Home Kategorija Najave II (Page 13)

Najave II

Pametne kamere, hibridni oblak i otvorene platforme

Upravitelji zgrada, osim što pridaju veliku važnost sigurnosti, traže načine da poboljšaju ukupnu efikasnost zgrade i uštede energiju. U nastavku teksta razmatramo rješenja za pametne zgrade koja pomažu menadžerima da postignu ove ciljeve

Izvor: asmag.com; mail: redakcija@asadria.com

Nema potrebe naglašavati da je sigurnost od najveće važnosti u poslovnim zgradama u kojima radimo ili posjećujemo klijente. Ljudi i imovina moraju biti zaštićeni jer nesreće i incidenti mogu uzrokovati finansijske gubitke i ugroziti reputaciju vlasnika. Kako bi omogućili sigurno okruženje za korisnike i posjetioce, menadžeri zgrada se u sve većoj mjeri okreću pametnim tehnologijama.

Pametne kamere

Pametne kamere mogu igrati ključnu ulogu u zaštiti objekata. Poznate su još i kao AI kamere, odnosno s vještačkom inteligencijom. Pametne kamere na rubu mreže opremljene su analitikom s vještačkom inteligencijom za otkrivanje objekata i neobičnih pojava, naprimjer plamena ili oružja.

“Ključna primjena pametnih kamera u zaštiti zgrada je uloga koju mogu igrati u prevenciji i zaštiti od požara kroz rano otkrivanje plamena, dima ili izlijevanja tvari. Videoanalitika u kombinaciji s vještačkom inteligencijom i računarskim vidom u stanju je otkriti incidente u ranoj fazi i aktivirati alarme na brži i pouzdaniji način u odnosu na ljude. To može dovesti i do smanjenja troškova osiguranja u samom objektu”, kaže Casey Rawlins, konsultant za tehnička rješenja u kompaniji Security & Safety Things. On također naglašava da pametne kamere mogu ponuditi rano otkrivanje hladnog i vatrenog oružja u stvarnom vremenu i identificirati potencijalno sumnjiva ponašanja kao što su vrebanje ili nepotrebno zadržavanje u određenim područjima, kao i otkriti sumnjivi paket koji je ostavljen.

Pametne kamere mogu obavljati i funkcije brojanja ljudi kako bi zgrade bile efikasnije. “Ista analitika može prepoznati veću skupinu ljudi u dnu pokretnih stepenica ili analizirati druge obrasce kretanja u zgradama. Za to su zadužene videoanalitičke aplikacije za brojanje ljudi ili detekciju protoka kretanja. Ove informacije mogu biti korisne donosiocima odluka i vlasnicima zgrada kako bi poboljšali dizajn zgrade kroz uklanjanje prepreka koje kreiraju uska grla ili zapreke na pristupnim tačkama”, rekao je Rawlins. Pametne kamere mogu pomoći i u kontroli i prevenciji bolesti, tokom i nakon pandemije. “Prvo i najočitije rješenje u vrijeme pandemije obično su beskontaktne tehnologije. Za pametne kamere to može biti sistem prepoznavanja lica za lakši dolazak zaposlenika na radno mjesto. U parking garažama to može biti tehnologija prepoznavanja registarskih tablica za olakšani ulazak i automatska plaćanja, što rezultira korisničkim iskustvom bez dodira i kontakata. Očekujem da će ovakva rješenja za ulazak i izlazak postati sve traženija, jer ona ne samo da promoviraju sigurne higijenske prakse već nude i optimizirano iskustvo”, zaključuje on.

Hibridni oblak

Pristup koji podrazumijeva primjenu hibridnog oblaka je sve popularniji u zaštiti objekata. Standardna praksa je da sigurnost u zgradi obuhvata samu arhitekturu na licu mjesta. Ipak, menadžeri zgrada se sve više okreću hibridnom oblaku za dodatnu skalabilnost i fleksibilnost.

“Česta je zabluda da manje kompanije žele preći na oblak, jer to nije uvijek tačno. Vidimo da veliki broj krajnjih korisnika u vidu velikih preduzeća implementira oblak za neke od svojih manjih lokacija ili objekata, što obično uključuje i hibridni, odnosno mješoviti pristup – kombinaciju lokalne instalacije i oblaka. Iako nas lokalne instalacije nikada neće u potpunosti napustiti, oblak nudi jednostavnu upotrebu i manje infrastrukture, što je zaista privlačna opcija za neke kompanije”, kaže Chris Sessa, direktor ključnih klijenata u Salient Systemsu.
Integracija i otvorene platforme

Sigurnost unutar zgrada može imati velike koristi od integracije i otvorenih platformi. Menadžeri preko jednog interfejsa mogu pratiti sve podatke generisane iz različitih sistema. Ove informacije mogu biti sigurnosnog karaktera, ali i nemati nikakve veze sa sigurnošću. Primjer je integracija između sigurnosnih i sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije zgrade. “HVAC sistemi se mogu programirati da minimiziraju troškove potrošnje energije i radnog ciklusa opreme kroz prilagođavanje temperature prometu ljudi i popunjenosti prostora. Takvi sistemi mogu se integrisati i sa sigurnosnim sistemom zgrade kako bi prilagodili sobnu temperaturu preferencijama određene osobe, uz korištenje prepoznavanja lica i podataka o ranijim interakcijama s navedenom osobom”, kaže Rawlins.

Neki krajnji korisnici iz različitih industrija žele integrisati sisteme specifične za vertikalu u kojoj rade sa sigurnosnom tehnologijom kako bi pojednostavili poslovanje. “Naprimjer, u zdravstvenim okruženjima mnogi krajnji korisnici traže mogućnost integracije kamera i sistema za upravljanje videom sa softverom koji im omogućava praćenje ciljeva, kao što su pacijenti, osoblje, medicinska roba i lijekovi. Oni također žele integrisati VMS sa sistemom za upravljanje medicinskim evidencijama, odnosno svim onim što ljekari unose u jedan sistem, u rasponu od operacija do COVID testova i još mnogo toga”, kaže Sessa.

Ovo samo naglašava potrebu za otvorenim platformama, koje postaju sve važnije u zaštiti objekata. “U idealnom scenariju, svi sigurnosni uređaji su integrisani u jedan VMS, sistem kontrole pristupa ili veću platformu. Ipak, pošto radimo sa sistem-integratorima već duže vrijeme, znamo da mnogi sistemi još rade kao silosi. To je zbog velikog broja zaštićenih sigurnosnih sistema od kojih svi koriste različite protokole i standarde. Međutim, raste i potražnja krajnjih korisnika za prilagođenim rješenjima i jedinstvenim integracijama za rješavanje njihovih specifičnih problema. Ovo će bez sumnje povećati popularnost otvorenih platformi i standardiziranih pristupa”, kaže Rawlins.

Uloga integratora

U kontekstu novih sigurnosnih trendova u zgradama, sistem-integratori bi trebali biti svjesni savremenih tehnologija i rješenja kako bi korisnicima i klijentima pružili sve što im je potrebno. U međuvremenu, cyber sigurnost je još jedna stavka koju sistem-integratori trebaju razmotriti. “Kada rade s krajnjim korisnikom, integratori bi se trebali pobrinuti da sigurnosni sistem zgrade bude skalabilan, otvoren i jednostavan za korištenje. Složeni sistemi obično brinu kupce i nose više mogućnosti da stvari krenu po zlu”, kaže Sessa. “Cyber sigurnost je trenutno glavna briga u svim sektorima, kao što bi i trebala biti. Ako ste integrator, trebate planirati i pribaviti certifikate kako biste bili sigurni da ste u toku sa svim najboljim praksama. Integratori bi trebali ostvariti saradnju s proizvođačima koji ozbiljno shvataju cyber sigurnost i nude sigurne proizvode.”

 Prednosti integracije različitih tehnologija

Ponovno otvaranje komercijalnih i poslovnih zgrada nakon pandemije zahtijeva pažljivo praćenje novih smjernica za zdravlje i sigurnost. Od usvajanja tehnologije pametnih zgrada očekuje se da znatno pomogne u provođenju novih propisa. Kao pokretačka snaga u segmentu pametnih zgrada, internet stvari (IoT) je donio mogućnost optimizacije svih segmenata upravljanja zgradama, od HVAC-a do videonadzora. IoT nudi ogroman potencijal vlasnicima zgrada da kreiraju dodatnu vrijednost za svoje klijente, smatra Adam Wynne, menadžer softverskog inžinjeringa u Security & Safety Thingsu.

“Dok mnogi objekti i dalje rade na ciljevima poput smanjenja potrošnje energije i boljeg korištenja prostora, i oni prelaze na rješenja koja pomažu da radni prostori i zajednički prostori ostanu sigurni i optimalno upotrebljivi. Upravitelji zgrada sada se moraju fokusirati na pronalaženje tehnologija koje omogućavaju beskontaktnu kontrolu pristupa, daljinsko praćenje, upravljanje popunjenošću zgrada, praćenje smjernica za socijalnu distancu i kontrolu nošenja odgovarajuće zaštite za lice”, kaže Wynne.

Za maksimalnu efikasnost

Uz sve nove sigurnosne i zdravstvene protokole, važno je doći do načina na koje različiti sistemi u zgradama mogu pomoći u njihovoj pravilnoj primjeni. U mnogim slučajevima uvidi dobijeni iz integrisanog sistema mogu se koristiti da se dobije informacija o tome koji su posjetioci boravili u određenim prostorijama, ko je s kim došao u kontakt, kakav je protok zraka u sistemima grijanja, ventilacije i klimatizacije itd. Koen Schoofs, specijalista za marketing i komunikacije u Entelec Control Systemsu objašnjava prednosti upravljanja posjetiocima na ulazu u kombinaciji s videonadzornim softverom koji je integrisan na istoj platformi. On naglašava da je centralno upravljanje ovim segmentom od velike pomoći, kao i da ono eliminira potrebu za ulaganjem u veći broj zaposlenih koji bi vršili provjere u samim prostorijama. Schoofs ukazuje i na važnost centralnog upravljanja HVAC uređajima pomoću PSIM platforme, što u posljednje vrijeme privlači veliki interes. “U slučaju izbijanja epidemije, naprimjer, želite minimizirati širenje virusa i zato morate biti u mogućnosti da brzo spriječite uređaje da šire virus protokom zraka”, kaže on.

Optimizacija radnih prostora uz podatke o zgradama

Mnogi ljudi danas rade na daljinu, a postoji vjerovatnoća da će se ovaj režim rada nastaviti i nakon službenog okončanja pandemije. Tu su i zahtjevi u pogledu pridržavanja socijalne distance i zaštite poslovnih zgrada jer danas znamo da će sve morati nanovo preoblikovati i osmisliti. Jedan od načina da se to postigne je tehnologija koja će omogućiti menadžerima ureda i zgrada da optimiziraju svoje prostore.

Očekuje se rast broja poslovnih zgrada koje će koristiti povezivanje podataka s platformi sistema za upravljanje zgradama (BMS) sa softverom za korištenje prostora i optimizaciju njegove iskorištenosti, navodi se u istraživanju koje je radila Omdia. Prognoziran je i rast ulaganja u samostalna rješenja, s krajnjim ciljem konsolidacije iskoristivosti prostora i smanjenja troškova u cijelom portfoliju zgrada. “Ovaj softver prvenstveno koristi senzore za praćenje popunjenosti prostora za evidenciju zauzetih/slobodnih prostorija u poslovnoj zgradi, a prikupljaju se i podaci koji se odnose na broj prisutnih zaposlenika, praćenje navika zaposlenih tokom radnog vremena, kao i doba dana kada su ove prostorije dostupne”, navodi Omdia te dodaje: “Ovo se radi kako bi se došlo do uvida koji se mogu primijeniti i omogućiti preduzećima da bolje iskoriste, optimiziraju i odrede prioritete za prostore u zgradi.”

Integracija zdravstvenih i wellness podataka

Od menadžera zgrada i poslodavaca se očekuje da se dodatno fokusiraju na stvaranje sigurnih, zdravih i higijenski zaštićenih radnih mjesta na koja će se zaposleni i posjetioci vraćati nakon pandemije. To se može postići prikupljanjem zdravstvenih i wellness podataka iz različitih sistema. Naprimjer, Omdia se pozabavila primjenom “pametnih tehnologija koje mogu otkriti povišenu temperaturu i druge ključne simptome i pomoći organizacijama da kreiraju različite radne zone u slučaju zaraze”. To uključuje uređaje kao što su termalne kamere i beskontaktna sigurnosna oprema. Važna su i ulaganja u rješenja za higijenu na radnom mjestu kao što su pametni sistemi u toaletima.

 Otvoreni BMS se ne odnosi samo na protokole

Izraz “otvoreno” je posljednjih godina postao prilično popularan. Od otvorene arhitekture u VMS-u do otvorenih protokola koji omogućavaju integraciju različitih brendova, ovaj koncept nudi inkluzivnost, što je dobro i za kompanije i za korisnike. Ali u industriji sistema za upravljanje zgradama, riječ “otvoreno” odnosi se na nešto što ide mnogo dalje od samih protokola, smatra Wendy Torell, istraživački analitičar u Schneider Electricovom Naučnom centru za podatke. “Izraz otvoreno često se koristi za opisivanje željene funkcionalnosti sistema za upravljanje zgradom (BMS)”, objašnjava Torell u blog postu na web-stranici kompanije. On smatra da je otvorenost od suštinskog značaja za postizanje ciljeva pametnih zgrada. Ovaj termin vlasnici i operateri zgrada često navode u opisu zahtjeva za svoje sisteme, jednako kao i dobavljači za opisivanje atributa svojih sistema. Ipak, zanimljivo je da sam termin općenito stvara mnogo zabune i dvosmislenosti jer industriji nedostaje standardna definicija.

 Razvoj okvira za otvoreni BMS

U nedavno objavljenom dokumentu Torell s kolegama iz Schneider Electrica predlaže logički okvir koji bi pomogao preduzećima da bolje razumiju otvoreni BMS. Ovaj okvir se sastoji od tri sloja koji definiraju koncept otvorenosti. Svaki predstavlja određena očekivanja koja otvoreni BMS treba ispuniti kako bi se nadovezao na sljedeći sloj. “To znači da su funkcije iz prvog sloja preduslovi za postizanje funkcije iz sloja 2, a one iz sloja 2 za sloj 3. Za svaki od tri sloja definisali smo tri kriterija za procjenu u kojoj mjeri je sistem otvoren: interoperabilnost, inžinjerska složenost te ko obavlja posao”, kaže Torell. Kako stoji u samom nazivu, interoperabilnost ocjenjuje u kojoj mjeri jedna komponenta BMS-a može besprijekorno raditi s drugom ili koliko dobro jedan sistem radi s drugim. Inžinjerska složenost se odnosi na nivo težine da se postigne ovakva interoperabilnost. Treći kriterij provjerava da li je osobama koja upravljaju BMS-om potrebna specijalizirana obuka, što može biti otežavajući faktor za korisnike.

