Da bismo razumjeli zašto sistem zasnovan na Bulovoj logici i onaj sa senzorskom fuzijom nisu isti, poslužit ćemo se jednostavnim primjerom zgrade s ogradom i perimetrom podijeljenim u šest zona. Sigurnosni sistem je opremljen senzorima koji ogradu dijele na šest dijelova, od A do F. Svaki je podijeljen na podzone, tako da se svaki dio ograde dijeli na četiri kako bi se precizirala pozicija detektovanog ometanja. Dakle, postoje dvadeset četiri podzone. Svaku zonu također nadziru kamere s videoanalitikom, koje šalju signal kada detektuju ljude na slici. Integracija sistema zasnovana na Bulovoj logici zahtijeva da obje vrste senzora, i detektori pokreta na ogradi i videonadzorne kamere, rade zajedno kako bi spriječili lažne alarme. Koristi se “i” logika, koja kombinuje izlazne podatke protivprovalnih senzora na svakoj zoni s podacima s kamere koja nadzire tu zonu. Da bi se oglasio alarm, mora se istovremeno pomjerati ograda i provalnik mora biti snimljen. Vjetar koji pomjera ogradu neće aktivirati uzbunu ako nije ujedno snimljen i uljez, kao što neće ni osoba koja hoda po ogradi ne dodirujući je.

Sličnost senzorske fuzije s ovakvim sistemom ogleda se u tome da ona također ispituje podatke iz oba tipa senzora da bi donijela odluku. Međutim, razlikuje se po tome što uzima podatke nižeg nivoa sa svakog senzora i provlači ih kroz algoritam koji traži podudaranja u obrascima te koji te podatke uspoređuje i suprotstavlja ih jedne drugima. Algoritmi ne traže samo ogradu koja se pomjera i oblik osobe, već sumu obrazaca koja može indicirati problematičnu namjeru. Samim tim će teže biti prevaren radnjama koje se mogu činiti kao pokušaj upada, a ustvari to nisu.

Jasne prednosti

Ako, naprimjer, uzmemo situaciju gdje istovremeno puše vjetar duž cijelih zona A i B i provalnik pokušava preći ogradu u zoni A, sistem zasnovan na Bulovoj logici neće oglasiti uzbunu u zoni B jer kamera nije detektovala uljeza, dok će aktivirati alarm duž cijele zone A jer nije u stanju razlikovati je li pomjeranje ograde uzrokovao vjetar ili čovjek. To znači da se aktiviraju tri lažna i jedan stvarni alarm. Fuzija senzora, pak, kombinuje sirove podatke sa svih senzora i analizira ih pomoću vještačke inteligencije. Ona prepoznaje karakterističan obrazac pomjeranja ograde usljed vjetra u obje zone i zbog toga ne aktivira alarm, ali pokreće uzbunu u onoj zoni gdje je način pomjeranja ograde drugačiji usljed ljudske aktivnosti uz potvrdu da je riječ o osobi pomoću videonadzorne kamere. Stoga, dakle, prijavljuje samo jedan alarm u jednoj podzoni.

Ako bi se, recimo, u istim uvjetima našao pješak, a ne provalnik, sistem zasnovan na Bulovoj logici bi opet prijavio alarm u četiri dijela zone A, s tim da bi ovaj put sva četiri bila lažna jer prolaznik ne pokušava preskočiti ogradu. Senzorska fuzija, s druge strane, istrenirana je da razumije nijanse u podacima prikupljenim pomoću kamere i senzora pokreta, npr. da li je osoba okrenuta prema ogradi ili sa strane. Također, senzor može prepoznati ko pomjera ogradu, čovjek ili životinja. To je moguće jer je prepoznavanje takvih ponašanja rezultat hiljada različitih benignih testova kojima je sistem naučen prije nego što je pušten u upotrebu. U ovom slučaju sistem bi prepoznao da nema prijetnje.

Iako su ovi primjeri namijenjeni da pokažu sofisticiranije mogućnosti sistema s fuzijom senzora, nisu neke neuobičajene situacije s kojima se ne možete susresti. Fleksibilnost i preciznost ovih sistema senzora daje im ogromnu prednost u smanjenju broja lažnih alarma bez potrebe da se žrtvuje sigurnost lokacije. Ustvari, sigurnost se povećava s boljim razlikovanjem senzorskih ulaznih podataka, pametnijom korelacijom između podataka i maksimalnom osjetljivošću senzora.

Sistem koji uči obrasce

Sistem senzorske fuzije ne može izdvojiti suptilne karakteristike iz stalnog toka podataka koje procesiraju ako se ne nauče, što podrazumijeva prikupljanje velike količine podataka s ciljem finog podešavanja algoritama. To znači da se algoritmi ne treniraju samo na jednostavnim varijablama već i na kvalitativnim atributima senzorskih podataka kao što su lokacija, intenzitet signala i nivo pouzdanosti. Još je važnije to što sistem nauči da ne obraća pažnju na određene vrste obrazaca, koji mogu prevariti jednostavnije sisteme. Ako se ograda i kamera pomjeraju, to ne znači nužno da je razlog tome provalnik, već može biti i vjetar. S druge strane, ovakav sistem može s visokom pouzdanošću aktivirati alarm ukoliko provalnik pokušava određenom metodom onesposobiti određeni senzor. Senzorska fuzija jako je korisna u zaštiti perimetra, jer iskorištava snagu pojedinačnih senzora, a izbjegava njihove slabosti, smanjuje broj lažnih alarma i maksimalno iskorištava postojeću sigurnosnu infrastrukturu.

