3 Juna, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 14)

Najave II

Vodeće sigurnosne kompanije na putujućem sajmu kroz Francusku

Kompanije Cathexis EU, Secure Logiq, ZKTeco, Toshibu i Camect održat će seriju sajamskih prezentacija širom Francuske u periodu od 23. maja do 6. juna 2022.

Tim koji predvode Dominique Debusschere (Catexis EU), Ivan Sval (Secure Logiq), Jessica Perret (ZKTeco) i Pierre Andrieux (Toshiba) posjetit će distributere i integratore i predstaviti im prednosti korištenja sveobuhvatnog VMS rješenja. Prateće prezentacije uključivat će predstavljanje sistema za upravljanje videom (VMS) koji nudi CathexisVision, sistema kontrole pristupa kompanije ZKTeco, serverskog hardvera iz Secure Logiqa, Toshibinih hard diskova, kao i Camectovih kamera.

Tehničku podršku realizaciji ove putujuće manifestacije pružit će napredno vozilo Niesmann+Bischoff iSmove koje je opremljeno za prezentaciju integriranog rješenja u realnom vremenu u svim vremenskim uvjetima.

Uloga zvuka u savremenoj sigurnosti

Sluh je ključ svega što radimo kao ljudi. Stvari često čujemo i prije nego što ih vidimo, npr. kod pucnjave, jakih glasova ili zvukova lomljenja stakla. Takvi zvukovi u nama pokreću reakciju koja nas tjera da djelujemo, bilo da posegnemo za metlom ili pozovemo hitnu službu

Priredio: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

Zvuk je osnova za početni odgovor na incident. U štićenom okruženju zvuk koji prati video osoblju daje mnogo više informacija i nudi bolji uvid u situaciju na terenu. Zamislite čuvara koji nadgleda nadzorne kamere. Ono što on vidi možda i ne odgovara stanju na terenu. Naprimjer, gledanje snimka na kojem neko trči je tek dio informacije. No, ako osoba vrišti od straha dok trči, sigurnosno osoblje će znati kako najbolje odgovoriti na tu situaciju. Zvuk je i multiplikator efikasnosti kada je integrisan u sigurnosni sistem jer može podići sigurnost, zaštitu i poslovne operacije na viši nivo. To se odnosi i na smirivanje rizičnih situacija prije nego što postanu incidenti.

Dobar zvuk daleko se čuje

Usvajanje zvučnih i inteligentnih komunikacija za sigurnosne aplikacije je u porastu. Društvene i tehnološke promjene i napredak doprinose sve dinamičnijem rastu. U izvještaju kompanije Juniper Research procjenjuje se da će prodaja pametnih audiouređaja premašiti vrijednost od deset milijardi dolara tokom 2022. godine. Amazonov Alexa i Appleova Siri, dva najčešća glasovna pomoćnika, pridružili su se mnoštvu potrošačkih elektronskih uređaja i kućanskih aparata u mnogim domovima. U segmentu sigurnosti potražnju podstiču nove mogućnosti audiotehnologije, uključujući poboljšanu analitiku zvuka. Izvještaj o stanju industrije za 2020. koji je objavio magazin Security Business pokazao je da je 18% sistem-integratora dodalo detekciju zvuka svom paketu sigurnosnih rješenja. U kombinaciji sa sve izraženijom svijesti o značaju audiodetekcije kod krajnjih korisnika, ovaj segment je spreman za veliki rast u godinama pred nama.

Iskustva autokuća u kontroli oštećenja i krađa vozila samo su jedan od primjera zašto krajnji korisnici sve češće dodaju zvučne funkcije u svoje sigurnosne sisteme. Više od 700.000 vozila ukrade se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine, a četiri od deset ovih krađa dese se u prodajnim salonima. Iako mnoga zastupništva koriste videonadzorne kamere, jednostavno dodavanje detekcije zvuka može donijeti značajne prednosti, što pokazuju iskustva menadžera salona. Oni su kombinirali mikrofone i zvučnike s kamerama, a integracija audio i videozapisa pomogla im je da smanje prateće incidente i za 90%.

Kraće vrijeme odgovora

Skraćivanje vremena odgovora može spriječiti situacije u kojima se svađa pretvara u fizički obračun. Tu je i prilika za blagovremenu intervenciju prije nego što dođe do većih fizičkih ili psihičkih povreda ili gubitka života. Jedna škola je uspjela skratiti vrijeme reagiranja na tuče među učenicima sa tri na dvije minute. I dalje je u pitanju interval u kojem može nastati velika šteta po zdravlje i imovinu. Mikrofoni bilježe galamu i viku, analitika otkriva agresivno ponašanje i šalje upozorenje redarima unutar objekta koji sada mogu reagirati u realnom vremenu.

Vrijeme odgovora se također može skratiti za udaljena područja ako audio i sistemi upozorenja koriste softver na mobilnom telefonu. Mogućnost povezivanja putem mobilnog telefona s audiosoftverom dodatno rasterećuje sigurnosne timove u pogledu oslanjanja na dvosmjerni radio, telefone ili mikrofone u komandnom centru, sigurnosnoj stanici ili u vozilu.

Integracija više sistema

Poboljšani uvid u stanje na terenu dovodi do adekvatnijih i proporcionalnijih odgovora na incidente. To znači da osoblje dobija više informacija na lakši način, što pomaže u donošenju boljih odluka o odgovoru na novonastale situacije. Zvuk podiže kvalitet ovih uvida, što dovodi do adekvatnijeg odgovora i, u konačnici, boljih rezultata. Odličan primjer je integracija zvuka s protivprovalom, čime se omogućava osoblju da zvuk sa scene prati uživo. Uz pomoć detaljnijih kritičnih informacija, sigurnosno osoblje može lako utvrditi da li je neki događaj stvarna prijetnja i obavijestiti nadležne službe o potrebi izlaska na teren.

Integracija kamere s mikrofonom osoblju nudi i pristup većoj količini detalja o osumnjičenom ili sceni, uključujući jezik kojim se govori, izgovorena imena ili data naređenja. Ove dodatne informacije se mogu pokazati ključnim za one koji prvi reagiraju u procjeni namjera i nivoa prijetnje osumnjičenih. Uz kombinaciju zvučnika s mikrofonom i kamera sigurnosni timovi mogu voditi dvosmjerni razgovor kako bi potencijalno smanjili ozbiljnost situacije ili barem stavili do znanja napadačima da će doći do odgovora sigurnosnog tima. Štaviše, kada čujete neočekivani glas iz zvučnika, ljudski refleks je da pokušate ustanoviti odakle on dolazi. Ako je tu prisutna i kamera, ona može vizuelno uočiti o kome je riječ. To operateru daje dodatni uvid u situaciju i olakšava pripremu odgovora, postavljanje pitanja ili slanje pomoći.

Operativna efikasnost i optimizacija poslovanja

Dodavanjem audiorješenja sigurnosnom sistemu možete povećati operativnu efikasnost. To se postiže eliminacijom manuelno obavljanih procesa i pojednostavljivanjem potreba za izvještavanjem. Davanje odgovora na pitanja kada, gdje i zašto sada je jednostavnije jer integrisani sistem nudi uvid u detaljnu evidenciju sa svim potrebnim informacijama koje se odnose na ova pitanja. Tačnije, osoblje više ne mora tražiti odgovore od različitih ljudi i sistema.

Iz perspektive poslovne optimizacije, audiosistem je proaktivno, a ne reaktivno rješenje. Uz integraciju s nadzornim kamerama i sistemima kontrole pristupa, zvuk korisniku pruža sveobuhvatnije i inteligentnije informacije. Komunikacija između ovih komponenti nudi detaljan uvid u rizike povezane s potencijalnim narušavanjem sigurnosti. Kako audiosistemi objedinjuju više podataka, oni nude dragocjenu statistiku, veću odgovornost i jačaju sposobnost intervencije i prevencije. Kao ilustraciju načina na koji zvuk može optimizirati poslovne rezultate navedimo dva primjera iz stvarnog svijeta. U prvom slučaju integrisani interfoni na ulazima eliminiraju potrebu za namjenskim osobljem za posjetioce. To omogućava centralnom sigurnosnom timu da upravlja ulaskom posjetilaca uz znatno smanjenu radnu snagu.

U drugom scenariju, operater jedne od najvećih parking-garaža u SAD-u dodao je mikroprekidač sa zvučnom vezom iza svog aparata za gašenje požara. Sistem je, prema propisima, bio obavezan za instalaciju u garaži. Kada bi se aparat za gašenje požara skinuo sa zida, automatski bi se otvarao audiokanal do sigurnosnog operativnog centra. Sigurnosno osoblje je preko njega u mogućnosti da savjetuje osobu koja je skinula aparat i pozove vatrogasnu službu ako za tim postoji potreba. Vlasnik garaže zabilježio je smanjenje broja slučajeva požara, čak i ako korisnici nisu znali kako koristiti aparat za gašenje požara. To je, u konačnici, znatno smanjilo i troškove osiguranja prostora.

 Smanjenje broja lažnih alarma

Zvuk i inteligentne komunikacije olakšavaju provjeru alarma u realnom vremenu. Primjeri iz stvarnog života uključuju situacije u kojima možete čuti nekoga ko će vam reći da je slučajno pritisnuo dugme za aktiviranje alarma ili mjaukanje mačke koja aktivira detektor pokreta. Provjera alarma omogućava znatne uštede u pogledu smanjenja kazni i minimiziranja nepotrebnih odgovora. Prema američkom Ministarstvu pravde, više od 90% hitnih alarma je, zapravo, nepotrebno iz različitih razloga i to predstavlja ozbiljnu prijetnju efikasnosti policije i javnoj sigurnosti. Lažni alarmi predstavljaju dodatnu opasnost jer događaji ovog tipa koji se ponavljaju mogu dovesti do opuštanja sigurnosnog osoblja i organa reda.

 Povrat uloženog

Brojni su primjeri povećanja efikasnosti, u rasponu od vremena odgovora zaštitarskog osoblja do zaštite autosalona. Međutim, danas se mnoga sigurnosna rješenja prepoznaju po vrijednosti koju mogu ponuditi izvan tipične sigurnosne primjene. Jedan od primjera su zdravstvene ustanove u kojima audiorješenja analiziraju tonove alarma medicinskih uređaja i šalju upozorenja medicinskom osoblju ako nešto nije uredu. Time se štede vrijeme i novac i čuvaju životi. Naprimjer, alarmi za napuštanje bolničkog kreveta se aktiviraju ako pacijent kod kojeg postoji povećan rizik od pada pokuša napustiti krevet. Medicinska sestra koja reagira na ovakvo upozorenje ne samo da može spasiti pacijenta od povreda već i poštedjeti ustanovu od plaćanja novčane odštete. U naftnoj industriji audiorješenja se koriste za nove primjene kako bi se slala upozorenja, a inžinjerskim timovima pomoglo da prepoznaju mašine kojima je potrebno servisiranje. Time se izbjegava višemilionska šteta na temelju troškova neočekivanih popravki i zastoja u proizvodnim pogonima. Na kraju, i površna analiza isplativosti dodavanja audio i inteligentnih komunikacija u sigurnosni sistem ukazuje na značajan potencijal za optimizaciju poslovanja i ostvarivanje ušteda.

Daljinska komunikacija

Integracija audio i videozapisa potvrđuje svoju vrijednost i važnost u širokom spektru aplikacija, a posebno u segmentu daljinske komunikacije. Mnogi moderni sistemi za upravljanje videom (VMS) imaju ugrađenu analitiku koja pruža informacije o lokacijama koje su udaljene od sigurnosnog operativnog centra. Naprimjer, upadi u unaprijed definirane perimetre na udaljenim lokacijama mogu aktivirati sisteme upozoravanja unutar VMS-a. Ipak, bez komponente zvuka sposobnost rješavanja novonastale situacije uveliko zavisi od izlaska na teren. Iako ovakav odgovor može biti potreban, vrijeme koje je osoblju potrebno da stigne na lice mjesta smanjuje mogućnost smirivanja ili sprečavanja opasne situacije. S integrisanim sistemom, nakon što kamera opazi kretanje na udaljenoj lokaciji, VMS može instruirati audiosistem da pusti unaprijed pohranjeno upozorenje i obavijesti prijestupnika da je područje pod nadzorom i da su nadležni organi obaviješteni o incidentu.

 Masovno obavještavanje

Vrijednost integrisanog zvučno-komunikacijskog sistema dokazuje se u različitim primjenama. Masovne komunikacije i sposobnost da se intervenira na daljinu u slučaju izbijanja incidenta pokazatelj su efikasnosti i važnosti takvih funkcija.

U slučaju pojave napadača s vatrenim oružjem u objektu, glasovno upozorenje služi istoj svrsi kao u primjeru s udaljenom lokacijom, uz jednu bitnu razliku. U ovom slučaju se upozoravaju i osobe koje su izložene opasnosti da se sklone, a moguće je

i komuniciranje s napadačem i traženjem od njega da se povuče. Zamislite da nemate opciju da pošaljete policiju na lice mjesta. Slijedi rizičan i direktan sukob, koji može dovesti do neželjenih posljedica. Uz zvučnu potvrdu situacije na terenu, hitne službe koje idu na mjesto događaja bit će bolje pripremljene da se nose sa situacijom i poduzmu mjere predostrožnosti, ako je potrebno.

 Rubna analitika i cloud

Analitika na rubu sistema nudi mnoge prednosti povezane s integracijom audio i videozapisa. S procesorskom snagom kamera i interfona te rastom broja samostalnih audiouređaja ovi sistemi pretvorili su se u prave uređaje za detekciju. Tačnije, oni danas više nisu obični senzori koji prikupljaju podatke kao budući dokazni materijal. Dok većina analitike danas teži pomjeranju ka rubu mreže, opcije bazirane na serveru (lokalni i serveri u oblaku) su također dostupne, kao i hibridni pristupi koji koriste softver i rubnu obradu.

 Dvosmjerna komunikacija

Iako su sirene i stroboskopska svjetla efikasni uređaji za upozoravanje veće grupe ljudi na javnim mjestima o vanrednim okolnostima, oni im ne mogu dati konkretna uputstva šta da rade, kuda da idu i koliko im je blizu neka opasnost. Bilo da je riječ o vremenskim promjenama, požaru ili napadu vatrenim oružjem, audiosistemi omogućavaju slanje specifičnih instrukcija dok se sam događaj odvija, što može spasiti brojne živote. U upotrebi su sistemi dvosmjerne komunikacije, kao što su interfoni, mikrofoni na zvučniku, razglasni sistemi, telefoni za hitne slučajeve te vanjski sistemi za praćenje razgovora. Oni pomažu i u podizanju nivoa opće odgovornosti. Za dodatni nivo sigurnosti, interfon s integrisanom kontrolom pristupa može ponuditi sekundarnu verifikaciju posjetilaca objekta.

 Komandni i sigurnosno-operativni centar

Mnoga velika preduzeća upravljaju sigurnosnim operativnim centrima, a dodavanje zvučnih i inteligentnih komunikacijskih sistema tim centrima ne samo da jača njihovu efikasnost već nudi i niz drugih prednosti, uključujući i trenutni uvid u situaciju na terenu. Svi smo vidjeli kako izgledaju kontrolne sobe ovog tipa. Ipak, ono što se tamo ne vidi je realan rizik da jedan ovakav centar u određenom trenutku postane preopterećen, posebno kada mora pratiti 20 do 30 signala nadzornih kamera istovremeno.

 Audiotehnologija i njene primjene

Integracija je ključna, a analitika je ljepilo koje sve povezuje. Poslovni procesi koji se odnose na rizik, otpornost na napade i sigurnost bit će u potpunosti optimizirani kada osnovni sistemi kao što su kontrola pristupa, videonadzor, zvuk i protivprovala budu integrisani i interoperabilni. Inteligentno osluškivanje situacije pomaže sigurnosnom osoblju i policiji da definira koji su akustični događaji relevantni i koji od njih zahtijevaju odgovor u odnosu na one koji su proizvod smetnji ili standardnih procesa. Analitika funkcionira na isti način na koji ljudsko uho obrađuje zvuk. Kada u sistem dođe zvučni signal, softver za detekciju zvuka analizira šum na osnovu naprednih algoritama i utvrđuje da li se on podudara sa zvučnim obrascima iz prethodno klasificiranih izvora.

 Zvučnici

Zvučnici se mogu koristiti na različite načine kako za sigurnost tako i za optimizaciju poslovanja. Kod primarne namjene, sigurnosno osoblje može upozoriti napadača da je pod nadzorom i da je policija na putu. Organi reda također mogu koristiti povezane zvučnike kako bi slali upozorenja ljudima u velikim grupama u zatvorenom ili na otvorenom. To se odnosi na potencijalno opasne situacije ili slanje poruka s uputstvima o tome šta trebaju raditi ili kuda ići. Zato je važno razmotriti da li bi mikrofon-zvučnik bolje služio prepoznatim sigurnosnim potrebama u drugim situacijama u kojima dvosmjerna komunikacija može igrati ključnu ulogu. Kao primjer mogu poslužiti peroni željezničkih stanica na kojima bi se dodatna sigurnost putnika mogla postići vizuelnim i zvučnim praćenjem stanja na terenu. Iz perspektive optimizacije poslovanja, zvučnici se mogu koristiti i za puštanje muzike, emitovanje reklamnih najava u prodavnicama ili podsjećanje kupaca u maloprodajnim objektima da održavaju socijalnu distancu ili nose maske.

Mikrofoni

Danas većina videonadzornih kamera uključuje mikrofone. U nekim slučajevima vanjski mikrofoni mogu biti poželjniji. Kao i kod zvučnika, ambijentalni faktori će utjecati na izbor mikrofona, npr. je li u pitanju unutrašnji ili vanjski prostor, radi li se o velikoj površini ili manjem prostoru, kakvi su akustički faktori kao što su prekrivene površine ili prisustvo betona. Odabir adekvatnog mikrofona omogućit će jasniji prijenos zvuka i osigurati da do osoblja dođu zvukovi koji su im najkorisniji.

 Telefoni za hitne slučajeve

Telefoni za hitne slučajeve u zonama kao što su garaže i parkirališta danas su često integrisani sa sigurnosnim kamerama. To znači da ako ugrožena osoba aktivira taster za poziv, telefon automatski bira određeni broj, a kamere počinju snimati. Istovremeno, poziv se snima u realnom vremenu, a aktivira se i stroboskopsko svjetlo. Osoblje koje prati rad kamera upozorava se putem sistema za upravljanje videom i može čuti i vidjeti šta se tačno dešava i odrediti najbrži i najprikladniji odgovor.

 Detekcija pucnja

Detekcija pucnjave je alfa i omega javne sigurnosti. Prema Izvještaju o stanju industrije za 2020. godinu, 28% ispitanika navelo je da je zainteresovano za dodavanje ili da već koristi funkcije detekcije pucnja u svojim sistemima. Kao sistem ranog upozorenja, otkrivanje pucnjave ima potencijal da smiri opasne situacije, dajući osoblju mogućnost da što brže prikupi što više informacija. Te informacije uključuju i one o mjestu na kojem je otkriven pucanj, što dodatno skraćuje vrijeme intervencije. Kako ova tehnologija napreduje, triangulacija se sve češće koristi da bi se preciznije odredila lokacija na kojoj je pucano.