 Tri sloja

Prvi sloj predloženog okvira je prikupljanje i razmjena podataka. Ovo je ključno za svaki BMS jer senzori koji šalju podatke i prijemnici koji ih bilježe i obrađuju čine same temelje pametne zgrade. “Kontrolerima su potrebni protokoli za komunikaciju. Kontroleri sve više koriste otvorene protokole, a da bi se BMS smatrao otvorenim, on treba biti interoperabilan s više OT protokola (tj. BACnet, LonWorks). Ipak, to što on koristi otvoreni protokol ne znači da je interoperabilan. Proizvođač mora predstaviti potrebne podatke. Sistem treba podržavati proširenje izvornih protokola kako bi se ograničio broj mrežnih prolaza potrebnih da služe kao ‘prevodioci’ za senzore, aktuatore i kontrolere”, kaže Torell.

Drugi sloj je integracija, jer BMS rješenja šire svoju konvencionalnu ulogu i rade zajedno sa sigurnosnim, zaštitnim i drugim komponentama. Otvoreno BMS rješenje treba ponuditi standardne protokole koji omogućavaju integratorima i korisnicima da objedine svoja rješenja i zajedno upravljaju njima. Konačno, treći sloj je “orkestracija” zgrade koja se odnosi na efikasnu koordinaciju svih sistema pod BMS-om.

Zaključak

Kako se sistemi poput BMS-a nastavljaju razvijati, očito je da postoji potreba da se jasno definiraju njihove uloge i funkcije. Razumijevanje onoga što jedan BMS čini otvorenim može pomoći korisnicima da donose bolje odluke o nabavci onog što im je potrebno. I drugi segmenti, poput nadzora i kontrole pristupa, također mogu imati koristi od razmatranja jednog ovakvog okvira.

Važnost sistematičnostiu provođenju treninga

Nakon mentalne pripreme veoma je važno osvrnuti se i na problematiku fizičkih treninga i proširivanja znanja. Trening, uz njemu odgovarajući i međusobno usklađeni rad uma i tijela, čini ključ u obuci svakog zaštitara

Priredio: Nermin Kabahija; mail: redakcija@asadria.com

Danas postoje razne metode učenja i treniranja. Njima usavršavamo i učvršćujemo ono što već znamo, a stječemo novo ili proširujemo već naučeno gradivo i tehnike. Tokom tih procesa uvijek je važno postavljati nove ciljeve koje želimo dostići i kontrolisati ih kako bi se kanalisali u pravom smjeru i kako ne bismo dobili kontraefekat. Baveći se ovim poslom, preuzeli smo obavezu da se svakodnevno usavršavamo, treniramo i učimo, te da iz svake situacije i iskustava vezanih za nju izvlačimo pouke. Kako bismo bili sigurni da ćemo u određenoj situaciji adekvatno i odmjereno reagovati ili jednostavno preživjeti, vrlo je važno održavati nivo na različitim poljima u našem poslu.

 Zašto uopće treniramo?

Da bismo bili spremni.

Da bismo hitro i, shodno situaciji, ispravno i odmjereno reagovali (preživjeli).

Da bismo minimizirali opasnost (sigurnost).

Da bismo prepoznali opasnost (prevencija).

Da bismo otklonili ili odbili opasnost (reakcija u hitnim ili kriznim situacijama).

Kako bismo mogli preventivno djelovati, naš trening i priprema trebaju biti usmjereni na pravovremeno uočavanje opasnosti. Zato je naša čula potrebno kalibrirati do te mjere da opasnost možemo “osjetiti”, što će nam pomoći da ne upadamo u zamke neprijatelja. Naravno, istreniranost se može postići samo ukoliko se držimo određenih pravila tokom treninga, a bitno je znati i da se temeljit trening sastoji od više faza. Najvažnije su:

 Faza upoznavanja s treningom: Upoznati se s novim gradivom bez ikakvih pritisaka i žurbe, podrazumijeva i razumijevanje pravca kojim će trening ići.

– Faza utvrđivanja: Znači trenirati kroz ponavljanje naučenog. Pri tome, naš nivo znanja i učinak se s vremenom trebaju povećavati. Ukoliko želimo da u ekstremnim situacijama refleksno djelujemo, moramo konstantno ponavljati naučeno.

– Faza primjenjivanja: Ovdje je riječ o ispitu i primjeni naučenog, sakupljanju iskustava u sigurnom okruženju i učenju iz vlastitih grešaka. Nikada ne zaboravite da bi nas greške u stvarnosti mogle koštati života. Ova se faza još naziva i simulacijom, posebno kada se radi o složenim akcijama, gdje postoje i krizni timovi i štabovi.

Koga treniramo?

Svrha treniranja našeg tijela i razuma je uskladiti i poboljšati njihovu koordinaciju, pogotovo onu refleksnu. Kompletno naše tijelo, kako motorika tako i razum i duh, mora steći osjećaj za ispravnu odluku, ali i mentalno ili psihičko opterećenje te znanje kako najbolje uskladiti njihovu međusobnu saradnju. Ovo je jednako važno kao što je važan i rezultat koji očekujemo nakon napornog treninga. U stvarnosti, to ponajviše zavisi od naše pripreme i ispravne koordinacije tih dvaju polja. U praksi to izgleda ovako: ako je prst istreniran da u kriznim situacijama povuče obarač, ipak se jednako treba naviknuti da čeka na dozvolu da to i uradi. No, ukoliko čekanje dozvole traje predugo, to može biti kobno i za nas i za klijenta. Dakle, trening uz međusobno usklađen rad uma i tijela može dati ispravno rješenje. U stvarnosti, otežavajući faktori mogu biti i hormoni stresa, koje, baš kao i adrenalin, često nesvjesno puštamo u igru. Nekada može biti dobro kada se adrenalin uključi, pogotovo u teškim situacijama, jer tada često dolazi do izražaja rezervna snaga ili sprema koju smo redovnim treninzima akumulirali. I to je nešto što svako od nas može osjetiti na sebi.

Treba istaći da ovakve situacije same po sebi i nisu previše dobre i korisne, jer se od nas ne traži da uvijek reagujemo mišićima, već da realno procijenimo složenost situacije i, shodno tome, odmjereno i adekvatno poduzmemo mjere sigurnosti koje odgovaraju datoj situaciji. Na treningu je vrlo teško postići ovaj efekat, pogotovo u fazi primjenjivanja. No, vrlo je važno da takvom vrstom treninga i iskustvima koja stječemo polako izgrađujemo vlastiti otpor prema stresu i stresnim situacijama, jer u protivnom možemo doći u situaciju da paničimo čak i pri najobičnijem prepiranju. Također, moramo naučiti da se kontrolišemo i da, uprkos naletu adrenalina, ne reagujemo prekomjerno. Znakove moramo pravilno prepoznati i ne dozvoliti sebi da prerano potrošimo našu rezervnu snagu dok se za to ne ukaže stvarna potreba.

Ukoliko dođe do napete situacije ili problema, tijelo uglavnom kreće u napad ili bježi. Tada samo istreniran i programiran um može pomoći da se donese pravilna odluka i ispravno reaguje. U takvim situacijama obično nemamo mnogo vremena za razmišljanje, a naš uobičajeni način razmišljanja i sagledavanja situacije može potrajati predugo. U tom momentu upravo dolazi do izražaja istreniran um, koji odmah nalazi ispravan prijedlog i rješenje na osnovu kojeg tijelo ispravno postupa. Zato je važno da imamo dovoljno tih prijedloga pohranjenih u našoj podsvijesti i da svi oni imaju istu osnovu, a to je “šta raditi ako se desi…?” Oni koji se aktivno i konstantno bave poslom bliske zaštite ličnosti moraju se potruditi da o ovome razmišljaju i da uvijek imaju dovoljno kvalitetnih rješenja.

 Fina/gruba motorika

Fina motorika nam je potrebna tamo gdje se traži preciznost, gdje nismo vremenski ograničeni i gdje imamo opušteniju ili komforniju situaciju. Ovdje s mentalnom snagom možemo napraviti najveće rezultate. U tim situacijama bitno je da nismo ugroženi, pa će i samo tijelo biti ležernije. S druge strane, gruba motorika počinje onog momenta kada se nađemo u situaciji koja nas ugrožava i kada smo pod stresom. Tada funkcionišu samo još velike mišićne grupe. Veoma nam je otežano izvođenje nekih finih i preciznih pokreta. U tim situacijama samo dobro istrenirani i programirani predlošci mogu biti izvedeni. Ovakve situacije konstantno doživljavaju, npr., vozači formule. Kada puls dostigne 160, fina motorika zakazuje. Iz ovog razloga je važno da tokom obuke, a kasnije i treninga, već radimo u ovom području rada pulsa (faza utvrđivanja). Ovo je, recimo, razlog zašto policajci koji na gađanju precizno pogađaju mete na 15–20 m u akciji obično promaše na udaljenosti od 3 do 7 m. Zato je važno u spomenutim fazama redovno trenirati i situacije koliko je moguće približiti stvarnim iskustvima.

Zaštita života ispod površine zemlje

Sigurnost u rudarstvu suočava se s tri glavna izazova: teškim uslovima, velikim površinama i visokim troškovima za instaliranje sveobuhvatnih rješenja. U poređenju s onima za komercijalnu upotrebu, sigurnosni sistemi u rudnicima moraju funkcionisati u teškim okruženjima

Izvor: asmag.com: E-mail: redakcija@asadria.com

 Već hiljadama godina, mnogo prije rudarenja podataka i bitcoina, pronalaženje i eksploatacija mineralnih sirovina glavni je ekonomski pokretač. Međunarodni organizacijski odbor Svjetskog rudarskog kongresa izdaje godišnji izvještaj “World Mining Data”. Izvještaj za 2021. navodi da se u 2019. na svjetskom nivou eksploatiralo 17,9 milijardi metričkih tona ruda, što je otprilike težina 96.000 Boeing 747 Jumbo mlaznjaka. Najveći dio proizvodnje (58,9%) bio je u Aziji, a zatim u Sjevernoj Americi (15,8%), dok su među državama Kina, SAD, Rusija i Australija četiri najveće rudarske zemlje. U posljednjih nekoliko godina Australija i Kina su zabilježile najveći rast, posebno u proizvodnji minerala poput litija, galija i niobija potrebnih za industriju baterija, za kojima se potražnja udvostručila od 2015. godine.

 Sigurnosni izazovi

Rudarstvo se suočava s višestrukim izazovima u pogledu sigurnosti i zaštite. Ključna briga menadžera sigurnosti u rudnicima je sigurnost zaposlenih. Međutim, oni su također zaduženi da spriječe krađu vrijednih sirovina i opreme, odaberu opremu koja može raditi u ekstremnim uslovima te vode brigu o usklađenosti sa zdravstvenim, sigurnosnim i ekološkim propisima, sve to često radeći u politički nestabilnim zemljama.

Rad u teškim uslovima

Sigurnost u rudarstvu suočava se s tri glavna izazova: teškim uslovima, velikim površinama i visokim troškovima za instaliranje sveobuhvatnih rješenja. U poređenju s onima za komercijalnu upotrebu, sigurnosni sistemi u rudnicima moraju funkcionisati u teškim okruženjima. Prašina, vlaga, magla, slabo osvjetljenje, podzemne vode, zapaljivi gasovi i ekstremne temperature su svakodnevica. U dubinama rudnika temperature mogu dostići i preko 45 stepeni, a okolina je stalno vlažna i sparna. Klima u zemljama poput Australije, Južne Afrike ili Rusije također može biti izazovna s niskim temperaturama zimi ili velikom vrućinom ljeti.

“Kada se uzmu u obzir ovi uslovi, oprema treba biti testirana i certificirana s odgovarajućim ocjenama na udar i prodiranje čestica, a to bi proizvođač trebao dodatno potvrditi dugom garancijom za proizvode. Pouzdana oprema osigurava da sistem nastavlja raditi svoj posao te da kompanija posluje pozitivno, istovremeno štiteći svoje radnike”, rekao je Mike Margrain, menadžer za tehničku podršku kompanije Gallagher u Australiji.

Oprema stoga mora biti robusna i prilagođena rudarskim poslovima. Operaterima su potrebne zatvorene, vodootporne jedinice s prigušivačima vibracija, koje mogu funkcionisati u širokom temperaturnom rasponu. Svi kablovi moraju biti učvršćeni u hermetički ili vodootporni materijal, koji sprečava da ih prašina i druge čestice oštete. Uređaji sa zaštitom od eksplozija moraju biti instalirani s odgovarajućim sistemima za upravljanje kablovima.

Tehnika kabliranja je, naprimjer, drugačija za rudnike, budući da bušenje ili pričvršćivanje kablova na stijenu mogu obavljati samo inžinjeri. Rješenje se ogleda u unaprijed postavljenom infrastrukturnom kabliranju koje pruža napajanje i komunikaciju za transportne sisteme ili vozila do većine podzemnih tačaka.

Zaštita rudara

Sigurnost zaposlenih primarna je briga u teškim radnim okruženjima, a provjera ovlaštenog osoblja je prvi korak ka tome. Kontrola pristupa u rudnicima služi da se propusti samo osoblje koje je prošlo obuku iz zaštite na radu, medicinske preglede i ostale potrebne edukacije. Dodatne funkcije uključuju obnavljanje licence i obavještenja o njenom isteku. Uprave rudnika svjesne su troškova povezanih sa sigurnosnim propustima radnika te gubitkom života, materijala i opreme. Osim usvajanja propisa na državnom nivou, povećanje nivoa sigurnosti i zaštite moglo bi uštedjeti novac, povećati produktivnost, smanjiti gubitke u infrastrukturi i smanjiti zastoje u proizvodnji.