Između dvije krajnosti

Nisu sve tehnologije jednako efikasne u zaštiti perimetra važnijih lokacija poput kritične infrastrukture. Zbog toga se često koristi slojeviti pristup, pri kojem druga sigurnosna tehnologija u nizu štiti štićeni prostor od potencijalne prijetnje ukoliko je prva nije detektovala. Ovakav pristup, ali na još višem nivou, nudi fuzija senzora. Jedan od najvećih izazova u zaštiti perimetra su lažni alarmi, zbog kojih sigurnosno osoblje gubi vrijeme i resurse na provjeri situacije na terenu. Senzorska fuzija stoga dosta efikasno rješava ovaj problem. Sintetiziranjem podataka iz više senzora sistem može razlikovati prave prijetnje ili potencijalne incidente od lažnih izazvanih pomjeranjem vegetacije, vremenskim neprilikama ili životinjama.

S druge strane, neobaziranje na lažne alarme ne smije dovesti do zanemarivanja svih uzbuna i zato je fino podešavanje osjetljivosti sistema između dvije krajnosti zahtjevno. Fuzija senzora nema taj problem jer se svaki senzor može podesiti na najvišu osjetljivost budući da sistem za zaštitu perimetra koristi što više sirovih podataka, a onda iz njih izvlači zaključke. Sistem je, samim tim, visokoosjeljiv na stvarne prijetnje kada se dogode.

Kao što smo ranije spomenuli, da bi senzorska fuzija radila ispravno, interni podaci nižeg nivoa sa svakog senzora moraju raditi efektivno, što obično zahtijeva da su svi od istog proizvođača. Prednost je toga i u činjenici da je za rad sistema odgovorna jedna strana i nema prebacivanja odgovornosti na drugu za učinak sistema. Sistem s fuzijom različitih senzora osmišljen je da radi kao cjelina i stoga ne zahtijeva mnogo podešavanja vezanih za lokaciju na kojoj su postavljeni kao što to traže alternativni sistemi. Naprimjer, sistemi koji koriste Bulovu logiku moraju se posebno konfigurisati da kombinuju podatke sa svake kamere i dijela ograde. Takvim sistemima trebat će dosta podešavanja nivoa osjetljivosti kako bi se postiglo razlikovanje lažnih alarma od važnih događaja.

Veće povjerenje u sigurnosni sistem

Korist tačnog prepoznavanja prijetnji je veće povjerenje operatera u efikasnost sistema. Veliki broj lažnih alarma dovodi do ležernosti u njihovoj provjeri, što može dovesti do zanemarivanja stvarne prijetnje. Sve to dovodi do niskog povjerenja u sistem. Senzorska fuzija, pak, razlikuje stvarne od lažnih prijetnji u stvarnom vremenu. A kada se smanji broj lažnih alarma, manja je potreba da se šalju zaštitari da provjere lokaciju, što smanjuje i troškove. Ušteda je posebno velika na troškovima osiguranja, jer sistem bolje reaguje na probleme ukoliko se pojave, što dovodi do veće sigurnosti, a tu su i manji troškovi za saniranje oštećene imovine ili sigurnosnih sistema te za nadoknadu ukradene imovine.

Zaštita perimetra i AI kao dobitna kombinacija

Mnoge organizacije krajnjih korisnika pridaju veliku važnost zaštiti perimetra. Ipak, ona nosi određene probleme, npr. pojavu lažnih alarma. Vještačka inteligencija tu može biti od pomoći

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Za mnoge kompanije zaštita perimetra je prioritet. Ipak, poznato je da ona, iako važna, pravi određene probleme korisnicima. Jedan od njih su lažni alarmi, koje izaziva, naprimjer, pogrešna detekcija životinja ili njišuće trave kao uljeza. Istovremeno, krajnji korisnici traže konkretne funkcije od svojih sigurnosnih rješenja za zaštitu perimetra, kao što su pametno pretraživanje i poslovna inteligencija.

U tom smislu, vještačka inteligencija može biti od pomoći. “Upotreba AI-ja za identifikaciju i provjeru sumnjivih aktivnosti može dati preciznije rezultate i smanjiti broj lažnih pozitivnih rezultata, a time i broj lažnih alarma. A upravo njih žele izbjeći oni koji nadgledaju velike perimetre. Kamere koje podržavaju vještačku inteligenciju mogu filtrirati bezazlene aktivnosti nakon što ih se obuči za određene slučajeve primjene, kao što je prepoznavanje ljudi i vozila. Također, korisnici sada dobijaju kamere s odmah dostupnim podešavanjima i kalibracijama. Tako se krajnjem korisniku ili sistem-integratoru omogućava da lako podese ponuđeno rješenje”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.

Prednosti korištenja AI-ja u zaštiti perimetra

Zaštita perimetra se temeljno oslanja na detekciju upada, nepotrebnog zadržavanja i drugih sumnjivih aktivnosti duž perimetra. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji može pomoći korisnicima da ispune te ciljeve i tako im biti od koristi. “Najčešći tipovi videoanalitike na bazi vještačke inteligencije za potrebe zaštite perimetra su: praćenje ljudi i vozila koje je optimizirano za rad na otvorenom i nudi znatno niži broj lažnih alarma u odnosu na prostu detekciju pokreta ili promjene piksela; automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR), koje pojednostavljuje operacije, kreiranje zapisa i izvještavanje o njima; i, na kraju, prepoznavanje lica, koje se može koristiti kao dio sistema dvofaktorske autentifikacije za objekte visoke sigurnosti”, kaže Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Senstar. Naravno, postoje i drugi tipovi analitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, ali oni obično služe zahtjevima specifičnim za određenu nišu ili konkretne objekte i stoga su manje uobičajeni u zaštiti perimetra.

Dok se vještačka inteligencija u zaštiti perimetra često koristi u kombinaciji s videom, ona se može primijeniti i na podatke s drugih senzora. “Vještačka inteligencija se može primijeniti na svaki složeni signal i koristiti za identifikaciju ključnih obrazaca koji se obično dobivaju pomoću dubinskog učenja i drugih AI tehnika. Međutim, kritični sistemi, poput onih koji se nalaze u aplikacijama visoke sigurnosti, moraju upravljati nepoznatim podacima ili novim situacijama na jedan predvidljiv i kontrolisan način. Tu do izražaja dolaze iskustvo i pažljiv dizajn sistema. Sistemi s vještačkom inteligencijom mogu postići viši nivo performansi u segmentima kao što je smanjenje smetnji i broja lažnih alarma. No, oni prethodno moraju uključiti ​​precizno podešene dopunske mehanizme kako bi podržali detekciju u svim valjanim, ali potencijalno neprovjerenim scenarijima”, ističe Martin.