 Primjene zvuka izvan sfere sigurnosti

Kako je zvuk svestran, njegovo korištenje u kontekstima izvan sigurnosti može donijeti ogromne prednosti u raznim okruženjima, posebno u zdravstvenim ustanovama. Ako koristite sveobuhvatno sigurnosno rješenje koje podržava zvuk, vrijedi razmotriti kako on može poboljšati bolničke operacije, posebno u vrijeme COVID-a. Danas bolnice koriste dvosmjernu komunikaciju kako bi skratile vrijeme potrebno za ličnu interakciju s pacijentima koji su oboljeli od zarazne bolesti. Osim zaštite radnika na prvoj liniji, time je smanjena i potreba za ličnom zaštitnom opremom. Koristeći audiouređaje, medicinsko osoblje također može daljinski nadzirati pacijente, kao i uređaje koji prate pacijente. I ovdje je audioanalitika napredovala do tačke da kompanije sada mogu “obučiti” analitiku za prepoznavanje alarma s medicinskih uređaja i zvukova pacijenata koji kašlju ili su pod stresom. Slanje upozorenja može skrenuti pažnju medicinskog osoblja na činjenicu da je kabl ventilatora isključen ili da pacijent kod kojeg postoji rizik od pada izlazi iz bolničkog kreveta ili ima napad kašlja.

Primjene audiouređaja izvan oblasti sigurnosti danas obuhvataju i korištenje zvučnika za upozoravanje stanara u zgradama ili kampusa na približavanje oluje ili tornada, uz davanje uputa o tome kada i gdje se mogu skloniti. Još jedna potencijalno spasonosna primjena je korištenje telefona za hitne slučajeve u slučaju korištenja defibrilatora gdje se automatski aktivira mikroprekidač koji pokreće audiovezu s centrom za sigurnosni nadzor. Ovo je posebno korisno u velikim poslovnim ili obrazovnim kampusima u kojima se mogu javiti slučajevi srčanog ili moždanog udara. U maloprodajnim okruženjima zvuk se može koristiti za skraćenje vremena čekanja pri naplati ili slanje poruka kupcima u određenim zonama. Naprimjer, trgovci mogu slati zvučne poruke na ulazima, podsjetiti kupce na obavezno nošenje maski, obavijestiti ih o akcijskim ponudama ili ih podsjećati da drže distancu. Isto tako, kombinovanje audio i videozapisa pomaže u smanjenju broja krađa u prodavnicama i sukoba sa sigurnosnim osobljem.

Budućnost audio i inteligentnih komunikacija

Budućnost ovih sistema tek je počela, mada smo u nekim slučajevima već duboko zagazili u nju. Primjer je integracija zvuka s mobilnim uređajima. Danas se zaštitar pomoću telefona može lako povezati sa zvučnicima na parkingu (ako ima Wi-Fi pristup) i poslati poruku uljezima na brži i sigurniji način nego da odmah ide na lice mjesta. Tehnološki napredak će olakšati rast i donijeti nove primjene kao što je mogućnost kreiranja virtuelnih službenika sigurnosti kojima su potrebne i oči i uši da bi bili efikasni, a dodavanje zvuka videu takav scenarij čini znatno realnijim. Pomoću zvuka možete komunicirati sa posjetiocem koji je ušao na pogrešan ulaz i usmjeriti ga na ispravnu lokaciju bez potrebe da šaljete čuvara na lice mjesta.

Tu je i primjena audiostanica koje mogu zamijeniti čitače kartica tako što će analizirati glas za provjeru identiteta. Budućnost donosi i mogućnost glasovne aktivacije sigurnosnih sistema tako da, umjesto pritiska na taster, zaposlenici mogu izgovoriti komandu za slanje hitne poruke ili daljinsko otvaranje vrata. I analitika se razvija u smjeru prepoznavanja šireg spektra zvukova i događaja, čime se omogućava slanje poruka koje su prilagođene pojedinačnim situacijama. Bilo kako bilo, budućnost sigurnosti leži u zvuku čiji će eho odjekivati industrijom u godinama pred nama.

 

Metaverzum: virtuelna ili nepostojeća sigurnost?

Voljeli ga, ne voljeli, Facebookovo prekrštavanje u brend Meta ojačalo je globalni interes za metaverzum. Preko noći, eksplodirale su pretrage za ključnim informacijama o dolazećem globalnom cyber svijetu u koji će korisnici voljno preseliti barem dio svoje dnevne egzistencije

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanije kao što su Microsoft, Nvidia, Ralph Lauren i drugi već pripremaju resurse za izgradnju infrastrukture za budući metaverzum. Kako je sigurnost jedan od standarda kod odabira za svako preseljenje, pa i ono digitalno, korisnici se s pravom pitaju je li ovaj neuhvatljivi digitalni svijet siguran za boravak?

Društveni i tehnički inžinjering

Bez obzira na manjak direktne provjerivosti tvrdnji da će metaverzum imati jednake sigurnosne mehanizme kao i fizički svijet koji emulira ili mijenja, lako je uvidjeti da će njegova sigurnost biti onolika kolika je i kod komponenti koje ga tvore. Metaverzum će sigurno koristiti tehnologije kao što su proširena stvarnost (AR), virtuelna stvarnost (VR), internet stvari (IoT) i kriptovalute. Ove tehnologije obećavaju da će integrisati i uskladiti fizički s digitalnim svjetovima, ali i otvoriti kanale za cyber kriminalce koji će ciljati kompanije i pojedince u metaverzumu.

Hakeri, dakle, već sada idu dva koraka ispred dizajnera sigurnosti metaverzuma jer dobro poznaju sve ranjivosti AR-a, VR-a, interneta stvari i digitalnih valuta. Organizacije koje se bave metaverzumom morat će zato uvesti dodatne funkcije za procjenu rizika za infrastrukturu i povezane uređaje koji ga drže u životu. Kako kriminalci primjenjuju sve sofisticiranije phishing i srodne kampanje kako bi pristupili osjetljivim ličnim podacima i mrežama, menadžeri sigurnosti očekuju da će oni svoja iskustva lako ugraditi u osmišljavanje novih tehnika društvenog i tehnološkog inžinjeringa kako bi poboljšali svoje šanse za uspjeh u metaverzumu.

Prepoznavanje rizika

Metaverzum se, za sada, suočava s dva osnovna skupa sigurnosnih problema. Jedan čine poznati izazovi s kojima se sigurnosni menadžeri suočavaju decenijama i tiču se rupa u tehnologijama koje su uključene u rad metaverzuma. Drugi set prijetnji tiče se onih specifičnih za metaverzum i povezanih s korištenjem kriptovaluta, kreiranjem lažnih identiteta i pokušajem prevara. Iako tu već postoji dovoljno iskustva u borbi protiv ovih pojava, očekuje se značajni porast korištenja kriptovaluta, gdje bi svaki virtuelni dućan unutar metaverzuma mogao kreirati i koristiti vlastito platežno sredstvo. Iduća sigurnosna rupa tiče se korištenja NFT-ova (non-fungible token), odnosno nezamjenjivih tokena u metaverzumu. U pitanju je kriptografski zaštićena digitalna imovina koja doživljava pravu eksploziju popularnosti i bez metaverzuma. Očekuje se da će korisnicima metaverzuma prevaranti moći lako prodavati NFT-ove, a zatim nestajati sa zaradom ili vještački napuhivati vrijednost tokena, a onda “zaboraviti” da isplate dividende. Pri tome, vrijednost NFT-a se vještački podiže tako što ih se inicijalno povezuje s osobama koje odranije posjeduju veće količine etabliranih kriptovaluta poput bitcoina. Procjene se baziraju na opipljivim statistikama prema kojima su tzv. prevare s povlačenjem tepiha ispod nogu samo u prvoj polovini 2021. oštetile korisnike u sektoru decentraliziranih finansija za 361 milion američkih dolara. Isto važi i za phishing napade usmjerene na adrese digitalnih novčanika za kriptovalute.

Istovremeno, jedan te isti NFT može se kreirati na više lanaca u isto vrijeme, što će kod korisnika dovesti do lažne percepcije vrijednosti i unikatnosti vlastitih tokena. Prevaranti obično ciljaju na osobe koje na društvenim medijima traže tehničku pomoć, kao posebno ranjiva skupina bez dovoljno znanja o novim tehnologijama. Njima će, naprimjer, biti lako prodati NFT sliku ili avatar koji je zaštićeno intelektualno vlasništvo, a ne umjetnički unikat. Ovu izloženost rizicima samo pojačava činjenica da sigurnost u metaverzumu nije dovoljno regulatorno pokrivena. U kompaniji Cisco, naprimjer, navode da u virtuelnom svijetu možete izgubiti i milion dolara bez ikakvih pravnih posljedica i načina za odštetu. Sve podsjeća na zlatnu groznicu iz 19. stoljeća jer se uz masovnu medijski promoviranu histeriju oko metaverzuma i NFT-ova kod ljudi stvara dojam da će propustiti voz ako ne uskoče na njega i ne ulože što prije moguće.

Ostavite privatnost na rampi metaverzuma?

Šta je sa privatnošću u metaverzumu? Istina, još nije poznato koliko informacija će metaverzum prikupljati od vas nakon što stavite VR komplet na glavu. No, već je sada jasno da će olakšati posao cyber kriminalcima koje zanima krađa informacija i iskorištavanje znatiželjnih korisnika s trajnom željom da isprobaju nešto novo. Prekomjerno prikupljanje podataka jedan je od rizika povezanih sa samim funkcioniranjem metaverzuma. Osim prikupljanja podataka kao što su e-mail adresa i broj telefona, kompanije u metaverzumu će moći prikupljati podatke i o vašem govoru tijela, biometrijskim informacijama i društvenom ponašanju. Sve navedeno će se, u teoriji, izvoditi voljno, no problem su prikrivene prakse kojima će se ovi podaci prikupljati bez odobrenja korisnika.

Dodatni izazov za privatnost je i kontinuirani nadzor korisnika metaverzuma. Za boravak u metaverzumu će vam biti potrebni novi uređaji kao što su VR komplet, kamere, senzori i mikrofoni. Ovi uređaji mogu prikupljati i pohranjivati ​podatke i bez vašeg znanja. Budući da je metaverzum novi koncept, zakoni koji regulišu podatke koje ovi uređaji smiju prikupljati još nisu u potpunosti razrađeni. Metaverzumu je za pravilan rad potrebno više mrežnih krajnjih tačaka. Svaki uređaj u vašem domu koji se povezuje na internet će za potrebe metaverzuma morati otvarati nova vrata za potencijalne cyber napade. Kako će ovo podrazumijevati korištenje dodatnih uređaja i senzora, korisnici će postati još ranjiviji na incidente kao što je krađa privatnih i osjetljivih podataka.

 Avatar nesigurnosti?

Sve navedeno dodatno će otežati temeljna tačka diferencijacije između metaverzuma i stvarnog svijeta – njegova potpuna virtuelnost. Naprimjer, upotreba digitalnih avatara će sigurno otežati proces autentifikacije korisnika, posebno u kontekstu obavljanja svakodnevnih aktivnosti u metaverzumu, poput kupovine. Razlikovanje između stvarnih kupaca i prevaranta, krađa identiteta i postupanje u slučaju da neki avatar uznemirava drugi – sve to su sigurnosna pitanja o kojima će morati razmišljati i korisnici i neimari budućeg virtuelnog univerzuma.

 

Potrebna nova zakonska regulativa

Nakon dvije godine odgode, 10. marta u sarajevskom hotelu Hills održano je godišnje okupljanje Komore agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine. Pred pedesetak okupljenih razgovarano je o stanju fizičke i tehničke zaštite u Bosni i Hercegovini i predložene su smjernice za buduće uređenje ove industrije

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Konferenciji “Stanje privatne zaštite ljudi i imovine u FBiH – Izazovi (između zahtjeva zakona i mogućnosti trzišta)” prisustvovali su predstavnici bosanskohercegovačkih zaštitarskih agencija, unutrašnjih sluzbi zaštite, kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova te Federalnog MUP-a i Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, koji su, uz naš magazin a&s Adria, bili partneri i suorganizatori ovog godišnjeg okupljanja.

Policija partner agencijama

Događaj je otvorio Enes Bezdrob, savjetnik federalnog ministra unutrašnjih poslova, koji je kazao da je privatna zaštita u relativno kratkom periodu doživjela procvat i izrasla u respektabilnu djelatnost, ali da važeći zakoni u nekim aspektima predstavljaju otežavajuću okolnost. Prednost je u tome što ova industrija u Federaciji BiH ima komoru, koja okuplja većinu učesnika na tržištu, te da bez nje nijedan zakonski propis niti može niti hoće biti donesen. “Ja se nadam da će to ići još mnogo bolje. Aktuelni politički i ekonomski momenat dovoljan je pokazatelj koliko je bitno da privatna sigurnost izraste u još respektabilniju djelatnost. Zato mi je drago da ovdje čujemo ideje i misli ljudi koji su odgovorni za ove poslove. Nadam se da ćemo izvući zaključke i nova pravila koja će prtiti bolji put kako bi agencije i državni organi bili zadovoljniji svojim radom”, rekao je Bezdrob.

Zadovoljan okupljanjem bio je i drugi predstavnik FMUP-a glavni inspektor Dino Šećerović, koji je kratko obraćanje iskoristio da naglasi važnu činjenicu – da učesnici na tržištu fizičke i tehničke zaštite u policiji imaju isključivo partnera s kojim se mogu i trebaju nadopunjavati i graditi sigurnije društvo. “Agencije su naš suštinski partner u sigurnosti i zato vam želimo dati punu podršku i zajedno s vama artikulisati probleme i pronalaziti rješenja”, rekao je Šećerović te dodao kako je federalni ministar policije formirao koordinacijski tim kao stalno tijelo koje će raditi na sistemskom rješavanju problema.

Bez ozbiljnih propusta za dvadeset godina

Na temu historijskog razvoja i značaja privatne zaštite govorio je Armin Kržalić, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnosne studije. Iako historija ove industrije seže još do starog Egipta, Grčke, Rima i Bizantije, problem je uvijek bio, a i danas je, razabrati gdje je granica između privatnog i državnog. Prvo osiguravanje komercijalnih kompanija zabilježeno je u Americi 50-ih godina 19. stoljeća, kada su Pinkertonove agencije osiguravale željeznice, a zatim i niz fabrika. Veliki skok u potražnji za uslugama privatne zaštite uslijedio je nakon velikih svjetskih i hladnog rata te napada na američko tlo 2001. godine. Vlade su se kapacitetom sve teže nosile sa zaštitom privatnih lica i kompanija i zato su sve veći dio kolača davale privatnim sigurnosnim agencijama, a kasnije i druge poslove poput patrola, istraga saobraćajnih nesreća, procjene rizika itd. Tu je i modernizacija kao pokretač razvoja ovog tržišta jer su upravo mnogi oblici kriminala razvijeni pomoću novih tehnologija i interneta, što je izazvalo rast cyber sigurnosnog sektora.

Iz svega navedenog se može zaključiti, kaže Kržalić, da je “privatna sigurnost potreba i pogrešno je vjerovati da je država oslabila zbog jačih zaštitarskih agencija. Privatna sigurnost nije prijetnja miru i stabilnosti niti je konkurencija državnoj sigurnosti – ona je partner državi. Važno je kazati da je bosanskohercegovačka zbilja takva da u proteklih dvadeset godina, od kada je normativno definisana ova oblast, ne možemo naći ozbiljne propuste u radu firmi, dok je njihova korist za društvo velika.”

Dva jubileja

Dva su jubileja industrije privatne sigurnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine obilježena ove godine. Prvi je dvije decenije normativnog uređenja ove oblasti od donošenja prvog Zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine 2002. godine, od kada je tržište uhvatilo korak s okruženjem i ostatkom Evrope, a privatne firme stekle veliko iskustvo. Drugi je petogodišnjica postojanja Komore zaštitara, koja je krajem 2016. upisana u registar, a 2017. počela održavati sjednice. Više od četrdeset članica tada je trasiralo put ka zajedničkom nastupu u godinama koje će uslijediti. Tadašnji član Inicijativnog odbora za formiranje Komore, a današnji predsjednik Upravnog odbora Muris Prnjavorac prisjetio se početaka i ljudi koji su dali najveći doprinos. No, zaštitarske agencije danas imaju problem tržišnog nastupa, opstanka i daljeg razvoja, što je bio povod ovog okupljanja.

Problem pronalaska i zadržavanja radnika

Naime, kompanije se suočavaju s problemima koji prijete da će u godinama pred nama ugroziti njihovo poslovanje. Među takvima su: veliki odliv radne snage i nemogućnost pronalaska kvalificiranih radnika na tržištu i samim tim održavanja funkcionalnosti sistema s raspoloživim ljudskim potencijalima, loše riješeni odnosi javnog i privatnog sektora, odlazak mladih, dodatna normiranost uz onu koju moraju provesti kao i ostale firme, veoma niska cijena usluga, rad na crno itd. Najveći je problem manjak radnika, kako fizičke tako i tehničke zaštite. Zaštitari koji u Bosni i Hercegovini imaju malu platu taj posao smatraju privremenim i prijelaznim rješenjem i prvom boljom prilikom ga napuštaju. Uz trend sve većeg emigriranja, oni lako pronalaze posao u nekoj od razvijenih zemalja Unije, u kojima im se nude mnogo bolji uslovi. “U Evropskoj uniji djeluje oko 45.000 društava, koji upošljavaju oko dva miliona licenciranih zaštitara, a bit će im potrebno još. Ovo će izvršiti pritisak na nas jer će ljudi odlaziti vani. Stari radna snaga i u Uniji, ali oni razmišljaju da i njih ostave aktivnim”, kaže Prnjavorac i dodaje da se u novom zakonskom okviru mora pronaći način da se bivšim zaposlenicima agencija, policije i vojske u penziji omogući rad na lakšim, ali jednako odgovornim poslovima, poput onih u dojavnim centrima.

Uz analize koje radi CoESS, i sindikat radnika UNI Europa još je 2017. uradio izvještaj u kojem su identifikovali probleme i definirali strategiju djelovanja. Donijeli su zaključak da je potrebno suočiti se s demografskim promjenama i upravljati njima, prilagoditi se promjenama i tražiti načine za privlačenje i zadržavanje mlađih generacija. Oni su s Business Europom ažurirali agendu vještina u kojoj daju preporuke za rješavanje spomenutih ometača privrede s rokom realizacije do 2030. U okviru toga su, između ostalog, dozvolili penzionisanim vojnicima i policajcima da rade u agencijama, dok to u Federaciji BiH, recimo, i dalje nije dozvoljeno. Drugi način je privlačenje kvalificirane radne snage iz zemalja poput Bosne i Hercegovine, što je veliki izazov za lokalne firme da zadrže svoje radnike. Pandemija je usporila određene procese, ali s njenim završetkom odliv ljudi će se zasigurno nastaviti, a put na Zapad dodatno olakšati. Stoga je važno istaknuti da je prvi i glavni ometač nedostatak radne snage koja ispunjava kriterije propisane zakonom. “Moramo proširiti profil kadra koji radi u tehničkoj i fizičkoj zaštiti. Imamo primjer osobe koja je završila matematičko-računarsku srednju školu, ali je ta škola funkcionisala u okviru gimnazije, a da bi bio programer za tehničku zaštitu, zakon kaže da mora imati elektrotehničku školu i zato ne može biti zaposlen. Zar je bitno kakvu školu tehničar ima? Pa niko ne bi na teren poslao nekoga ko ne zna raditi”, ilustrirao je Prnjavorac.