“U podzemnim operacijama najvažnije je da lokacija radnika bude poznata zbog povišenog rizika u takvim okruženjima. Lokacija korisnika kartice se prati kako bi se znalo gdje su radnici u slučaju nesreće ili da bi se sigurno izvodilo podzemno miniranje”, objasnio je Margrain i opisao kako to izgleda na terenu: “Postavljanje elektronskih stanica za tagovanje i praćenje osoblja na veliku udaljenost osigurava da operateri u kontrolnoj sobi ne samo da znaju koliko je ljudi pod zemljom već i gdje je tačno svaki radnik. Integrisanje ovih podataka u procedure prilikom miniranja osigurava da se eksplozivi ne mogu aktivirati dok se cjelokupno osoblje ne premjesti na sigurnu udaljenost. Portali za tagovanje, koji radniku daju povratnu informaciju da su njegovi lični podaci (i slike) zabilježeni, služe kao potvrda da je sistem zaista zabilježio njihovu lokaciju dok idu u različita područja dok su u smjeni. Osim toga, daljinsko praćenje radnika na velike udaljenosti može se koristiti u podzemnim operacijama u kojima je potreban prijevoz autobusima, lakim vozilima ili mašinama. Ovo pruža podatke o lokaciji bez potrebe da radnici izlaze iz vozila na opasnim lokacijama kako bi se skenirali na određenoj pristupnoj tački. Metoda potvrde pristupnih akreditiva izuzetno je važna jer rizik od propuštenih ili pogrešnih koraka pri dolasku na lokaciju može imati stvarne posljedice na zdravlje i sigurnost osoblja.”

Videonadzor pod zemljom

Osim kontrole pristupa, nadzor radne zone od suštinskog je značaja za zaštitu zaposlenih. Korištenje videonadzora pod zemljom pomaže u zaštiti rudara nadziranjem odranjanja kamenja ili nesreća u realnom vremenu, ubrzava vrijeme potrage i spašavanja te pomaže u suzbijanju ilegalnih aktivnosti kao što su krađe ili ilegalno rudarenje. Za velika područja radar integrisan s videom otkriva da li se radnik nalazi u opasnom području ili je u blizini opasnih materijala ili plinova. Također osigurava transport i skladištenje amonijevog nitrata, eksploziva i drugih opasnih materijala. Ukoliko dođe do nesreće, rješenje za zdravlje i sigurnost na radu mora pratiti rudare putem kontrole pristupa, senzora i RFID sistema. Takvo bi rješenje, na osnovu prikupljenih podataka, osoblju u kontrolnoj sobi trebalo brzo, u bilo kom trenutku, generisati izvještaje o tačnom broju pojedinaca u određenoj oblasti.

 Rješenja za kontrolu pristupa u rudnicima

Kontrola pristupa u rudarstvu općenito se manje koristi za sigurnost, a više za upravljanje lokacijom, rizikom i usklađenošću s propisima. “Suština je u zaštiti radnika i osiguravanju kontinuiteta poslovanja”, rekao je Gallagherov menadžer Margrain. “Ovo uključuje upravljanje kompetencijama osoblja kako bi se omogućio pristup samo onima koji imaju aktivne kvalifikacije i koji su prošli obuku za gradilište ili određeno područje unutar gradilišta. Izvođači također mogu ući samo ako imaju osiguranje i aktivan radni nalog. U mnogim zemljama postoje licence koje izdaje država ili vlada, a koje osoba mora imati prije nego što može raditi na iskopini. Ova kontrola nivoa kompetencija će se razlikovati ovisno o tome koju ulogu radnik ima i gdje radi; naprimjer, postojat će različita pravila za nekoga ko radi pod zemljom u odnosu na one koji rade samo na površini rudnika”, dodao je on.

“Umor je priličan rizik za radnike u preduzeću koje radi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a posebno za one koji rade noćne smjene ili u opasnim okruženjima. Vidimo kako se ova pravila strožije primjenjuju kako bi se radnika spriječilo da tokom smjene prekrši propise vezane za zamor. Sistem kontrole pristupa omogućava brzo lociranje radnika radi procjene rizika i potencijalnu promjenu osoblja, što ne samo štedi vrijeme već i sprečava remećenje rada na lokaciji. Ovaj tip upravljanja (s odgovarajućom primjenom i proaktivnom dinamikom obavještenja) stoga postaje još važniji za osoblje koje radi pod zemljom”, objasnio je Margrain. Također, u sprečavanju krađa najviše se očekuje od sistema kontrole pristupa i detekcije upada u skladišne prostore i područja u kojima je teška mehanizacija.

Iako je biometrijska kontrola pristupa dobila na popularnosti u posljednjih nekoliko godina, njeno usvajanje u rudarstvu ide sporo. Primarni razlog je to što svakodnevna radna sredina može utjecati na pouzdanost prepoznavanja radnika putem biometrijskih karakteristika budući da se radnici često uprljaju ili nose ličnu zaštitnu opremu.

Osiguranje rudnika

Sigurnosni zahtjevi se razlikuju u zavisnosti od vrste rudnika. Fokus na površinskim kopovima je na davanju ovlaštenja i nivoima rizika i zato u tome važnu ulogu igra kontrola pristupa, dok se ispod zemlje – s višim sigurnosnim zahtjevima – naglasak stavlja na upravljanje lokacijama ljudi. Velika površina na kojoj se iskopavaju rude predstavlja sigurnosni izazov. Ograda i rasvjeta mogu biti vrlo skupi, a čak i uz najsveobuhvatnije sigurnosno rješenje videonadzor se ne smatra održivom opcijom za mnoge podzemne rudnike zbog teških uslova i dužine tunela. Veliki rudnici mogu imati stotine kilometara tunela, koje kamere jednostavno ne mogu efikasno nadzirati.

 Perimetarska zaštita

Iako prioritetne oblasti zavise od lokacije, sigurnosni profil rudnika inače se kreira svana ka unutra, pri čemu je sigurnost perimetra prvi korak. Međutim, iako je postavljanje ograde važno, često je nepraktično zbog velikog i teškog pejzaža rudnika. Videonadzor stoga može otkriti upad u perimetar. Kamere koje mogu snimati i danju i noću pogodne su za otvorene prostore s dobrim osvjetljenjem na velikim udaljenostima. Infracrvene kamere mogu vršiti nadzor na kraćim udaljenostima na ulaznim i izlaznim tačkama pri slabom osvjetljenju, a za tamne vanjske prostore koriste se termalne kamere za detekciju uljeza.

 Sprečavanje krađe opreme

Neka vozila za iskopavanje i prijevoz ruda vrijede milione dolara i skupa su za popravke i koštaju kada ne rade, tako da su nadzor i osiguravanje opreme važni. Osim označavanja imovine, senzorska rješenja kao što je tehnologija za upozoravanje na sudar također pomažu u zaštiti. Sistem za sprečavanje sudara otkriva opasnosti na trasi vozila i upozorava vozače na potencijalne sudare, sprečavajući oštećenje vozila i štiteći radnike. Ovakva rješenja pružaju neprocjenjive povratne informacije u teško dostupnim područjima. Kada se integrišu s kontrolom pristupa, rudarske kompanije mogu osigurati da samo ovlašteno osoblje može upravljati vozilom. Opcija kombinovane identifikacije vozača i vozila povećava sigurnost jer tačno znate ko je vozio koje vozilo.

Automatska identifikacija vozila i vozača (AVI) osigurava da vozilo nikada ne može napustiti ili dobiti pristup zaštićenom području osim ako ga vozi ovlaštena osoba. Davanje pristupa vozilu i osobi tradicionalno zahtijeva od vozača da stane i označi ili pokaže svoju pristupnu karticu. Ovo može dovesti do zagušenja saobraćaja oko pristupnih tačaka / kapija. Trenutna rješenja omogućavaju vozilima da aktiviraju kapije na dovoljnoj udaljenosti (do 10 m, pri brzinama do 200 km/h), čime se eliminiše potreba za zaustavljanjem vozila, što osigurava nesmetan tok saobraćaja. Ovo je značajna funkcionalnost za iskopine na kojima rad remeti zaustavljanje i pokretanje teške mašinerije.

Trendovi u osiguravanju rudnika

Američka Uprava za sigurnost i zdravlje u rudnicima (MSHA) održava bazu podataka o svim nesrećama i smrtnim slučajevima u rudnicima. U izvještajima te agencije primjetno je da se videonadzorni snimci često koriste u forenzičkoj istrazi nesreća.

Rodger A. Zimmerman, 56-godišnji operater prednjeg utovarivača, umro je 2. maja 2020. kada ga je zatrpao materijal unutar spremnika za materijal u rudniku pijeska i šljunka Enon. Zimmerman je ušao u spremnik kako bi očistio blokadu uzrokovanu nakupljenim materijalom, no velika količina materijala se pomjerila i zatrpala ga. Videosnimci su potvrdili da je ulazak u rezervoar radi uklanjanja blokade odozdo bio uobičajena praksa i ponavljao se danima prije incidenta. Na snimku se vide rudari na konstrukciji i/ili unutar rezervoara koji ne nose sigurnosne pojaseve ili uprtače i nisu opremljeni užadima za spašavanje, iako je pojas bio u funkciji i bez pokretanja “zaključak i označi” (lockout/tagout) procedure.

Današnja videoanalitika može se koristiti za otkrivanje i zaustavljanje ovakvih vrsta nesreća prije nego što se dogode. Videoanalitika može aktivirati upozorenje kada se zaposlenici previše približe opasnoj opremi ili ako ne nose odgovarajuću sigurnosnu opremu poput kaciga ili sigurnosnog pojasa. Hikvision je, naprimjer, instalirao sistem u rudniku uglja u Kini koji je povećao sigurnost radnika praćenjem područja oko vitla i druge opreme te slanjem upozorenja ako joj se zaposlenici previše približe. To rješenje također je konfigurisano tako da podržava specifične primjene za zaštitu rudara, kao što je stalno praćenje nivoa površinske vode u različitim područjima rudnika. Konstantno curenje iz stijenskih formacija znači da se voda može akumulirati u različitim područjima rudnika, što predstavlja problem u smislu potencijalnih poplava, oštećenja infrastrukture i rizika po sigurnost radnika. Hikvisionov sistem konstantno prati nivo vode i omogućava osoblju rudnika da rješava probleme koji se pojave prije nego što nivoi vode pređu sigurne granice.

Videoanalitika pogonjena vještačkom inteligencijom postaje sve popularnija kao sredstvo za smanjenje broja lažnih alarma. Avigilonova H4 termalna kamera, naprimjer, posjeduje samoučeću videoanalitiku kako bi se zaštitio perimetar na velikim udaljenostima i koristi termovizijsku tehnologiju za rad u izazovnim uslovima uz minimiziranje broja lažnih alarma. Ona detektuje kretanje ljudi, vozila i djelimično kamufliranih objekata u potpunom mraku ili područjima s izazovnim svjetlosnim uslovima.

Sigurnosni sistemi također se koriste za usklađivanje s propisima za zdravlje i sigurnost na radu. Proizvođač sistema kontrole pristupa Gallagher dozvoljava da se podaci o korisniku kartice zabilježe u njegovom sistemu i dijele dvosmjerno sa sistemima za upravljanje ljudskim resursima/ljudima radi precizne upotrebe u realnom vremenu. Podaci o osoblju pružaju potpunu evidenciju korištenja kako bi se osigurala obavezna obuka i testiranje. Ovo smanjuje korporativnu odgovornost i omogućava organizacijama da ispune zakonsku obavezu brige o radnicima.

Mobilni pametni uređaji obično se koriste za provjeru radnika na licu mjesta (tj. da bi se potvrdilo da su educirani da budu tamo gdje jesu ili da obavljaju trenutni zadatak), ali i za mobilne procedure evakuacije i kontrolu pristupa.

Usklađenost s propisima

S obzirom na rizike povezane s rudarenjem, zakonodavstvo može biti strogo, ali se i znatno razlikuje u različitim dijelovima svijeta. “Primijetili smo rast zabrinutosti u vezi s pitanjem umora i izloženosti radnika te potrebu za izvještavanjem kako bi se pomoglo u proračunavanju državnih ulaganja. Slučajevi korporativnog ubistva iz nehata protiv nesavjesne uprave svakako su izazvali veći interes za sisteme koji mogu poslužiti za ispunjavanje zakonske obaveze brige o radnicima i zaštititi radnu snagu”, rekao je Margrain. U mnogim slučajevima ne samo da takvi sistemi ispunjavaju te ciljeve, istovremeno osiguravajući kontinuitet poslovanja, već smanjuju operativne troškove povećavajući efikasnost. Margrain je preporučio da se ovo uzme u obzir pri odabiru dobavljača: “Posjedovanje sistema s mogućnosti upravljanja, procjene rizika i usklađivanja s propisima, koji se može prilagoditi promjenjivim zahtjevima bez znatnog ponovnog ulaganja, treba uzeti u obzir pri odabiru dobavljačā. Radeći s njima, upravitelji lokacija na kojima radnici rade u jedinstvenim uslovima, kao što su rudnici, mogu osmisliti sistem koji je prilagođen njihovim specifičnim potrebama i osigurati da su zdravstveni i sigurnosni zahtjevi ispunjeni na zadovoljavajućem nivou.”

 

 

Kompjuterski vid mijenja transportnu industriju

Kompjuterski vid pomaže u transformaciji transportne industrije na svim nivoima: od podizanja nivoa iskustva putnika, preko preventivnog održavanja voznog parka do optimizacije korištenja goriva. Kako se transportna industrija nastavlja razvijati, konvergentne tehnologije kao što su 5G i moćno rubno računarstvo podržavaju novu generaciju fleksibilnih rezultata na temelju podataka koji će koristiti putnicima, industriji i održivosti

Autor: Wayne Arvidson, globalni direktor razvoja tržišta i strategija, Dell Technologies; E-mail: redakcija@asadria.com

Bilo da se kreću ljudi ili roba, transportna okruženja su u stalnom pokretu. Željeznice, aerodromi, teretni brodovi te javni i privatni prijevoz složena su okruženja za primjenu kompjuterskog vida. Oni zahtijevaju uvid u situaciju u realnom vremenu zasnovan na analizi brojnih različitih tačaka podataka. To opterećuje računarske ​​resurse i rubnu pohranu, koja je definirana kao mjesto na kojem se fizički svijet susreće sa svijetom podataka. Izazov se rješava primjenom objedinjenog pristupa u realnom vremenu u kombinaciji sa skalabilnim hiperkonvergiranim infrastrukturama visokih performansi (HCI). Tako se organizacijama omogućava da prikupljaju i obrađuju velike količine podataka na rubu i pružaju uvide u realnom vremenu. Rezultati, a ne sirovi podaci, šalju se nazad na centraliziranu lokaciju za ponovnu obuku analitičkog modela, koji sve to potom vraća na rubne lokacije. Time se dobijaju kvalitetniji uvidi skoro u realnom vremenu.

