Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju kompanije u 2021. godini nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili redizajniranih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te prodornijem digitalnom marketingu

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Stalno iščekivanje i proricanje skorašnjeg prestanka širenja zaraze obilježilo je drugi nastavak pandemijske trilogije. Između nadanja da će vakcinacija spriječiti ili usporiti širenje virusa i dovesti do ukidanja mjera i oporavka ekonomije do vraćanja u realnost novim pandemijskim valovima i ponovnim stezanjem ranije popuštenih ograničenja – stanovnici zemalja regije su 2021. proveli u neizvjesnosti, ali ipak s više optimizma nego godinu ranije. Iako nisu još dostigla nivo iz 2019, tržišta se oporavljaju, firme rade, proizvodnja je nastavljena, ljudi se više kreću i putuju, uz oprez se organizuju i pojedini poslovni događaji. Za razliku od mnogih evropskih država, gdje su i dalje na snazi restriktivne mjere, naše su zemlje u tom pogledu dosta slobodnije, što je iznenadilo mnoge strane posjetioce oktobarskog Adria Security Summita u Beogradu, koji su, kako su nam kazali, očekivali jednak tretman kao u zemljama iz kojih su doputovali.

Spas kroz inovacije

Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju ovdašnje kompanije nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili prepakovanih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te većem digitalnom marketingu. Edukacija se premjestila u virtuelni prostor, do kupaca se dolazi preko ekrana. Spas se potražio u inoviranju. Tržište sigurnosti se brzo prilagodilo tom trendu, tako da su mnoge firme koje smo intervjuisali u prošloj, ali i pretprošloj godini posegnule za online metodama prodaje i marketinga i novim uslugama. Istina, novih projekata nema u istoj mjeri kao u pretpandemijskoj godini, ali, prema regionalnim igračima, javni sektor nastavlja ulagati u infrastrukturu, što potiče i odvajanja za sigurnosne sisteme.

No, taman kad su stvari počele bivati bolje, pojavio se novi udar – nestašica elektroničkih komponenata na globalnom nivou, problemi s transportom i isporukom robe te povećanje cijena energenata i sirovina. O ovoj temi smo pisali u prošlom broju, gdje su nam neki od najvećih regionalnih distributera jednoglasno potvrdili navedene probleme s dobavljačima opreme i komponenata iz Azije, dok je situacija nešto bolja sa zapadnim proizvođačima, mada su i oni ovisni ako ne o većini, onda o nekim komponentama s Istoka. U ovom nam je broju, pak, direktorica Teleteka u intervjuu kazala da su cijene komponenti za njihove vatrodojavne i protivprovalne uređaje porasle za čak dvadeset posto te da su bili prisiljeni redizajnirati proizvode jer za postojeće prosto nisu mogli nabaviti neke dijelove. Prema tržišnim analitičarima, ovakvo će stanje potrajati još najmanje godinu, možda i dvije. Kako bismo saznali kakvo je stanje na izvoru – u furunama u kojima se proizvodi sigurnosna oprema – kao sagovornike u nastavku imamo osam predstavnika nekih od najvećih svjetskih kompanija: Avigilona, Boscha, Dahue, Hikvisiona, Honeywella, Milestonea, Supreme i Univiewa. Imaju li poteškoća u proizvodnji i transportu i jesu li prisiljeni povećati cijene svojih proizvoda bila su neka od pitanja čiji će odgovori zasigurno zanimati distributere, instalatere i kupce njihove opreme. No, prije toga ćemo se pozabaviti ekonomskim kretanjima, koja su odraz stanja u zemljama regije i koja se posljedično reflektuju i na tržište sigurnosti.

 Ekonomski pokazatelji

Svjetska ekonomija snažno se oporavila u 2021. U Svjetskoj banci procjenjuju da je porasla 5,5 posto, dok će, kažu, u 2022. usporiti na 4,1 posto te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i centralne banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja. Globalna ekonomija ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak ekonomija u nastajanju i onih u razvoju. Procjena je da će rast ekonomije regije Evrope i Centralne Azije u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strožije makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, pri čemu su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom vakcinacije.

Kada je riječ o našoj regiji, Svjetska banka u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan ističe da su sve zemlje Zapadnog Balkana snažno obnovile ekonomiju u 2021. godini nakon recesije zbog pandemije. Rast BDP-a trebao bi dostići 5,9 posto u 2021. nakon kontrakcije od 3,1 posto u 2020. Uočeno je da nakon prekida zbog COVID-a siromaštvo ponovo počinje opadati te se stopa siromaštva vraća na trend zabilježen prije izbijanja pandemije i smanjit će se za oko jedan procentni poen na 20,3 posto, slično nivou iz 2019. Oporavak je rezultat i jačanja domaće i eksterne potražnje, a ublažene mjere kontrole pomogle su u povećanju unutrašnjih zahtjeva.

 Snažan oporavak Crne Gore

Najveću stopu rasta od 10,8 posto među šest zemalja Zapadnog Balkana imala je crnogorska ekonomija. Izuzetno dobra glavna ljetna turistička sezona podržala je oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 posto nivoa od 2019. godine. “Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su s pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 posto BDP-a u prošloj godini na procijenjenih četiri posto u ovoj”, navodi se u saopćenju Svjetske banke. Održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon rekao je da je ekonomska kriza i dalje izvor neizvjesnosti, ali da i predstavlja priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

Nakon smanjenja od 3,2 posto u 2020, Bosna i Hercegovina je lani ostvarila rast BDP-a od 4 posto. No, pandemija COVID-a 19 je povećala hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturalnih reformi. “Svjetska banka je opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u Bosni i Hercegovini na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u postpandemijskom periodu kroz unapređenje ljudskog kapitala, jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene”, rekao je Sheldon.