Anketom utvrđeni problemi

U oktobru 2020. među članicama Komore je provedena anketa o najvećim problemima u radu. Među 40-ak navedenih najčešći su: procedura, uslovi i kriteriji pri zapošljavanju radne snage u zaštitarstvu i proces certifikacije su toliko zahtjevni i komplikovani da potencijalni radnici radije zaposlenje traže u drugim sektorima; osnovni kriteriji za osnivanje i rad agencija u pogledu minimalnog broja certificiranih uposlenika su veoma zahtjevni i teško održivi, jer je pri osnivanju agencije potrebno imati četiri osobe sa certifikatom za fizičku i četiri za tehničku zaštitu te još jednu visokokvalifikovanu osobu; trebalo bi uvesti različite kategorije uposlenika na poslovima zaštite imajući na umu složenost poslovanja; agencije gube poslove zbog ograničenog broja radnika koji mogu nositi oružje itd.

Budućnost u Evropskoj uniji

Posljednje predavanje održao je dekan fakulteta za Kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Jasmin Ahić, koji je govorio o harmonizaciji zakonske regulative privatne sigurnosti u Bosni i Hercegovini u kontekstu evropskih integracija. On se prisjetio početaka regulisanja ovog sektora kada je, na inicijativu Ureda visokog predstavnika, u martu 2002. došlo do otvaranja diskusije i predlaganja prvih zakonskih akata, a 14. oktobra te godine FBiH dobila prvi zakonski akt. Posljednji podzakonski akti usvojeni su 2013. godine, ali tek na red dolazi mnogo toga što je, u zakonskom smislu, potrebno usaglasiti s Evropskom unijom. “Mi ćemo u kratkom periodu, ne samo tržišno nego i institucionalno, postati dio Evropske unije i otvoriti poglavlja 25 i 26, koji se odnose na sektor sigurnosti. Nama blizak primjer je Hrvatska, koja je postepeno uvodila neke stvari. Zato moramo krenuti s prvim koracima u harmonizaciji”, rekao je Ahić. Treba uzeti u obzir da sektor privatne zaštite više nije samo lokalna potreba građanstva već industrija koja, prema posljednjim podacima iz 2015. godine koje je prikupio CoeSS, ima 4.207 licenciranih zaštitara u 94 firme, koje ostvaruju prihode od 29 miliona eura.

Zakonske regulative su različite u zemljama Unije. U nekima nema nikako regulative, kaže Ahić, a Britanija je primjer da ne mora sve biti propisano, već dogovoreno između MUP-a i komore. Osim harmonizacije, CoESS traži i javnu transparentnost poslova i strukovni razgovor. Ako je to dvoje uređeno, ostalo se može dogovoriti. “Potrebno je povećati paletu usluga, vidjeti koji su ključni prioriteti, liberalizirati određene usluge, uvesti detektivsku djelatnost u zakon itd. Jedino partnerski odnos će dovesti do boljih rješenja, ali i do boljeg posla, zaštićenijih radnika i komitenata s kojima poslujete”, zaključio je Ahić.

Zaposlenici kao važan socijalni partner

Na kraju je uslijedila diskusija, u kojoj su prisutni iskoristili priliku da istaknu probleme s kojima se suočavaju u praksi. Inspektor Muamer Bajraktarević je istakao kako je potrebno da agencije posvete veću pažnju samim radnicima. “Nemojte zaboraviti da imate još jednog važnog socijalnog partnera – zaposlenike, koji se moraju slušati. Ne svodi se sve na finansijski aspekat odlaska u inostranstvo, jer su zaposlenici u svemu ovome najbitniji”, rekao je on. Predstavnici MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji rade s agencijama prilikom zapošljavanja, predložili su da se davanje dozvola zaštitarima za nošenje oružja prenese s Federalne na kantonalne policije, jer se u tom procesu podnošenja i prihvatanja zahtjeva sada gubi po mjesec-dva dana, a ovako se može znatno ubrzati budući da svaki kanton svakako ima svoj zakon o nošenju i držanju oružja, na osnovu kojeg izdaju dozvole fizičkim licima.

Prestati sa snižavanjem cijena

Način ubrzavanja prijema novih radnika Mersiha Novalić, voditeljica sektora ljudskih resursa u agenciji Sector Security, vidi u upotrebi centraliziranog softvera, u koji bi se unosili podaci koji vide i agencije i nadležno tijelo, jer su agencije pretrpane administracijom zbog velike fluktuacije radnika. “Alarmantna je situacija”, kaže Novalić, “i da na birou u Kantonu Sarajevo više nema nijedne osobe koja traži posao u zaštitarskim agencijama, a da su samo tri osobe na posljednjem konkursu predale zahtjev za certifikaciju.” Rješenje mora biti u povećanju cijene rada, a ne u njenom daljem snižavanju kako je to, kaže, nedavno učinila jedna agencija dajući ponudu od samo 4,5 KM (2,3 eura) za sat fizičke zaštite. To je potvrdio i Elvedin Mehić iz agencije Scutum, koji je bio sudionikom tendera u Sarajevu kada je jedan kolega iz neimenovane članice Komore ponudio četiri marke, time prekršivši njen Etički kodeks, čiji član 15 predviđa da su vlasnici agencija dužni prilikom formiranja cijene na tržištu uzeti u obzir sva zakonska rješenja koja uzimaju u obzir plaćanje radnika: minimalnu platu, rad noću, za praznike, neradne dane i dr.

Malik Krivić, predsjednik Upravnog odbora Komore u prošlom sazivu, smatra da se ne treba zanositi da će se zakon brzo promijeniti, već da se treba fokusirati na podzakonske akte kako bi se prevazišli gorući problemi. Jedan od njih je problem s iskaznicama za različite poslove, koje se moraju nanovo vaditi kada osoba unutar firme mijenja radno mjesto. Usporavanju rada i prijema novih radnika potpomaže i složeniji proces obuke i polaganja ispita. Krivić ovdje predlaže da MUP razmisli o tome da dopusti edukaciju u obrazovnim ustanovama, a zadrži polaganje ispita u prostorijama MUP-a. Time bi se ubrzao proces, a zadržala kontrola kvaliteta. Zatim, potrebno je dotaknuti se pozicioniranja privatne sigurnosti u kriznim situacijama, gdje civilna zaštita ima nadležnost da naredi privatnim firmama da angažiraju svoje radnike i mehanizaciju u slučaju velikih nesreća, što je problematično jer agencije imaju obavezu da štite objekte klijenata i ne mogu ih tek tako napuštati. Prnjavorac je kao odgovor na ovo kazao da se najveći ometači u poslu, kao što su način prijema ljudi i vršenja poslova te ograničenje u nošenju oružja, ne mogu riješiti podzakonskim aktima.

Na kraju je Dino Šećerović, predsjednik koordinacijskog tijela pri Federalnom MUP-u, zaključio kako je potrebno odmah početi raditi na zakonu: pozvati i one agencije koje nisu članice Komore, poslati inicijativu za održavanje tematske sjednice Parlamenta Federacije, uključiti i Poresku upravu kao partnera u borbi protiv rada na crno te se uključiti u rad koordinacijskog tijela, koje nije nikakvo zatvoreno, već otvoreno tijelo za prijedloge i inicijative svih učesnika na tržištu sigurnosti.

Pogledajte fotografije sa konferencije:

 

 

Utjecaj inflacije na tržište sigurnosti

Čini se da gdje god da krenete, ne možete pobjeći od teme inflacije, koja utječe na niz industrija, uključujući i sigurnosnu. Zato smo pitali tržišne igrače kako je inflacija utjecala na njih i koji je njihov odgovor

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Niko ne voli inflaciju, ali to je ono što trenutno imamo na sceni. Prema Trading Economicsu, godišnja stopa inflacije u SAD-u porasla je na 6,2 posto krajem prošle godine, najviše od novembra 1990. i iznad prognoza od 5,8 posto. I to nije samo stvar Sjedinjenih Američkih Država; inflatorni pritisci se osjećaju širom svijeta i pogađaju mnoge zemlje.

“Inflacija je trenutno problem jer u cijeloj industriji vidimo kako se cijene materijala i proizvoda povećavaju. To je izazvano povećanjem logističkih troškova, a u Velikoj Britaniji i Brexitom i složenijim lancima opskrbe”, rekao je Alistair Enser, izvršni direktor Reliance High-Techa. “U Hrvatskoj je stopa inflacije najviša od 2013. i ima tendenciju ubrzanja. Cijene rastu, posebno hrana, gorivo i transport. Cijene potrošačkog prijevoza su krajem prošle godine porasle su za preko 10 posto, a cijene goriva 25 posto u odnosu na isti period 2020. To uveliko utječe na naše poslovanje”, kaže Dean Klobučar, direktor izvoza u Alarm Automatici.

Gdje se osjeti najveći udar

Sigurnosna industrija je uistinu osjetila utjecaj inflacije, iako se jačina udara razlikuje od zemlje do zemlje. “To utječe na tržište sigurnosti naše zemlje poput šumskog požara, kao i na sve cijene proizvoda, s povećanjem od preko 70 posto u centru grada i drugim lokacijama”, rekao je Philip Babajide Edu, direktor Pens and Dropsa sa sjedištem u Nigeriji. Lucy Liu, menadžerica nabavke za Azijsko-pacifičku regiju u firmi ICD Security, navodi da situacija u Kini nije tako loša. “Inflacija nije ozbiljna u kontinentalnoj Kini, ali smo se suočili s nekim izazovima s uvoznim proizvodima”, rekla je Liu. “Uvezene kamere, uređaji za kontrolu pristupa, alarmni sistemi i druga oprema su poskupjeli. Zavisi od brenda i proizvoda, ali u prosjeku cijena je povećana za 10 do 30 posto”, kaže ona.

U međuvremenu, neke kompanije nisu imale izbora osim da podignu cijene kako bi nadomjestile povećanje troškova. “Prema mojoj procjeni, neki proizvođači dižu cijene i više od 10 posto. Ali kada se ovo stavi u kontekst, cijena transportnog kontejnera iz Kine u Evropu povećala se pet puta tokom pandemije”, ističe Enser. Bob Mesnik, predsjednik Kintronicsa, kaže da je primjetno povećanje od oko 5 do 7 posto, prvenstveno u uređajima za kontrolu pristupa, dok je cijena kamera i IP interfona ostala otprilike ista. “Moje mišljenje o inflaciji je da ona ne utječe na nas sve dok su svi u istom čamcu. Svi su pogođeni i shodno tome podižu cijene. Moguće je da neko s većim zalihama može prodati opremu po nižoj cijeni, ali većina preprodavača podiže cijene što je prije moguće”, kaže Mesnik.

 Koliko će ovo stanje potrajati

Ne postoji konsenzus o tome koliko dugo će inflacija trajati. “Nemamo pojma koliko će inflacija potrajati. Mnogi faktori je uzrokuju. Toliko je komplikovano da ni stručnjaci ne mogu davati prognoze”, rekao je Mesnik. “Trajat će dugo zbog globalnih ekonomskih problema kao što su fluktuacije cijena sirove nafte u kombinaciji sa sigurnosnim izazovima u različitim dijelovima svijeta”, dodao je Edu. “Očekuje se da će najveća stopa inflacije biti u prvom kvartalu ove godine i trajat će do 2023. Pripremili smo se za to”, kaže Klobučar. “Očekujem da će inflacija trajati barem do polovine 2022. godine. Dok ne budemo mogli staviti nestašice pod kontrolu, cijene će ostati visoke”, rekao je Alexander Burgess, potpredsjednik operacija globalnog lanca snabdijevanja u BCD-u.

 Kako se snalaze

Usred inflatornih pritisaka, sigurnosne kompanije pokušavaju na različite načine ostati na površini i zadržati kupce.

“Povećani troškovi logistike utječu na konačnu cijenu proizvoda, ali smo nastojali da što više odgodimo povećanje cijena. Za naš brend DVC čak garantiramo da cijene neće rasti tokom cijelog prvog kvartala 2022. godine. Naši kupci veoma dobro reagiraju na ovo”, objašnjava Klobučar. “Trudimo se da na najbolji način isplaniramo nabavke i isporuke kako bismo smanjili troškove. Optimizirali smo naše procese i poboljšali upravljanje zalihama, tako da uvijek imamo robu za naše kupce, ulažemo u vlastite brendove i rješenja kako bismo bili što konkurentniji, pazimo na protok novca i intenzivno komuniciramo s dobavljačima i kupcima. I dalje imamo planove za veliki poslovni rast”, kaže on.

“Kao firma s visokim nivoom IT vještina, u mogućnosti smo da programiramo i konfigurišemo opremu prije nego što se isporuči na lokaciju, što znači da provodimo manje vremena u prostorijama. Ovo rezultira manjim prekidima i nižim troškovima instalacije”, rekao je Enser, dodajući da kompanija također pridaje veliku važnost pružanju dodatne vrijednosti. “Sistemi koje instaliramo daju korisnicima pristup mnoštvu podataka koji pružaju veću vrijednost – čak i ako cijena opreme bude viša nego prije nekoliko godina. Vrijednost koja se danas može dobiti iz sistema, čak i u odnosu na prije tri godine, znatno je veća od pratećeg povećanja cijene. Sistemi sada pružaju dublju i značajniju poslovnu inteligenciju, bolju zaštitu na radu i manji rizik. Pružaju vrijednost izvan same sigurnosti, a to odagnava fokus sa cijene”, zaključuje Enser.

Biti spreman i odgovoran također je važno. “Cijene će se normalizirati tek kada se potražnja smanji. Najbolji način da se pripremite za to je da budete što proaktivniji. Nemojte samo sjediti i čekati da bude bolje, jer možda ćete čekati duže nego što ste očekivali. Ako postoji proizvod za koji znate da vam treba, počnite planirati sada. Radite sa svojim dobavljačima/kupcima i pokušajte izraditi strategiju cijena kako biste bili ispred svih budućih povećanja“, rekao je Burgess.

 

 

 

 

 

Sankcije Rusiji: Šta rat na istoku Evrope znači za industriju sigurnosti?

Ruska invazija na Ukrajinu traje duže od mjesec dana i ne zna se kada će završiti. Rat će dugoročno uzdrmati ne samo odnose među državama nego i ekonomiju. No, postavlja se pitanje kako će to utjecati na industriju sigurnosti

Priredila: redakcija a&s Adrije i portala asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara. Od tada je više država i kompanija najavilo obustavu poslova s Rusijom. To uključuje i proizvođače sigurnosne opreme. U nastavku teksta vam donosimo više detalja o ovim događajima.

Podrška Ukrajini

“Prošle sedmice smo odlučili zaustaviti sve isporuke prema Ruskoj carinskoj uniji (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Rusija) do daljnjeg. Osim toga, ne primamo nove narudžbe niti registrujemo nove projekte u toj regiji. Pomno pratimo razvoj događaja i čim budemo imali bilo kakve dodatne informacije ili promjene o kojima bismo mogli podijeliti informacije, učinit ćemo to s onima kojih se to tiče”, naveli su iz Axis Communicationsa. Slična obavijest stigla je iz MOBOTIX-a: “Upravni odbor MOBOTIX-a odlučio je odmah prekinuti sve poslovne transakcije s Rusijom u znak podrške globalnim sankcijama protiv ruske invazije na Ukrajinu. Ujedinili smo se s ostatkom svijeta u naporima da rusku vladu pozovemo na odgovornost za ovo i izražavamo svoje najdublje poštovanje i saosjećanje građanima Ukrajine.”

“Naprosto smo shrvani činjenicom da svjedočimo kontinuiranoj invaziji Rusije na Ukrajinu i novom stradanju ljudi. Kao odgovor na sve to odlučili smo poduzeti akciju kako bismo pokazali našu podršku ukrajinskom narodu – obustavili smo sve naše aktivnosti u Rusiji i Bjelorusiji do daljnjeg. Osim toga, uputili smo pomoć preko UNICEF-a posebno namijenjenu djeci. Naše misli su s narodom Ukrajine. Svima koji su direktno pogođeni ovom situacijom, bez obzira na njihovu nacionalnost, želimo izraziti podršku u ovom teškom vremenu”, poručio je izvršni direktor Milestone Systemsa Thomas Jensen. Iz kompanije Honeywell kratko su poručili da također obustavljaju sve poslove u Rusiji i Bjelorusiji zbog invazije na Ukrajinu. To praktično znači da je kompanija suštinski obustavila sve svoje prodajne, distribucijske i uslužne aktivnosti u obje zemlje, pridruživši se tako grupi zapadnih firmi koje su obustavile poslovanje na tom prostoru. Treba napomenuti i da je Messe Frankfurt, najveći evropski organizator sajmova i matična kompanija platforme asmag.com, također je najavio slične mjere. “Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prijetnju bez presedana mirnom suživotu u Evropi. Messe Frankfurt podržava sve sankcije koje je poduzela njemačka savezna vlada. U tom kontekstu, Upravni odbor Messe Frankfurta odlučio je otkazati sve događaje u okviru svoje podružnice u Rusiji do daljnjeg”, navode iz asmaga.

Manji utjecaj na proizvođače

Zbog rata se mnogi pitaju kako takav događaj može utjecati na našu industriju. Za početak treba reći da Rusija nije veći izvoznik u sigurnosnoj areni. “Osim nekoliko dobavljača sa sjedištem u toj zemlji, Rusija zaista nije veliki proizvođač sigurnosnih proizvoda i komponenti, tako da će utjecaj na te aspekte tržišta vjerovatno biti minimalan”, kaže Danielle VanZandt, analitičar za industriju sigurnosti u kompaniji Frost & Sullivan. Iako su i Rusija i Ukrajina zemlje koje imaju obimne nabavke u segmentu sigurnosti, one nisu “centralna središta” aktivnosti za mnoge proizvođače sigurnosnih sistema. “Kao takav, sukob će vjerovatno utjecati na sve tekuće projekte tako što će ih u potpunosti zaustaviti, no moguće je da to neće imati značajan finansijski utjecaj na proizvođače sigurnosnih sistema. Kineski pružaoci sigurnosnih usluga imaju značajnije prisustvo u Rusiji i za sada bi mogli nastaviti svoje poslovanje tamo. Ipak, nastavak pritiska kada su u pitanju ekonomske sankcije i izolacija mogao bi promijeniti i njihove prodajne strategije”, smatra VanZandt.
I Motorola prekinula saradnju

Kompanija Motorola Solutions je potvrdila IPVM-u da “obustavlja” narudžbe iz Rusije, uključujući sve ponude za Avigilon i druge njene firme. Motorola je, navodeći sankcije, rekla da će se u potpunosti pridržavati svih zakonskih mjera koje su objavile američke i druge svjetske vlade kada je u pitanju invazija na Ukrajinu. “Zbog invazije na Ukrajinu obustavili smo sve narudžbe proizvoda iz Rusije, kao i isporuku proizvoda u Rusiju iz bilo koje zemlje svijeta. Ovo je u skladu sa sankcijama koje su objavile američka i druge vlade”, ističu iz Motorole. Štaviše, kompanija koja je imala i 58 zaposlenih širom Rusije naglasila je i dodatni rizik od cyber napada, pogotovo nakon što je ključni konkurent, Axis Communications, napadnut  tačno u vrijeme početka ruske invazije. “Pojačali smo odbrambene sisteme od kibernetičkih napada, što je također u skladu s preporukama vlade SAD-a”, kažu iz Motorole.