Iako kompjuterski vid još nije širokoprihvaćena tehnologija u cijeloj industriji, transportne organizacije koje investiraju u nju uživaju u prednostima u segmentu sigurnosti, korisničkog iskustva, operativne efikasnosti, održivosti i kreiranja dodatnih izvora prihoda. One žele iskoristiti prednosti napretka ove tehnologije u budućnosti. Automatizacija i beskontaktni procesi integrirani s kompjuterskim vidom također znatno poboljšavaju usluge transporta. Sve navedeno ima veliki zajednički utjecaj na korisnike, posebno kada su organizacije pod snažnim pritiskom da maksimiziraju profit usred rastućih troškova i smanjenja količina dostupnih resursa.

 Koji se izazovi u transportu mogu riješiti?

Svi aspekti transportne industrije doživjeli su ogroman gubitak prihoda i resursa u posljednjih nekoliko godina. Kako je privreda počela usporavati, javne i privatne transportne organizacije našle su se pod pritiskom da se moraju oporavljati uz manje budžete i nedostatak radne snage. To je potaknulo napore da se pronađu načini za jačanje poslovne efikasnosti. Osim toga, sigurnost je ključni zahtjev u željeznici, transportu na vodi, u zraku i na putevima. To često podrazumijeva i donošenje odluka u djeliću sekunde, što je proces koji se može unaprijediti mašinskim učenjem. Tu je i prediktivno održavanje u okviru kojeg se dijelovi zamjenjuju prije nego što se oprema i vozila pokvare. To je izuzetno korisno za same operacije, ali je često teško izvodivo zbog broja uključenih varijabli.

U svakoj od ovih situacija različite tačke podataka mogu se apsorbirati odjednom i analizirati za višestruku upotrebu. Sigurnosna infrastruktura može ponuditi temelj koji bilježi audio i video te podatke s IoT uređaja. Ove podatke sistem računarskog vida kombinira i analizira te nudi uvide koji se mogu iskoristiti za pozitivan utjecaj na sigurnost, korisničko iskustvo, operativnu efikasnost, održivost i generisanje prihoda.

Kako poboljšati sigurnost putnika, osoblja i objekata?

Značajan segment zaštite putnika i osoblja tiče se napora da se objekat i oprema fizički osiguraju. Korištenjem kamera i senzora kompjuterski vid omogućava precizniji pregled putničkog prtljaga i tereta. I određeni obrasci ponašanja i objekata se mogu pratiti. Elektronski uređaji, kao što su pametni telefoni i laptopi, posjeduju jedinstvenu MAC adresu. Aerodromi danas mogu prepoznati MAC adrese uređaja kako bi ih pratili u cijelom objektu. Kada se adrese kombiniraju s podacima sa senzora, ti se uređaji mogu automatski pratiti, a odluke donositi u realnom vremenu. Ako neovlaštena osoba uđe u zaštićenu zonu, sigurnosno osoblje odmah se upozorava da preduzme odgovarajuće mjere. Sistemi kompjuterskog vida također mogu odrediti koliko se ljudi nalazi na nekoj lokaciji ako je, naprimjer, potrebna evakuacija.

Primjeri utjecaja na korisničko iskustvo i operativnu efikasnost

Jedan od ključnih zadataka aerodroma je da ljudi prođu što brže. Kao aspekt korisničkog iskustva i operativne efikasnosti, kompjuterski vid s vještačkom inteligencijom može poboljšati upravljanje redovima na aerodromima. To se radi proaktivnom procjenom situacija u kojima na šalter za prijavu na aerodromu treba poslati dodatno osoblje za korisničku podršku ili otvoriti novu sigurnosnu liniju. Beskontaktno iskustvo putnika tu dobija na važnosti jer ima za cilj da minimizira vrijeme od ulaska u objekat do ukrcavanja, uz istovremeno unapređenje iskustva putnika tokom cijelog putovanja. Naprimjer, putnici bi se mogli automatski prijaviti po dolasku, unaprijed obaviti kontrolu kako bi brže prošli kroz osiguranje, biti upozoreni na promjenu broja izlaza, naručiti kafu u prodavnici najbližoj izlazu i ukrcati se bez problema. Ovaj scenarij je moguć kroz korelaciju podataka, pri čemu sistem kompjuterskog vida donosi odluku jeste li vi taj odgovarajući putnik.

Prediktivno održavanje

Već smo naveli važnost prediktivnog održavanja za organizacije jer znatno utječe na potrošnju goriva i troškove, kao i na smanjenje ugljičnog otiska organizacije. Kamere i tehnologija termalnog vida koriste se za vizuelnu provjeru oštećenja vozila usljed habanja. Kada su integrisane sa senzorima interneta stvari, mogu precizno identificirati i dijelove koje treba zamijeniti.

Aerodromi mogu koristiti kompjuterski vid kako bi znatno povećali efikasnost operacija na rampi i tokom okretanja aviona. Sistem prati lokaciju avionā koji su upravo sletjeli i potvrđuje da li je oprema za iskrcavanje prtljaga na svom mjestu. Radi se i automatsko obavještavanje vozila za ketering i gorivo, kao i osoblja na rampi.

Javni prijevoz također ima koristi od efikasnosti koju nudi kompjuterski vid. Kako lokalne tranzitne agencije nastoje povećati broj putnika i efikasnost potrošnje goriva, neke zajednice eksperimentiraju sa dinamičkim preusmjeravanjem autobusa kako bi smanjile slučajeve pojave praznih autobusa na određenim rutama. Neki gradovi naplaćuju naknadu kada putnička vozila uđu u centar grada. Senzori zagađenja otkrivaju povišene vrijednosti hemikalija u zraku, kao što je ugljik-monoksid. Oni, pritom, aktiviraju sistem upozorenja, što rezultira naplatom različitih naknada koje plaćaju vlasnici tih vozila. Željeznice opremaju vozove kamerama i postavljaju ih na stanice kako bi pregledale i nadgledale dijelove dok se voz kreće niz prugu. Tako se jačaju sigurnost i efikasnost te generišu prihodi.

 Utječe li kompjuterski vid na održivost u transportu?

U kontekstu transporta, održivost se uglavnom fokusira na potrošnju i pravilno upravljanje energijom i gorivom. Aerodromi, naprimjer, koriste velike količine goriva. Zato se javlja zabrinutost zbog oslobađanja potencijalno opasnih količina para i hemikalija koje bi mogle povećati zagađenje zraka ili kontaminirati podzemne vode. I odleđivanje aviona zahtijeva upotrebu hemikalija, tako da kamere i senzori mogu biti od koristi u ovom procesu na način da ga učine sigurnijim, odnosno smanje upotrebu viška hemikalija koje otječu u zemlju s asfalta ili piste. Aerodromi i željeznice se bave i kontrolom vegetacije kao sredstvom za suzbijanje požara. Tehnologija kompjuterskog vida prati potrošnju goriva, kontaminaciju zraka i tla, pa čak i visinu vegetacije oko sletnih traka i šina. Slično pametnim gradovima, aerodromi, željezničke stanice i brodovi mogu koristiti kompjuterski vid za kontrolu potrošnje energije, vode, klimatizacije i grijanja. Na osnovu toga gdje se ljudi nalaze i prepoznatih obrazaca njihovih aktivnosti, pametno osvjetljenje se može automatski kontrolirati kako bi se aktiviralo ili isključilo tokom najsvjetlijeg dijela dana ili kako bi se trajno osvijetlile druge zone iz sigurnosnih razloga.

Generisanje prihoda za transportne kompanije i javni sektor

Ovaj segment tiče se postizanja više rezultata uz manje resursa, kao i jačanja postojećih tokova prihoda. Za aerodrome to znači usmjeravanje putnika prema maloprodajnim objektima unutar aerodroma kako bi ih se potaknulo da potroše više te da bi se ubrzala cirkulacija aviona, odnosno osiguralo više letova dnevno. Jedan let može generisati desetke hiljada dolara prihoda, tako da slanje dodatnog leta po satu znatno utječe na nivo prihoda. U zavisnosti od gužve na aerodromu, dinamičko određivanje cijena može se automatski implementirati kako bi se prilagodile cijene parkiranja. Državne i lokalne vlasti također imaju koristi od toga. Vozačima na autoputevima obično je potrebna oznaka ili propusnica za ulazak na traku za vozila s visokom popunjenošću. Tehnologija kompjuterskog vida može povećati naknadu za korištenje ovih traka na osnovu trenutnog intenziteta saobraćaja.

 Utjecaj mobilnog rubnog računarstva i 5G-a na kompjuterski vid u transportu

Podaci i učenje u realnom vremenu od ključne su važnosti za uvid u situaciju na terenu, a tehnologije poput 5G-a i mobilnog rubnog računarstva omogućavaju brže vrijeme odgovora. Uzmimo, naprimjer, dio voznog parka poput javnog autobusa. Vozač se treba fokusirati na cestu i putnike. Autobus opremljen kamerama i kompaktnom hiperkonvergiranom infrastrukturom može iskoristiti kompjuterski vid za kreiranje uvida u situaciju u realnom vremenu kako za vozača tako i za osoblje tranzitnog čvorišta. Kako se vozilo približava autobuskoj stanici, sistem prati broj putnika koji ga čekaju, odnosno potencijalnih putnika s posebnim potrebama. Povećani propusni kapacitet koji nudi 5G omogućava brži prijenos ovih informacija do centralne lokacije za analizu, a njeni rezultati se šalju autobusu u skoro realnom vremenu.

Kompjuterski vid zaista transformira transportnu industriju uz pomoć automatizacije, beskontaktnih tehnologija i 5G-a. Rubno računarstvo i funkcije mašinskog učenja omogućavaju brže i kvalitetnije donošenje odluka i dobijanje uvida u situaciju na terenu. To povećava efikasnost, čini okruženje sigurnijim, smanjuje emisije ugljika, povećava zadovoljstvo kupaca i pomaže organizacijama da budu profitabilnije.

Više informacija o kompjuterskom vidu i njegovom utjecaju na industrije može se dobiti na web-stranici www.cio.com i tekstu The Future Is Computer Vision – Real-Time Situational Awareness, Better Quality and Faster Insights, kao i web-stranici kompanije Dell Technologies.

 

 

Šta trebamo znati o kamerama sa zaštitom od eksplozija

Nekoliko industrija, kao što su naftna, gasna i hemijska, trebaju nadzorne kamere otporne na eksplozije jer su uslovi u kojima snimaju prostor opasni. Mogućnost nesreća kao što je požar na naftnoj platformi na moru ili kopnu, u rafinerijama ili čak benzinskim pumpama je velika, a da biste osigurali takva mjesta, trebat će vam kamere koje su robusne i otporne na vatru

Izvor: asmag.com; mail: redakcija@asadria.com

Industrijska okruženja mogu biti sklona požarima i eksplozijama. Razlog su varnice iz električnih uređaja, uključujući i IP kamere. Ove katastrofe nanose velike štete proizvođačima, a da ne spominjemo žrtve. Prema statistici američkog Nacionalnog udruženja za zaštitu od požara, općinske vatrogasne službe u SAD-u su između 2011. i 2015. odgovorile na, u prosjeku, 37.910 požara na industrijskim ili proizvodnim objektima svake godine. Gubici od tih požara su 16 smrtnih slučajeva, 273 povrijeđena civila i 1,2 milijarde američkih dolara direktne štete. Čak i industrije poput prehrambene (skladištenje žitarica) i drvoprerađivačke, gdje proizvodi nisu lako zapaljivi, trebale bi razmotriti korištenje kamera sa zaštitom od eksplozija jer materijali koji se koriste u tim postrojenjima, u obliku prašine, mogu biti opasni.

Nekoliko velikih proizvođača nudi videonadzorne kamere otporne na vatru. Za kupce je neophodno poznavanje ključnih specifikacija i načina njihovog rada. Ovo se posebno odnosi na one regije u kojima nafta i plin igraju važnu ulogu u ekonomiji.

 Kako dolazi do eksplozija?

Eksplozije se dešavaju kada se spoje tri komponente: bilo koje gorivo, energija i oksidant. Bez jednog od ovih elemenata eksplozija se neće dogoditi. Atmosfera u kojoj se oksidant, kao što je zrak, približava zapaljivim tvarima poput plina ili isparenja smatra se eksplozivnom. Energija ili izvor zapaljenja je sve što je potrebno u takvoj atmosferi da izazove eksploziju ili požar. Ova energija se može pojaviti u obliku iskri nastalih trenjem, elektromagnetnih talasa, površinske toplote, radijacije, munje itd. Termin “opasna zona” koristi se za označavanje prostorā u kojima je rizik od eksplozije visok, a to su područja u kojima treba koristiti nadzorne kamere sa zaštitom od eksplozija. Suprotno ovome su “sigurne zone”, gdje se mogu postaviti tipične kamere za videonadzor.

Tri principa

Tri su principa osnovna za idealan rad ovih uređaja: prevencija, izdvajanje i obuzdavanje. Imajte na umu da zone ili područja ne moraju ispoštovati sve ove principe. Kao što samo ime govori, prevencijom se osigurava da toplotna i električna energija ostanu na sigurnim nivoima u svakom trenutku. Kamere sa zaštitom od eksplozija upravo se koriste s ovom namjenom. Rizik od eksplozije se smanjuje kada su električni uređaji ili površine pod naponom fizički odvojeni od potencijalno zapaljivog okruženja. Tehnike kao što su inkapsulacija ili ispitivanje pritiska su korisne da se to postigne. Kad je u pitanju sprečavanje širenja, ograničavanje utjecaja eksplozije je ključno da bi se minimizirala šteta. Svaki požar koji izbije nakon eksplozije treba biti zadržan u određenom prostoru i ne smije se dozvoliti da se širi na druga. Upotreba kućišta otpornog na eksploziju ili vatrootpornih kućišta na videonadzornim kamerama je neophodna da bi se ispoštovao ovaj princip.

 Uzroci požara

Nilfiskov blog je naveo pet glavnih uzroka požara i eksplozija u proizvodnim pogonima: zapaljiva prašina, rad u zagrijanom okruženju, zapaljive tekućine i plinovi, oprema i mašine te električna energija. Požari uzrokovani posljednjom kategorijom mogu nastati zbog jednog ili kombinacije sljedećih faktora: ožičenje koje je izloženo ili nije u skladu s propisima, naponom preopterećena utičnica, produžni kablovi, preopterećena strujna kola i statičko pražnjenje. Zato IP kamere moraju biti dobro zaštićene u industrijskim okruženjima, jer su električni uređaji koji mogu emitovati varnice, iako su zadužene da osiguraju fabričke prostore, kao i da donekle omoguće operativnu i upravljačku efikasnost fabrike. Zaštita od eksplozija omogućava im da normalno funkcionišu u potencijalno eksplozivnom okruženju, što korisnicima pruža bezbrižnost.