Kosovo iznad regionalnog prosjeka

Kosovo je ostvarilo ekonomski rast od 7,1 posto, iznad regionalnog prosjeka, što je rezultat većih posjeta iz dijaspore, vraćanja povjerenja potrošača i većeg potrošačkog kreditiranja, navode iz Svjetske banke. Također, izvoz robe nastavio je ekspanziju i postepenu diversifikaciju od 2020. “Trebalo bi stvoriti zamah za veće ekonomske mogućnosti politikama i investicijama fokusiranim na dugoročne reforme kako bi se iz temelja transformisao kosovski model rasta u model koji omogućava stvaranje novih radnih mjesta vođen većom produktivnošću”, poručio je Massimiliano Paolucci, menadžer Svjetske banke za Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

U Sjevernoj Makedoniji, pak, ostvaren je veći napredak u odnosu na onaj projiciran na proljeće. Njena ekonomija rasla je stopom 4,6 posto. No, kaže Paolucci, ovaj pozitivan rezultat “i dalje je okružen negativnim rizicima, s niskim tempom imunizacije i poremećenim lancima snabdijevanja, dok su se finansijski uslovi počeli zaoštravati”. Oporavak ostaje krhak. Upozoravajući signali s tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubitak radnih mjesta usljed recesije i njenih posljedica nesrazmjerno je utjecao na žene i mlade. Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 posto u 2021. godini, što je za 5,4 posto više u odnosu na juni 2020, dodatno pogoršavajući izglede za njihovo zapošljavanje.

Visok rast hrvatskog BDP-a

U oktobarskom izvještaju Svjetska banka je procijenila je rast hrvatskog BDP-a na 7,6 posto. “Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju doprinijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uslovi na tržištu rada. Snažna ekonomska aktivnost nastavila se i u trećem kvartalu jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže nego što se prvobitno očekivalo”, naveli su iz Banke. Kasnije je ta procjena za 2021. znatno poboljšana na 9,4 posto.

Prošlogodišnji rast Srbije od šest posto potaknut je novim paketom finansijskih poticaja. Pa ipak, fiskalni deficit se postepeno smanjivao, dok su dobri izvozni rezultati pomogli da deficit tekućeg računa ostane ispod projiciranog. Potrošnja će srednjoročno ostati glavni pokretač rasta BDP-a, dok će neto izvoz i dalje davati negativan doprinos privrednom rastu. “Da bi oslobodila svoj razvojni potencijal i omogućila otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta, Srbija treba ukloniti strukturna uska grla vezana za upravu, tržište rada, infrastrukturu i poreski sistem”, izjavio je Nicola Pontara, direktor ureda Svjetske banke u Srbiji.

Prema jesenskoj analizi Ureda za makroekonomske analize, slovenska ekonomija prošle je godine rasla po stopi od 6,1 posto. Takvu procjenu prihvatila je slovenska vlada. Riječ je o redovnoj jesenskoj analizi, kojom je korigovana proljetna prognoza o rastu od 4,6 posto, što se tumači ekonomskim oporavkom kod glavnih trgovačkih partnera započetim u drugoj polovini godine, uz upozorenje da pandemija i dalje ostaje najveći rizik.

Procjene za 2022. godinu

U izvještaju “Globalni izgledi” objavljenom u januaru Svjetska banka prognozira da će najveći rast na Zapadnom Balkanu u 2022. imati Crna Gora sa stopom rasta od 5,6 posto, zatim Hrvatska (5,4), Srbija (4,5), Kosovo (4,1), Albanija (3,8) te Sjeverna Makedonija (3,7). Najsporiji rast od svih zemalja na Zapadnom Balkanu i četvrti najmanji u Evropi imat će Bosna i Hercegovina sa tri posto. Inače, procijenjeni rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i Centralnoj Aziji. Uprkos manjem ili većem rastu, treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja je, kako stoji u izvještaju, na najvišim nivoima još od 2008. godine. “Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju inflacija je dostigla najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.

INVESTICIJE OJAČALE SAMOPOUZDANJE

Oživljavanje privrede kao preduslova rasta tržišta sigurnosti primijetili su i regionalni predstavnici velikih svjetskih proizvođača sigurnosne opreme s kojima smo razgovarali. Većina ih se slaže u tome da je veća potražnja u odnosu na prvu pandemijsku godinu. “Globalne, ali i regionalne investicije ojačale su samopouzdanje i vjeru svih nas u industriji. Situacija je čak bila i bolja nego što smo očekivali, iako smo i dalje prisiljeni živjeti s pandemijom. Osjetili smo umjeren, ali opipljiv optimizam širom Jadranske regije, koji se, srećom, transformisao i u svakodnevni život”, rekao je John Chen, generalni menadžer Hikvisiona za Jadransku regiju. U toj su kompaniji, najvećoj na svijetu, zadovoljni prošlom godinom. Svi njihovi partneri bilježili su zdrav rast poslovanja, a broj krajnjih kupaca koji nabavljaju i koriste njihove proizvode konstantno raste.

I četvrta se najveća videonadzorna kompanija na svijetu suočila s velikim izazovima otkada je COVID-19 pogodio svijet 2020. godine. Krizu su preduprijedili tehnološkim inovacijama i jačim lokalnim prisustvom, koje se osjeća i u Jadranskoj regiji. “Imamo jak tim za istraživanje i razvoj s više od 2.000 zaposlenih. Njihovim napornim radom nadogradili smo i proširili našu liniju proizvoda, osiguravajući stabilnost naše ponude proizvoda. U 2020. godini, kada se cjelokupna potražnja na tržištu smanjivala, i dalje smo uspjeli ostvariti rast od preko 15%”, kazao je Tsing Tang, direktor Univiewa za Istočnu Evropu. A zatim su se u 2021. dodatno prilagodili novoj normalnosti, pri čemu je epidemija brzo suzbijena u Kini, tako da su mogli nesmetano nastaviti rad. Sam Univiewov odjel za Istočnu Evropu, koji pokriva 30 zemalja, ostvario je, kažu, stopu rasta od preko 60% u odnosu na 2020, dok Jadranska regija ima sličan rezultat.