Smanjenje broja lažnih alarma

Jedan od najvećih izazova zaštite perimetra su lažni alarmi, kojima se bavi i vještačka inteligencija. “Za primjene u segmentu zaštite perimetra poboljšanje senzora upada pomoću AI tehnologija ima potencijal da otkloni lažne ili nepotrebne alarme uz maksimalnu vjerovatnoću otkrivanja (PD). Uzmite kao primjer neki perimetar u blizini javne površine s velikim prometom. Tehnologije vještačke inteligencije mogu razlikovati ljude i vozila od malih životinja, krhotina ili okolišnih fenomena, čime se eliminira uobičajeni izvor nepoželjnih alarma. Istovremeno, senzori na ogradi mogu paralelno otkrivati ​​autentične izvore smetnji duž ograde”, kaže Martin dodavši da se time smanjuje potencijal od pojave lažnih alarma aktiviranih bezazlenom ljudskom aktivnošću u blizini perimetra, kao što je, npr., stajanje ili hodanje duž ograde s vanjske strane.

“Dva glavna izazova za svako rješenje za zaštitu perimetra i dalje su osiguravanje dovoljno visoke vjerovatnoće detekcije uz postizanje vrlo niske stope lažnih alarma. Oba segmenta su potrebna kako bi se zadržalo povjerenje operatera”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa. “Bandweaver koristi vještačku inteligenciju u rješenjima za zaštitu perimetra kako bi se filtrirale ambijentalne smetnje uzrokovane saobraćajem, vremenskim prilikama itd., a da, pri tome, i dalje možemo otkriti svakog uljeza. Primjenjujemo algoritme najnovije generacije, DNN, RNN i druge tehnike mašinskog učenja kako bismo ponudili naprednu detekciju na tržištu uz minimalan broj lažnih alarma.”
Pametna pretraga

Vještačka inteligencija također ubrzava pametno pretraživanje, što je ključno tokom istraga. Mogućnost brzog pretraživanja velikih količina videozapisa za određene uzorke, kao što su konkretna lica, boja vozila ili čak i kape, ima potencijal za velike uštede resursa operatera. Isto važi za identifikaciju događaja koje ljudi nekada jednostavno mogu previdjeti. Osim toga, smanjenje smetnji i lažnih alarma može pomoći organizacijama i kroz smanjenje ukupnog obima nevažnih događaja.

Manji troškovi

Ako su adekvatno dizajnirana, AI rješenja nude znatno smanjenje operativnih troškova. “Na višem nivou automatizacija zadataka sa čestim greškama štedi troškove slanja osoblja da istraži i rješava incidente. Na taj način vještačka inteligencija je ključni multiplikator prednosti. Uštede na indirektnim troškovima uključuju niže troškove osiguranja i usklađenosti, pored direktnih troškova vezanih za pretrpljene gubitke ili odgovornost uzrokovanu upadima. Međutim, da bi se ostvarile ove značajne uštede, tehnologije za prevenciju upada moraju biti precizne, s dovoljno niskim brojem lažnih pozitivnih rezultata”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle.

Poslovna inteligencija

U konačnici, vještačka inteligencija pruža obilje uvida za korisnike, koji mogu kvalitetnije planirati zaštitu perimetra. “Iz perspektive poslovne inteligencije, visokokvalitetna analitika podataka je ključna jer AI može obaviti ove procese brzo i u velikom obimu. To će omogućiti kompanijama da bolje razumiju prijetnje koje se obično detektuju na perimetru, planiraju sigurnosne strategije za zaštitu prostora i primijene adekvatna rješenja za podršku”, kaže Rosell. Tehnologija vještačke inteligencije se vodi podacima. Ključni cilj perimetarske AI tehnologije zasnovane na videonadzoru je da se iz podataka izvuku korisni uvidi radi boljeg oponašanja ljudskih funkcija za sigurnosne operacije u realnom vremenu. Međutim, isti podaci se mogu koristiti i na duže staze, za stjecanje uvida i praćenje trendova koji pomažu sigurnosnim profesionalcima da optimiziraju operacije. “U maloprodajnom sektoru vještačka inteligencija se već koristi za razumijevanje obrazaca kretanja kupaca, prometa i kupovine, a koji utječu na planiranje prostora radi optimizacije korisničkog iskustva”, napominje Kalluri dodavši da, u kontekstu perimetra, sigurnosni eksperti počinju koristiti vještačku inteligenciju za dizajniranje kontrolnih, ulaznih i izlaznih tačaka, fizičkih barijera i dr. oslanjajući se na podatke o incidentima koje prikuplja AI.

Pet popularnih tehnologija za zaštitu perimetra

Zaštita perimetra ima za cilj spriječiti direktni upad izvana. Kao takav, ovaj segment je bitan za različite profile krajnjih korisnika, u rasponu od kritične infrastrukture i vojnih kompleksa do komercijalnih i stambenih lokacija. Potražnja za zaštitom perimetra raste stabilnim tempom. Prema Marketsandmarketsu, tržište sigurnosnih komponenti za zaštitu perimetra će porasti sa 61,3 milijarde američkih dolara u 2020. na 96,5 milijardi dolara do 2026. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Zaštita perimetra podrazumijeva detekciju prijetnji putem senzora, uz jedinstveni metod detekcije. Ovo su neke od sigurnosnih tehnologija namijenjenih zaštiti perimetra koje se probijaju na tržištu.