“Kamere zaštićene od eksplozija trebale bi biti postavljene u svakom prostoru gdje postoji opasnost od eksplozije, koja može doći iz više izvora. Okruženje u kojem se koriste ili proizvode zapaljive tekućine, plinovi i hemikalije i gdje se stvaraju znatne količine prašine ili mikročestica – svi oni nose rizik od katastrofalne eksplozije. Robusne kamere napravljene su da ublaže ovaj rizik, a da istovremeno omoguće visokokvalitetan videonadzor”, rekla je Ulrika Bretz, menadžerica marketinga proizvoda u Axis Communicationsu. Prema njenim riječima, kamere sa zaštitom od eksplozije pogodne su za industrijske pogone u različitim sektorima. “Okruženja u kojima postoji stvarni rizik od eksplozije su češća nego što mislite: od sektora nafte i plina do poljoprivrede i proizvodnje hrane, od industrijskih hemikalija do prerade drveta. Opasna okruženja u kojima postoji opasnost od zapaljenja zapaljivih tečnosti, gasova i prašine su ona u kojima treba instalirati kamere zaštićene od eksplozije”, rekla je Bretz.

Standardi i certifikacija

Procesi testiranja i certifikacije pomažu kupcima da donesu bolje odluke prilikom kupovine. U većini razvijenih ekonomija električni uređaji za upotrebu u opasnim okruženjima i njihovi instalateri trebali bi zadovoljiti stroge zahtjeve. U različitim zemljama koriste se različiti certifikati. Sjedinjene Američke Države koriste sistem klasa/divizija opisan u Nacionalnom električnom kodeksu (NEC), član 500, za klasifikaciju električnih uređaja otpornih na eksploziju. U Kanadi se, pak, koristi Kanadski električni kodeks (CEC), odjeljak 18. U drugim dijelovima svijeta sistem zona opisan u IEC 60079 skupu standarda za IECEx certifikaciju uglavnom prate neke varijacije specifične za određenu zemlju. Specifična oznaka označava da li je proizvod prošao certifikacijske testove. U SAD-u ovi uređaji trebaju imati naljepnicu s nazivom proizvođača, izdavaoca certifikata i brojem datoteke te oznaku prema NEC 500-506. Evropa obavezuje CE oznaku i kodni broj agencije koja nadzire kvalitet proizvođača. Tu je i ATEX Ex simbol, zajedno sa grupom, kategorijom i, ako je oprema Grupe II, da li se oznaka odnosi na gasove (G) ili prašinu (D). Markiranje također treba prikazati vrstu zaštite, temperaturnu kategoriju, grupu uređaja i nivo zaštite opreme.

 Naglasak na kućištu

Šta takve kamere štiti od eksplozija? Odgovor leži u njihovom kućištu. “Industrijski naziv za kamere otporne na eksplozije je ʻEx dʼ, gdje kućište uređaja pruža zaštitu. Kućište je namijenjeno za teške uslove rada, obično je od nehrđajućeg čelika ili aluminija i ima certifikat da štiti od bilo kakve varnice iz kamere koja bi mogla biti izvor zapaljenja”, rekla je Bretz. Kako smo naveli, niz je certifikata koji dokazuju da je kućište zaštićeno. Takve kamere certificirane su širom svijeta prema važećim standardima koje je potrebno poznavati: NEC (SAD), CEC (Kanada), IECEx (međunarodni), ATEX (EU), EAC Ex (Euroazijska carinska unija), PESO (Indija), INMETRO (Brazil), CNEx (Kina), KCC (Južna Koreja) i IA (Južna Afrika), pokrivajući klasu I/II/III, divizije 1 i 2, zone 1, 2, 21 i 22, grupe IIC i IIIC.

 Šta je potrebno za instalaciju?

Posebnu pažnju zahtijeva i ugradnja kamera zaštićenih od eksplozija. Prije svega, treba ih instalirati certificirani tehničar, jer se postavljaju u opasnom području, a o primjeni ovisi gdje će se ugraditi. Pokretna PTZ kamera se obično postavlja na višem nivou kako bi nadgledala veće područje, dok se fiksne postavljaju bliže prostoru od interesa. Alternativa instaliranju fiksne kamere s visokim faktorom zumiranja na većoj udaljenosti je postavljanje kamere visoke rezolucije bliže posmatranom području, gdje bi se dobio i isti nivo detalja, ali i bolji pregled područja.

 Analitičke funkcije

Kamere zaštićene od eksplozija mogu uključivati iste analitičke funkcije kao i tipične IP kamere. Budući da se ove kamere koriste u industrijskim okruženjima, analitika koja detektuje dim i plamen može biti od pomoći, ali ne bi trebala biti jedino sredstvo detekcije. “Iako je analiza detekcije plamena i dima očito korisna u okruženjima gdje postoji rizik od pojave eksplozije, važno je navesti i da analitika nadzornih kamera za ova područja ne bi trebala zamijeniti druge senzore za detekciju plamena i dima. Također, analitika koja podržava pozitivne zdravstvene i sigurnosne prakse, kao što je nošenje odgovarajuće lične zaštitne opreme i analitika koja aktivira upozorenja ako ljudi uđu u zabranjena područja, može podržati zaštitu i sigurnost u opasnim područjima”, rekao je Bretz.

 

Vodeće sigurnosne kompanije na putujućem sajmu kroz Francusku

Kompanije Cathexis EU, Secure Logiq, ZKTeco, Toshibu i Camect održat će seriju sajamskih prezentacija širom Francuske u periodu od 23. maja do 6. juna 2022.

Tim koji predvode Dominique Debusschere (Catexis EU), Ivan Sval (Secure Logiq), Jessica Perret (ZKTeco) i Pierre Andrieux (Toshiba) posjetit će distributere i integratore i predstaviti im prednosti korištenja sveobuhvatnog VMS rješenja. Prateće prezentacije uključivat će predstavljanje sistema za upravljanje videom (VMS) koji nudi CathexisVision, sistema kontrole pristupa kompanije ZKTeco, serverskog hardvera iz Secure Logiqa, Toshibinih hard diskova, kao i Camectovih kamera.

Tehničku podršku realizaciji ove putujuće manifestacije pružit će napredno vozilo Niesmann+Bischoff iSmove koje je opremljeno za prezentaciju integriranog rješenja u realnom vremenu u svim vremenskim uvjetima.

Uloga zvuka u savremenoj sigurnosti

Sluh je ključ svega što radimo kao ljudi. Stvari često čujemo i prije nego što ih vidimo, npr. kod pucnjave, jakih glasova ili zvukova lomljenja stakla. Takvi zvukovi u nama pokreću reakciju koja nas tjera da djelujemo, bilo da posegnemo za metlom ili pozovemo hitnu službu

Priredio: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

Zvuk je osnova za početni odgovor na incident. U štićenom okruženju zvuk koji prati video osoblju daje mnogo više informacija i nudi bolji uvid u situaciju na terenu. Zamislite čuvara koji nadgleda nadzorne kamere. Ono što on vidi možda i ne odgovara stanju na terenu. Naprimjer, gledanje snimka na kojem neko trči je tek dio informacije. No, ako osoba vrišti od straha dok trči, sigurnosno osoblje će znati kako najbolje odgovoriti na tu situaciju. Zvuk je i multiplikator efikasnosti kada je integrisan u sigurnosni sistem jer može podići sigurnost, zaštitu i poslovne operacije na viši nivo. To se odnosi i na smirivanje rizičnih situacija prije nego što postanu incidenti.

Dobar zvuk daleko se čuje

Usvajanje zvučnih i inteligentnih komunikacija za sigurnosne aplikacije je u porastu. Društvene i tehnološke promjene i napredak doprinose sve dinamičnijem rastu. U izvještaju kompanije Juniper Research procjenjuje se da će prodaja pametnih audiouređaja premašiti vrijednost od deset milijardi dolara tokom 2022. godine. Amazonov Alexa i Appleova Siri, dva najčešća glasovna pomoćnika, pridružili su se mnoštvu potrošačkih elektronskih uređaja i kućanskih aparata u mnogim domovima. U segmentu sigurnosti potražnju podstiču nove mogućnosti audiotehnologije, uključujući poboljšanu analitiku zvuka. Izvještaj o stanju industrije za 2020. koji je objavio magazin Security Business pokazao je da je 18% sistem-integratora dodalo detekciju zvuka svom paketu sigurnosnih rješenja. U kombinaciji sa sve izraženijom svijesti o značaju audiodetekcije kod krajnjih korisnika, ovaj segment je spreman za veliki rast u godinama pred nama.

Iskustva autokuća u kontroli oštećenja i krađa vozila samo su jedan od primjera zašto krajnji korisnici sve češće dodaju zvučne funkcije u svoje sigurnosne sisteme. Više od 700.000 vozila ukrade se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine, a četiri od deset ovih krađa dese se u prodajnim salonima. Iako mnoga zastupništva koriste videonadzorne kamere, jednostavno dodavanje detekcije zvuka može donijeti značajne prednosti, što pokazuju iskustva menadžera salona. Oni su kombinirali mikrofone i zvučnike s kamerama, a integracija audio i videozapisa pomogla im je da smanje prateće incidente i za 90%.

Kraće vrijeme odgovora

Skraćivanje vremena odgovora može spriječiti situacije u kojima se svađa pretvara u fizički obračun. Tu je i prilika za blagovremenu intervenciju prije nego što dođe do većih fizičkih ili psihičkih povreda ili gubitka života. Jedna škola je uspjela skratiti vrijeme reagiranja na tuče među učenicima sa tri na dvije minute. I dalje je u pitanju interval u kojem može nastati velika šteta po zdravlje i imovinu. Mikrofoni bilježe galamu i viku, analitika otkriva agresivno ponašanje i šalje upozorenje redarima unutar objekta koji sada mogu reagirati u realnom vremenu.

Vrijeme odgovora se također može skratiti za udaljena područja ako audio i sistemi upozorenja koriste softver na mobilnom telefonu. Mogućnost povezivanja putem mobilnog telefona s audiosoftverom dodatno rasterećuje sigurnosne timove u pogledu oslanjanja na dvosmjerni radio, telefone ili mikrofone u komandnom centru, sigurnosnoj stanici ili u vozilu.

Integracija više sistema

Poboljšani uvid u stanje na terenu dovodi do adekvatnijih i proporcionalnijih odgovora na incidente. To znači da osoblje dobija više informacija na lakši način, što pomaže u donošenju boljih odluka o odgovoru na novonastale situacije. Zvuk podiže kvalitet ovih uvida, što dovodi do adekvatnijeg odgovora i, u konačnici, boljih rezultata. Odličan primjer je integracija zvuka s protivprovalom, čime se omogućava osoblju da zvuk sa scene prati uživo. Uz pomoć detaljnijih kritičnih informacija, sigurnosno osoblje može lako utvrditi da li je neki događaj stvarna prijetnja i obavijestiti nadležne službe o potrebi izlaska na teren.

Integracija kamere s mikrofonom osoblju nudi i pristup većoj količini detalja o osumnjičenom ili sceni, uključujući jezik kojim se govori, izgovorena imena ili data naređenja. Ove dodatne informacije se mogu pokazati ključnim za one koji prvi reagiraju u procjeni namjera i nivoa prijetnje osumnjičenih. Uz kombinaciju zvučnika s mikrofonom i kamera sigurnosni timovi mogu voditi dvosmjerni razgovor kako bi potencijalno smanjili ozbiljnost situacije ili barem stavili do znanja napadačima da će doći do odgovora sigurnosnog tima. Štaviše, kada čujete neočekivani glas iz zvučnika, ljudski refleks je da pokušate ustanoviti odakle on dolazi. Ako je tu prisutna i kamera, ona može vizuelno uočiti o kome je riječ. To operateru daje dodatni uvid u situaciju i olakšava pripremu odgovora, postavljanje pitanja ili slanje pomoći.

Operativna efikasnost i optimizacija poslovanja

Dodavanjem audiorješenja sigurnosnom sistemu možete povećati operativnu efikasnost. To se postiže eliminacijom manuelno obavljanih procesa i pojednostavljivanjem potreba za izvještavanjem. Davanje odgovora na pitanja kada, gdje i zašto sada je jednostavnije jer integrisani sistem nudi uvid u detaljnu evidenciju sa svim potrebnim informacijama koje se odnose na ova pitanja. Tačnije, osoblje više ne mora tražiti odgovore od različitih ljudi i sistema.

Iz perspektive poslovne optimizacije, audiosistem je proaktivno, a ne reaktivno rješenje. Uz integraciju s nadzornim kamerama i sistemima kontrole pristupa, zvuk korisniku pruža sveobuhvatnije i inteligentnije informacije. Komunikacija između ovih komponenti nudi detaljan uvid u rizike povezane s potencijalnim narušavanjem sigurnosti. Kako audiosistemi objedinjuju više podataka, oni nude dragocjenu statistiku, veću odgovornost i jačaju sposobnost intervencije i prevencije. Kao ilustraciju načina na koji zvuk može optimizirati poslovne rezultate navedimo dva primjera iz stvarnog svijeta. U prvom slučaju integrisani interfoni na ulazima eliminiraju potrebu za namjenskim osobljem za posjetioce. To omogućava centralnom sigurnosnom timu da upravlja ulaskom posjetilaca uz znatno smanjenu radnu snagu.

U drugom scenariju, operater jedne od najvećih parking-garaža u SAD-u dodao je mikroprekidač sa zvučnom vezom iza svog aparata za gašenje požara. Sistem je, prema propisima, bio obavezan za instalaciju u garaži. Kada bi se aparat za gašenje požara skinuo sa zida, automatski bi se otvarao audiokanal do sigurnosnog operativnog centra. Sigurnosno osoblje je preko njega u mogućnosti da savjetuje osobu koja je skinula aparat i pozove vatrogasnu službu ako za tim postoji potreba. Vlasnik garaže zabilježio je smanjenje broja slučajeva požara, čak i ako korisnici nisu znali kako koristiti aparat za gašenje požara. To je, u konačnici, znatno smanjilo i troškove osiguranja prostora.