Jedna od rekordnih godina

Ograničavanje putovanja, restrikcije uzrokovane COVID-om i sve drugo što je proizašlo iz mjera borbe protiv pandemije uveliko je utjecalo na normalno funkcionisanje i poslovanje na tržištu. Pandemija je prosto poremetila i na različite načine promijenila uobičajeni tok poslovanja. Stoga su se u Avigilonu, kako bi zadovoljili potrebe njihovih partnera i krajnjih korisnika, odlučili da se adaptiraju i promijene način rada. “Za Avigilon, kao dio segmenta Video Security & Access Control Motorola Solutionsa, prošla godina u regiji, za koju sam odgovoran, bila je iznimno uspješna. Ostvarili smo eksponencijalni rast i kao takav mogu reći da je 2021. bila jedna od rekordnih godina Avigilona u regiji, što je rezultat dobre prilagodbe te napornog rada lokalnog tima u sinergiji s našim partnerima i krajnjim korisnicima”, ustvrdio je Andrej Čuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Srednju Evropu u toj kompaniji.

Novi poslovni modeli, usluge i proizvodi bili su način suočavanja s krizom i za velike videonadzorne kompanije Bosch i Dahua. Iskoristivši 2020. godinu za prilagođavanje i razradu novih poslovnih modela, Bosch sigurnosni sistemi su spremno dočekali 2021. “Rezultati poslovanja lani su bili u okvirima planova, uspješno smo osiguravali podršku u svim strateškim projektima koje smo namjeravali završiti u roku do konca 2021. godine. Paralelno smo pripremili odlične potencijale za 2022. kojima smo već okrenuti”, rekao je Danijel Jerković, Boschev menadžer za razvoj poslovanja i projektnu prodaju za Jadransku regiju. Dahua je, pak, išla u korak s trendovima i na tržište izašla s termalnim rješenjima za mjerenje temperature ljudskog tijela, koja su se pokazala efikasna u prevenciji širenja zaraze, o čemu smo više puta izvještavali tokom protekle dvije godine.

Otvorenost i fleksibilnost

Nešto suzdržaniji glede procjene tržišnih kretanja u Jadranskoj regiji bili su iz Milestone Systemsa, koji su “uspjeli održati poslovanje na istom nivou kao i 2020.”, dok iz Supreme smatraju da tržište sigurnosti Jadranske regije stagnira od 2019. godine, pri čemu su neki projekti otkazani, a drugi pauzirani i još čekaju kada će biti ponovo aktivirani. No, kažu, stanje je optimistično, a njihovi partneri uključeni su u pronalaženje novih mogućnosti i razvoj na novim vertikalnim tržištima. “U odnosu na druge evropske zemlje, Jadranska regija nije imala isti nivo karantina ili ograničenja kretanja. U oktobru sam prisustvovao Adria Security Summitu u Beogradu i mogao sam se uvjeriti da je život tamo ʻnormalanʼ. Dakle, posao i dalje dobro napreduje u poređenju s drugim regijama u Evropi ili širom svijeta”, rekao je Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja Supreme u Evropi. Da bi pojačali prisustvo u našoj regiji, Suprema je osnovala evropski ured, sa sjedištem u Parizu, koji sada efektivnije komunicira s regionalnim partnerima i bolje razumije kulturološke specifičnosti zemalja Zapadnog Balkana. “Od kada smo osnovali evropski ured”, kazao je Arifov, “vjerujem da smo unaprijedili naše razumijevanje i uslugu regionalnim partnerima i zajedno pokrećemo projekte koji pomažu da naše poslovanje znatno raste.”

Hrvatska i Srbija predvodnici

Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, Srbija i Hrvatska su, za južnokorejsku kompaniju iz kontrole pristupa, dva najveća pokretača u regiji, a projekti raznovrsni, od univerziteta i škola, teretana i ureda do banaka, proizvodnih pogona i državnog sektora. “Trenutno radimo i s javnim i s privatnim sektorom. Snažan je trend za prepoznavanjem lica u regiji, iako klasične RFID tehnologije i dalje predstavljaju većinu potražnje za Supreminom kontrolom pristupa i evidencijom radnog vremena. Mnogi naši projekti vezani su za TnA rješenja”, precizirao je Arifov, dodavši da imaju posvećene partnere u svim zemljama regije, ali da su zainteresovani za saradnju i nova partnerstva, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Njegovo mišljenje dijeli i Borislava Kenarova, prodajna menadžerica Milestonea za Istočnu Evropu. Za tu su kompaniju “Srbija, Hrvatska i Slovenija bile lideri u protekloj godini” s naglaskom na oporavak ugostiteljstva, kao i logistike, zdravstva i nadzora gradova kao vertikala koje su “počele koristiti videotehnologiju ne samo u sigurnosne svrhe već i za podršku poslovanju, time smanjujući troškove i nudeći veću vrijednost za društvo”.