Povećana potrošnja u istočnoevropskim državama

Ono što možemo očekivati je povećanje izdataka za sigurnost u svim susjednim zemljama. “Očekujem ograničena povećanja ulaganja u sigurnosna rješenja kao što su kontrola pristupa, zaštita granica i odbrana perimetra u susjednim zemljama kao što su Poljska, Rumunija, Estonija i druge. Ipak, veliki dio povećane potrošnje također će se usmjeriti na nabavku odbrambene tehnologije, a ne samo na sigurnost”, kaže VanZandt. Ovo se može primijeniti i na širu industriju sigurnosti u Evropi. “Kratkoročno, Evropa će vjerovatno doživjeti blagi rast u oblasti primjene velikih perimetarskih sigurnosnih sistema, kao i naprednijih sistema cyber sigurnosti kako bi se države i sistemi ojačali u slučaju da se kriza proširi izvan Ukrajine. Zemlje duž ukrajinske granice, kao što su Poljska, Rumunija, Latvija, Estonija, Litvanija, Finska i Moldavija, povećat će ulaganja u sigurnost granica kao sredstvo za zaštitu svojih graničnih prijelaza. Istovremeno, ove zemlje će tražiti i dodatna rješenja za autentifikaciju i provjeru identiteta kao odgovor na priliv izbjeglica iz Ukrajine i regija u blizini kriznih područja. Ovakav nivo potrošnje će vjerovatno i ostati na nešto većoj stopi sve dok se kriza ne završi”, kaže VanZandt.

 Problemi u lancu nabavke

I lanac nabavke može biti u određenoj mjeri pogođen novom krizom, prvenstveno zbog dužeg vremena potrebnog za avionski transport. “Moglo bi doći do nekih blažih posljedica po lanac nabavke unutar industrije, posebno kada su u pitanju proizvodi koji se moraju transportovati zračnim putem. To je posljedica promjena koje su uvedene za mnoge zračne rute kako bi se izbjegli ruski, bjeloruski i ukrajinski zračni prostor. Ograničenja zračnog prostora u regiji i preusmjeravanje zračnih ruta mogu uzrokovati duže vrijeme isporuke i to bi mogla biti najznačajnija posljedica po širi lanac nabavke”, kaže VanZandt. Iako se mislilo da će se problemi s inflacijom i deviznim kursom pogoršati nakon uvođenja sankcija, čini se da oni već jenjavaju i trenutno pogađaju samo rusku i bjelorusku ekonomiju.

Problemi za Kaspersky

Njemački Savezni ured za sigurnost informacijskih tehnologija (BSI) nedavno je objavio da bi korisnici širom svijeta trebali zamijeniti Kasperskyjeve proizvode nekim drugim te upozorio da ruske kompanije koje se bave informacijskim tehnologijama mogu biti špijunirane ili čak primorane da pokrenu cyber napade. “Ruski IT proizvođač može i sam izvoditi napadačke operacije, ali i biti prisiljen protiv svoje volje da napadne ciljne sisteme, odnosno biti špijuniran kao žrtva cyber operacije bez njegovog znanja ili postati alat za napade na vlastite kupce”, navodi se u upozorenju BSI-ja. Trenutno niko ne govori o konkretnim problemima s proizvodima kompanije Kaspersky, ali se navodi da sukob u Ukrajini i ruske prijetnje Evropskoj uniji, NATO-u i Njemačkoj nose veliki rizik od cyber napada. BSI je preporučio da se Kaspersky antivirusni proizvodi zamijene alternativnim, ali pažljivo kako bi se izbjeglo slabljenje odbrane. Nakon upozorenja glasnogovornik njemačkog fudbalskog kluba Eintracht iz Frankfurta Axel Hellmann rekao je za medije da su, slijedeći preporuke njemačke vlade, obavijestili upravu kompanije Kaspersky da odmah žele raskinuti ugovor o sponzorstvu.

Očekivano, Kaspersky je odgovorio na upozorenje njemačke vlade. U saopćenju se navodi kako je u pitanju odluka zasnovana na političkoj, a ne tehničkoj procjeni i osnovama.

Utjecaj na kupce u Americi

Sjedinjene Američke Države i mnoge druge zemlje uvele su sveobuhvatne i oštre sankcije Rusiji nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu. Sankcije bi mogle imati određene efekte na kupce sigurnosnih proizvoda u Americi, ali i cijelom svijetu.

Naš partnerski portal asmag.com je o utjecaju uvedenih sankcija na tržište videonadzora, kontrole pristupa, protivprovale i drugih oblasti sigurnosti razgovarao s Brianom Schwabom, osnivačem i glavnim konsultantom S3SDC-a i partnerom u eSRX-u, kako bi se razumio obim ovih efekata. Trenutna lista sankcija zabranjuje izvoz napredne tehnologije u Rusiju. Ovo će ozbiljno umanjiti sposobnost te zemlje da proizvodi sigurnosne komponente ili opremu bilo koje vrijednosti u svrhu izvoza. Ali, u suprotnom smjeru, utjecaj na kupce u SAD-u neće biti jednak.

“Kada se analizira cjelokupno globalno tržište sigurnosne opreme, po mom mišljenju, Rusija ne proizvodi opremu u ovoj oblasti koja se kvalitativno ili tehnološki razlikuje od bilo kojeg drugog svjetskog proizvođača. Generalno, sigurnosna oprema ili njene komponente su ono što ekonomisti nazivaju ‘zamjenskom robom’. To znači da, s obzirom na cijenu i dostupnost, potrošač može jednostavno preći s jednog proizvođača opreme na drugog te i dalje biti u stanju zadovoljiti svoje neposredne sigurnosne potrebe uz malo primjetnog gubitka u kvalitetu”, rekao je Schwab.

 Veći utjecaj na cyber sigurnost

Bilo kakav opipljiv utjecaj sankcija vjerovatno će se osjetiti u domenu kibernetičke sigurnosti. Pandemija COVID-a 19 promijenila je svakodnevno radno okruženje, čineći rad na daljinu novom normalnošću. Internetski komunikacijski uređaji i platforme za razmjenu informacija (kao što su Zoom, Teams i Dropbox) postali su izuzetno popularni. Ovo je povećalo broj potencijalno ranjivih uređaja i mreža, što je rezultiralo naglim rastom broja i vrste potencijalnih prijetnji s kojima se američke kompanije i druge organizacije suočavaju. Učinak drugog niza sankcija bile bi aktivnosti kibernetičkog rata čiji je cilj ometanje poslovnih aktivnosti, kompromitiranje podataka i druge zlonamjerne aktivnosti koje se provode u ime ruske države. “Ovdje očekujem da će se najveći finansijski utjecaj na američke kupce vjerovatno vidjeti kroz povećanje troškova povezanih s mjerama zaštite podataka”, rekao je Schwab. “Međutim, s povećanjem napada ucjenjivačkim softverom u posljednjih nekoliko godina, mnoge američke firme već su se počele kretati u tom smjeru. Posljedica drugog niza primjene ovih sigurnosnih aktivnosti mogao bi biti prelazak na američke pružaoce usluga”, kaže on. Za one koji nisu napravili tu promjenu, već nastavljaju raditi s nekom od nekoliko velikih kompanija ruskog porijekla za analizu podataka, postoje pravna pitanja koja će morati adresirati i procijeniti kao dio procesa upravljanja rizicima sigurnosti preduzeća.

Vojna i druga industrija

Rusija igra malu, ali važnu ulogu u snabdijevanju specifičnim sirovinama koje se koriste za izradu sigurnosne i odbrambene opreme. Ruske sirovine, kao što je titanij, sastavni su dijelovi odbrambene i vazduhoplovne opreme. Međutim, mnoge američke firme počele su diverzificirati svoje dobavljače sirovina još nakon što su separatisti zauzeli Krim 2014. godine. “Firme bi se sada mogle okrenuti Kini kako bi nadoknadile zastoj, ali ovo nije zagarantovan način da se eliminišu problemi s opskrbom uzrokovanim sankcijama, s obzirom na trgovinski rat SAD-a i Kine koji je počeo za vrijeme Trumpove administracije, kao i sve veće kinesko-rusko strateško partnerstvo”, istakao je Schwab.

Sigurnosna ambalaža kao ključna karika

Godina iza nas bila je burna za cijelu sigurnosnu industriju i ekosisteme naslonjene na nju. Uz probleme poput prekida lanca opskrbe, pandemije i inflacije, malo ko je imao vremena da se bavi sigurnosnom ambalažom kao prioritetom. Ipak, ovaj industrijski segment je prošao temeljite promjene tokom 2021. i njihov eho ćemo osjećati i u mjesecima pred nama

Piše: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

Niko nije mogao predvidjeti razmjere utjecaja pandemije COVID-a 19 na poslovni i tehnološki svijet. Svi sektori su trajno obilježeni ovim događajem, uključujući i industriju sigurnosne i standardne ambalaže. Zapravo, globalna količina ambalažnog materijala u upotrebi doživjela je značajan skok od izbijanja pandemije. Razlog za to je pojačana prodaja potrošačke elektronike na početku pandemije, ali i zahtjevi koji se tiču intenziviranog transporta medicinskog materijala i lijekova. Tu treba pridodati i globalno utvrđene ciljeve ograničavanja širenja plastičnog otpada radi očuvanja okoliša. Industrija ambalaže sve više ulaže u pametnu automatizaciju i ekološki prihvatljiva rješenja, prilagođavajući svoju ponudu širokom rasponu vertikala i primjena.

Ambalaža se mijenja paralelno s prijetnjama

Važan trend koji se tiče ambalaže je nesumnjivo i održivost jer raste pritisak na vlasnike brendova i kompanije da usvoje ekološki prihvatljivije prakse. Ipak, kako su procesi u opskrbnom lancu sve više digitalizirani, oni su izloženiji novim sigurnosnim prijetnjama. Iako nosi velike prednosti, jače oslanjanje na digitalnu tehnologiju povlači i jedinstvene sigurnosne rizike i u segmentu ambalaže. Tu su i regulatorni pritisci zbog kojih prehrambena i farmaceutska industrija za svoju ambalažu traže zaštitu od neovlaštenog pristupa i kvalitetnije praćenje artikala. U konačnici, sve kompanije se danas moraju oslanjati na savremene sigurnosne tehnologije kako bi istovremeno omogućile lakše praćenje paketa i zaštitile proizvode.

Nove tehnologija praćenja

Track-and-trace tehnologija praćenja paketa postala je uobičajena, pa i neizbježna karika u savremenom lancu opskrbe. COVID-19 je doveo i do njene primjene u praćenju širenja bolesti u zemljama poput Južne Koreje. Kompanije koriste metode kao što su radiofrekventna identifikacija (RFID), QR kodovi i internet stvari (IoT) kako bi provjerile stanje svoje robe u roku samo nekoliko sekundi. Pomoću ovih tehnologija moguće je otkriti sve anomalije i pratiti svaki zagubljeni ili ukradeni artikal. Neki pomjeraju tehnološke granice tako što u samu ambalažu ugrađuju pametnu tehnologiju za slanje informacija u stvarnom vremenu. Za firme poput velikih modnih brendova koje se suočavaju s ogromnim izazovom krivotvorenja svojih proizvoda pametna tehnologija je korisna metoda i za provjeru autentičnosti robe pomoću ugrađenih mikročipova.

NFC i BLW

NFC i Bluetooth Low-Energy (BLW) tehnologije su inovativne metode za praćenje ambalaže. Ove tehnologije su toliko jednostavne da ih potrošači mogu koristiti na svojim mobilnim telefonima, što im omogućava da brzo pristupe informacijama o svojim paketima i prate ih dok traje isporuka. Istovremeno, kompanije na ovaj način mogu diskretno integrisati i promotivne kampanje sa sistemima praćenja. NFC je koristan i kao sigurnosni alat. Svaki NFC čip ima jedinstveni serijski broj koji mu dodjeljuje proizvođač, tako da kupci mogu biti sigurni u autentičnost informacija o proizvodu. Istovremeno, kompanijama se olakšava praćenje artikala u slučaju krađe.

RFID tagovi i QR kodovi

RFID oznake i QR kodovi se danas obično koriste za poboljšanje nivoa identifikacije i sljedivosti u cijelom lancu snabdijevanja. Oni omogućavaju kompanijama da ojačaju sisteme kontrole kvaliteta i brže reaguju na potencijalne probleme. RFID tagovi igraju važnu ulogu u novim pristupima zaštiti ambalaže. Ova inovativna tehnologija se temelji na štampanoj anteni s mikroskopskim čipom koji prenosi radiofrekventni signal. Može se koristiti za praćenje proizvoda tokom transporta, nadgledanje zaliha i povećanje sigurnosti. RFID tagovi se mogu koristiti za slanje informacija na mobilni telefon kupca kako bi ih se obavijestilo o roku isporuke. Mogu poslužiti i za praćenje lokacije paketa u skladištu kao i vremena utovara u kamion za dostavu. Oni pretvaraju isporuku u proces koji se može pratiti od početka do kraja, uz smanjenje rizika od krađe tokom transporta. Osim toga, RFID tagovi se mogu koristiti za otkrivanje neovlaštenog pristupa. Ako neko rukuje RFID tagom bez dozvole, signal se potpuno prekida. Iako ovo u konačnici otežava pronalaženje ukradenog ili oštećenog paketa, prednost je u tome što se kompanijama odmah šalju upozorenja o neovlaštenom pristupu nekom artiklu.

Prednosti za firme i potrošače su ogromne, a očekuje se da će investicije rasti i u narednim godinama. Prema procjenama, ukupna vrijednost tržišta RFID tagova će se u 2022. godini popeti na oko 13 milijardi dolara.

 Ambalaža u službi sigurnosti hrane

Uz rast broja firmi za dostavu hrane, potrošači danas imaju mnoštvo mogućnosti da jedu kvalitetna jela i u udobnosti vlastitog doma. Istovremeno, restorani i trgovine mješovitom robom često nude i vlastite usluge dostave. No, brzo se pojavilo pitanje kontaminacije hrane. Kako možemo znati je li neko dirao vašu hranu? Na samom početku pandemije kompanija Pizza Pizza osmislila je svoju kutiju za picu otpornu na neovlašteno rukovanje. Mnogi restorani, trgovine i ponuđači usluga dostave hrane su slijedili ovaj primjer korištenjem etiketa koje su zaštićene od neovlaštenog rukovanja kako bi svojim potrošačima ponudili dodatne garancije da je hrana sigurna za konzumaciju. Zbog svojih mogućnosti ove mjere predostrožnosti će vjerovatno ostati na snazi i nakon okončanja pandemije.

Rast e-trgovine jača potražnju za kovertama

Nekoliko studija je pokazalo kako kupci očekuju da će dobiti svoju online narudžbu za manje od jednog radnog dana. Oni preferiraju i brendove koji nude besplatnu dostavu. U tom kontekstu, brendovi moraju odabrati najisplativiju ambalažu za ekspresnu isporuku. Ona istovremeno mora štititi proizvode od oštećenja ili neovlaštenog rukovanja. Kartonske kutije, vreće i koverte (podstavljene ili nepodstavljene) često se biraju kao načini zaštite pošiljki. Ipak, sve ovisi o dimenzijama, težini, lomljivosti i vrijednosti proizvoda. Kutije su idealne ako je proizvod lomljiv, težak ili glomazan. Međutim, općenito je brže i jeftinije poslati kovertu nego kutiju. Koverte smanjuju i rizik od krađe jer se mogu ostaviti u poštanskom sandučiću, dok se paketi obično ostavljaju ispred vrata. Zbog svega navedenog koverte su često bolje prilagođene sigurnosnim zahtjevima e-trgovine u odnosu na kutije.

Ubrzano širenje e-trgovine oživjelo je interes trgovaca za sigurnosnom ambalažom koja može detektirati neovlašteno rukovanje. Iako ovakva ambalaža nije novost, model direktnog slanja do potrošača potaknuo je trgovce da preispitaju način na koji pakuju proizvode naručene putem interneta. Pojedinačni paketi prolaze kroz više dodirnih tačaka nego proizvodi koji napuštaju skladišta radi direktne isporuke u prodavnice. To kriminalcima nudi više mogućnosti za neovlašteni pristup artiklima. Iako trgovci mogu prihvatiti određeni nivo smanjenja zaliha, npr. manje od 1%, obim online prodaje je danas takav da je cijena trake za detekciju neovlaštenog rukovanja za pakete ili kurirske vrećice zanemariva u poređenju s troškom izgubljene robe.

Nove mjere za zaštitu potrošača od prevare i krivotvorenja

Krivotvorenje je staro koliko i čovječanstvo, no e-trgovina kriminalcima olakšava posao do te mjere da se i online prodavači mogu smatrati odgovornim u ovom procesu. U martu 2020. godine američki Kongres je donio Zakon o borbi protiv krivotvorenja u namjeri da zaštiti potrošače. U međuvremenu, neki trgovci su se odlučili da sami umire svoje potrošače. eBay je pokrenuo eBay Authenticate program kako bi garantovao autentičnost luksuznih satova koji se prodaju za 2.000 dolara i više, kao i tenisica po cijeni od 150 dolara i više. I drugi proizvodi bi se uskoro mogli kvalificirati za ovakvu zaštitu. Ove inicijative kreiraju nova očekivanja među kupcima i potiču druge brendove da poduzmu slične mjere za suzbijanje krivotvorina.

Pametna ambalaža

Pojam pametna ambalaža zapravo je zajednički termin za različite vrste tehnološki naprednih rješenja za pakovanje. Pametno pakovanje nudi važne prednosti u segmentu sigurnosti, povezivanja i autentifikacije robe koju kompanije sada mogu lakše pratiti. Kako se industrija ambalaže razvija, dobavljači i klijenti moraju uspostaviti istinska partnerstva ako žele iskoristiti buduće poslovne prilike. Korisnici u vrijeme pandemije traže brendove koji mogu ponuditi praćenje artikala koje nude te osigurati da je kupljeni proizvod higijenski ispravan i zaštićen od neovlaštenog rukovanja. Prošle godine kompanija UFlex je razvila i predstavila novu strukturu laminata baziranu na BOPP filmu za prehrambene proizvode. Kompanija je lansirala i LDPE papir i foliju od 40 g/m2 za primjenu u farmaceutskoj ambalaži. Proizvod omogućava kombiniranje premaza i tinte, čime se povećava otpornost na abraziju i hemikalije, uz smanjenje emisije gasova koji izazivaju efekt staklene bašte. Očekuje se da će primjena ovakve ambalaže u maloprodaji produžiti rok trajanja proizvoda i tako dati dodatni poticaj proizvodnji.