Lidar

Lidar senzor emitira laserske impulse u okolinu i izračunava udaljenost objekta na osnovu vremena koje je potrebno impulsima da se vrate nazad. Prednost lidara u odnosu na video je neosjetljivost na izvore svjetla ili nepovoljne vremenske uvjete. “Uz znatno interesovanje u automobilskom sektoru, rješenja s lidarom su sve jeftinija, a pri tome nude i poboljšane specifikacije i performanse za rad na otvorenom”, mišljenja je Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u Senstaru.

Optička vlakna

Optički senzori rade tako što šalju impulse laserske svjetlosti do optičkog vlakna i mjere refleksije svjetlosti koje se javljaju duž njegove rute. Poremećaj koji se javlja u slučaju vlakana može biti uzrokovan vibracijama na ogradi zbog osoba koje se penju po njoj ili stavljaju ljestve uz nju. Tako se, naprimjer, mijenja količina svjetlosti koja se vraća iz određene tačke. Optički senzori su danas već etablirano rješenje i ponovo privlače veliku pažnju uz veću dostupnost isplativih rješenja za manje lokacije i produženi vijek trajanja od 20 i više godina.

Bežične komunikacije

Senzori i pozadinski sistem za podršku sve češće komuniciraju bežično. “Bežična komunikacija senzora i glavnog sistema je u ekspanziji zbog jačanja povjerenja tržišta u bežičnu tehnologiju”, smatra Ken Arimura, direktor azijsko-pacifičkog prodajnog sektora u Optexu. Ovaj trend je posebno važan u stambenim objektima te malim i srednjim komercijalnim lokacijama.
Upravljanje pomoću telefona

Funkcije daljinskog upravljanja i nadzora su veoma tražene. “Mogućnosti korištenja telefona za daljinsko upravljanje i nadzor sada su neizbježna stavka u upitima koje dobijamo iz stambenog sektora. Osim toga, neki projekti zahtijevaju funkciju kućne automatizacije”, kaže Arimura.
Video

Videonadzor je popularna, pa i neophodna tehnologija za zaštitu perimetra. “Bez sumnje, videonadzor se sve više koristi u zaštiti perimetra, i to zbog ekspanzije daljinskog nadzora. On donosi veću potrebu za vizuelnom verifikacijom kako bi se smanjili troškovi povezani s reagovanjem na lažne alarme. Ostali senzori su korisni u utvrđivanju da li je došlo do pokušaja ili upada u perimetar, no video omogućava udaljenim operaterima da jasnije utvrde o čemu je riječ i, što je najvažnije, ponude najadekvatniji odgovor”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.

“Video je ključan za zaštitu perimetra. Bez trenutne procjene alarma pomoću videa sigurnosno osoblje ne može imati povjerenje u protivprovalne sisteme. Da bi se maksimizirala efikasnost videonadzora i procjene situacije, sistem za upravljanje videom mora biti u stanju povezati lokaciju upada (u rasponu do maksimalno nekoliko metara) s određenom kamerom ili unaprijed podešenim PTZ sistemom”, ističe Martin. Automatsko pozivanje kamera nudi mnoštvo prednosti: brži odgovor operatera, manje potrebe za obukom, optimizirani kvalitet videa i postavki za čuvanje materijala te mogućnost pokretanja mjera odvraćanja specifičnih za određenu lokaciju.

Ipak, korištenje videa treba povezati i s konkretnim vidom primjene, odnosno scenarijem. “Štitimo i neke velike lokacije na kojima je teško dovesti struju na teren kako bi CCTV mogao raditi. Naša PID rješenja zasnovana na optičkim vlaknima ne zahtijevaju struju ili električnu energiju, tako da je mnogo isplativije štititi velike ili udaljene perimetre. Međutim, za manje lokacije na kojima napajanje nije problem gotovo svi projekti na kojima radimo imaju neki vid integracije videa, bilo direktno s našim kontrolerima ili putem PSIM-a ili SMS-a. Naši klijenti imaju koristi od vizuelne potvrde upada i mogućnosti primjene odgovarajućeg odgovora”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa.
Fuzija senzora

Jasno je da svaka tehnologija detekcije ima svoje prednosti i nedostatke. Fuzija senzora, odnosno kombinovanje tehnologija čini zaštitu perimetra znatno efikasnijom. “Da bi se zaista iskoristile prednosti ovih tehnologija, organizacije traže inteligentna, integrisana rješenja koja mogu maksimalno povećati snagu svake pojedinačne tehnologije. To je razlog zašto fuzija senzora ponovo privlači veliki interes”, kaže Martin. On pojašnjava da se prava fuzija senzora prije aktiviranja alarma oslanja na ogromnu dostupnu računarsku snagu za analizu podataka u realnom vremenu u kombinaciji s historijskim, lokacijskim, ambijentalnim i klasifikacijskim informacijama. Za operatere je ovo ključ za konačno otklanjanje smetnji uz istovremeno održavanje najvišeg nivoa sigurnosti.

 Video i drugi senzori kao primjer

Primjer je uparivanje senzora za otkrivanje upada s videom. “Video kao senzor ima ograničenja – ne radi u mraku i često mu nedostaju detalji za detekciju i klasifikaciju visoke preciznosti pri izraženom kontrastu ili nekom drugom prostornom kontekstu. Ova ograničenja se mogu prevazići kombiniranjem videopodataka s informacijama s dodatnih senzora”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle. Naprimjer, senzori za detekciju prelaska zamišljene linije kao što su vlakna šalju upozorenja za velike, ograđene perimetre, dok radar i lidar dodaju prostorne informacije i rade i u zahtjevnim okruženjima.