 Pozitivni znaci širom regije

I Uniview je radio dobro prošle godine u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u kojima je ostvario rast iznad 50%. No, najveći uspjeh ostvarili su u Albaniji. “Zahvaljujući vrijednom radu naših partnera i bliskoj saradnji s našim albanskim timom, dobili smo nekoliko velikih projekata na tenderu kao što je Plaza Casino, što je rezultiralo rastom od preko 100%”, rekao je Tsing Tang. Dosta projekata u spomenutim trima zemljama očekuje i Honeywell Building Technologies, kaže Rainer Lichtenecker, regionalni šef prodaje za vatrodojavu i sigurnost. “Pandemija nastavlja oblikovati tržište sigurnosti širom Jadranske regije. Ovo stvara neke jedinstvene izazove. Međutim, postoje pozitivni znaci. Očekujemo privatne investicije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu u projektima vezanim za maloprodaju, kao što su tržni centri i poslovni prostori. Postoje i pozitivni signali iz vladinog sektora u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji za željezničke mreže i sigurnosne sisteme za bolnice”, rekao je Lichtenecker, dodavši da je nekoliko zemalja još u visokorizičnom statusu.

Nejednaka ulaganja u državni i privatni sektor

Druga polovina naših sagovornika nije precizirala koje su se zemlje brže oporavljale, a koje sporije. Razlog je nemogućnost određivanja jasnih pravila po kojima bi se moglo ocijeniti u kojim se to segmentima tržište razvijalo, a u kojima nije, u kojoj tačno mjeri te koje vrste projekata su više, a koje manje zastupljene. “Nezahvalno bi bilo izdvajati pojedine zemlje u regiji kako su se nosile s posljedicama pandemije. Budući da pandemija ne poznaje granice, možemo reći kako su neke zemlje nešto ranije, a neke nešto kasnije uvodile određene mjere koje su se posredno reflektirale na kontinuitete rada u građevinarstvu, dok je tržište sigurnosti samo slijedilo opće trendove građevinske industrije”, rekao je Jerković iz Boscha.

“Tijekom pandemije svaka zemlja regije je bila suočena sa svojim problemima, pokušavajući ih prebroditi na najbezbolniji mogući način, što je uvelike utjecalo na život općenito, a onda i na biznis u tim zemljama”, dodao je Čuraković iz Avigilona. “Neke zemlje brže izlaze iz krize, neke se još bore s posljedicama. U globalu ne bih radio iznimke i podjele jer teško je uočiti neka čvršća pravila, bilo da su to zemlje koje su dio Europske unije ili izvan nje.”

U nekim zemljama je, smatra, bio primjetan pad investicija u privatnom sektoru, ali to je kompenzirano investicijama državnog sektora i multinacionalnih kompanija koje imaju svoja predstavništva u regiji, pri čemu je veliku ulogu odigrao kontinuirani trend rasta potrebe za pojačanim nadzorom i kontrolom zaštite kritične infrastrukture. Istu razliku između privatnih i državnih ulaganja primijetili su i iz Hikvisiona. “Države u ovom dijelu Jugoistočne Evrope iskusile su različit ritam i brzinu oporavka i teško je reći koje su najbrže, a koje možda najsporije u tom procesu. U nekim smo državama svjedočili većem broju javnih ulaganja, dok su neke druge imale više privatnih investicija u raznim sektorima”, rekao je John Chen naglasivši kako je “odlična vijest da su sve zemlje Jadranske regije na dobrom putu prema punom oporavku”.

Za Dahuu, pak, sve su se zemlje u regiji koje pokriva njihov tim (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Mađarska) oporavljale približno istom brzinom, a što se tiče projekata, uglavnom su se realizovali oni iz prethodnih godina koji su čekali na neko bolje vrijeme, odnosno dok se situacija ne stabilizuje. “Naravno, u 2021. smo započeli rad na mnogim novim projektima i iskazano je veliko interesovanje naših partnera za nove investicije, što u 2020. nije bio slučaj”, rekao je Ognjen Ristić, Dahuin predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

 NEPREDVIDIV KRAJ

Niko sa sigurnošću ne može reći koliko će još trebati da se stvari vrate na staro, odnosno da se način poslovanja i života normalizira. No, “iako je virus sa svojim mutacijama nepredvidljiv, treba ostati pozitivan, fokusirati se na bitno, kako bismo prevladali ovaj izazovan period te se vratili životu u kojem poslovanje neće u tolikoj mjeri ovisiti o epidemijskoj situaciji”, smatra Andrej Čuraković. U finansijskom smislu poslovanje Avigilona u regiji nije pretrpjelo veliki udarac, ali u svakom drugom smislu koji se tiče organizacije, planiranja, komunikacije i kretanja roba je bilo složeno i dinamično. “Osobno mislim da se nazire svjetlo na kraju pandemijskog tunela, samo trebamo ustrajati”, dodaje on, “2022. godina trebala bi biti kraj i novi početak.” Lichtenecker, pak, projicira da će ovakvo stranje potrajati još 12 mjeseci, kada bi se tržište trebalo vratiti u normalu. Iako je pandemija odgodila mnoge projekte, nagomilava se potražnja, koja se sada počinje pretvarati u narudžbe. “Također vidimo kako kompanije sa zastarjelim sistemima počinju ulagati u njihovu nadogradnju – to je trend koji vidimo u zdravstvu, dijelom potaknut odgovorima vlade na COVID-19, te u strateškoj transportnoj infrastrukturi”, kaže predstavnik Honeywella dodavši kako će izgradnja jakih odnosa s novim kupcima pomoći sektoru da raste tokom 2022.