Formati ambalaže

Uvođenje procesa digitalizacije ambalaže u maloprodaju je ključni faktor koji utječe na formate pakovanja. Fleksibilni format otvara brojne mogućnosti za automatizaciju u maloprodaji, uključujući inteligentno označavanje, RFID tagove i pametne oznake. Sve veći fokus potrošača na održivost proizvoda dodatni je poticaj za uvođenje različitih naprednih formata ambalaže.

Aktivna ambalaža je dizajnirana za interakciju sa sadržajem kako bi se poboljšao njen rok trajanja i kvalitet tokom skladištenja. Najčešće se koristi u pakovanju hrane za produženje standardnog roka trajanja. Inteligentna ambalaža je osmišljena da pruži veću tačnost informacija o kvalitetu i sigurnosti proizvoda, kao i da ponudi što vrednije informacije o samom proizvodu. Ona je sve češća u segmentu pakovanja hrane, a tehnologije poput QR kodova i skrivenih URL-ova kupcima daju priliku da aktivnije komuniciraju s omiljenim brendovima.

 Veća potražnja za fleksibilnim pakovanjem

Fleksibilna ambalaža je već godinama jedan od najbrže rastućih segmenata te industrije. Sve ukazuje na to da će se ovaj trend nastaviti i dalje. Razlog za to je kombinacija više faktora. Kao prvo, veća briga o higijeni i sigurnosti hrane jača potražnju za pojedinačnim pakovanjima kao što su torbe i vrećice. Osim toga, fleksibilno pakovanje olakšava transport određenih artikala, čineći ga pogodnijom opcijom za model direktne prodaje potrošačima koji koriste e-trgovinu.

Proširena stvarnost i ambalaža

Ubrzano širenje e-trgovine natjeralo je kupce da preispitaju važnost dostavnih paketa, poštanskih pošiljki, torbi i koverti u kontekstu jačanja imidža brenda. Kada kupac dobije svoj proizvod, prvo što vidi je ambalaža i ona će ostaviti pozitivan ili negativan prvi utisak. Oštećena ili otvorena pakovanja mogu imati katastrofalne posljedice po percepciju ugleda brenda. Danas se sve više koriste tehnologije koje štite proizvode od oštećenja i pokušaja neovlaštenog pristupa artiklu. Osim toga, one pakete ili koverte čine jednostavnijim ili čak i zabavnim za otvaranje. Kako potrošači postaju tehnološki osvješteniji, za očekivati je da će sve više brendova uvoditi elemente proširene (AR) i virtuelne stvarnosti (VR) u svoje pakete kako bi kupcima ponudili interesantna iskustva interakcije s proizvodima. Brojni globalni potrošački brendovi, kakvi su Coca Cola i Pizza Hut, počeli su integrisati tehnologije proširene stvarnosti (AR) u svoju ambalažu. Ovaj trend je prvenstveno usmjeren ka kreiranju atraktivnijeg iskustva za same potrošače. Naprimjer, Pizza Hut je lansirao ograničenu seriju kutija s funkcijom proširene stvarnosti koja potrošačima omogućava da korištenjem QR kodova dobiju pristup videoigri. I Coca-Cola je izbacila posebne čaše za piće za upotrebu u prodajnim objektima White Castle s kojih šalju marketinške poruke o brendu kroz format proširene stvarnosti.

Sigurnosna ambalaža i recikliranje

Prije izbijanja pandemije korištenje ekološki održive ambalaže je bio važan trend. Ekološki osviješteni kupci su tražili čaše za višekratnu upotrebu u Starbucks objektima ili kupovali robu od brendova koji su se obavezali na primjenu održivih modela.

Nažalost, zdravstvene mjere koje je nametnula pandemija primorale su kompanije da obustave takve inicijative. Širenje formata pojedinačne ambalaže će imati za posljedicu nastanak veće količine otpada, barem kratkoročno. Ipak, kupci ne bi trebali birati između zdravlja i zaštite okoliša. Brendovi koji smisle inovacije kako bi uspješno pomirili obje stavke imat će prednost na tržištu.

Promjene na tržištu je prepoznala i austrijska kompanija Securikett, koja se specijalizirala za rješenja za sigurnosnu ambalažu. Izraz njihove želje za iskorištavanjem potražnje za pametnim ambalažnim rješenjima je i patentirani proizvod nazvan VOID. U pitanju je papirni sigurnosni pečat koji se ne može zamijeniti jednom kada se skine s proizvoda. U vrijeme porasta krivotvorenja i distribucije paketa, i zaštita od neovlaštenog otvaranja je jedno od ključnih očekivanja korisnika. U slučaju VOID-a, pečat je izrađen od pulpnih vlakana koja se mogu reciklirati više puta. Slični projekti će uključivati polimere na biološkoj bazi, ambalažu od livenih vlakana, formate za višekratnu upotrebu, rastvorljive materijale za pakovanja i kružne sisteme za reciklažu farmaceutskih blister pakovanja.

Važnost cyber sigurnosti

Sa brzim širenjem industrije 4.0, i industrija ambalaže se našla u opasnosti od hakera i drugih kriminalaca koji žele iskoristiti sve širu primjenu interneta stvari u ovom sektoru. Kompanije sada nastoje primijeniti najbolje industrijske prakse, uz postepeno približavanje funkcija operativne ambalažne tehnologije i informatičke tehnologije. Uvođenje sigurnosnih tehnologija u sisteme, proizvodna i procesna postrojenja u ambalažnoj industriji postaje sve popularnija praksa. Uloga analitike u operacijama kao što je upravljanje skladištima također će stvoriti prostor za napredniju cyber sigurnost kako bi se minimizirale šanse za poremećaje u radu ambalažnih postrojenja.

 Automatizacija u kombinaciji s vještačkom inteligencijom

S izbijanjem pandemije automatizacija procesa pakovanja postala je važnija nego ikad. Veći fokus na zdravlje i sigurnost korisnika, rast svijesti o prednostima blockchaina u pogledu kontrole kvaliteta i prevencija zastoja u radu glavni su faktori koji ubrzavaju primjenu tehnologije automatizacije i u sektoru ambalaže. Investicije startupa i drugih kompanija u vještačku inteligenciju i analitiku imat će ključnu ulogu u razvoju operacija kao što je direktna e-trgovina za potrošače. Automatizacija procesa izrade ambalaže pomaže i u državnim naporima za bržu distribuciju vakcina protiv COVID-a. Vještačka inteligencija će pomoći i u podizanju nivoa povrata uloženog kapitala jer olakšava prediktivno održavanje i generisanje prototipa ambalaže bez potrebe za ljudskim inputima. Navedeni trendovi su samo neke od mnogih promjena u razvoju sektora ambalaže dok sigurnost igra ključnu ulogu.

Sigurnost ambalaže u farmaceutskoj industriji

Sigurnost lijekova je važna stavka za farmaceutske kompanije. Neovlašteno korištenje medikamenata i njihovo krivotvorenje na tržištu podjednako su opasni i za potrošače i za proizvođače i distributere. Zato je ovaj sektor predvodnik u pogledu inovacija u dizajnu ambalaže koja mora ponuditi zaštitu od neovlaštenog pristupa i pratiti razvoj tehnologije koja će zaštititi sve aktere u lancu opskrbe. Industrija farmaceutske ambalaže danas vrijedi više od 20 milijardi američkih dolara. Ovaj sektor je lider u primjeni tehnologije za naprednu sigurnost u segmentu ambalaže. Uspon elektronske trgovine i efikasne logistike učinio je kvalitetne lijekove dostupnim širom svijeta, bez obzira na lokaciju na kojoj se proizvode. Međutim, ovo predstavlja izazov za zaštitu proizvoda od krivotvorenja i drugih rizika tokom njihovog životnog ciklusa.

Farmaceutski proizvodi zahtijevaju kvalitetno pakovanje, posebno za lijekove, medicinska sredstva i nutraceutike. Česte prijetnje po ove proizvode uključuju zloupotrebu i krivotvorenje. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je oko 10 posto lijekova u svijetu krivotvoreno. Dok je krivotvorenje rezultat namjernih kriminalnih aktivnosti, do neovlaštenog pristupa lijekovima može doći i zbog neefikasnog rukovanja ili skladištenja. Međutim, tehnologija i digitalizacija mogu u značajnoj mjeri spriječiti krivotvorenje i neovlašteno korištenje.

Sigurnost kroz tehnologiju

Tehnologija može pomoći u identifikaciji neovlaštenog pristupa ambalaži tako što će ovakve pokušaje učiniti evidentnim i osujetiti ih. Ambalaža otporna na neovlašteno rukovanje oslanja se na dva principa: višeslojnu zaštitu te prepoznavanje neovlaštenog pristupa ambalaži ili situacija kada je integritet ambalaže ugrožen. Popularne strategije za zaštitu od neovlaštenog rukovanja u farmaceutskoj industriji uključuju uvođenje više sigurnosnih slojeva u ambalažu. Primarna zaštita uključuje učvršćivanje poklopca pakovanja na način da se mogu prepoznati svi pokušaji neovlaštenog rukovanja nakon otpreme proizvoda. Sljedeći sloj je proces kreiranja trajnog primarnog zatvarača otpornog na pritisak tokom transporta. Nakon toga slijedi postupak izolacije. Termoskupljajuća folija se koristi za zaštitu zatvorene ambalaže od vlage i pritiska drugih pošiljki. Pri tome, jedinstveni identifikacijski brojevi sprečavaju replikaciju ambalaže i čine proizvod prepoznatljivim u lancu opskrbe.

Dokazi o neovlaštenom pristupu ambalaži

Neovlašteno rukovanje se može otkriti praćenjem izmjene sigurnosnih karakteristika ambalaže. Ova tehnologija uključuje vizuelnu provjeru autentičnosti, i to bez potrebe za posjedovanjem naprednog stručnog znanja prilikom pregleda. Hologrami, promjenjiva boja i trake za cijepanje su skalabilni i isplativi sistemi za praćenje dokaza o neovlaštenom pristupu ambalaži. U tom slučaju, potrošači mogu odbiti da prihvate paket ili ga prijaviti za provjeru ako uoče oštećenje.

Hologrami, boja i trake

Proizvođači obično koriste tehnike holograma na svom logotipu kako bi ukazali na autentičnost proizvoda. Istrošenost holograma ukazuje na grubo ili neovlašteno rukovanje ili neprikladno skladištenje proizvoda. Promjenjive boje dolaze u formatu dvije ili više različitih boja koje daju iluziju trodimenzionalnog efekta kada se pomjeraju pod različitim uglovima. Koriste se i polipropilenske trake za jednokratnu upotrebu. Potrošači mogu prepoznati neovlašteno rukovanje ambalažom ako joj nedostaje traka za zatvaranje ili je ona oštećena. Ove trake je nemoguće ukloniti bez uništavanja, čime neovlašteni pristup ambalaži postaje lako uočljiv.

Borba protiv krivotvorenja

Tehnologija zaštite od neovlaštenog pristupa u kombinaciji s teško opazivim sigurnosnim funkcijama može pomoći i u sprečavanju krivotvorenja. Ova tehnologija uključuje infracrvene (IR) i ultraljubičaste (UV) pigmente, mikrotekst i mikroskopske oznake koje su nevidljive golom oku. Njih je teško otkriti i replicirati bez specijalističke opreme za detekciju. Sigurnosna grafika i digitalni vodeni žigovi su dodatne tehnike koje se često koriste u borbi protiv krivotvorenja farmaceutske i drugih tipova ambalaže.

U igri je i tzv. sigurnosna grafika. Elementi dizajna kao što su modulacija i utiskivanje linija mogu proizvesti ispis u boji s finim linijama sličan onom koji se koristi kod štampanja novca. Osim toga, mikrotekst i latentne slike mogu lako ukazati na pokušaje replikacije. Digitalni vodeni žigovi ili kodiranje uključuju uvođenje nevidljivih oznaka unutar grafičkih elemenata na ambalaži. Za te potrebe dostupni su specijalni softver i čitači za provjeru posebnih markera.

Sigurnost putem digitalizacije

Digitalizacija se odnosi na proces pretvaranja informacija u kompjuterski čitljiv format. Njemu je lako pristupiti bez obzira na geografsku lokaciju. Industrija farmaceutske ambalaže primjenjuje digitalnu tehnologiju za borbu protiv krivotvorenja i lakše uvođenje sistema efikasnog praćenja lanca opskrbe. Jednostavnim skeniranjem lijeka aplikacije za borbu protiv krivotvorenja mogu dati informaciju potrošaču o tome je li lijek lažan ili autentičan. Kao primjer može poslužiti aplikacija Drugsafe, koja je bila dobitnica nagrade u kategoriji velikih podataka na Microsoft Imagine Cupu. Ona koristi optičko prepoznavanje znakova (OCR) za provjeru autentičnosti lijeka u skladu s bazom podataka Azure Cosmos.

Digitalna masovna serijalizacija

Krivotvorenje na farmaceutskom tržištu opasno je za potrošače i brendove. Potrošači mogu postati žrtve neadekvatnih lijekova i ugroziti svoje zdravlje, a brendovi izgubiti kredibilitet. Digitalna rješenja za ambalažu nude spas, posebno u segmentu upravljanja lancem opskrbe. Digitalna masovna serijalizacija je jedna od najčešće korištenih skalabilnih tehnika u primjeni. Ona uključuje generisanje sekvence lažnih kodova koja ulazi u bazu podataka o potrošačima radi naknadne provjere.

Sigurnost kroz dizajn proizvoda

Zaštita potrošača je još jedan važan zadatak farmaceutske ambalaže. Sofisticirani lijekovi zahtijevaju pažljivo rukovanje i uključuju dobna ograničenja u pogledu konzumacije. Pacijenti mogu lako postati žrtve lijekova kojima je istekao rok trajanja. Isto tako, djeca mogu doći do lijekova koji nisu namijenjeni njima. Postoji više rješenja za ambalažu koja rješavaju ove izazove za potrošače tako što ih se integriše sa samim proizvodom. Potvrda datuma isteka je jedan od pristupa. QR kod može kodirati režim doziranja lijeka zajedno s datumom njegove proizvodnje i istekom roka trajanja. Nakon konzumiranja potrošač može ponovo skenirati ambalažu i tako omogućiti aplikaciji da ažurira terapijski režim i šalje obavještenja u skladu s tim. Neki proizvođači se oslanjaju na zaštitu od pristupa djece ambalaži, uz posebno pakovanje prilagođeno starijim osobama. Uflex je predstavio inovativno pakovanje u vidu folije otporne na dječije rukovanje, kao i ambalažu prilagođenu starijim osobama (CRSF). Iako je potreban određeni nivo pritiska da bi dijete otvorilo ambalažu, postupak je, zapravo, jednostavan za starije osobe. Tako se sprečava nenamjerno oštećenje uobičajenih blister folija prilikom rukovanja. Isto tako, uzimanje odgovarajućeg lijeka u pravoj dozi ima ključnu terapijsku ulogu. Pill Pack, kompanija koja posluje u okviru Amazona, primjenjuje sistem usklađivanja sa zahtjevima pacijenata za lijekovima i automatski im isporučuje nove doze prema potrebi.

Trend o kojem se slabo govori

Sigurnost u ambalaže ključna je za zaštitu potrošača i za očuvanje integriteta proizvođača i brendova. Neki sektori, poput farmacije i elektronske trgovine, predvodnici su i pioniri u ovom segmentu sigurnosne ambalaže. Ipak, važno je širiti svijest o potrebi dodatnog ulaganja u sigurnosnu ambalažu i u drugim industrijama. Primjenom novih tehnologija ozbiljni problemi poput krivotvorenja, ugrožavanja zdravlja i neovlaštenog pristupa robi mogu se riješiti uz znatno manje napora i troškova uz šire društvene i poslovne prednosti.

 

Trendovi sigurnosti u 2022.: VSaaS, AloT, konvergencija, nadzor prostora, zero-trust…

Razumjeti trendove znači izbjeći rizik od tehnološkog zaostajanja ili, još bolje, iskoristiti ih za unapređenje poslovnih rezultata. U svijetu sigurnosne industrije ova se godina po ovom imperativu ne razlikuje od prethodnih, uz dodatak da se trendovi nikada brže i temeljitije nisu smjenjivali, kao na pokretnoj traci

Piše: Mirza Bahić; mail: redakcija@asadria.com

 Ubrzana pojava novih trendova u sigurnosnoj industriji prvenstveno je posljedica globalne pandemije. Njena bi akutna faza, osim u slučaju nepredviđenih događaja, trebala završiti ove godine, no trendovi koje je ostavila iza sebe obilježit će sigurnosnu industriju i ubuduće. Zato vam u nastavku teksta nudimo smjernice o trendovima koji će oblikovati sigurnosnu i srodne industrije tokom 2022, a treba imati na umu da nisu poredani po važnosti jer će svaki od njih imati svoje konkretne implikacije, odnosno relevantnost po krajnjeg korisnika.

 Vještačka inteligencija i rubna analitika

Rješenja za videonadzor i opću sigurnost uključivat će ugrađenu analitiku koja isporučuje podatke korisne za inteligentnu zaštitu i nadzor. Uloga ugrađene analitike nastavit će se znatno širiti i u godini pred nama budući da korisnici sada kombinuju rubno računarstvo i vještačku inteligenciju kako bi podigli kvalitet nadzora i efikasnost pretraživanja zapisa. Industrijski izvještaji predviđaju da će globalna rubna računarska infrastruktura do 2028. vrijediti više od 800 milijardi dolara. Primjena vještačke inteligencije, posebno one s analitikom i algoritmima dubokog učenja, bit će ključni element u više aplikacija za tzv. pametni nadzor. To uključuje otkrivanje i klasifikaciju objekata te prikupljanje atributa u obliku metapodataka. Sve će se, pritom, odvijati uz smanjenje kašnjenja i opterećenja propusnog opsega sistema te uz podržano prikupljanje podataka u realnom vremenu. Maksimiziranje efikasnosti resursa oduvijek je bio važan izazov za rubno računarstvo, što optimizaciju AI algoritama čini neizbježnom.

Prema procjenama organizacije Omdia, više novih sistema na čipu (SoC) će biti izbačeno na tržište s podrškom za rubnu vještačku inteligenciju, koja će ponuditi veću snagu za obradu podataka na samoj kameri. SoC tehnologija će omogućiti i precizniju videoanalitiku uz povećanje skalabilnosti. Zbog svega navedenog neki stručnjaci smatraju da se vještačka inteligencija i ne može više smatrati tek trendom, nego duhom koji je davno pobjegao iz boce i trajno izmijenio sigurnosni ambijent. Izvan čisto tehnološke sfere, ona će se morati adekvatno tretirati i sa zakonodavne strane, posebno u kontekstu zaštite privatnosti lica obuhvaćenih analitikom.