“Integracija sa senzorima i IP kamerom / VMS-om je u ekspanziji. Na azijskom tržištu videonadzor je prvi izbor za krajnjeg korisnika koji razmišlja o sigurnosnom rješenju. Međutim, mnogi kupci će tome dodati senzorsko rješenje za aktiviranje snimanja videa i slanja obavještenja kako bi otklonili slabu tačku u sistemima koja se oslanjaju samo na video. Najčešće rješenje koje biraju su aktivni infracrveni senzori. Neki objekti koji zahtijevaju visoku sigurnost biraju lasersko skeniranje i optičke senzore. Interes za novim trendom vizuelne verifikacije putem videa i alarma u vidu kombinovanog rješenja kao što je CHeKT javlja se u kompanijama koje se bave praćenjem alarma”, zaključuje Arimura.

IT sigurnost: Crna Gora pretrpjela još jedan cyber napad

Državna infrastruktura Crne Gore bila je pogođena masovnim cyber napadom “bez presedana”, saopćile su tamošnje vlasti nakon što su od 22. augusta trajali višednevni napadi na servere vlade i ključnu infrastrukturu. Navodno, nije pričinjena velika šteta

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Informacije o napadu počele su curiti u javnost nekoliko dana kasnije, kada je prijavljen i pad sistema za fiskalizaciju. Uprava prihoda i carina Crne Gore objavila je da je usljed napada otežano izdavanje fiskalnih računa, što govori o jednoj novoj dimenziji cyber prijetnji u do sada relativno sigurnom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana. U kombinaciji sa šturim informacijama o udaru i na elektroenergetski sistem i nepoznanicama o planerima i izvođačima napada, Crna Gora se našla u centru pažnje laičke i stručne javnosti, koja sada traži više informacija o sjenovitoj, no ništa manje opasnoj prijetnji.

Energetski sektor i finansije na udaru

Po početku napada Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori izdala je upozorenje svojim građanima da ograniče putovanja i kretanje kroz tu zemlju. Navedena informacija bila je signal da je situacija dovoljno ozbiljna jer bi padom sistema za provjeru ličnih dokumenata bilo otežano korištenje putnih isprava za građane. Na web-stranici Ambasade te noći je objavljeno upozorenje o kontinuiranom cyber napadu koji bi mogao utjecati na ključne sektore kao što su državna infrastruktura za identifikaciju ljudi, komunalni sektor, granični prijelazi, aerodromi i telekomunikacijski sistemi. Na drugoj strani, reagovala je i crnogorska Agencija za nacionalnu sigurnost, koja je stupila u kontakt s institucijama zaduženim za upravljanje kritičnom infrastrukturom. Ovim tijelima je izdata instrukcija da se pripreme za sanaciju štete od cyber napada. Kao odgovor, Elektroprivreda Crna Gore se prebacila na tzv. manuelni režim rada s ciljem minimizacije štete.

To nije bilo sve. Kako se elektroenergetski sistem države našao pod prijetnjom cyber napada, Elektroprivreda je privremeno prekinula pružanje dijela svojih usluga. Dan poslije napada oglasila se i država, budući da je tadašnji premijer Dritan Abazović zakazao vanrednu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na kojoj se govorilo o pogoršanoj cyber sigurnosnoj situaciji. Kao i drugdje na Balkanu, inicijalne reakcije odmah su krenule u pravcu pripisivanja napada političkom pritisku na vladu, koja je samo sedmicu prije bila ozbiljno uzdrmana. Maraš Dukaj, ministar javne uprave, izjavio je da je Crna Gora pretrpjela sveobuhvatan cyber napad, ali da se štete još procjenjuju, nakon čega će se pristupiti njihovoj sanaciji. “Sistem neće trpjeti trajne posljedice”, naveo je Dukaj, prema pisanju podgoričkih medija.

Milionski virus?

Manje umirujućim tonom govorio je Dušan Polović, direktor Direktorata za informatičku bezbjednost Crne Gore, koji je naveo da je u sveopći cyber napad na informacijske sisteme u Crnoj Gori uloženo “od 100.000 do 2,5 miliona dolara”, koliko se kreće cijena korištenih virusa na tzv. dark webu. Zbog njih je država bila prinuđena deaktivirati izvjesne usluge koje se pružaju preko interneta, uz ograničenu kompromitaciju ograničenog broja radnih stanica. Broj ovih stanica se procjenjuje na 150, pri čemu je cyber perimetar probijen u desetak državnih tijela. Odgovor države bio je školski, te su zaražene radne stanice skinute s mreže. Nakon toga pristupilo se slanju hard diskova na forenziku. Prema preliminarnim rezultatima, državni serveri su napadnuti ransomwareom, što znači da je, u teoriji, pokušano šifriranje podataka u zamjenu za plaćanje otkupnine za njihovo “oslobađanje”.

Polović je naglasio i da nema trajne štete na podacima, makar će prioritet u sanaciji štete biti stavljen na oporavak poreskog i fiskalnog sistema koji je posebno pogođen. Država je na pad poreskog sistema odgovorila uvođenjem tzv. offline režima rada. Zapravo, riječ je o zakonskoj obavezi koja stupa na snagu u vrijeme vanrednih situacija sa cyber napadima. Poreski obveznici su, po njemu, obavezni da izdaju račune koji će, izuzev JIKR koda, sadržavati sve potrebne informacije za njegovu obradu. Uprava prihoda i carina Crne Gore navela je da su se na udaru našli njeni servisi i portali, kao i sve ostale gov.me domene.

Iza napada stoji grupa, a vjerovatno i država

Priča o ugroženim podacima neminovno dovodi i do jednog od ključnih pitanja: za čije pare je izveden i zašto? Da je napad bio dovoljno ozbiljan da probudi i državu i javnost u segmentu cyber sigurnosti pokazuje i informacija da je Crna Gora o napadu odmah obavijestila svoje NATO partnere, a crnogorskim istražiteljima se priključio i tim eksperata za cyber sigurnost iz FBI-ja. Obim i ciljevi ove složene operacije upućuju na grupu iskusnih aktera, sa ili bez državne podrške, pa je teorija o napadaču vuku samotnjaku odmah odbačena. Ipak, insajderima nije promaknulo da su premijerovi komentari o tome da su podaci građana i privrednih subjekata “sigurni” došli u djelimičnu koliziju s informacijama koje je iznio Polović o tome da nije bilo “zahtjeva za otkup kompromitovanih podataka”.