 Nužna edukacija tržišta

A kako bi se ekonomija vratila na spomenuti nivo iz 2019. godine, nužno je osvijestiti tržište o novim dodatnim vrijednostima koja nova tehnološka rješenja nude. “Nužne su konstantne izobrazbe integratora i projektanata, koji su u najvećoj mjeri prvi u sagledavanju korisnikovih potreba i predstavljanju prvih prijedloga rješenja korisnicima ili investitorima. Podacima dobivenim kroz primjenu selektiranih sigurnosnih rješenja korisnici će ih sve više koristiti za iniciranje i stvaranje novih poslovnih procesa, čime će ih dodatno optimizirati. Sigurnosna rješenja postaju sve više inkorporirana unutar korporativnih poslovnih procesa, pri čemu stvaraju nove dodane vrijednosti za korisnika”, kaže Jerković. Za Bosch je, kaže, upravo dodatni motiv da svojim tehnologijama učine efikasnijim druge industrije i osiguraju im izvrsne poslovne rezultate. Neprekinuta edukacija o šarolikim primjenama njihove tehnologije bila je ključna i za Dahuu u ovom izazovnom vremenu. Želeći da olakšaju poslovanje partnerima, organizovali su online treninge i prezentacije, prilagodili marketinške kampanje digitalnom svijetu te formirali veće zalihe opreme u skladištima u EU zbog otežanog transporta. “Koraci koje smo poduzeli omogućili su nam da manje-više nesmetano poslujemo i ostvarimo identične, ako ne i bolje rezultate u 2021. u poređenju sa 2019. godinom”, rekao je Ristić.

Digitalni marketing

Digitalni marketing u svrhu rješavanja problema komunikacije na daljinu bio je jedan od alata koji je i Uniview, uz pokretanje novih linija proizvoda i tehnoloških inovacija, koristio kako bi izazov pretvorio u priliku. “Uniview je potpuno prilagođen ovoj novoj normalnosti i vraća se na stazu visokog rasta. Međutim, to nikada ne bismo mogli postići da smo zadržali istu strategiju”, ustvrdio je Tsing Tang, direktor te kompanije za Istočnu Evropu. Na nastavak pandemije i ograničenja u opskrbnom lancu upozoravaju i iz Milestonea. Kenarova kaže kako očekuju da će se “potražnja znatno povećati, ali ponuda neće rasti istim tempom, pa će prije ili kasnije većina nas osjetiti utjecaj”.

Jaka baza partnera i distributera

Za Supremu i Hikvision prošla je godina u Jadranskoj regiji bila izuzetno uspješna, ponajviše zbog razvijenog ekosistema partnera. Štaviše, Suprema je globalno u 2021. premašila nivo prodaje iz 2019, a u Jadranskoj regiji 2020. je bila njihova najuspješnija godina sa čak dvostruko većom prodajom u odnosu na godinu ranije. Posebno nas raduje činjenica da je saradnja s nekima od tih partnera rezultat prisustva na Adria Security Summitu. “Pronašli smo nove lokalne partnere – neke od njih zahvaljujući Summitu. Mreža naših partnera se proširila i to bolje služi našim krajnjim korisnicima, kojima su potrebni pouzdani instalateri i dobra podrška. Posljednjih godina povećali smo svijest o našem brendu u regiji. Suprema se s pravom povezuje s najboljim tehnologijama u klasi i isplativim rješenjima za kontrolu pristupa”, rekao je Arifov. “Da budem sasvim iskren, mi smo se u Hikvisionu već vratili na nivo iz 2019. godine. Štaviše, već smo ga i premašili, što moramo zahvaliti ne samo jakoj lokalnoj ekipi ljudi u Hikvision Adriaticu nego i dobro razvijenom ekosistemu naših nacionalnih distributera po svim državama Jadranske regije. Iskoristio bih ovu priliku da svima njima iskreno čestitam i da im zahvalim na njihovoj podršci i povjerenju u Hikvision”, naglasio je Chen.

MANJAK KOMPONENTI I PITANJE CIJENA

Kao dva najveća problema koja su iskrsnula prošle godine, a nastavila se i u ovoj, regionalni distributeri su naveli kašnjenje isporuke sigurnosnih proizvoda usljed manjka čipova na globalnom nivou te povećanje cijene uređaja zbog poskupljenja energenata i transporta. Zanimalo nas je stoga kako na ovo pitanje gledaju proizvođači, imaju li poteškoća da isporuče opremu na vrijeme, šta poduzimaju da ubrzaju isporuku te namjeravaju li povećavati cijene proizvoda i usluga.

Rješenje u povećanju zaliha

Nestašica poluvodiča koja je poremetila proizvođače automobilskih i elektroničkih proizvoda samo je jedan od razloga logističkih problema, jer su nedostaci čipova posljedično uzrokovali manjak svega, od elektronike do tehnologije i mrežne opreme. Uz navedeno, snažan je zemljotres pogodio Japan početkom prošle godine, dok je požar u japanskoj tvornici specijaliziranoj za staklo-plastiku za izradu ploča dodatno otežao poslovanje s ključnim dobavljačima komponenti. “Takva ograničenja u poslovanju oslabila su globalni transportni sistem, uključujući nedostatak kontejnera i teretnih kapaciteta iz Azije u Europsku uniju i SAD”, objašnjava Jerković, “Ukoliko na sve to još dodamo zagušenja te zatvaranje luka zbog pandemije kao i blokade Sueskog kanala, možemo zaključiti kako se mnogo izazovnih okolnosti spojilo u jedan veliki logistički problem općeg razmjera.” Bosch je na ubrzanje isporuka  utjecao prilagođenim planiranjima isporuke proizvoda u njihova centralna skladišta i pravovremenim osvješćivanjem učesnika gradnje o nužnosti revidiranja terminskih planova faza radova, čime je utjecao na pravovremeno naručivanje proizvoda.