Videonadzorni sistemi s mašinskim vidom

Sistemi mrežnog videonadzora više neće biti prosti uređaji za nadzor, nego sveobuhvatna rješenja koja se mogu primijeniti u svakoj vertikali i tržišnom sektoru. Pokretačka snaga već je opisana vještačka inteligencija kao tehnologija koja se integriše sa sistemima na svim nivoima.

Industrijski analitičari procjenjuju da će globalno tržište videonadzora i sigurnosti s vještačkom inteligencijom do 2023. godine dostići vrijednost od 4,46 milijardi dolara. Pri tome, u velikom broju zemalja već sada se primjenjuju napredna rješenja kod kojih se za mašinski vid kao senzori koriste videonadzorne kamere. Podaci koje generišu rješenja za mašinski vid pomoću kamera s vještačkom inteligencijom nude upotrebljivu poslovnu inteligenciju koja organizacijama pomaže da bolje razumiju kako svoje klijente tako i vlastito poslovanje. Istovremeno, videoanalitika će postati održivija opcija za izvođenje projekata velikih razmjera. Posljednjih godina sve više kompanija se okreće videoanalitičkim rješenjima kako bi se ojačala sigurnost objekata i lokacija te došlo do upotrebljivih uvida. Širu primjenu videoanalitike podržavaju i tehnologije kao što su mašinsko i duboko učenje. Razlog za to je jednostavan – one nude potencijal za automatizaciju obrade velikog broja podataka i tokova rada, pri čemu se operaterima dostavljaju korisne informacije.

Iako potražnja za ovim rješenjima može biti velika, primjena analitike na nivou organizacija nije uvijek praktična opcija. Složenost podešavanja i hardverski zahtjevi često dovode kompanije u situaciju da se pitaju da li ulaganje u analitiku opravdava dobijene rezultate. Kako budemo ulazili u 2022. godinu, aplikacije za videoanalitiku će nastaviti da sazrijevaju na načine koji će ih učiniti lakšim i ekonomičnijim za primjenu u projektima velikih razmjera. Ovo će olakšati proizvođačima koji se fokusiraju na efikasnost hardverskih resursa i nude detaljniju kontrolu nad pokretanjem analitike u određenim intervalima ili rasporedima umjesto njenog kontinuiranog rada.

Uspon modela u vidu usluge

Nadzor kao usluga, oblak kao usluga, kontrola pristupa kao usluga – sve su to pojmovi koji se sve češće čuju u industriji sigurnosti i videonadzora. U 2022. prednosti ovog poslovnog modela će dovesti do njegove znatno šire primjene. S evolucijom i sazrijevanjem usluga u oblaku proizvođači videonadzornih sistema morat će se dijelom transformirati u pružaoce usluga, posebno u vidu rješenja kao usluge. Ove kompanije će svojim klijentima pružati rješenja putem platformi u oblaku, a zatim proširiti ovaj model na svaki segment videonadzora. Digitalna transformacija donijela je prelazak na rad u cloud okruženju i prateće modele usluga. Sistemi provjere identiteta u sklopu SaaS paketa (softver kao usluga) postat će ne samo norma nego i nešto što korisnici očekuju od ponuđača usluga. Razlog za to je prost: globalno tržište aplikacija u oblaku će već u 2022. vrijediti više milijardi dolara. Kompanije mogu ostvariti brojne prednosti objedinjavanjem aplikacija, infrastrukture i poslovnih procesa u kombinovanu ponudu paketa “kao usluge”. Ključna riječ ovdje je fleksibilnost i brzina – ove kompanije će moći brže reagovati na promjenjive tržišne uslove i jednako brzo predstavljati nove proizvode i usluge.

 Nastavak evolucije videonadzora u oblaku

Očekuje se da će se potražnja za računarstvom u oblaku kod poslovnih i drugih korisnika nastaviti i u 2022. To je posljedica sveprisutnog fenomena rada na daljinu i rastućeg trenda digitalne transformacije zbog pandemije. Usvajanje rješenja za videonadzor u oblaku kao što je VSaaS (video nadzor kao usluga) također će se ubrzati tokom ove godine. Zbog brojnih prednosti kao što su ekonomičnost, daljinski pristup podacima, sigurna pohrana podataka i visoka pouzdanost ovaj model je sve popularniji u sektoru malih i srednjih preduzeća koji ne može održavati svoje videonadzorne sisteme. Videonadzorne platforme u oblaku su pristupačne i omogućavaju korisnicima da upravljaju uređajima na licu mjesta i uživaju u punom spektru usluga bilo kada i bilo gdje. Za instalatere one će u 2022. i dalje biti praktična rješenja koja su im nadohvat ruke, uključujući mogućnost postavljanja dijagnoze problema i obavljanje popravki na daljinu, cjelodnevno praćenje rada alarma, pohrane u oblaku itd.

 Šta je s integracijom?

Umrežavanje i internet stvari su već širokoprihvaćeni trendovi, ali oni će u 2022. još značajnije utjecati na tržište videonadzora. To će donijeti novi napredak u segmentu prijenosa HD videopodataka, čak i na mobilnim uređajima. Ove tehnologije će potencijalno proširiti polje primjena na audio i videoanalitiku i vještačku inteligenciju. To će pratiti znatan rast u već zahuktalom procesu digitalne transformacije, s ključnim tehnologijama koje pokreću ovu promjenu. One uključuju integraciju s internetom stvari, računarstvom u oblaku, inteligentnim podacima i vještačkom inteligencijom. Očekuje se da će napredak na planu umrežavanja pozitivno utjecati na internet stvari, posebno u pogledu kapaciteta propusnosti i smanjenja latencije. Dodavanje napredne funkcije umrežavanja nadzornim kamerama podržat će daljinski videonadzor u realnom vremenu, proširiti upotrebu mobilnih aplikacija i olakšati upravljanje mrežama sa zastarjelim tehnologijama.

 Konvergencija sistema kroz AIoT

Tu je i vještačka inteligencija stvari (AIoT) kao kombinacija AI tehnologija i IoT infrastrukture koja će obilježiti 2022. svojom ubrzanom popularizacijom. Kroz konvergenciju više senzorskih uređaja i sistema preko interneta stvari AIoT će ponuditi gotovo neograničen niz potencijalnih primjena, kao što su otvoreni i integrisani sistemi i platforme te šira povezanost uređaja. Očekuje se da će internet stvari na taj način funkcionisati bolje, uz poboljšanu interakciju između ljudi i mašina te upravljanje podacima i analitikom. To ne znači da svakim IoT elementom u ovom okruženju sada može upravljati vještačka inteligencija, nego da se ove komponente mogu i međusobno povezati i zajedno obavljati zadatke na “pametniji” način. AIoT tehnologija će ponuditi širu  integraciju rješenja kao što su videonadzor, protivprovala, kontrola pristupa i detekcija požara pomoću senzora temperature, vlage, dima, topline i kvaliteta zraka, posebno u pametnim zgradama i domovima. Bit će više rješenja koja integrišu videotehnologiju s radarom i drugim IoT sistemima kako bi se rješavali sve složeniji problemi korisnika.

Digitalna transformacija preko objedinjene sigurnosne platforme

S brzim promjenama koje je donijela digitalna transformacija tokom pandemije prava vrijednost objedinjenih sigurnosnih rješenja će doći u prvi plan tokom 2022. godine. Objedinjeno sigurnosno rješenje omogućava korisnicima da upravljaju podacima i iskoriste ih za kreiranje vrijedne poslovne inteligencije koja se može koristiti za poboljšanje poslovanja i povećanje povrata uloženog. Suočeni s ograničenim resursima tokom pandemije, mnoge organizacije i krajnji korisnici stavili su prioritet na prenamjenu sigurnosnih sistema kako bi prilagodili postojeću sigurnosnu infrastrukturu i lakše odgovorili na nove izazove povezane s pandemijom.

U 2022. ključni izazov će biti pronalazak načina za podršku digitalnoj transformaciji i automatizaciji pametnih gradova i kompanija. U ovom segmentu to se prvenstveno odnosi na potrebu da se korisnici mentalno odmaknu od fokusa na vlasnički zaštićena rješenja. Model zatvorene arhitekture sam po sebi stvara silose za ljude i podatke i guši mogućnosti rasta. Zato će se u godini pred nama mnogi donosioci odluka u javnom i privatnom sektoru fokusirati na otvorena i interoperabilna rješenja. To će im pomoći da izvuku najveću moguću vrijednost iz postojećih ulaganja u tehnologiju kroz jačanje objedinjavanja podataka i njihovog pretvaranja u poslovnu inteligenciju.

Praćenje popunjenosti prostora

Praćenje popunjenosti i iskorištenosti prostora ostat će glavni prioritet na mnogim tržištima. Tokom pandemije kompanije su primjenjivale različita rješenja za praćenje popunjenosti u svojim zgradama, kao i za kontrolu socijalne distance. Dvije godine kasnije ovaj trend i dalje raste jer poslovni subjekti sada u njemu vide i dodatnu vrijednost koja proizlazi iz prikupljenih podataka. Mnoge organizacije u različitim sektorima, od transporta i maloprodaje do zdravstva i bankarstva, danas koriste rješenja za upravljanje popunjenošću, analitiku brojanja ljudi i podatke o kontroli pristupa kako bi ispunile svoje zakonske obaveze. Ono što se mijenja je svijest da iskoristivost ovih rješenja nadilazi sigurnosne okvire. Naprimjer, praćenje redova na lokacijama kao što su aerodromi, trgovine ili stadioni može smanjiti vrijeme čekanja, optimizirati raspored osoblja i poboljšati korisničko iskustvo. Organizacije traže načine i da optimiziraju radne prostore i svojim zaposlenicima ponude fleksibilnost da lakše podijele radno vrijeme između kancelarije i kuće. Prikupljena inteligencija o iskorištenosti prostora pomaže im da kvalitetnije prate popunjenost kancelarijskih prostora, bolje iskoriste sobe za sastanke ili lakše mijenjaju interijer, naprimjer, širenjem opcija za dijeljenje stolova. Sve ovo dovodi do veće operativne efikasnosti, lakšeg upravljanja resursima i velikih ušteda.

Uspon prilagodljive kontrole pristupa

Tržište kontrole pristupa će se tokom 2022. sve više prebacivati na otvorenije platforme, pružajući korisnicima mogućnost da odaberu sisteme koji najbolje zadovoljavaju njihove potrebe. Organizacije koje razmišljaju o budućnosti birat će moderne i sigurne platforme zasnovane na IP-u kako bi mogle postići više sa svojim sistemom, a istovremeno zaštititi svoje poslovanje od cyber napada ili zlonamjernog softvera. Organizacije danas očekuju mnogo više od svojih rješenja za kontrolu pristupa. Prethodnih godina kompanije su se oslanjale na tehnologiju kontrole pristupa za upravljanje karticama i praćenje alarma na vratima. Ipak, više nema povratka na staro jer su potrebe krajnjih korisnika znatno kompleksije. Oni ne samo da zahtijevaju veću fleksibilnost u pogledu izbora hardvera već žele i da pojednostave procese i ponude više pogodnosti osobama koje svakodnevno upravljaju zgradama i kreću se kroz njih.

Danas tzv. nova normalnost zahtijeva prilagodljivost. Zbog toga mnoge kompanije ulažu u rješenja za upravljanje pristupom fizičkom identitetu (PIAM). Uz samouslužni PIAM sistem, kompanije mogu automatizirati zahtjeve za pristup za zaposlene i posjetioce i daljinski prilagođavati prava pristupa za njih. Tako se dolazi do veće sigurnosti i, istovremeno, osigurava usklađenost s propisima. Objedinjavanjem kontrole pristupa i PIAM sistema lakše je pratiti kretanje na licu mjesta, što organizacijama olakšava prepoznavanje slučajeva potencijalnog prijenosa COVID-a 19, ali i drugih zaraznih bolesti.

Otvorena arhitektura će ubrzati razvoj pametnih gradova

Prema predviđanjima, vrijednost investicija u pametne gradove će do 2024. porasti na 203 milijarde američkih dolara. Kako je 2022. uključena u ovu projekciju, realno je očekivati nastavak trenda širenja ovih naprednih ekosistema i u bliskoj budućnosti.

Za početak, pametni gradovi će u ovoj godini, zahvaljujući napretku tehnologije, prikupljati veće količine podataka nego ikada. Isti napredak očekuje i kapacitet za iskorištavanje ovih informacija s ciljem podizanja nivoa urbane sigurnosti i kvaliteta življenja.

Inteligentne zgrade su dio ekosistema pametnog grada. Bilo da je riječ o aerodromima, bolnicama ili poslovnim prostorima, mnoge organizacije će nastojati analizirati što više podataka sa što više senzora i tako automatizirati svoje radne procese.

Cyber sigurnost i internet stvari – kako riješiti paradoks?

Cyber sigurnost će zadržati status neuralgične sigurnosne tačke i u godini pred nama. Kako cyber kriminalci postaju sve sofisticiraniji, raste pritisak na organizacije da kontinuirano i temeljito ažuriraju svoje sisteme, standarde i certifikate.

S obzirom na to da je digitalna transformacija prioritet za krajnje korisnike i sistem-integratore, proizvođači će se suočiti s jačom kontrolom kvaliteta proizvoda koje prodaju, posebno u segmentu cyber sigurnosti. Ipak, tokom 2022. sektorom cyber sigurnosti će dominirati i svojevrsni paradoks: dok proizvođači postaju sve uspješniji u smanjenju broja sigurnosnih slabih tačaka po liniji koda, eksponencijalni rast uređaja za internet stvari donekle poništava ove pozitivne učinke i time otežava situaciju. Sve ovo će dovesti do pojave potpuno novog modela cyber sigurnosti koji se oslanja na kontinuiranu verifikaciju, a ne samo na jačanje samih mreža i sistema.

U izvještaju organizacije Cybersecurity Ventures predviđa se da će globalni gubici povezani sa cyber kriminalom do 2025. iznositi 10,5 biliona dolara godišnje. Uz stopu rasta od 15% godišnje, ovo će, ironično, biti “najveći transfer ekonomskog bogatstva u historiji”. Navedeno znači da će incidenti s ucjenjivačkim softverom, online prevare i phishing napadi dominirati ovim segmentom i tokom 2022. Godinu iza nas obilježili su i veliki hakerski napadi, poput incidenta u kojem je grupa hakera ukrala i objavila nacrte Appleovih proizvoda od dobavljača ove kompanije Quanta Computera. Napadači su tražili otkupninu od 50 miliona dolara u zamjenu za ostale nacrte. Jednako važan bio je i napad na servere nacionalne policije Indonezije, koji je omogućio hakerima da dođu do podataka o 28.000 policajaca.

Zbog ovakvih incidenata i gubljenja jasno definiranih granica mrežnog perimetra unutar brojnih organizacija sve više kompanija i državnih institucija će tokom 2022. širiti opseg svojih politika cyber sigurnosti. Cilj će biti ustanoviti i primijeniti osnovne sigurnosne standarde za sva rješenja koja se nabavljaju, kao i za partnere i saradnike. Imajući ovo na umu, puko dodavanje novih slojeva zaštite u sigurnosni ekosistem neće biti dovoljno. Donosioci odluka će morati primijeniti i djelotvornije strategije sigurnosti i odabrati partnere koji mogu ponuditi napredniju automatizaciju.

Nema povjerenja, nema problema?

Zero-trust, odnosno model nultog povjerenja će doživjeti pravu ekspanziju kao jedan od odgovora na aktuelne izazove u cyber sigurnosti. On se, ukratko, temelji na skepticizmu i motu “ne vjeruj nikome, autentificiraj sve i kontekst je ključan”. U pitanju je potpuno novi pristup u gradnji tzv. trajno nepovjerljivih mreža koje su alternative sigurnosnom konceptu na bazi perimetra. Potonji se već pokazao ranjivim jer uključuje milione poveznica između uređaja, mreža i podatkovnih centara. Pandemija COVID-a 19 i ovdje je odigrala važnu ulogu, jer je fleksibilan rad od kuće drastično povećao broj uređaja s kojih korisnici pristupaju vrijednim resursima kompanija na mreži. Kod zero-trust modela sigurnosni profil se radi za svaki pojedinačni uređaj i aplikaciju koji se povezuju na mrežu. Oni se nezavisno evaluiraju svaki put kada se traži pristup nekom resursu, što će imati veliku važnost i za sektor videonadzora. Firmver, redovna ažuriranja softvera, sigurno pokretanje, šifrirani podaci i video i zaštićeni identiteti ostat će dio paketa korisničkih zero-trust rješenja.

 5G tehnologija olakšava rad na daljinu i videokonferencije

5G će u godini pred nama postati ključna tehnologija koja se koristi za videokonferencije i rad na daljinu. Brze mrežne mogućnosti videa koje podržava 5G širokopojasna tehnologija osiguravaju dijeljenje slika i snimaka u realnom vremenu, kao i sinhronizaciju zvuka i videa bez kašnjenja. To će omogućiti efikasnu daljinsku komunikaciju i saradnju u svim segmentima sigurnosti. 5G će nesumnjivo osnažiti sve sigurnosne mreže kroz veću brzinu i pouzdanost. To će omogućiti kvalitetniju primjenu sigurnosno važnih tehnologija kao što su AI, IoT i mašinsko učenje te omogućiti različite inovativne primjene u sektoru videokonferencija.

 Videonadzor pri slabom osvjetljenju

Tokom 2022. će rasti broj kamera u boji s više senzora. Jedan senzor će se, naprimjer, koristiti za prikupljanje informacija o svjetlosti, a drugi za bilježenje informacija o boji. To će omogućiti i naprednu obradu signala slike i kreiranje slike visokog kvaliteta. Dodatne funkcije će uključivati eliminaciju smetnji i prilagođavanje praćenju glasova.

 Distribuirana pohrana postaje sve popularnija

Videonadzorna kamera će u tekućoj godini postati najvažniji vizuelni senzor u rastućem trendu pametnih gradova. To nosi i važan izazov – kako se sve više koriste kamere više rezolucije s inteligentnim videoaplikacijama, raste i potreba za distribuiranom pohranom, a sve kako bi se spriječila sistemska opterećenost količinom podataka. Distribuirana pohrana može poslužiti za distribuciju podataka na više fizičkih servera koji se ponašaju kao jedinstven sistem pohrane iako su često geografski raspršeni.

Hyperscaler sistemi u kontrolnim sobama

Prijenos podataka u kontrolnim sobama znatno je porastao posljednjih godina. I taj trend će se nastaviti i tokom 2022. To će dovesti do popularizacije usluga u oblaku za podršku u upravljanju podacima. Hyperscaler sistemi kao što su Microsoftov Azure i Googleov Cloud će u godini pred nama postati sastavni dio tržišta sigurnosti i kontrolnih soba, prvenstveno zbog svoje sposobnosti da ponude rješenje u vidu infrastrukture kao usluge (IaaS).

Uspon LTE/LMR hibridnih uređaja

Tehnologije kao što je Long Term Evolution (LTE) i 5G će osnažiti tradicionalne Land Mobile Radio (LMR) mreže i obogatiti ih širokopojasnim mogućnostima koje podržavaju velike brzine i nude naprednu sigurnost. Očekuje se da će 2022. biti godina kada će hibridni LTE/LMR uređaji postati široko dostupni, a potražnja kupaca će sigurno potaknuti širenje ovog trenda.