 Smanjenje broja lažnih alarma

Zvuk i inteligentne komunikacije olakšavaju provjeru alarma u realnom vremenu. Primjeri iz stvarnog života uključuju situacije u kojima možete čuti nekoga ko će vam reći da je slučajno pritisnuo dugme za aktiviranje alarma ili mjaukanje mačke koja aktivira detektor pokreta. Provjera alarma omogućava znatne uštede u pogledu smanjenja kazni i minimiziranja nepotrebnih odgovora. Prema američkom Ministarstvu pravde, više od 90% hitnih alarma je, zapravo, nepotrebno iz različitih razloga i to predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnosti policije i javnoj sigurnosti. Lažni alarmi predstavljaju dodatnu opasnost jer događaji ovog tipa koji se ponavljaju mogu dovesti do opuštanja sigurnosnog osoblja i organa reda.

 Povrat uloženog

Brojni su primjeri povećanja efikasnosti, u rasponu od vremena odgovora zaštitarskog osoblja do zaštite autosalona. Međutim, danas se mnoga sigurnosna rješenja prepoznaju po vrijednosti koju mogu ponuditi izvan tipične sigurnosne primjene. Jedan od primjera su zdravstvene ustanove u kojima audiorješenja analiziraju tonove alarma medicinskih uređaja i šalju upozorenja medicinskom osoblju ako nešto nije uredu. Time se štede vrijeme i novac i čuvaju životi. Naprimjer, alarmi za napuštanje bolničkog kreveta se aktiviraju ako pacijent kod kojeg postoji povećan rizik od pada pokuša napustiti krevet. Medicinska sestra koja reagira na ovakvo upozorenje ne samo da može spasiti pacijenta od povreda već i poštedjeti ustanovu od plaćanja novčane odštete. U naftnoj industriji audiorješenja se koriste za nove primjene kako bi se slala upozorenja, a inžinjerskim timovima pomoglo da prepoznaju mašine kojima je potrebno servisiranje. Time se izbjegava višemilionska šteta na temelju troškova neočekivanih popravki i zastoja u proizvodnim pogonima. Na kraju, i površna analiza isplativosti dodavanja audio i inteligentnih komunikacija u sigurnosni sistem ukazuje na značajan potencijal za optimizaciju poslovanja i ostvarivanje ušteda.

Daljinska komunikacija

Integracija audio i videozapisa potvrđuje svoju vrijednost i važnost u širokom spektru aplikacija, a posebno u segmentu daljinske komunikacije. Mnogi moderni sistemi za upravljanje videom (VMS) imaju ugrađenu analitiku koja pruža informacije o lokacijama koje su udaljene od sigurnosnog operativnog centra. Naprimjer, upadi u unaprijed definirane perimetre na udaljenim lokacijama mogu aktivirati sisteme upozoravanja unutar VMS-a. Ipak, bez komponente zvuka sposobnost rješavanja novonastale situacije uveliko zavisi od izlaska na teren. Iako ovakav odgovor može biti potreban, vrijeme koje je osoblju potrebno da stigne na lice mjesta smanjuje mogućnost smirivanja ili sprečavanja opasne situacije. S integrisanim sistemom, nakon što kamera opazi kretanje na udaljenoj lokaciji, VMS može instruirati audiosistem da pusti unaprijed pohranjeno upozorenje i obavijesti prijestupnika da je područje pod nadzorom i da su nadležni organi obaviješteni o incidentu.

 Masovno obavještavanje

Vrijednost integrisanog zvučno-komunikacijskog sistema dokazuje se u različitim primjenama. Masovne komunikacije i sposobnost da se intervenira na daljinu u slučaju izbijanja incidenta pokazatelj su efikasnosti i važnosti takvih funkcija.

U slučaju pojave napadača s vatrenim oružjem u objektu, glasovno upozorenje služi istoj svrsi kao u primjeru s udaljenom lokacijom, uz jednu bitnu razliku. U ovom slučaju se upozoravaju i osobe koje su izložene opasnosti da se sklone, a moguće je

i komuniciranje s napadačem i traženjem od njega da se povuče. Zamislite da nemate opciju da pošaljete policiju na lice mjesta. Slijedi rizičan i direktan sukob, koji može dovesti do neželjenih posljedica. Uz zvučnu potvrdu situacije na terenu, hitne službe koje idu na mjesto događaja bit će bolje pripremljene da se nose sa situacijom i poduzmu mjere predostrožnosti, ako je potrebno.

 Rubna analitika i cloud

Analitika na rubu sistema nudi mnoge prednosti povezane s integracijom audio i videozapisa. S procesorskom snagom kamera i interfona te rastom broja samostalnih audiouređaja ovi sistemi pretvorili su se u prave uređaje za detekciju. Tačnije, oni danas više nisu obični senzori koji prikupljaju podatke kao budući dokazni materijal. Dok većina analitike danas teži pomjeranju ka rubu mreže, opcije bazirane na serveru (lokalni i serveri u oblaku) su također dostupne, kao i hibridni pristupi koji koriste softver i rubnu obradu.

 Dvosmjerna komunikacija

Iako su sirene i stroboskopska svjetla efikasni uređaji za upozoravanje veće grupe ljudi na javnim mjestima o vanrednim okolnostima, oni im ne mogu dati konkretna uputstva šta da rade, kuda da idu i koliko im je blizu neka opasnost. Bilo da je riječ o vremenskim promjenama, požaru ili napadu vatrenim oružjem, audiosistemi omogućavaju slanje specifičnih instrukcija dok se sam događaj odvija, što može spasiti brojne živote. U upotrebi su sistemi dvosmjerne komunikacije, kao što su interfoni, mikrofoni na zvučniku, razglasni sistemi, telefoni za hitne slučajeve te vanjski sistemi za praćenje razgovora. Oni pomažu i u podizanju nivoa opće odgovornosti. Za dodatni nivo sigurnosti, interfon s integrisanom kontrolom pristupa može ponuditi sekundarnu verifikaciju posjetilaca objekta.

 Komandni i sigurnosno-operativni centar

Mnoga velika preduzeća upravljaju sigurnosnim operativnim centrima, a dodavanje zvučnih i inteligentnih komunikacijskih sistema tim centrima ne samo da jača njihovu efikasnost već nudi i niz drugih prednosti, uključujući i trenutni uvid u situaciju na terenu. Svi smo vidjeli kako izgledaju kontrolne sobe ovog tipa. Ipak, ono što se tamo ne vidi je realan rizik da jedan ovakav centar u određenom trenutku postane preopterećen, posebno kada mora pratiti 20 do 30 signala nadzornih kamera istovremeno.

 Audiotehnologija i njene primjene

Integracija je ključna, a analitika je ljepilo koje sve povezuje. Poslovni procesi koji se odnose na rizik, otpornost na napade i sigurnost bit će u potpunosti optimizirani kada osnovni sistemi kao što su kontrola pristupa, videonadzor, zvuk i protivprovala budu integrisani i interoperabilni. Inteligentno osluškivanje situacije pomaže sigurnosnom osoblju i policiji da definira koji su akustični događaji relevantni i koji od njih zahtijevaju odgovor u odnosu na one koji su proizvod smetnji ili standardnih procesa. Analitika funkcionira na isti način na koji ljudsko uho obrađuje zvuk. Kada u sistem dođe zvučni signal, softver za detekciju zvuka analizira šum na osnovu naprednih algoritama i utvrđuje da li se on podudara sa zvučnim obrascima iz prethodno klasificiranih izvora.

 Zvučnici

Zvučnici se mogu koristiti na različite načine kako za sigurnost tako i za optimizaciju poslovanja. Kod primarne namjene, sigurnosno osoblje može upozoriti napadača da je pod nadzorom i da je policija na putu. Organi reda također mogu koristiti povezane zvučnike kako bi slali upozorenja ljudima u velikim grupama u zatvorenom ili na otvorenom. To se odnosi na potencijalno opasne situacije ili slanje poruka s uputstvima o tome šta trebaju raditi ili kuda ići. Zato je važno razmotriti da li bi mikrofon-zvučnik bolje služio prepoznatim sigurnosnim potrebama u drugim situacijama u kojima dvosmjerna komunikacija može igrati ključnu ulogu. Kao primjer mogu poslužiti peroni željezničkih stanica na kojima bi se dodatna sigurnost putnika mogla postići vizuelnim i zvučnim praćenjem stanja na terenu. Iz perspektive optimizacije poslovanja, zvučnici se mogu koristiti i za puštanje muzike, emitovanje reklamnih najava u prodavnicama ili podsjećanje kupaca u maloprodajnim objektima da održavaju socijalnu distancu ili nose maske.

Mikrofoni

Danas većina videonadzornih kamera uključuje mikrofone. U nekim slučajevima vanjski mikrofoni mogu biti poželjniji. Kao i kod zvučnika, ambijentalni faktori će utjecati na izbor mikrofona, npr. je li u pitanju unutrašnji ili vanjski prostor, radi li se o velikoj površini ili manjem prostoru, kakvi su akustički faktori kao što su prekrivene površine ili prisustvo betona. Odabir adekvatnog mikrofona omogućit će jasniji prijenos zvuka i osigurati da do osoblja dođu zvukovi koji su im najkorisniji.

 Telefoni za hitne slučajeve

Telefoni za hitne slučajeve u zonama kao što su garaže i parkirališta danas su često integrisani sa sigurnosnim kamerama. To znači da ako ugrožena osoba aktivira taster za poziv, telefon automatski bira određeni broj, a kamere počinju snimati. Istovremeno, poziv se snima u realnom vremenu, a aktivira se i stroboskopsko svjetlo. Osoblje koje prati rad kamera upozorava se putem sistema za upravljanje videom i može čuti i vidjeti šta se tačno dešava i odrediti najbrži i najprikladniji odgovor.

 Detekcija pucnja

Detekcija pucnjave je alfa i omega javne sigurnosti. Prema Izvještaju o stanju industrije za 2020. godinu, 28% ispitanika navelo je da je zainteresovano za dodavanje ili da već koristi funkcije detekcije pucnja u svojim sistemima. Kao sistem ranog upozorenja, otkrivanje pucnjave ima potencijal da smiri opasne situacije, dajući osoblju mogućnost da što brže prikupi što više informacija. Te informacije uključuju i one o mjestu na kojem je otkriven pucanj, što dodatno skraćuje vrijeme intervencije. Kako ova tehnologija napreduje, triangulacija se sve češće koristi da bi se preciznije odredila lokacija na kojoj je pucano.

 Primjene zvuka izvan sfere sigurnosti

Kako je zvuk svestran, njegovo korištenje u kontekstima izvan sigurnosti može donijeti ogromne prednosti u raznim okruženjima, posebno u zdravstvenim ustanovama. Ako koristite sveobuhvatno sigurnosno rješenje koje podržava zvuk, vrijedi razmotriti kako on može poboljšati bolničke operacije, posebno u vrijeme COVID-a. Danas bolnice koriste dvosmjernu komunikaciju kako bi skratile vrijeme potrebno za ličnu interakciju s pacijentima koji su oboljeli od zarazne bolesti. Osim zaštite radnika na prvoj liniji, time je smanjena i potreba za ličnom zaštitnom opremom. Koristeći audiouređaje, medicinsko osoblje također može daljinski nadzirati pacijente, kao i uređaje koji prate pacijente. I ovdje je audioanalitika napredovala do tačke da kompanije sada mogu “obučiti” analitiku za prepoznavanje alarma s medicinskih uređaja i zvukova pacijenata koji kašlju ili su pod stresom. Slanje upozorenja može skrenuti pažnju medicinskog osoblja na činjenicu da je kabl ventilatora isključen ili da pacijent kod kojeg postoji rizik od pada izlazi iz bolničkog kreveta ili ima napad kašlja.

Primjene audiouređaja izvan oblasti sigurnosti danas obuhvataju i korištenje zvučnika za upozoravanje stanara u zgradama ili kampusa na približavanje oluje ili tornada, uz davanje uputa o tome kada i gdje se mogu skloniti. Još jedna potencijalno spasonosna primjena je korištenje telefona za hitne slučajeve u slučaju korištenja defibrilatora gdje se automatski aktivira mikroprekidač koji pokreće audiovezu s centrom za sigurnosni nadzor. Ovo je posebno korisno u velikim poslovnim ili obrazovnim kampusima u kojima se mogu javiti slučajevi srčanog ili moždanog udara. U maloprodajnim okruženjima zvuk se može koristiti za skraćenje vremena čekanja pri naplati ili slanje poruka kupcima u određenim zonama. Naprimjer, trgovci mogu slati zvučne poruke na ulazima, podsjetiti kupce na obavezno nošenje maski, obavijestiti ih o akcijskim ponudama ili ih podsjećati da drže distancu. Isto tako, kombinovanje audio i videozapisa pomaže u smanjenju broja krađa u prodavnicama i sukoba sa sigurnosnim osobljem.

Budućnost audio i inteligentnih komunikacija

Budućnost ovih sistema tek je počela, mada smo u nekim slučajevima već duboko zagazili u nju. Primjer je integracija zvuka s mobilnim uređajima. Danas se zaštitar pomoću telefona može lako povezati sa zvučnicima na parkingu (ako ima Wi-Fi pristup) i poslati poruku uljezima na brži i sigurniji način nego da odmah ide na lice mjesta. Tehnološki napredak će olakšati rast i donijeti nove primjene kao što je mogućnost kreiranja virtuelnih službenika sigurnosti kojima su potrebne i oči i uši da bi bili efikasni, a dodavanje zvuka videu takav scenarij čini znatno realnijim. Pomoću zvuka možete komunicirati sa posjetiocem koji je ušao na pogrešan ulaz i usmjeriti ga na ispravnu lokaciju bez potrebe da šaljete čuvara na lice mjesta.

Tu je i primjena audiostanica koje mogu zamijeniti čitače kartica tako što će analizirati glas za provjeru identiteta. Budućnost donosi i mogućnost glasovne aktivacije sigurnosnih sistema tako da, umjesto pritiska na taster, zaposlenici mogu izgovoriti komandu za slanje hitne poruke ili daljinsko otvaranje vrata. I analitika se razvija u smjeru prepoznavanja šireg spektra zvukova i događaja, čime se omogućava slanje poruka koje su prilagođene pojedinačnim situacijama. Bilo kako bilo, budućnost sigurnosti leži u zvuku čiji će eho odjekivati industrijom u godinama pred nama.

 

Metaverzum: virtuelna ili nepostojeća sigurnost?

Voljeli ga, ne voljeli, Facebookovo prekrštavanje u brend Meta ojačalo je globalni interes za metaverzum. Preko noći, eksplodirale su pretrage za ključnim informacijama o dolazećem globalnom cyber svijetu u koji će korisnici voljno preseliti barem dio svoje dnevne egzistencije

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanije kao što su Microsoft, Nvidia, Ralph Lauren i drugi već pripremaju resurse za izgradnju infrastrukture za budući metaverzum. Kako je sigurnost jedan od standarda kod odabira za svako preseljenje, pa i ono digitalno, korisnici se s pravom pitaju je li ovaj neuhvatljivi digitalni svijet siguran za boravak?