Dahua Technology se suočila s istim problemima, ali zahvaljujući analizi i predviđanjima trendova, osigurali su razumne rokove isporuke i dodatne zalihe u skladištima u Evropskoj uniji. Što se tiče nedostatka čipova, i prije početka krize na tržištu tražili su alternativne dobavljače. “Za veliku većinu naših proizvoda uspjeli smo da obezbijedimo dovoljne količine, te naši partneri nisu bili toliko pogođeni ovim problemom. Nažalost, niko ne može tačno predvidjeti koliko će ova kriza s transportom kao i sa isporukom/proizvodnjom čipova trajati, ali se u svakom slučaju nadamo da će se situacija u 2022. donekle poboljšati ako se ne riješi u cijelosti”, zaključuje Ristić. Još jedna kineska kompanija Uniview je problem transporta riješila povećanjem zaliha u evropskom skladištu u Holandiji, a problem čipseta nadograđenom linijom proizvoda i proširenim asortimanom.

Briga za partnere

I druge se kompanije suočavaju s istim problemom. Honeywell je brzo shvatio razmjere problema i, kao rezultat toga, implementirao niz planova za nepredviđene situacije kako bi smanjio utjecaj na kupce. U toj kompaniji očekuju da će sirovine biti dostupne u drugom kvartalu. Avigilon zasad odolijeva ovom problemu i pokušava ga riješiti, kako kažu, na najbrži i najefikasniji način. “Mogu reći da smo uglavnom uspješno odolijevali problemu manjka čipova i elektroničkih komponenti, a napravit će sve što je u našoj moći kako bismo ispunili obveze prema partnerima i krajnjim korisnicima. Drugi nezaobilazni problem u lancu isporuke je bio i problem transporta, ali normalizacijom brodskog i aviotransporta on je sada iza nas”, kazao je Čuraković. Iako je softverska kompanija, na koju lanac nabavke i transport ne utječu direktno, Milestone je svjestan situacije i važnosti partnera iz njegovog ekosistema i cijele hardverske porodice da bi se sistem mogao instalirati. Kao i Hikvision, nadaju se da će međunarodni problemi snabdijevanja uskoro biti riješeni, a nesigurno i složeno stanje normalizirati.

Kao proizvođač iz Južne Koreje, koji nije uvodio jake mjere izolacije, Suprema je sve vrijeme, bez prekida, proizvodila RFID čitače. “Nismo se suočili sa znatnim nedostatkom jer već dugo imamo više izvora naših ključnih komponenti. Kao rezultat toga, povećao nam se broj kupaca koji nisu navikli kupovati naše proizvode, ali su u problemima sa svojim tradicionalnim dobavljačima”, kaže Arifov. Očekuju da će proizvesti još više čitača, jer potražnja brzo raste. Početkom godine udvostručili su kapacitete skladišta na području Pariza kako bi se pripremili za 2022, što će im omogućiti da partnerima garantuju bržu isporuku za bilo koju količinu robe. “Zbog povećanja potražnje ponekad moram zamoliti partnere da sačekaju jednu ili najviše dvije sedmice, koliko je potrebno da roba dođe iz fabrike u Koreji u naše evropsko skladište”, dodaje Supremin menadžer za razvoj poslovanja te dodaje kako su spremni za rast u Evropi.

Cjenovna neizvjesnost

Za razliku od Supreme, koja je izričita u tome da neće povećavati cijene proizvoda, ostali su naši sagovornici bili suzdržani od davanja potvrdnog ili odričnog odgovora zbog mnoštva faktora koji utječu na ovo pitanje. “Povećanja cijena smo iskusili svi u prethodnoj godini i činili smo sve što je moguće da naši partneri to ne osjete i da im ne utiče na projekte koji su ranije bili ugovoreni, a realizovali se u 2021. godini. Dati progonozu povećanja cijena u tekućoj godini je jako nezahvalno jer i mi, kao i svi drugi vendori, dižemo cijene kada dođe do poskupljenja materijala, čipova, transporta itd., ali se trudimo da što manje to manifestujemo na naše partnere”, navode iz Dahue. “Ukoliko i dođe do povećanja cijena naših proizvoda u budućnosti”, kažu iz Avigilona, “to će biti isključivo usljed enormnog povećanja troškova proizvodnje i poslovanja uzrokovanih globalnim povećanjem cijena usluga, energenata, transporta i svih drugih parametara koji utječu na cijenu proizvoda”, dok iz Univiewa kažu kako nije lako napraviti procjenu, ali “na osnovu svih informacija koje su prikupili, prilično su optimistični u vezi s cijenama”.

Zbog rasta ulaznih cijena gotovo svih proizvoda, osim softvera, Bosch više nije bio u mogućnosti nadoknađivati ta povećanja iz vlastitih resursa. Nakon dubinskih ekonomskih analiza, uskladili su cijene početkom ove godine, ali i osigurali dodatne benefite za korisnike. “Slijedeći jedno od naših osnovnih načela, a to je temelj povjerenja, predani smo isporuci rješenja kojima se može vjerovati da će osigurati odgovarajuću razinu performansi, trajnosti i sigurnosti. Posljedično smo time povećali jamstveni rok za naše fiksne i pokretne IP kamere kupljene od 15. studenog 2021. sa tri na pet godina”, kaže Jerković.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Na kraju, zanimalo nas je koji su to tehnološki trendovi, prema mišljenju stručnjaka, obilježili drugu pandemijsku godinu i šta možemo očekivati u vremenu pred nama

AI u fokusu

Vještačka inteligencija je trend koji je obilježio još jednu godinu, a s obzirom na ubrzani razvoj sigurnosnih tehnologija i rješenja, to će se nastaviti i u narednom periodu. “Možemo reći da je AI (analitika) jedan od trendova koji definitivno bilježi uspon u posljednjih nekoliko godina. Ta tehnologija sve više napreduje i čini da se osjećamo sigurnijim i olakšava nam svakodnevni rad i poslovanje”, kaže Ognjen Ristić, Dahuin menadžer za razvoj poslovanja za Bosnu i Hercegovinu. On pojašnjava da je nekada ova tehnologija bila dostupna samo na visokobudžetnim projektima, dok je to danas postala svakodnevnica i uobičajena stvar kod većine modela Dahuinih kamera, bilo da je riječ o HDCVI ili IP tehnologiji. “Danas nudimo i rješenja koja od ʻglupihʼ kamera uz pomoć inteligentnih snimača, koji preuzimaju zadatak analitike, dobijamo pametne kamere, koje mogu da rade gotovo sve što su nekada mogli jako skupi modeli AI kamera”, ističe on.