Termalne kamere i solarna energija

Termalne kamere su doživjele pravu eksploziju tokom pandemije jer su, pored svoje temeljne namjene, često korištene kao alat za provjeru tjelesne temperature kao indikatora zaraženosti koronavirusom. Kako je riječ o zreloj i danas širokoprihvaćenoj tehnologiji, ove uređaje u 2022. čeka i poslovna revolucija. To se, u prvom redu, odnosi na njihovu širu primjenu za preventivno održavanje na mjestima podložnim temperaturnim oscilacijama (ustanove, radni prostori). Ove kamere će se koristiti za kontrolu električnih kvarova, oštećenja opreme i mašina, dijagnostiku funkcioniranja sistema u pametnim zgradama itd.

Sličan trend će uvesti i solarnu energiju na velika vrata u svijet sigurnosti. Videonadzorni sistemi će se zajedno s funkcijama vještačke inteligencije sve dublje integrisati s tehnologijom prijenosa podataka preko 4G mreže i solarnim sistemima. Cilj je doći do efikasnog videonadzornog sistema u zonama bez pristupa mreži i električnoj energiji. Povezani proizvodi će uključivati integrisane solarne sisteme i videonadzorne kamere na solarni pogon (IPC i PTZ)

 Digitalni i NFT identiteti

Broj korisnika digitalnih novčanika dostići će historijski vrhunac u 2022. Velike tehnološke kompanije kontinuirano dodaju nove funkcije akreditivima pohranjenim u aplikacijama. Istovremeno, kompanije i državni organi razvijaju novu infrastrukturu za podršku sigurnim digitalnim transakcijama i ovi trendovi će obilježiti i godinu pred nama. Tu su i pionirski projekti digitalizacije ličnih informacija i njihovog pretvaranja u NFT tokene koji se pohranjuju na blockchain. Njihovi kreatori obećavaju ne samo do sada neviđeni nivo sigurnosti kakav nudi blockchain arhitektura nego i mogućnost individualizacije i monetizacije ovako obrađenih identiteta koji bi se, isključivo uz pristanak korisnika, povezivali sa državnim organima i institucijama poput banaka.

Beskontaktna biometrija

Biometrija je već u širokoj upotrebi, bilo da je riječ o zaštiti mobilnog uređaja, vozačke dozvole ili lične karte. U 2022. biometrija će biti sve češće kombinovana s rješenjima za upravljanje identitetima u oblaku koja, također, čeka značajan rast. Uloga sigurnosti u kreiranju biometrijske tehnologije koja omogućava sigurnu autentifikaciju i paralelno štiti privatnost podataka ojačat će u svim sektorima. Sigurnost će, pri tome, biti ključni jezičac na vagi kod pronalaska ravnoteže između zaštite privatnosti i šire pokrivenosti biometrijom.

 Problemi s lancem snabdijevanja će se nastaviti

Zastoj u lancu snabdijevanja i dalje će biti jedna od ključnih poteškoća. To znači da će 2022. biti godina u kojoj ova industrija mora biti kreativna kako bi opstala. Nedostatak poluprovodnika, globalna uska grla u logistici i povećanja troškova utjecat će na sve proizvode, od čitača i centrala do senzora i detektora. Problemi u opskrbnom lancu s kojima se svijet trenutno bori potaknut će sigurnosne kompanije da rade na tome da smanje ovisnost o vlasničkim rješenjima, odnosno onima koja dolaze od jednog proizvođača. Organizacije koje gledaju naprijed će umjesto toga tražiti rješenja na bazi otvorene arhitekture, koja im nude veći izbor i fleksibilnost na osnovu zahtjeva korisnika i trenutne dostupnosti.

Zaključak

Tokom posljednje dvije godine sigurnosna industrija je prošla transformaciju za koju je ranije bilo potrebno više vremena. U tom smislu, 2022. će biti prijelomna godina između početka pandemije i njenog smirivanja i povratka na staro. Ipak, to “staro” je sada jedan trajno izmijenjeni ambijent u kojem se nove tehnologije poput AIoT-a, zero-trusta i modela u vidu usluge preklapaju s novim vidovima primjene u sigurnosti i izvan nje. Prilagodba i netehnološkim trendovima, poput kombinovanog radnog vremena i zastoja u lancu snabdijevanja, tako će postati elementarni preduslov opstanka na tržištu, od čijeg su pretpandemijskog formata danas ostale tek konture. A one, kao takve, sigurno ne mogu biti temelji za nošenje bremena budućnosti sigurnosne industrije.

 

 

IT sigurnost: Spašavanje identiteta pomoću digitalnih novčića

U digitalnom dobu gubitak identiteta je više nego realna opasnost za svakog ko posjeduje nešto što zovemo digitalnim ličnim podacima. Šta je novo što blockchain i NFT tehnologija donose da rastjeraju oblake iznad vlasnika digitalnih ličnih podataka?

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

U posljednje vrijeme sve je više glasova o spajanju tehnologije blockchaina i upravljanja identitetima, što će omogućiti kreiranje i pakovanje identiteta u svojevrsni digitalni “novčić” ili token. Pomodarstvo građeno na popularnosti bitcoina i drugih kriptovaluta ili poželjni obrat u sferi zaštite identiteta? Istina je negdje između.

Kakvi tokeni?

Za početak, nekoliko riječi o samim “novčićima”. Ne, s ovim nećete moći otići u šoping, makar kao digitalni resurs ili imovina vrijedili kao suho zlato. U pitanju su tzv. nezamjenjivi (non-fungible) tokeni kao izdanak tehnologije korištene za kriptovalute. U token, odnosno novčić možete pretvoriti bilo koji digitalni resurs, bila to umjetnička slika, pjesma ili nefizički predmet iz igre ili virtuelne stvarnosti (vozilo, oružje). U ovom slučaju, u token bi se pakovala i vaša lična karta i biometrijski podaci. Odakle ova veza? Pa, većina ovih tokena radi na Ethereum blockchainu, koji je i garant njihove jedinstvenosti i nezamjenjivosti. Dakle, vi možete tokenizirati i virtuelnu sjekiru u videoigri, ali i skupu umjetničku grafiku i ona će biti samo vaša. Tako kreirani NFT token moguće je prodavati u kriptovalutama i upravo ova potencijalna sinergija blockchaina i ličnih podataka potaknula je inicijativu da svoj identitet jednom za svagda spakujete u digitalni novčić i oduzmete ga iz ruku pohlepnih tehnoloških divova ili hakera.

 Divlji cyber zapad za lične podatke

No, prvo dijagnoza. Iako je iza nas vrijeme praznika i neobuzdane online kupovine, konzumerističko veselje ponešto kvare informacije o tome da je u 2021. barem 89% ljudi strahovalo od krađe vlastitih ličnih podataka u budućnosti. Ovo je rezultat nedavnog opsežnog istraživanja rađenog u okviru projekta PhotoChromic. Ono je pokazalo i da samo 22% ispitanika zna šta činiti i gdje potražiti pomoć u slučaju krađe ličnih podataka u cyber svijetu. Nakon više od dvije decenije od prelaska interneta u mainstream, uključujući i njegovu transformaciju u najveću globalnu pijacu na svijetu, ovi podaci jesu prilično poražavajući.

U vrijeme najave prelaska u tzv. metaverzum, u kojem će se lični podaci dobrovoljno predavati korporacijama u zamjenu za participaciju u njemu, čini se da javnost internet danas češće percipira kao tehnološku pustaru bezakonja u kojoj se lični podaci kradu kao torbe ili mobiteli. Ipak, kombinacija straha i osjećaja bespomoćnosti kod ispitanika je tek ilustracija mentalnog ambijenta u kojem se radi na projektima zaštite ličnih podataka na mreži. Je li to realistično?

Isti, poseban i samo svoj na blockchainu

Šta je novo što blockchain i NFT tehnologija donose da rastjeraju oblake iznad vlasnika digitalnih ličnih podataka? Za početak, prije pojave blockchain tehnologije nije bilo načina da se kreiraju digitalni identiteti koji bi, u isto vrijeme, bili i decentralizirani i pouzdani. Decentralizirani ovdje znači da nema trećih strana koje upravljaju vašim identitetom, uključujući i svaki socijalni medij na kojem imate račun. Zamislite da neka kompanija za društvene medije sutra uvede plaćanje ili ugasi biznis – sve što ste ikada ostavili od ličnih podataka na njima pripalo bi isključivo navedenim monopolistima. S druge strane, blockchain nudi algoritamske alate za naprednu sigurnost i tačnost, bez angažmana trećih strana. Gdje tu u igru ulaze NFT tokeni? Pa, oni su savršeno prikladni za pohranjivanje digitalnih i ličnih identiteta jer su, po definiciji, jedinstveni (kao i vaš identitet, kojem NFT posuđuje nešto od svoje tehnološke jedinstvenosti) i zaštićeni od prevara naprednim kriptografskim algoritmima.

Vratimo se na gore citirano istraživanje – PhotoChromic ga nije radio bez razloga. Na osnovu njegovih nalaza, tim tehnoloških i kriptoloških entuzijasta već je lansirao ideju o pohrani digitalnih identiteta na blockchain u formi NFT tokena. Ovako dizajniran, token će objediniti verifikaciju identiteta koja će biti lako provjeriva i kod državnih organa, kao i informacije o biometrijskim karakteristikama korisnika (poput ličnih fizičkih atributa). Ove informacije će se pakovati u enkripcijom zaštićeni token koji se pohranjuje na blockchainu. Revolucija? Tehnološki zasigurno da, no pravi preokret počinje s mogućnošću da prvi put samostalno raspolažete svojim identitetom kao resursom koji možete i unovčiti. Kako?

Pojednostavljenje provjera

Dakle, jednom kada dobijete svoj token, vi svoj lični akreditiv možete slobodno podijeliti s bilo kim u svijetu kako biste dokazali svoj identitet. Strane uključene u proces uključuju državna tijela, banke i slične treće strane. Svoj identitetski token možete dopuniti i skupom ličnih dokumenata i drugih verifikatora identiteta. Svaki od njih se može heširati i sigurno pohraniti na blockchain u formi tokena. Što se tiče praktičnih aplikacija izrade tokena, u teoriji, nebo je granica. Danas se o njemu najčešće govori u kontekstu ubrzavanja procedura provjere klijenata u sigurnosno osjetljivim procedurama poput bankarskih poslova i čuvanja zdravstvenih kartona. Uz pečat blockchaina, banke i srodne institucije mogu vjerovati navedenoj tehnologiji u mjeri u kojoj im dodatne vremenski zahtjevne provjere više neće biti potrebne.

 Identitet za sve ili nikoga

Ima li ovaj pristup slabih tačaka? Pored tehnoloških izazova, najveća prepreka prebacivanju ličnih podataka iza zlatne ograde blockchaina je, ironično, upravo sam blockchain. Na spomen ove tehnologije reakcije javnosti su uglavnom polarizirane, od nerealnog maksimalizma u pogledu upotrebljivosti do potpunog negiranja potencijala. Ipak, uz rast popularnosti NFT-a i kriptovaluta općenito, ovaj drugi tabor je neuporedivo manji, što, opet, ne znači da zagovornici tokenizacije identiteta nemaju ogromnih problema. Najveći od njih je kako postići zadovoljavajuću dinamiku prihvaćenosti ove tehnologije. Od samog početka  blockchain tehnologija je bila pod stigmom da je njena primjena rezervisana isključivo za tehnološki orijentisane entuzijaste. Situacija je danas nešto bolja, no za pristup koji se oslanja na globalnu pokrivenost neophodno je osmisliti strategiju koja će ovu tehnologiju približiti i običnom vlasniku fizičke lične karte. Na kraju, oni će birati hoće li internet za njihove digitalne identitete postati cyber distopija ili virtuelni dom.

 

Samo transformacija i razvoj pretvaraju izazove u prilike

Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju kompanije u 2021. godini nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili redizajniranih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te prodornijem digitalnom marketingu

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Stalno iščekivanje i proricanje skorašnjeg prestanka širenja zaraze obilježilo je drugi nastavak pandemijske trilogije. Između nadanja da će vakcinacija spriječiti ili usporiti širenje virusa i dovesti do ukidanja mjera i oporavka ekonomije do vraćanja u realnost novim pandemijskim valovima i ponovnim stezanjem ranije popuštenih ograničenja – stanovnici zemalja regije su 2021. proveli u neizvjesnosti, ali ipak s više optimizma nego godinu ranije. Iako nisu još dostigla nivo iz 2019, tržišta se oporavljaju, firme rade, proizvodnja je nastavljena, ljudi se više kreću i putuju, uz oprez se organizuju i pojedini poslovni događaji. Za razliku od mnogih evropskih država, gdje su i dalje na snazi restriktivne mjere, naše su zemlje u tom pogledu dosta slobodnije, što je iznenadilo mnoge strane posjetioce oktobarskog Adria Security Summita u Beogradu, koji su, kako su nam kazali, očekivali jednak tretman kao u zemljama iz kojih su doputovali.

Spas kroz inovacije

Povratak poslovnog optimizma i povećanje broja narudžbi proizvoda i usluga bila je šansa koju ovdašnje kompanije nisu propustile. Ta se prilika ponajviše očitovala u povećanju online prodaje, ponudi novih ili prepakovanih proizvoda i usluga, novim poslovnim modelima te većem digitalnom marketingu. Edukacija se premjestila u virtuelni prostor, do kupaca se dolazi preko ekrana. Spas se potražio u inoviranju. Tržište sigurnosti se brzo prilagodilo tom trendu, tako da su mnoge firme koje smo intervjuisali u prošloj, ali i pretprošloj godini posegnule za online metodama prodaje i marketinga i novim uslugama. Istina, novih projekata nema u istoj mjeri kao u pretpandemijskoj godini, ali, prema regionalnim igračima, javni sektor nastavlja ulagati u infrastrukturu, što potiče i odvajanja za sigurnosne sisteme.

No, taman kad su stvari počele bivati bolje, pojavio se novi udar – nestašica elektroničkih komponenata na globalnom nivou, problemi s transportom i isporukom robe te povećanje cijena energenata i sirovina. O ovoj temi smo pisali u prošlom broju, gdje su nam neki od najvećih regionalnih distributera jednoglasno potvrdili navedene probleme s dobavljačima opreme i komponenata iz Azije, dok je situacija nešto bolja sa zapadnim proizvođačima, mada su i oni ovisni ako ne o većini, onda o nekim komponentama s Istoka. U ovom nam je broju, pak, direktorica Teleteka u intervjuu kazala da su cijene komponenti za njihove vatrodojavne i protivprovalne uređaje porasle za čak dvadeset posto te da su bili prisiljeni redizajnirati proizvode jer za postojeće prosto nisu mogli nabaviti neke dijelove. Prema tržišnim analitičarima, ovakvo će stanje potrajati još najmanje godinu, možda i dvije. Kako bismo saznali kakvo je stanje na izvoru – u furunama u kojima se proizvodi sigurnosna oprema – kao sagovornike u nastavku imamo osam predstavnika nekih od najvećih svjetskih kompanija: Avigilona, Boscha, Dahue, Hikvisiona, Honeywella, Milestonea, Supreme i Univiewa. Imaju li poteškoća u proizvodnji i transportu i jesu li prisiljeni povećati cijene svojih proizvoda bila su neka od pitanja čiji će odgovori zasigurno zanimati distributere, instalatere i kupce njihove opreme. No, prije toga ćemo se pozabaviti ekonomskim kretanjima, koja su odraz stanja u zemljama regije i koja se posljedično reflektuju i na tržište sigurnosti.

 Ekonomski pokazatelji

Svjetska ekonomija snažno se oporavila u 2021. U Svjetskoj banci procjenjuju da je porasla 5,5 posto, dok će, kažu, u 2022. usporiti na 4,1 posto te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i centralne banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja. Globalna ekonomija ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak ekonomija u nastajanju i onih u razvoju. Procjena je da će rast ekonomije regije Evrope i Centralne Azije u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strožije makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, pri čemu su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom vakcinacije.

Kada je riječ o našoj regiji, Svjetska banka u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan ističe da su sve zemlje Zapadnog Balkana snažno obnovile ekonomiju u 2021. godini nakon recesije zbog pandemije. Rast BDP-a trebao bi dostići 5,9 posto u 2021. nakon kontrakcije od 3,1 posto u 2020. Uočeno je da nakon prekida zbog COVID-a siromaštvo ponovo počinje opadati te se stopa siromaštva vraća na trend zabilježen prije izbijanja pandemije i smanjit će se za oko jedan procentni poen na 20,3 posto, slično nivou iz 2019. Oporavak je rezultat i jačanja domaće i eksterne potražnje, a ublažene mjere kontrole pomogle su u povećanju unutrašnjih zahtjeva.

 Snažan oporavak Crne Gore

Najveću stopu rasta od 10,8 posto među šest zemalja Zapadnog Balkana imala je crnogorska ekonomija. Izuzetno dobra glavna ljetna turistička sezona podržala je oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 posto nivoa od 2019. godine. “Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su s pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 posto BDP-a u prošloj godini na procijenjenih četiri posto u ovoj”, navodi se u saopćenju Svjetske banke. Održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti. Šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon rekao je da je ekonomska kriza i dalje izvor neizvjesnosti, ali da i predstavlja priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

Nakon smanjenja od 3,2 posto u 2020, Bosna i Hercegovina je lani ostvarila rast BDP-a od 4 posto. No, pandemija COVID-a 19 je povećala hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturalnih reformi. “Svjetska banka je opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u Bosni i Hercegovini na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u postpandemijskom periodu kroz unapređenje ljudskog kapitala, jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene”, rekao je Sheldon.

Kosovo iznad regionalnog prosjeka

Kosovo je ostvarilo ekonomski rast od 7,1 posto, iznad regionalnog prosjeka, što je rezultat većih posjeta iz dijaspore, vraćanja povjerenja potrošača i većeg potrošačkog kreditiranja, navode iz Svjetske banke. Također, izvoz robe nastavio je ekspanziju i postepenu diversifikaciju od 2020. “Trebalo bi stvoriti zamah za veće ekonomske mogućnosti politikama i investicijama fokusiranim na dugoročne reforme kako bi se iz temelja transformisao kosovski model rasta u model koji omogućava stvaranje novih radnih mjesta vođen većom produktivnošću”, poručio je Massimiliano Paolucci, menadžer Svjetske banke za Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

U Sjevernoj Makedoniji, pak, ostvaren je veći napredak u odnosu na onaj projiciran na proljeće. Njena ekonomija rasla je stopom 4,6 posto. No, kaže Paolucci, ovaj pozitivan rezultat “i dalje je okružen negativnim rizicima, s niskim tempom imunizacije i poremećenim lancima snabdijevanja, dok su se finansijski uslovi počeli zaoštravati”. Oporavak ostaje krhak. Upozoravajući signali s tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubitak radnih mjesta usljed recesije i njenih posljedica nesrazmjerno je utjecao na žene i mlade. Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 posto u 2021. godini, što je za 5,4 posto više u odnosu na juni 2020, dodatno pogoršavajući izglede za njihovo zapošljavanje.