Društveni i tehnički inžinjering

Bez obzira na manjak direktne provjerivosti tvrdnji da će metaverzum imati jednake sigurnosne mehanizme kao i fizički svijet koji emulira ili mijenja, lako je uvidjeti da će njegova sigurnost biti onolika kolika je i kod komponenti koje ga tvore. Metaverzum će sigurno koristiti tehnologije kao što su proširena stvarnost (AR), virtuelna stvarnost (VR), internet stvari (IoT) i kriptovalute. Ove tehnologije obećavaju da će integrisati i uskladiti fizički s digitalnim svjetovima, ali i otvoriti kanale za cyber kriminalce koji će ciljati kompanije i pojedince u metaverzumu.

Hakeri, dakle, već sada idu dva koraka ispred dizajnera sigurnosti metaverzuma jer dobro poznaju sve ranjivosti AR-a, VR-a, interneta stvari i digitalnih valuta. Organizacije koje se bave metaverzumom morat će zato uvesti dodatne funkcije za procjenu rizika za infrastrukturu i povezane uređaje koji ga drže u životu. Kako kriminalci primjenjuju sve sofisticiranije phishing i srodne kampanje kako bi pristupili osjetljivim ličnim podacima i mrežama, menadžeri sigurnosti očekuju da će oni svoja iskustva lako ugraditi u osmišljavanje novih tehnika društvenog i tehnološkog inžinjeringa kako bi poboljšali svoje šanse za uspjeh u metaverzumu.

Prepoznavanje rizika

Metaverzum se, za sada, suočava s dva osnovna skupa sigurnosnih problema. Jedan čine poznati izazovi s kojima se sigurnosni menadžeri suočavaju decenijama i tiču se rupa u tehnologijama koje su uključene u rad metaverzuma. Drugi set prijetnji tiče se onih specifičnih za metaverzum i povezanih s korištenjem kriptovaluta, kreiranjem lažnih identiteta i pokušajem prevara. Iako tu već postoji dovoljno iskustva u borbi protiv ovih pojava, očekuje se značajni porast korištenja kriptovaluta, gdje bi svaki virtuelni dućan unutar metaverzuma mogao kreirati i koristiti vlastito platežno sredstvo. Iduća sigurnosna rupa tiče se korištenja NFT-ova (non-fungible token), odnosno nezamjenjivih tokena u metaverzumu. U pitanju je kriptografski zaštićena digitalna imovina koja doživljava pravu eksploziju popularnosti i bez metaverzuma. Očekuje se da će korisnicima metaverzuma prevaranti moći lako prodavati NFT-ove, a zatim nestajati sa zaradom ili vještački napuhivati vrijednost tokena, a onda “zaboraviti” da isplate dividende. Pri tome, vrijednost NFT-a se vještački podiže tako što ih se inicijalno povezuje s osobama koje odranije posjeduju veće količine etabliranih kriptovaluta poput bitcoina. Procjene se baziraju na opipljivim statistikama prema kojima su tzv. prevare s povlačenjem tepiha ispod nogu samo u prvoj polovini 2021. oštetile korisnike u sektoru decentraliziranih finansija za 361 milion američkih dolara. Isto važi i za phishing napade usmjerene na adrese digitalnih novčanika za kriptovalute.

Istovremeno, jedan te isti NFT može se kreirati na više lanaca u isto vrijeme, što će kod korisnika dovesti do lažne percepcije vrijednosti i unikatnosti vlastitih tokena. Prevaranti obično ciljaju na osobe koje na društvenim medijima traže tehničku pomoć, kao posebno ranjiva skupina bez dovoljno znanja o novim tehnologijama. Njima će, naprimjer, biti lako prodati NFT sliku ili avatar koji je zaštićeno intelektualno vlasništvo, a ne umjetnički unikat. Ovu izloženost rizicima samo pojačava činjenica da sigurnost u metaverzumu nije dovoljno regulatorno pokrivena. U kompaniji Cisco, naprimjer, navode da u virtuelnom svijetu možete izgubiti i milion dolara bez ikakvih pravnih posljedica i načina za odštetu. Sve podsjeća na zlatnu groznicu iz 19. stoljeća jer se uz masovnu medijski promoviranu histeriju oko metaverzuma i NFT-ova kod ljudi stvara dojam da će propustiti voz ako ne uskoče na njega i ne ulože što prije moguće.

Ostavite privatnost na rampi metaverzuma?

Šta je sa privatnošću u metaverzumu? Istina, još nije poznato koliko informacija će metaverzum prikupljati od vas nakon što stavite VR komplet na glavu. No, već je sada jasno da će olakšati posao cyber kriminalcima koje zanima krađa informacija i iskorištavanje znatiželjnih korisnika s trajnom željom da isprobaju nešto novo. Prekomjerno prikupljanje podataka jedan je od rizika povezanih sa samim funkcioniranjem metaverzuma. Osim prikupljanja podataka kao što su e-mail adresa i broj telefona, kompanije u metaverzumu će moći prikupljati podatke i o vašem govoru tijela, biometrijskim informacijama i društvenom ponašanju. Sve navedeno će se, u teoriji, izvoditi voljno, no problem su prikrivene prakse kojima će se ovi podaci prikupljati bez odobrenja korisnika.

Dodatni izazov za privatnost je i kontinuirani nadzor korisnika metaverzuma. Za boravak u metaverzumu će vam biti potrebni novi uređaji kao što su VR komplet, kamere, senzori i mikrofoni. Ovi uređaji mogu prikupljati i pohranjivati ​podatke i bez vašeg znanja. Budući da je metaverzum novi koncept, zakoni koji regulišu podatke koje ovi uređaji smiju prikupljati još nisu u potpunosti razrađeni. Metaverzumu je za pravilan rad potrebno više mrežnih krajnjih tačaka. Svaki uređaj u vašem domu koji se povezuje na internet će za potrebe metaverzuma morati otvarati nova vrata za potencijalne cyber napade. Kako će ovo podrazumijevati korištenje dodatnih uređaja i senzora, korisnici će postati još ranjiviji na incidente kao što je krađa privatnih i osjetljivih podataka.

 Avatar nesigurnosti?

Sve navedeno dodatno će otežati temeljna tačka diferencijacije između metaverzuma i stvarnog svijeta – njegova potpuna virtuelnost. Naprimjer, upotreba digitalnih avatara će sigurno otežati proces autentifikacije korisnika, posebno u kontekstu obavljanja svakodnevnih aktivnosti u metaverzumu, poput kupovine. Razlikovanje između stvarnih kupaca i prevaranta, krađa identiteta i postupanje u slučaju da neki avatar uznemirava drugi – sve to su sigurnosna pitanja o kojima će morati razmišljati i korisnici i neimari budućeg virtuelnog univerzuma.

 

Potrebna nova zakonska regulativa

Nakon dvije godine odgode, 10. marta u sarajevskom hotelu Hills održano je godišnje okupljanje Komore agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine. Pred pedesetak okupljenih razgovarano je o stanju fizičke i tehničke zaštite u Bosni i Hercegovini i predložene su smjernice za buduće uređenje ove industrije

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Konferenciji “Stanje privatne zaštite ljudi i imovine u FBiH – Izazovi (između zahtjeva zakona i mogućnosti trzišta)” prisustvovali su predstavnici bosanskohercegovačkih zaštitarskih agencija, unutrašnjih sluzbi zaštite, kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova te Federalnog MUP-a i Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, koji su, uz naš magazin a&s Adria, bili partneri i suorganizatori ovog godišnjeg okupljanja.

Policija partner agencijama

Događaj je otvorio Enes Bezdrob, savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova, koji je kazao da je privatna zaštita u relativno kratkom periodu doživjela procvat i izrasla u respektabilnu djelatnost, ali da važeći zakoni u nekim aspektima predstavljaju otežavajuću okolnost. Prednost je u tome što ova industrija u Federaciji BiH ima komoru, koja okuplja većinu učesnika na tržištu, te da bez nje nijedan zakonski propis niti može niti hoće biti donesen. “Ja se nadam da će to ići još mnogo bolje. Aktuelni politički i ekonomski momenat dovoljan je pokazatelj koliko je bitno da privatna sigurnost izraste u još respektabilniju djelatnost. Zato mi je drago da ovdje čujemo ideje i misli ljudi koji su odgovorni za ove poslove. Nadam se da ćemo izvući zaključke i nova pravila koja će prtiti bolji put kako bi agencije i državni organi bili zadovoljniji svojim radom”, rekao je Bezdrob.

Zadovoljan okupljanjem bio je i drugi predstavnik FMUP-a glavni inspektor Dino Šećerović, koji je kratko obraćanje iskoristio da naglasi važnu činjenicu – da učesnici na tržištu fizičke i tehničke zaštite u policiji imaju isključivo partnera s kojim se mogu i trebaju nadopunjavati i graditi sigurnije društvo. “Agencije su naš suštinski partner u sigurnosti i zato vam želimo dati punu podršku i zajedno s vama artikulisati probleme i pronalaziti rješenja”, rekao je Šećerović te dodao kako je federalni ministar policije formirao koordinacijski tim kao stalno tijelo koje će raditi na sistemskom rješavanju problema.

Bez ozbiljnih propusta za dvadeset godina

Na temu historijskog razvoja i značaja privatne zaštite govorio je Armin Kržalić, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnosne studije. Iako historija ove industrije seže još do starog Egipta, Grčke, Rima i Bizantije, problem je uvijek bio, a i danas je, razabrati gdje je granica između privatnog i državnog. Prvo osiguravanje komercijalnih kompanija zabilježeno je u Americi 50-ih godina 19. stoljeća, kada su Pinkertonove agencije osiguravale željeznice, a zatim i niz fabrika. Veliki skok u potražnji za uslugama privatne zaštite uslijedio je nakon velikih svjetskih i hladnog rata te napada na američko tlo 2001. godine. Vlade su se kapacitetom sve teže nosile sa zaštitom privatnih lica i kompanija i zato su sve veći dio kolača davale privatnim sigurnosnim agencijama, a kasnije i druge poslove poput patrola, istraga saobraćajnih nesreća, procjene rizika itd. Tu je i modernizacija kao pokretač razvoja ovog tržišta jer su upravo mnogi oblici kriminala razvijeni pomoću novih tehnologija i interneta, što je izazvalo rast cyber sigurnosnog sektora.

Iz svega navedenog se može zaključiti, kaže Kržalić, da je “privatna sigurnost potreba i pogrešno je vjerovati da je država oslabila zbog jačih zaštitarskih agencija. Privatna sigurnost nije prijetnja miru i stabilnosti niti je konkurencija državnoj sigurnosti – ona je partner državi. Važno je kazati da je bosanskohercegovačka zbilja takva da u proteklih dvadeset godina, od kada je normativno definisana ova oblast, ne možemo naći ozbiljne propuste u radu firmi, dok je njihova korist za društvo velika.”

Dva jubileja

Dva su jubileja industrije privatne sigurnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine obilježena ove godine. Prvi je dvije decenije normativnog uređenja ove oblasti od donošenja prvog Zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine 2002. godine, od kada je tržište uhvatilo korak s okruženjem i ostatkom Evrope, a privatne firme stekle veliko iskustvo. Drugi je petogodišnjica postojanja Komore zaštitara, koja je krajem 2016. upisana u registar, a 2017. počela održavati sjednice. Više od četrdeset članica tada je trasiralo put ka zajedničkom nastupu u godinama koje će uslijediti. Tadašnji član Inicijativnog odbora za formiranje Komore, a današnji predsjednik Upravnog odbora Muris Prnjavorac prisjetio se početaka i ljudi koji su dali najveći doprinos. No, zaštitarske agencije danas imaju problem tržišnog nastupa, opstanka i daljeg razvoja, što je bio povod ovog okupljanja.

Problem pronalaska i zadržavanja radnika

Naime, kompanije se suočavaju s problemima koji prijete da će u godinama pred nama ugroziti njihovo poslovanje. Među takvima su: veliki odliv radne snage i nemogućnost pronalaska kvalificiranih radnika na tržištu i samim tim održavanja funkcionalnosti sistema s raspoloživim ljudskim potencijalima, loše riješeni odnosi javnog i privatnog sektora, odlazak mladih, dodatna normiranost uz onu koju moraju provesti kao i ostale firme, veoma niska cijena usluga, rad na crno itd. Najveći je problem manjak radnika, kako fizičke tako i tehničke zaštite. Zaštitari koji u Bosni i Hercegovini imaju malu platu taj posao smatraju privremenim i prijelaznim rješenjem i prvom boljom prilikom ga napuštaju. Uz trend sve većeg emigriranja, oni lako pronalaze posao u nekoj od razvijenih zemalja Unije, u kojima im se nude mnogo bolji uslovi. “U Evropskoj uniji djeluje oko 45.000 društava, koji upošljavaju oko dva miliona licenciranih zaštitara, a bit će im potrebno još. Ovo će izvršiti pritisak na nas jer će ljudi odlaziti vani. Stari radna snaga i u Uniji, ali oni razmišljaju da i njih ostave aktivnim”, kaže Prnjavorac i dodaje da se u novom zakonskom okviru mora pronaći način da se bivšim zaposlenicima agencija, policije i vojske u penziji omogući rad na lakšim, ali jednako odgovornim poslovima, poput onih u dojavnim centrima.

Uz analize koje radi CoESS, i sindikat radnika UNI Europa još je 2017. uradio izvještaj u kojem su identifikovali probleme i definirali strategiju djelovanja. Donijeli su zaključak da je potrebno suočiti se s demografskim promjenama i upravljati njima, prilagoditi se promjenama i tražiti načine za privlačenje i zadržavanje mlađih generacija. Oni su s Business Europom ažurirali agendu vještina u kojoj daju preporuke za rješavanje spomenutih ometača privrede s rokom realizacije do 2030. U okviru toga su, između ostalog, dozvolili penzionisanim vojnicima i policajcima da rade u agencijama, dok to u Federaciji BiH, recimo, i dalje nije dozvoljeno. Drugi način je privlačenje kvalificirane radne snage iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, što je veliki izazov za lokalne firme da zadrže svoje radnike. Pandemija je usporila određene procese, ali s njenim završetkom odliv ljudi će se zasigurno nastaviti, a put na Zapad dodatno olakšati. Stoga je važno istaknuti da je prvi i glavni ometač nedostatak radne snage koja ispunjava kriterije propisane zakonom. “Moramo proširiti profil kadra koji radi u tehničkoj i fizičkoj zaštiti. Imamo primjer osobe koja je završila matematičko-računarsku srednju školu, ali je ta škola funkcionisala u okviru gimnazije, a da bi bio programer za tehničku zaštitu, zakon kaže da mora imati elektrotehničku školu i zato ne može biti zaposlen. Zar je bitno kakvu školu tehničar ima? Pa niko ne bi na teren poslao nekoga ko ne zna raditi”, ilustrirao je Prnjavorac.