Sličnog je mišljenja i direktor za Istočnu Evropu kompanije Uniview Technologies: “AI osvaja industriju videonadzora. Prvi trend vezan za vještačku inteligenciju koji smo mnogo promovirali u 2021. je pametna prevencija upada (SIP). Ranije smo se oslanjali na osnovne alarme za detekciju pokreta koji bi se aktivirali svaki put kada sigurnosna kamera otkrije značajnu promjenu u pikselima.” On napominje da se CCTV odavno ne koristi kao klasični videonadzor samo za pregled snimaka ili događaja kada se nešto desi te da ove tehnologije pružaju mogućnosti poput prepoznavanja i detekcije lica, pretrage objekta u historiji snimka, detekcije agresivnog ponašanja, pretrage po boji i tipu automobila i još mnogo toga. “Kako se AI tehnologija razvija, sada naše sigurnosne kamere postaju mnogo pametnije. Sa SIP tehnologijom preciznost je znatno povećana i alarme će pokretati samo ljudi / motorna i nemotorna vozila, dok se automatski filtriraju lažni alarmi koje izazivaju životinje, jako svjetlo, lišće i neki okolinski faktori”, kaže Tang. Za kameru s pametnom prevencijom upada, osim za samostalno rješenje, optimizirane su i odgovarajuće funkcije, kao što su pohrana, pronalaženje, upravljanje i alarm, uz mrežni snimač, Ezstation i mobilnu aplikaciju u isto vrijeme.

Iz Avigilona također ističu značaj AI tehnologija u sigurnosnoj industriji. “Kao i u prethodnim godinama, i u 2021. tržište se razvija i ide u smjeru poboljšanja i razvoja umjetne inteligencije koja bi nam trebala omogućiti novi iskorak u smislu percepcije sigurnosnih proizvoda kao alata neophodnih za prevenciju, analizu i sigurnost općenito. Poboljšanjem algoritama i znatnim povećanjem baze podataka neophodne za izračune umjetna inteligencija, iz godine u godinu, postaje sve brža, jednostavnija i kao takva standard u sadašnjosti te primat u budućnosti”, kaže Čuraković.

Upotreba sigurnosnih sistema u druge svrhe

“Vidjeli smo kako vraćanje na radna mjesta dobija zamah tokom 2021. Dok mnogi klijenti rade kombinovano ili se kreću ka tom modelu rada, oni su ipak sisteme u svojim zgradama koristili kako bi stvorili zdravije okruženje. Ovo je neophodno da se osoblje koje se želi vratiti u kancelarije uvjeri kako je za njih sigurno da to učine”, naglašava Rainer Lichtenecker, regionalni voditelj prodaje Honeywella. Prema njegovim riječima, upravitelji objekata su počeli primjenjivati procese zasnovane na tehnologiji da okupe zaposlene koji su radili na različitim lokacijama. Sistemi u zgradama su korišteni i da bi se poboljšala sveukupna sigurnost uz istovremeno pružanje pristupa na više lokacija. Također su korišteni za integraciju osvjetljenja i grijanja sa senzorima pokreta kako bi se uskladio nivo popunjenosti prostora s kontrolom okoline. “Ovo ne samo da može pomoći u osiguravanju najboljih mogućih radnih uslova već i u smanjenju troškova za energiju kao dio sveukupne posvećenosti ciljevima održivosti”, kaže Lichtenecker.

Prema riječima Borislave Kenarove, prodajne menadžerice Milestone Systemsa, tehnološki razvoj omogućio je da se sigurnosni sistemi koriste za unapređenje poslovanja. Proširene funkcionalnosti lakše će uvjeriti krajnje korisnike da se odluče za naprednije sigurnosne sisteme. “Tehnološki razvoj u vještačkoj inteligenciji, obradi slika, računarstvu u oblaku i senzorima ubrzano proširuje primjenu video i senzorske tehnologije u organizacijama i utječe na njihove poslovne rezultate. U sljedećih nekoliko godina Evropa će doživjeti rast u primjeni naprednih videotehnologija, a rješenja će se pomaknuti sa čisto sigurnosne namjene ka pružanju stvarne razlike u poslovanju, npr. u uslugama za građane, kvalitetu proizvoda, brizi o pacijentima i korisničkom iskustvu”, kaže Kenarova i zaključuje kako to potvrđuje i nedavno IDC-jevo istraživanje koje je sponzorisao Milestone.