 Napadi povezani s Rusijom?

Od posljednjih velikih cyber napada na Crnu Goru iz 2016. i 2017. pitanje odgovornosti i motivacije privlači više pažnje javnosti nego sama šteta ili poroznost nacionalnog sistema informatičke zaštite. Prve reakcije bile su gotovo refleksne i u skladu s postojećim geopolitičkim zbivanjima – za napad je optužena Rusija, koja s Crnom Gorom ima složene odnose još od ulaska te zemlje u NATO. Koliko god se ova reakcija činila ishitrenom, treba podsjetiti da se Crna Gora po pristupanju u NATO savez našla na udaru hakerske grupe APT28, koja se povezuje s Rusijom. Meta su tada, pored državnih organa, bili i medijske platforme. Auri misterije izvedenog napada doprinijela je i službena informacija o uključenosti hakerske grupe Kuba Ransomware u njegovu izvedbu. Na internetskoj stranici te grupe na dark webu navedeno je da su u augustu navodno oduzeti podaci Skupštine Crne Gore. Ministar Dukaj je naveo da će kompromitovani dokumenti do kojih se došlo upadom u računarske sisteme biti objavljivani na ovom mjestu.

 Greške u vođenju krize?

U odsustvu konkretnijih informacija, stručna javnost u Crnoj Gori već skreće pažnju na manjkavosti u vođenju ove krize. Za buduću prevenciju napada, država je ažurirala svoj protokol za zaštitu cyber prostora, uz sugestiju građanima da koriste samo licencirane operativne sisteme i izrade rezervne kopije svojih esencijalnih podataka. Neki stručnjaci upozoravaju da je crnogorska Strategija cyber sigurnosti zastarjela i da ju je potrebno zamijeniti novom. To uključuje jačanje kapaciteta za odbranu i trajnu edukaciju osoba koje rade u ovom sigurnosnom segmentu. Makar su NATO saveznici Crne Gore obećali pojačane aktivnosti na suzbijanju ovog vida hibridnog rata protiv nove članice, ova serija napada je, smatraju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tek najava nove runde pravog cyber rata čiji će ishodi odlučiti sigurnosnu, ali i ekonomsko-političku budućnost ove evropske zemlje.

Prepoznavanje lica: Novi standard za sisteme nove generacije

Tradicionalno se u kontroli pristupa koriste kontaktna rješenja sa RFID karticama, tastaturama ili senzorima otiska prsta. Ove tehnologije dugi niz godina osvajaju tržište u svim njegovim vertikalama. Ali kako vrijeme prolazi, tehnološka otkrića u naš su svakodnevni život uvela inovacije koje ranije nikome nisu padale na pamet

Piše: Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: sales_eu@supremainc.com

Prema IFSEC-ovom izvještaju o globalnim trendovima u kontroli pristupa, 43% ispitanika smatra beskontaktnost jednom od tri najvažnije karakteristike koje traže od bilo kojeg novog sistema kontrole pristupa. Beskontaktni pristup postaje zlatni standard, a prepoznavanje lica kamen temeljac nove generacije sistema kontrole pristupa. Danas prepoznavanje lica omogućava da se potvrdi identitet pojedinca u pokretu po pristupačnoj cijeni uz najviši nivo sigurnosti. Kako smo stigli do toga i kako će sutra izgledati industrijski standard sljedeće generacije?

Kolijevka tehnologije

Interes za prepoznavanjem lica posebno je povećan posljednjih nekoliko godina. Međutim, sama tehnologija je stara više od pet decenija. Njeni najraniji pioniri bili su Woody Bledsoe, Helen Chan Wolf i Charles Bisson. Ovaj istraživački tim je 1960-ih izveo prve eksperimente u mašinskom prepoznavanju lica. Radna grupa je koristila bazu podataka od 800 slika ljudi iz različitih uglova. Izazov je bio automatski pronaći podudaranja pokretanjem prvog algoritma za prepoznavanje lica. Sve je bilo zasnovano na ideji korištenja udaljenosti između tačaka na ljudskom licu. Inače, ovaj osnovni koncept i dalje je fundamentalno relevantan čak i za algoritme nove generacije. Naučnici su ručno označili različite “orijentire” na licu kao što su linija kose, oči i nos. Čak i ako se na kraju kompjuter snašao stotinu puta brže od čovjeka, eksperiment nije bio uspješan zbog tehnologije tog doba.

Uspon tehnologije prepoznavanja lica

Prepoznavanje lica postalo je “punoljetno” tek početkom 2000-ih, najviše zahvaljujući kamerama visoke rezolucije, procesima mapiranja, mašinskom učenju, vještačkoj inteligenciji i brzinama obrade. Da bismo demonstrirali napredak u tehnologiji prepoznavanja lica u proteklim decenijama, treba napomenuti da su algoritmi za prepoznavanje lica 2006. godine bili deset puta tačniji od onih iz 2002. i stotinu puta precizniji od onih iz 1995. Isti eksponencijalni rast se nastavlja i dalje. Prema testu američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), između 2014. i 2018. godine dvadeset puta su unaprijeđene performanse algoritama. NIST-ov kompjuterski naučnik Patrick Grother kaže: “Povećanje preciznosti proizlazi iz integracije ili potpune zamjene prethodnih pristupa onima zasnovanim na dubokim konvolucijskim neuronskim mrežama. Kao takvo, prepoznavanje lica je doživjelo industrijsku revoluciju.”