Anketom utvrđeni problemi

U oktobru 2020. među članicama Komore je provedena anketa o najvećim problemima u radu. Među 40-ak navedenih najčešći su: procedura, uslovi i kriteriji pri zapošljavanju radne snage u zaštitarstvu i proces certifikacije su toliko zahtjevni i komplikovani da potencijalni radnici radije zaposlenje traže u drugim sektorima; osnovni kriteriji za osnivanje i rad agencija u pogledu minimalnog broja certificiranih uposlenika su veoma zahtjevni i teško održivi, jer je pri osnivanju agencije potrebno imati četiri osobe sa certifikatom za fizičku i četiri za tehničku zaštitu te još jednu visokokvalifikovanu osobu; trebalo bi uvesti različite kategorije uposlenika na poslovima zaštite imajući na umu složenost poslovanja; agencije gube poslove zbog ograničenog broja radnika koji mogu nositi oružje itd.

Budućnost u Evropskoj uniji

Posljednje predavanje održao je dekan fakulteta za Kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Jasmin Ahić, koji je govorio o harmonizaciji zakonske regulative privatne sigurnosti u Bosni i Hercegovini u kontekstu evropskih integracija. On se prisjetio početaka regulisanja ovog sektora kada je, na inicijativu Ureda visokog predstavnika, u martu 2002. došlo do otvaranja diskusije i predlaganja prvih zakonskih akata, a 14. oktobra te godine FBiH dobila prvi zakonski akt. Posljednji podzakonski akti usvojeni su 2013. godine, ali tek na red dolazi mnogo toga što je, u zakonskom smislu, potrebno usaglasiti s Evropskom unijom. “Mi ćemo u kratkom periodu, ne samo tržišno nego i institucionalno, postati dio Evropske unije i otvoriti poglavlja 25 i 26, koji se odnose na sektor sigurnosti. Nama blizak primjer je Hrvatska, koja je postepeno uvodila neke stvari. Zato moramo krenuti s prvim koracima u harmonizaciji”, rekao je Ahić. Treba uzeti u obzir da sektor privatne zaštite više nije samo lokalna potreba građanstva već industrija koja, prema posljednjim podacima iz 2015. godine koje je prikupio CoeSS, ima 4.207 licenciranih zaštitara u 94 firme, koje ostvaruju prihode od 29 miliona eura.

Zakonske regulative su različite u zemljama Unije. U nekima nema nikako regulative, kaže Ahić, a Britanija je primjer da ne mora sve biti propisano, već dogovoreno između MUP-a i komore. Osim harmonizacije, CoESS traži i javnu transparentnost poslova i strukovni razgovor. Ako je to dvoje uređeno, ostalo se može dogovoriti. “Potrebno je povećati paletu usluga, vidjeti koji su ključni prioriteti, liberalizirati određene usluge, uvesti detektivsku djelatnost u zakon itd. Jedino partnerski odnos će dovesti do boljih rješenja, ali i do boljeg posla, zaštićenijih radnika i komitenata s kojima poslujete”, zaključio je Ahić.

Zaposlenici kao važan socijalni partner

Na kraju je uslijedila diskusija, u kojoj su prisutni iskoristili priliku da istaknu probleme s kojima se suočavaju u praksi. Inspektor Muamer Bajraktarević je istakao kako je potrebno da agencije posvete veću pažnju samim radnicima. “Nemojte zaboraviti da imate još jednog važnog socijalnog partnera – zaposlenike, koji se moraju slušati. Ne svodi se sve na finansijski aspekat odlaska u inostranstvo, jer su zaposlenici u svemu ovome najbitniji”, rekao je on. Predstavnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji rade s agencijama prilikom zapošljavanja, predložili su da se davanje dozvola zaštitarima za nošenje oružja prenese s Federalne na kantonalne policije, jer se u tom procesu podnošenja i prihvatanja zahtjeva sada gubi po mjesec-dva dana, a ovako se može znatno ubrzati budući da svaki kanton svakako ima svoj zakon o nošenju i držanju oružja, na osnovu kojeg izdaju dozvole fizičkim licima.

Prestati sa snižavanjem cijena

Način ubrzavanja prijema novih radnika Mersiha Novalić, voditeljica sektora ljudskih resursa u agenciji Sector Security, vidi u upotrebi centraliziranog softvera, u koji bi se unosili podaci koji vide i agencije i nadležno tijelo, jer su agencije pretrpane administracijom zbog velike fluktuacije radnika. “Alarmantna je situacija”, kaže Novalić, “i da na birou u Kantonu Sarajevo više nema nijedne osobe koja traži posao u zaštitarskim agencijama, a da su samo tri osobe na posljednjem konkursu predale zahtjev za certifikaciju.” Rješenje mora biti u povećanju cijene rada, a ne u njenom daljem snižavanju kako je to, kaže, nedavno učinila jedna agencija dajući ponudu od samo 4,5 KM (2,3 eura) za sat fizičke zaštite. To je potvrdio i Elvedin Mehić iz agencije Scutum, koji je bio sudionikom tendera u Sarajevu kada je jedan kolega iz neimenovane članice Komore ponudio četiri marke, time prekršivši njen Etički kodeks, čiji član 15 predviđa da su vlasnici agencija dužni prilikom formiranja cijene na tržištu uzeti u obzir sva zakonska rješenja koja uzimaju u obzir plaćanje radnika: minimalnu platu, rad noću, za praznike, neradne dane i dr.

Malik Krivić, predsjednik Upravnog odbora Komore u prošlom sazivu, smatra da se ne treba zanositi da će se zakon brzo promijeniti, već da se treba fokusirati na podzakonske akte kako bi se prevazišli gorući problemi. Jedan od njih je problem s iskaznicama za različite poslove, koje se moraju nanovo vaditi kada osoba unutar firme mijenja radno mjesto. Usporavanju rada i prijema novih radnika potpomaže i složeniji proces obuke i polaganja ispita. Krivić ovdje predlaže da MUP razmisli o tome da dopusti edukaciju u obrazovnim ustanovama, a zadrži polaganje ispita u prostorijama MUP-a. Time bi se ubrzao proces, a zadržala kontrola kvaliteta. Zatim, potrebno je dotaknuti se pozicioniranja privatne sigurnosti u kriznim situacijama, gdje civilna zaštita ima nadležnost da naredi privatnim firmama da angažiraju svoje radnike i mehanizaciju u slučaju velikih nesreća, što je problematično jer agencije imaju obavezu da štite objekte klijenata i ne mogu ih tek tako napuštati. Prnjavorac je kao odgovor na ovo kazao da se najveći ometači u poslu, kao što su način prijema ljudi i vršenja poslova te ograničenje u nošenju oružja, ne mogu riješiti podzakonskim aktima.

Na kraju je Dino Šećerović, predsjednik koordinacijskog tijela pri Federalnom MUP-u, zaključio kako je potrebno odmah početi raditi na zakonu: pozvati i one agencije koje nisu članice Komore, poslati inicijativu za održavanje tematske sjednice Parlamenta Federacije, uključiti i Poresku upravu kao partnera u borbi protiv rada na crno te se uključiti u rad koordinacijskog tijela, koje nije nikakvo zatvoreno, već otvoreno tijelo za prijedloge i inicijative svih učesnika na tržištu sigurnosti.

Pogledajte fotografije sa konferencije:

 

 

Utjecaj inflacije na tržište sigurnosti

Čini se da gdje god da krenete, ne možete pobjeći od teme inflacije, koja utječe na niz industrija, uključujući i sigurnosnu. Zato smo pitali tržišne igrače kako je inflacija utjecala na njih i koji je njihov odgovor

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Niko ne voli inflaciju, ali to je ono što trenutno imamo na sceni. Prema Trading Economicsu, godišnja stopa inflacije u SAD-u porasla je na 6,2 posto krajem prošle godine, najviše od novembra 1990. i iznad prognoza od 5,8 posto. I to nije samo stvar Sjedinjenih Američkih Država; inflatorni pritisci se osjećaju širom svijeta i pogađaju mnoge zemlje.

“Inflacija je trenutno problem jer u cijeloj industriji vidimo kako se cijene materijala i proizvoda povećavaju. To je izazvano povećanjem logističkih troškova, a u Velikoj Britaniji i Brexitom i složenijim lancima opskrbe”, rekao je Alistair Enser, izvršni direktor Reliance High-Techa. “U Hrvatskoj je stopa inflacije najviša od 2013. i ima tendenciju ubrzanja. Cijene rastu, posebno hrana, gorivo i transport. Cijene potrošačkog prijevoza su krajem prošle godine porasle su za preko 10 posto, a cijene goriva 25 posto u odnosu na isti period 2020. To uveliko utječe na naše poslovanje”, kaže Dean Klobučar, direktor izvoza u Alarm Automatici.

Gdje se osjeti najveći udar

Sigurnosna industrija je uistinu osjetila utjecaj inflacije, iako se jačina udara razlikuje od zemlje do zemlje. “To utječe na tržište sigurnosti naše zemlje poput šumskog požara, kao i na sve cijene proizvoda, s povećanjem od preko 70 posto u centru grada i drugim lokacijama”, rekao je Philip Babajide Edu, direktor Pens and Dropsa sa sjedištem u Nigeriji. Lucy Liu, menadžerica nabavke za Azijsko-pacifičku regiju u firmi ICD Security, navodi da situacija u Kini nije tako loša. “Inflacija nije ozbiljna u kontinentalnoj Kini, ali smo se suočili s nekim izazovima s uvoznim proizvodima”, rekla je Liu. “Uvezene kamere, uređaji za kontrolu pristupa, alarmni sistemi i druga oprema su poskupjeli. Zavisi od brenda i proizvoda, ali u prosjeku cijena je povećana za 10 do 30 posto”, kaže ona.

U međuvremenu, neke kompanije nisu imale izbora osim da podignu cijene kako bi nadomjestile povećanje troškova. “Prema mojoj procjeni, neki proizvođači dižu cijene i više od 10 posto. Ali kada se ovo stavi u kontekst, cijena transportnog kontejnera iz Kine u Evropu povećala se pet puta tokom pandemije”, ističe Enser. Bob Mesnik, predsjednik Kintronicsa, kaže da je primjetno povećanje od oko 5 do 7 posto, prvenstveno u uređajima za kontrolu pristupa, dok je cijena kamera i IP interfona ostala otprilike ista. “Moje mišljenje o inflaciji je da ona ne utječe na nas sve dok su svi u istom čamcu. Svi su pogođeni i shodno tome podižu cijene. Moguće je da neko s većim zalihama može prodati opremu po nižoj cijeni, ali većina preprodavača podiže cijene što je prije moguće”, kaže Mesnik.

 Koliko će ovo stanje potrajati

Ne postoji konsenzus o tome koliko dugo će inflacija trajati. “Nemamo pojma koliko će inflacija potrajati. Mnogi faktori je uzrokuju. Toliko je komplikovano da ni stručnjaci ne mogu davati prognoze”, rekao je Mesnik. “Trajat će dugo zbog globalnih ekonomskih problema kao što su fluktuacije cijena sirove nafte u kombinaciji sa sigurnosnim izazovima u različitim dijelovima svijeta”, dodao je Edu. “Očekuje se da će najveća stopa inflacije biti u prvom kvartalu ove godine i trajat će do 2023. Pripremili smo se za to”, kaže Klobučar. “Očekujem da će inflacija trajati barem do polovine 2022. godine. Dok ne budemo mogli staviti nestašice pod kontrolu, cijene će ostati visoke”, rekao je Alexander Burgess, potpredsjednik operacija globalnog lanca snabdijevanja u BCD-u.

 Kako se snalaze

Usred inflatornih pritisaka, sigurnosne kompanije pokušavaju na različite načine ostati na površini i zadržati kupce.

“Povećani troškovi logistike utječu na konačnu cijenu proizvoda, ali smo nastojali da što više odgodimo povećanje cijena. Za naš brend DVC čak garantiramo da cijene neće rasti tokom cijelog prvog kvartala 2022. godine. Naši kupci veoma dobro reagiraju na ovo”, objašnjava Klobučar. “Trudimo se da na najbolji način isplaniramo nabavke i isporuke kako bismo smanjili troškove. Optimizirali smo naše procese i poboljšali upravljanje zalihama, tako da uvijek imamo robu za naše kupce, ulažemo u vlastite brendove i rješenja kako bismo bili što konkurentniji, pazimo na protok novca i intenzivno komuniciramo s dobavljačima i kupcima. I dalje imamo planove za veliki poslovni rast”, kaže on.

“Kao firma s visokim nivoom IT vještina, u mogućnosti smo da programiramo i konfigurišemo opremu prije nego što se isporuči na lokaciju, što znači da provodimo manje vremena u prostorijama. Ovo rezultira manjim prekidima i nižim troškovima instalacije”, rekao je Enser, dodajući da kompanija također pridaje veliku važnost pružanju dodatne vrijednosti. “Sistemi koje instaliramo daju korisnicima pristup mnoštvu podataka koji pružaju veću vrijednost – čak i ako cijena opreme bude viša nego prije nekoliko godina. Vrijednost koja se danas može dobiti iz sistema, čak i u odnosu na prije tri godine, znatno je veća od pratećeg povećanja cijene. Sistemi sada pružaju dublju i značajniju poslovnu inteligenciju, bolju zaštitu na radu i manji rizik. Pružaju vrijednost izvan same sigurnosti, a to odagnava fokus sa cijene”, zaključuje Enser.

Biti spreman i odgovoran također je važno. “Cijene će se normalizirati tek kada se potražnja smanji. Najbolji način da se pripremite za to je da budete što proaktivniji. Nemojte samo sjediti i čekati da bude bolje, jer možda ćete čekati duže nego što ste očekivali. Ako postoji proizvod za koji znate da vam treba, počnite planirati sada. Radite sa svojim dobavljačima/kupcima i pokušajte izraditi strategiju cijena kako biste bili ispred svih budućih povećanja“, rekao je Burgess.