Konvergentno sigurnosno rješenje u oblaku

Godinama je već integracija više sistema kroz jedan interfejs nešto što korisnici traže radi lakšeg upravljanja sigurnosnim, ali i ostalim sistemima u zgradi. No, pojedini su se proizvođači odlučili na korak više – da u vlastitom portfoliju ponude gotovo sve vrste sigurnosnih sistema i objedine ih unutar vlastitog softvera. Takva je kompanija Hikvision, koja upravo zbog takvog pristupa godinama drži prvo mjesto u svijetu sigurnosti. “Upravo smo proslavili 20. godišnjicu poslovanja. Za to vrijeme narasli smo od proizvođača digitalnog videonadzora do globalnog isporučitelja AIoT rješenja. Kada govorimo o regionalnim aktivnostima u 2021. godini, Hikvision je tržištu predstavio Hik-ProConnect, konvergentno sigurnosno rješenje koje se temelji na oblaku, sa čitavim setom sigurnosnih funkcionalnosti i benefita. Znatno smo proširili i naš portfolio u kontroli pristupa i videointerkomima, koji su sada svi potpuno integrisani s naših inteligentnim videonadzornim kamerama. U pitanju je totalni paket sigurnosnog rješenja prilagođen svim vrstama korisnika i svim vertikalama na tržištu. Tehnološke inovacije su priča koja nema kraja. Od Hikvisiona zato možete očekivati još mnogo toga, ne samo u 2022. Godini, nego I u godinama koje dolaze”, ističe John Chen, Hikvisionov generalni menadžer za Jadransku regiju.

 Snimanje u niskim svjetlosnim uslovima

Prema Izvještaju o sigurnosti, većina zločina, čak 70%, dešava se noću. Zbog toga rješenja koja umanjuju ili sprečavaju kriminal u to doba dana ne izlaze iz trenda. Potaknulo je to kompaniju Uniview da predstavi serije EasyStar i ColorHunter, koje snimanjem u boji pružaju detaljne informacije o kriminalcima koji djeluju noću. “U poređenju s tradicionalnim videonadzornim kamerama, Starlight mrežna kamera je posebno dizajnirana: ima snažne premium funkcionalnosti i mnogo precizniju kontrolu, što ne samo da može zadovoljiti potrebe projektno orijentisanih kupaca već odgovara i malim i srednjim preduzećima i distributerima”, kaže Tang. No, njihov odjela za istraživanje i razvoj nije stao tu. “Lansirali smo i novu Tri-Guard seriju, koja je namijenjena da spriječi zločine noću uz aktivno odvraćanje kriminalaca. Takva kamera može omesti nezakonite radnje i time minimizirati ozbiljne posljedice. Jednom kada otkrije uljeza, može pokrenuti svjetlosna i zvučna upozorenja. S obzirom na to da sve više kupaca želi da njihova sigurnosna kamera nudi više od pasivnog snimanja aktivnosti, predstavili smo mini PTZ kameru s aktivnim odvraćanjem uljeza za tržište malih i srednjih preduzeća.”

Beskontaktne tehnologije

Kada je kontrola pristupa u pitanju, beskontaktne tehnologije se, prema mišljenju Supreminog menadžera za razvoj poslovanja, usvajaju velikom brzinom. “Suprema je bila među prvim proizvođačima koji su shvatili će to biti trend. Kao rezultat toga, vodeći smo u ovoj oblasti. Naprimjer, naša rješenja za prepoznavanje lica porasla su složenom stopom od 70% od 2018. do 2021, dok je prosjek u industriji 27% (izvor: OMDIA)”, kaže Arifov i dodaje da njihov portfolio uključuje prepoznavanje lica, QR kodove, RFID kartice i mobilne akreditive. Prepoznavanje lica i mobilna kontrola pristupa su pokretači njihovog rasta širom svijeta. Na Intersecu u Dubaiju predstavili su novi proizvod za prepoznavanje lica BioStation 3, namijenjen za srednje tržište, odnosno kupce koji traže kvalitetnu tehnologiju po pristupačnoj cijeni. Partneri u našoj regiji su zainteresovani za ova moderna rješenja, no tržište je, kaže, vrlo konzervativno i potrebno je odvojiti vremena za educiranje partnera. “Zato držim webinare, poput onog u januaru na Adria TV platformi o upravljanju članstvom. U toku su i mnoge tehnološke i prodajne edukacije. Suprema Europe pokušava promijeniti tržište pomažući partnerima u otkrivanju novih mogućnosti na svom tržištu koristeći naša rješenja. Adria platforma i alati su vodeći medij koji nam omogućava da integratorima i krajnjim korisnicima objasnimo prednosti koje mogu dobiti korištenjem naših rješenja”, kaže Arifov.

Napredniji vatrodojavni sistemi

S druge strane, kompanija Bosch u prvi plan ističe nova videorješenja za vatrodojavu na otvorenom. “Jedna od glavnih inovacija u Boschu je širenje vatrodojavnog sistema temeljenog na videu na područja izvan zgrada i na svim otvorenim područjima. Ovakav vatrodojavni sistem izvan zatvorenog područja je novost u industriji”, kaže Danijel Jerković, menadžer ove kompanije za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju. Još jedna novina iz vatrodojave je i panel Avenar all-in-one 4000, za koji očekuje da će biti prepoznat tokom ove godine. “Njegova modularnost i fleksibilnost pružaju značajnu prednost, naročito u javnim zgradama i hotelima. Ovaj će proizvod biti od velike koristi zato što nam, uz odličnu optičku i zvučnu alarmnu usklađenost, daje mogućnost povezivanja i do stotinjak uređaja na jednom prstenu. Novi Bosch protupožarni sustavi Avenar razvijeni su od samog početka uz uvjet IoT povezivosti i optimizirane upotrebljivosti. Nova funkcija eMatrix daje jasnu povratnu informaciju, prikazuje status svake evakuacijske zone kao i opremu za zaštitu od požara”, kaže Jerković. On je izdvojio i Promatrix 9000 iz Dynacorda kao novi efikasan i siguran IP sistem javnog razglasa i glasovnog alarma, koji će omogućiti brže vrijeme instalacije i niže troškove implementacije, kao i videonadzornu platformu Inteox, putem koje će korisnici iskoristiti AI za izradu aplikacija ili instaliranje aplikacija iz trgovine Security & Safety Things Application Store.