Primjena u pametnim telefonima

Uprkos izvanrednom tehnološkom razvoju, prepoznavanje lica se dugo vremena smatralo luksuzom za najkritičnije sigurnosne lokacije. Prijelomni trenutak nastupio je 2017. godine, kada je Apple najavio nove Face ID funkcije na iPhone uređajima. Odjednom se prepoznavanje lica prestalo smatrati fantastičnom tehnologijom i postalo je dostupno širokoj javnosti. Međutim, rješenje na telefonima nije najsigurnije, posebno kada se zasniva na osnovnoj tehnologiji optičkih kamera, koja se može zavarati fotografijama i 3D maketama. To je jedan od razloga zašto profesionalci i dalje preporučuju korištenje skenera otiska prsta umjesto funkcije otključavanja licem na pametnim telefonima. Slično tome, osnovni algoritmi koji rade u većini današnjih telefona ne prilagođavaju se promjenama navika u oblačenju, kao što je nošenje novih naočala, šešira ili maske za lice.

Umjesto da koristi podatke o slikama kamere u boji kao tradicionalni metod otključavanja pomoću biometrije lica, moderni sistem za prepoznavanje lica kombinuje klasične optičke i infracrvene slike lica. Vizuelno prepoznavanje zasnovano na vještačkoj inteligenciji spaja obje slike i zatim analizira jedinstvene podatke poboljšanog spektra lica radi prepoznavanja ključnih karakteristika lica. Na taj način se ne može prevariti slikama, skulpturama itd. te dobro radi u svim uslovima osvjetljenja. Također funkcioniše uprkos nošenju šešira, šalova, naočala, kontaktnih leća i automatski se prilagođava promjenama u nečijem izgledu, kao što je nošenje šminke ili puštanje brade. Može raditi čak i u potpunom mraku zahvaljujući IR kameri.

 COVID-19 i širenje beskontaktnog plaćanja

Glavni proizvođači su počeli pratiti beskontaktna rješenja za kontrolu pristupa i prije 2019. godine. Ali pandemija je promijenila način razmišljanja, posebno u Evropi. Prije se većinom plaćalo gotovinom. COVID-19 je ubrzao plaćanje kreditnom karticom i upotrebu beskontaktnih tehnologija koje kao medij koriste karticu ili pametni telefon. Mastercard je objavio da je 75% svih transakcija u Evropi sada beskontaktno.

Slično tome, prepoznavanje lica i mobilni pristup postaju popularniji među stručnjacima za privatnu i cyber sigurnost. Praktično, ovaj trend je doprinio komercijalnoj aktivnosti sa Supreminim proizvodima za prepoznavanje lica koje su implementirali Nomura Real Estate Development u Japanu, Kuvajtska nacionalna naftna kompanija i Samsung Electronics. Supremino vodeće svjetsko poslovanje u domenu prepoznavanja lica poraslo je tri puta više od industrijskog godišnjeg prosjeka koji je zabilježila Omdia od 2018. do 2021. U Omdijinom izvještaju za prošlu godinu kaže se da Suprema ima najveći udio na tržištu biometrijske kontrole pristupa u svijetu izvan Kine. “Suprema i naši partneri napravili su iskorak tokom pandemije COVID-a 19 tako što su odgovorili na potrebe tržišta naprednom tehnologijom i inovacijama. Ove godine, s našim nadolazećim rješenjem za prepoznavanje lica, opet ćemo predvoditi to brzorastuće globalno tržište”, kaže izvršni direktor Supreme Hanchul Kim.

Novi industrijski standardi

Poboljšana preciznost i prednosti koje pružaju današnji lideri u prepoznavanju lica čine ga idealnim primarnim alatom za autentifikaciju kontrole pristupa. U skladu s novom paradigmom kontrole pristupa nakon COVID-a, prepoznavanje lica je sada preferirani pristupni akreditiv u odnosu na otiske prstiju. U beskontaktnom dobu vaše lice je vaš ključ. A tehnologija postaje sve pristupačnija iz nekoliko razloga. “Prvo, tehnološki napredak u oblasti senzora i procesora povećao je performanse tehnologije prepoznavanja lica i smanjio njenu cijenu. Naprimjer, usvajanjem brzog i pametnog AI procesora nazvanog Neural Processing Unit (NPU), Suprema je postigla nižu potrošnju energije. Drugo, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju, naši algoritmi su postali složeniji, poboljšavajući performanse uređaja”, objašnjava Baudouin Genouville, direktor prodaje u kompaniji Suprema Europe.

Još jedna nedavna revolucija u prepoznavanju lica bilo je lansiranje algoritama koji su sve tolerantniji na slike lošeg kvaliteta. Prednost je u tome što algoritam osnažuje smanjenjem broja umjetnih neurona koje treba mjeriti da bi prepoznao varijacije slike na nivou piksela. Svi sigurnosni stručnjaci dobro znaju da je najviši sigurnosni nivo potvrde identiteta korištenje višefaktorske autentifikacije koja kombinuje RFID ili mobilne kartice, PIN ili QR kodove s biometrijom (lice ili/i otisak prsta). Ovaj poboljšani nivo sigurnosti pogodan je za najkritičnije lokacije (banke, vojne oblasti, policija, aerodromi itd.). Ali velika većina sistema kontrole pristupa se koristi u svakodnevne svrhe u poslovnim uredima, fabrikama, bolnicama, fitnes-studijima, na univerzitetima ili gradilištima.

Usklađenost sa GDPR-om

Od kada je usvojena nova GDPR regulativa, vodeći evropski standard zaštite privatnosti, svi proizvođači veoma ozbiljno shvataju zaštitu podataka. ISO/IEC 27001 certifikat je temelj svakog pouzdanog sistema. Uključuje više od deset standarda za upravljanje osjetljivim informacijama kao što su finansijske informacije, intelektualna svojina, podaci o zaposlenima ili informacije koje su povjerile treće strane. Svi pohranjeni podaci moraju biti šifrirani te mora biti dostupna opcija brisanja svih relevantnih informacija. Nadalje, komunikacija između proizvoda za kontrolu pristupa koristi AES-256 enkripciju ili TLS protokol. Naravno, svaki čitač u kojem se pohranjuju podaci treba podržavati funkciju Secure Tamper: ako je uređaj odvojen proizvoljno i nasilno, on to otkriva i omogućava potpuno brisanje svih informacija koje se pohranjuju u njemu. Vrhunski uređaji također dolaze sa Secure Element (SE) čipom kako bi se spriječili kibernetički napadi.

Evropsko tržište postavlja najviši svjetski nivo zaštite privatnosti. Korištenje biometrije u Evropi je strogo regulisano GDPR zakonima i samo nekoliko proizvođača u svijetu kao što je Suprema može garantovati traženi nivo zaštite podataka. Da bude jasno, uprkos raširenoj zabrinutosti, tokom procesa registracije čitač ne pohranjuje nikakvu sliku ni na uređaj ni na server. Algoritmi uzimaju u obzir udaljenosti između jedinstvenih orijentira pretvarajući ih u predložak lica ili profil lica, matematički model vašeg lica. Ova matrica je nepovratna, a prema GDPR zakonu, smatra se privatnim podacima. Vrlo mali broj čitača danas može podržati Template-on-Card funkciju, koja omogućava identifikaciju s biometrijskim podacima sačuvanim na RFID karticama.

Nova tehnologija koja će promijeniti industriju

Od ovog septembra Suprema je pionir Face Template on Mobile tehnologije za autentifikaciju prepoznavanja lica. Ona omogućava korisnicima da se upišu u sistem kontrole pristupa i pohrane biometrijski profil svog lica direktno na vlastitim mobilnim uređajima, tako da se biometrijski podaci ne pohranjuju u bazi podataka kompanije. Ova karakteristika ugrađena u novi BioStation 3 Fusion terminal sigurno će promijeniti cijelu industriju, barem u Evropi.

Isplativost i društvena odgovornost

Najodgovorniji proizvođači imaju svijest o svim rizicima vezanim za globalno zagrijavanje i uključeni su u globalnu borbu protiv ovog problema. Kao jedan segment ekološke inicijative kompanije možemo navesti smanjenje količine plastičnog otpada u vidu RFID kartica. Dobar primjer je škola Stonyhurst College u Ujedinjenom Kraljevstvu. Direktor Sam Moore kaže da su trošili “ogromnu količinu” pristupnih kartica, čak stotinjak sedmično usljed gubitaka i oštećenja. No, aplikacija Suprema Mobile Access i biometrijski terminali FaceStation F2 u potpunosti su eliminirali potrebu za karticama. To, tvrdi Moore, omogućava uštedu i smanjuje količinu odbačene plastike. “BioStation 3 je prvi proizvod u Supreminoj seriji proizvoda treće generacije i od njega se očekuje da ponudi poboljšano iskustvo operaterima, instalaterima i krajnjim korisnicima. Osim toga, nastavit ćemo raditi na zaštiti okoliša minimiziranjem zagađenja uzrokovanog plastičnim karticama. To ćemo raditi kroz promociju prednosti korištenja biometrijskih i mobilnih pristupnih rješenja”, navodi izvršni direktor Supreme Hanchul Kim.

Naravno, sistemi moraju podržavati i osnovne vrijednosti ljudskih prava, a ne oslanjati se na algoritme na bazi etničkih kriterija. Naprimjer, Supremini napredni terminali za prepoznavanje lica identificiraju sve ljude na isti način bez obzira na etničku pripadnost korisnika, boju kože i promjene izraza lica. Danas je to veliki problem, posebno za ponuđače jeftinih rješenja koji uglavnom dolaze iz nedemokratskih zemalja. Drugi izazov je suočavanje i sa aktuelnom energetskom krizom.

Podrška za VoIP interfon, RTSP i SIM slotove

Današnje potrebe podrazumijevaju i najveću moguću fleksibilnost hardvera. Kako bi olakšali kontrolu pristupa, proizvođači opremaju svoj hardver funkcijom VoIP interfona i RTSP-a (Real Time Streaming Protocol) za podršku videonadzoru i primjenu uređaja poput kamera. To omogućava neometanu komunikaciju sa svim vratima bilo gdje i u svakom trenutku. I Wi-Fi funkcija se traži za savremene objekte. Tu su i zahtjevi za prilagođenim USB hostovima za dodatne SIM slotove namijenjene kritičnoj infrastrukturi bez mrežne veze. Hardver za kontrolu pristupa postaje sve univerzalniji jer mora odgovoriti na sve veći broj zadataka u našem svakodnevnom životu.

Fleksibilnost integracija

Integracija sa softverom drugih proizvođača je još jedna neizostavna stavka koja se traži od savremenog uređaja. Sistemi postaju složeniji i uključuju sve više alata i funkcija. Dobar primjer za to su sistemi za upravljanje videom, pri čemu VMS može istovremeno kontrolisati čitače za kontrolu pristupa i kamere. Tako se kreira složeno okruženje za međusobno povezivanje, pri čemu su svi događaji uvezani. Kamere, pri tome, bilježe događaje koji se tiču kontrole pristupa, dok hardver omogućava video streaming preko RTSP-a, kao i upravljanje zahtjevima koji dolaze s interfona preko SIP linije. Napredniji sistemi su integrisani s alarmima, detektorima požara i tasterima za krizne situacije, čime se omogućuje potpuna zaštita lokacije.

Vrijeme realizacije

Posljednji važan kriterij koji danas postaje ključan je vrijeme realizacije. Osjetljivo pitanje za svakog instalatera ili integratora je praćenje angažmana i realizacije projekta. U vremenu kada rok isporuke kod nekih proizvođača prelazi pet i šest, a ponekad i više od deset mjeseci, prioritet je odabrati proizvođače koji većinu komponenti proizvode interno i u velikim količinama. To znači da oni mogu osigurati dovoljne zalihe čipova i eksternih komponenti, kao i razuman i transparentan plan realizacije. Suprema nastavlja s isporukom cijelog portfolija proizvoda bez prekida, čak i za velike projekte.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.