Visok rast hrvatskog BDP-a

U oktobarskom izvještaju Svjetska banka je procijenila je rast hrvatskog BDP-a na 7,6 posto. “Rast BDP-a u Hrvatskoj široko je rasprostranjen, a takvom su kretanju doprinijele sve komponente agregatne potražnje. Na ruku mu idu i blaže mjere socijalnog distanciranja, veća vanjska potražnja i bolji uslovi na tržištu rada. Snažna ekonomska aktivnost nastavila se i u trećem kvartalu jer se turistički sektor oporavljao kudikamo brže nego što se prvobitno očekivalo”, naveli su iz Banke. Kasnije je ta procjena za 2021. znatno poboljšana na 9,4 posto.

Prošlogodišnji rast Srbije od šest posto potaknut je novim paketom finansijskih poticaja. Pa ipak, fiskalni deficit se postepeno smanjivao, dok su dobri izvozni rezultati pomogli da deficit tekućeg računa ostane ispod projiciranog. Potrošnja će srednjoročno ostati glavni pokretač rasta BDP-a, dok će neto izvoz i dalje davati negativan doprinos privrednom rastu. “Da bi oslobodila svoj razvojni potencijal i omogućila otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta, Srbija treba ukloniti strukturna uska grla vezana za upravu, tržište rada, infrastrukturu i poreski sistem”, izjavio je Nicola Pontara, direktor ureda Svjetske banke u Srbiji.

Prema jesenskoj analizi Ureda za makroekonomske analize, slovenska ekonomija prošle je godine rasla po stopi od 6,1 posto. Takvu procjenu prihvatila je slovenska vlada. Riječ je o redovnoj jesenskoj analizi, kojom je korigovana proljetna prognoza o rastu od 4,6 posto, što se tumači ekonomskim oporavkom kod glavnih trgovačkih partnera započetim u drugoj polovini godine, uz upozorenje da pandemija i dalje ostaje najveći rizik.

Procjene za 2022. godinu

U izvještaju “Globalni izgledi” objavljenom u januaru Svjetska banka prognozira da će najveći rast na Zapadnom Balkanu u 2022. imati Crna Gora sa stopom rasta od 5,6 posto, zatim Hrvatska (5,4), Srbija (4,5), Kosovo (4,1), Albanija (3,8) te Sjeverna Makedonija (3,7). Najsporiji rast od svih zemalja na Zapadnom Balkanu i četvrti najmanji u Evropi imat će Bosna i Hercegovina sa tri posto. Inače, procijenjeni rast Crne Gore i Uzbekistana je najveći u Evropi i Centralnoj Aziji. Uprkos manjem ili većem rastu, treba imati u vidu globalno visoku inflaciju, koja je, kako stoji u izvještaju, na najvišim nivoima još od 2008. godine. “Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju inflacija je dostigla najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak prije završetka oporavka”, istaknuto je u izvještaju.

INVESTICIJE OJAČALE SAMOPOUZDANJE

Oživljavanje privrede kao preduslova rasta tržišta sigurnosti primijetili su i regionalni predstavnici velikih svjetskih proizvođača sigurnosne opreme s kojima smo razgovarali. Većina ih se slaže u tome da je veća potražnja u odnosu na prvu pandemijsku godinu. “Globalne, ali i regionalne investicije ojačale su samopouzdanje i vjeru svih nas u industriji. Situacija je čak bila i bolja nego što smo očekivali, iako smo i dalje prisiljeni živjeti s pandemijom. Osjetili smo umjeren, ali opipljiv optimizam širom Jadranske regije, koji se, srećom, transformisao i u svakodnevni život”, rekao je John Chen, generalni menadžer Hikvisiona za Jadransku regiju. U toj su kompaniji, najvećoj na svijetu, zadovoljni prošlom godinom. Svi njihovi partneri bilježili su zdrav rast poslovanja, a broj krajnjih kupaca koji nabavljaju i koriste njihove proizvode konstantno raste.

I četvrta se najveća videonadzorna kompanija na svijetu suočila s velikim izazovima otkada je COVID-19 pogodio svijet 2020. godine. Krizu su preduprijedili tehnološkim inovacijama i jačim lokalnim prisustvom, koje se osjeća i u Jadranskoj regiji. “Imamo jak tim za istraživanje i razvoj s više od 2.000 zaposlenih. Njihovim napornim radom nadogradili smo i proširili našu liniju proizvoda, osiguravajući stabilnost naše ponude proizvoda. U 2020. godini, kada se cjelokupna potražnja na tržištu smanjivala, i dalje smo uspjeli ostvariti rast od preko 15%”, kazao je Tsing Tang, direktor Univiewa za Istočnu Evropu. A zatim su se u 2021. dodatno prilagodili novoj normalnosti, pri čemu je epidemija brzo suzbijena u Kini, tako da su mogli nesmetano nastaviti rad. Sam Univiewov odjel za Istočnu Evropu, koji pokriva 30 zemalja, ostvario je, kažu, stopu rasta od preko 60% u odnosu na 2020, dok Jadranska regija ima sličan rezultat.

Jedna od rekordnih godina

Ograničavanje putovanja, restrikcije uzrokovane COVID-om i sve drugo što je proizašlo iz mjera borbe protiv pandemije uveliko je utjecalo na normalno funkcionisanje i poslovanje na tržištu. Pandemija je prosto poremetila i na različite načine promijenila uobičajeni tok poslovanja. Stoga su se u Avigilonu, kako bi zadovoljili potrebe njihovih partnera i krajnjih korisnika, odlučili da se adaptiraju i promijene način rada. “Za Avigilon, kao dio segmenta Video Security & Access Control Motorola Solutionsa, prošla godina u regiji, za koju sam odgovoran, bila je iznimno uspješna. Ostvarili smo eksponencijalni rast i kao takav mogu reći da je 2021. bila jedna od rekordnih godina Avigilona u regiji, što je rezultat dobre prilagodbe te napornog rada lokalnog tima u sinergiji s našim partnerima i krajnjim korisnicima”, ustvrdio je Andrej Čuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Srednju Evropu u toj kompaniji.

Novi poslovni modeli, usluge i proizvodi bili su način suočavanja s krizom i za velike videonadzorne kompanije Bosch i Dahua. Iskoristivši 2020. godinu za prilagođavanje i razradu novih poslovnih modela, Bosch sigurnosni sistemi su spremno dočekali 2021. “Rezultati poslovanja lani su bili u okvirima planova, uspješno smo osiguravali podršku u svim strateškim projektima koje smo namjeravali završiti u roku do konca 2021. godine. Paralelno smo pripremili odlične potencijale za 2022. kojima smo već okrenuti”, rekao je Danijel Jerković, Boschev menadžer za razvoj poslovanja i projektnu prodaju za Jadransku regiju. Dahua je, pak, išla u korak s trendovima i na tržište izašla s termalnim rješenjima za mjerenje temperature ljudskog tijela, koja su se pokazala efikasna u prevenciji širenja zaraze, o čemu smo više puta izvještavali tokom protekle dvije godine.

Otvorenost i fleksibilnost

Nešto suzdržaniji glede procjene tržišnih kretanja u Jadranskoj regiji bili su iz Milestone Systemsa, koji su “uspjeli održati poslovanje na istom nivou kao i 2020.”, dok iz Supreme smatraju da tržište sigurnosti Jadranske regije stagnira od 2019. godine, pri čemu su neki projekti otkazani, a drugi pauzirani i još čekaju kada će biti ponovo aktivirani. No, kažu, stanje je optimistično, a njihovi partneri uključeni su u pronalaženje novih mogućnosti i razvoj na novim vertikalnim tržištima. “U odnosu na druge evropske zemlje, Jadranska regija nije imala isti nivo karantina ili ograničenja kretanja. U oktobru sam prisustvovao Adria Security Summitu u Beogradu i mogao sam se uvjeriti da je život tamo ʻnormalanʼ. Dakle, posao i dalje dobro napreduje u poređenju s drugim regijama u Evropi ili širom svijeta”, rekao je Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja Supreme u Evropi. Da bi pojačali prisustvo u našoj regiji, Suprema je osnovala evropski ured, sa sjedištem u Parizu, koji sada efektivnije komunicira s regionalnim partnerima i bolje razumije kulturološke specifičnosti zemalja Zapadnog Balkana. “Od kada smo osnovali evropski ured”, kazao je Arifov, “vjerujem da smo unaprijedili naše razumijevanje i uslugu regionalnim partnerima i zajedno pokrećemo projekte koji pomažu da naše poslovanje znatno raste.”

Hrvatska i Srbija predvodnici

Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, Srbija i Hrvatska su, za južnokorejsku kompaniju iz kontrole pristupa, dva najveća pokretača u regiji, a projekti raznovrsni, od univerziteta i škola, teretana i ureda do banaka, proizvodnih pogona i državnog sektora. “Trenutno radimo i s javnim i s privatnim sektorom. Snažan je trend za prepoznavanjem lica u regiji, iako klasične RFID tehnologije i dalje predstavljaju većinu potražnje za Supreminom kontrolom pristupa i evidencijom radnog vremena. Mnogi naši projekti vezani su za TnA rješenja”, precizirao je Arifov, dodavši da imaju posvećene partnere u svim zemljama regije, ali da su zainteresovani za saradnju i nova partnerstva, posebno u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Njegovo mišljenje dijeli i Borislava Kenarova, prodajna menadžerica Milestonea za Istočnu Evropu. Za tu su kompaniju “Srbija, Hrvatska i Slovenija bile lideri u protekloj godini” s naglaskom na oporavak ugostiteljstva, kao i logistike, zdravstva i nadzora gradova kao vertikala koje su “počele koristiti videotehnologiju ne samo u sigurnosne svrhe već i za podršku poslovanju, time smanjujući troškove i nudeći veću vrijednost za društvo”.

 Pozitivni znaci širom regije

I Uniview je radio dobro prošle godine u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u kojima je ostvario rast iznad 50%. No, najveći uspjeh ostvarili su u Albaniji. “Zahvaljujući vrijednom radu naših partnera i bliskoj saradnji s našim albanskim timom, dobili smo nekoliko velikih projekata na tenderu kao što je Plaza Casino, što je rezultiralo rastom od preko 100%”, rekao je Tsing Tang. Dosta projekata u spomenutim trima zemljama očekuje i Honeywell Building Technologies, kaže Rainer Lichtenecker, regionalni šef prodaje za vatrodojavu i sigurnost. “Pandemija nastavlja oblikovati tržište sigurnosti širom Jadranske regije. Ovo stvara neke jedinstvene izazove. Međutim, postoje pozitivni znaci. Očekujemo privatne investicije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu u projektima vezanim za maloprodaju, kao što su tržni centri i poslovni prostori. Postoje i pozitivni signali iz vladinog sektora u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji za željezničke mreže i sigurnosne sisteme za bolnice”, rekao je Lichtenecker, dodavši da je nekoliko zemalja još u visokorizičnom statusu.

Nejednaka ulaganja u državni i privatni sektor

Druga polovina naših sagovornika nije precizirala koje su se zemlje brže oporavljale, a koje sporije. Razlog je nemogućnost određivanja jasnih pravila po kojima bi se moglo ocijeniti u kojim se to segmentima tržište razvijalo, a u kojima nije, u kojoj tačno mjeri te koje vrste projekata su više, a koje manje zastupljene. “Nezahvalno bi bilo izdvajati pojedine zemlje u regiji kako su se nosile s posljedicama pandemije. Budući da pandemija ne poznaje granice, možemo reći kako su neke zemlje nešto ranije, a neke nešto kasnije uvodile određene mjere koje su se posredno reflektirale na kontinuitete rada u građevinarstvu, dok je tržište sigurnosti samo slijedilo opće trendove građevinske industrije”, rekao je Jerković iz Boscha.

“Tijekom pandemije svaka zemlja regije je bila suočena sa svojim problemima, pokušavajući ih prebroditi na najbezbolniji mogući način, što je uvelike utjecalo na život općenito, a onda i na biznis u tim zemljama”, dodao je Čuraković iz Avigilona. “Neke zemlje brže izlaze iz krize, neke se još bore s posljedicama. U globalu ne bih radio iznimke i podjele jer teško je uočiti neka čvršća pravila, bilo da su to zemlje koje su dio Europske unije ili izvan nje.”

U nekim zemljama je, smatra, bio primjetan pad investicija u privatnom sektoru, ali to je kompenzirano investicijama državnog sektora i multinacionalnih kompanija koje imaju svoja predstavništva u regiji, pri čemu je veliku ulogu odigrao kontinuirani trend rasta potrebe za pojačanim nadzorom i kontrolom zaštite kritične infrastrukture. Istu razliku između privatnih i državnih ulaganja primijetili su i iz Hikvisiona. “Države u ovom dijelu Jugoistočne Evrope iskusile su različit ritam i brzinu oporavka i teško je reći koje su najbrže, a koje možda najsporije u tom procesu. U nekim smo državama svjedočili većem broju javnih ulaganja, dok su neke druge imale više privatnih investicija u raznim sektorima”, rekao je John Chen naglasivši kako je “odlična vijest da su sve zemlje Jadranske regije na dobrom putu prema punom oporavku”.

Za Dahuu, pak, sve su se zemlje u regiji koje pokriva njihov tim (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Mađarska) oporavljale približno istom brzinom, a što se tiče projekata, uglavnom su se realizovali oni iz prethodnih godina koji su čekali na neko bolje vrijeme, odnosno dok se situacija ne stabilizuje. “Naravno, u 2021. smo započeli rad na mnogim novim projektima i iskazano je veliko interesovanje naših partnera za nove investicije, što u 2020. nije bio slučaj”, rekao je Ognjen Ristić, Dahuin predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

 NEPREDVIDIV KRAJ

Niko sa sigurnošću ne može reći koliko će još trebati da se stvari vrate na staro, odnosno da se način poslovanja i života normalizira. No, “iako je virus sa svojim mutacijama nepredvidljiv, treba ostati pozitivan, fokusirati se na bitno, kako bismo prevladali ovaj izazovan period te se vratili životu u kojem poslovanje neće u tolikoj mjeri ovisiti o epidemijskoj situaciji”, smatra Andrej Čuraković. U finansijskom smislu poslovanje Avigilona u regiji nije pretrpjelo veliki udarac, ali u svakom drugom smislu koji se tiče organizacije, planiranja, komunikacije i kretanja roba je bilo složeno i dinamično. “Osobno mislim da se nazire svjetlo na kraju pandemijskog tunela, samo trebamo ustrajati”, dodaje on, “2022. godina trebala bi biti kraj i novi početak.” Lichtenecker, pak, projicira da će ovakvo stranje potrajati još 12 mjeseci, kada bi se tržište trebalo vratiti u normalu. Iako je pandemija odgodila mnoge projekte, nagomilava se potražnja, koja se sada počinje pretvarati u narudžbe. “Također vidimo kako kompanije sa zastarjelim sistemima počinju ulagati u njihovu nadogradnju – to je trend koji vidimo u zdravstvu, dijelom potaknut odgovorima vlade na COVID-19, te u strateškoj transportnoj infrastrukturi”, kaže predstavnik Honeywella dodavši kako će izgradnja jakih odnosa s novim kupcima pomoći sektoru da raste tokom 2022.

 Nužna edukacija tržišta

A kako bi se ekonomija vratila na spomenuti nivo iz 2019. godine, nužno je osvijestiti tržište o novim dodatnim vrijednostima koja nova tehnološka rješenja nude. “Nužne su konstantne izobrazbe integratora i projektanata, koji su u najvećoj mjeri prvi u sagledavanju korisnikovih potreba i predstavljanju prvih prijedloga rješenja korisnicima ili investitorima. Podacima dobivenim kroz primjenu selektiranih sigurnosnih rješenja korisnici će ih sve više koristiti za iniciranje i stvaranje novih poslovnih procesa, čime će ih dodatno optimizirati. Sigurnosna rješenja postaju sve više inkorporirana unutar korporativnih poslovnih procesa, pri čemu stvaraju nove dodane vrijednosti za korisnika”, kaže Jerković. Za Bosch je, kaže, upravo dodatni motiv da svojim tehnologijama učine efikasnijim druge industrije i osiguraju im izvrsne poslovne rezultate. Neprekinuta edukacija o šarolikim primjenama njihove tehnologije bila je ključna i za Dahuu u ovom izazovnom vremenu. Želeći da olakšaju poslovanje partnerima, organizovali su online treninge i prezentacije, prilagodili marketinške kampanje digitalnom svijetu te formirali veće zalihe opreme u skladištima u EU zbog otežanog transporta. “Koraci koje smo poduzeli omogućili su nam da manje-više nesmetano poslujemo i ostvarimo identične, ako ne i bolje rezultate u 2021. u poređenju sa 2019. godinom”, rekao je Ristić.

Digitalni marketing

Digitalni marketing u svrhu rješavanja problema komunikacije na daljinu bio je jedan od alata koji je i Uniview, uz pokretanje novih linija proizvoda i tehnoloških inovacija, koristio kako bi izazov pretvorio u priliku. “Uniview je potpuno prilagođen ovoj novoj normalnosti i vraća se na stazu visokog rasta. Međutim, to nikada ne bismo mogli postići da smo zadržali istu strategiju”, ustvrdio je Tsing Tang, direktor te kompanije za Istočnu Evropu. Na nastavak pandemije i ograničenja u opskrbnom lancu upozoravaju i iz Milestonea. Kenarova kaže kako očekuju da će se “potražnja znatno povećati, ali ponuda neće rasti istim tempom, pa će prije ili kasnije većina nas osjetiti utjecaj”.

Jaka baza partnera i distributera

Za Supremu i Hikvision prošla je godina u Jadranskoj regiji bila izuzetno uspješna, ponajviše zbog razvijenog ekosistema partnera. Štaviše, Suprema je globalno u 2021. premašila nivo prodaje iz 2019, a u Jadranskoj regiji 2020. je bila njihova najuspješnija godina sa čak dvostruko većom prodajom u odnosu na godinu ranije. Posebno nas raduje činjenica da je saradnja s nekima od tih partnera rezultat prisustva na Adria Security Summitu. “Pronašli smo nove lokalne partnere – neke od njih zahvaljujući Summitu. Mreža naših partnera se proširila i to bolje služi našim krajnjim korisnicima, kojima su potrebni pouzdani instalateri i dobra podrška. Posljednjih godina povećali smo svijest o našem brendu u regiji. Suprema se s pravom povezuje s najboljim tehnologijama u klasi i isplativim rješenjima za kontrolu pristupa”, rekao je Arifov. “Da budem sasvim iskren, mi smo se u Hikvisionu već vratili na nivo iz 2019. godine. Štaviše, već smo ga i premašili, što moramo zahvaliti ne samo jakoj lokalnoj ekipi ljudi u Hikvision Adriaticu nego i dobro razvijenom ekosistemu naših nacionalnih distributera po svim državama Jadranske regije. Iskoristio bih ovu priliku da svima njima iskreno čestitam i da im zahvalim na njihovoj podršci i povjerenju u Hikvision”, naglasio je Chen.

MANJAK KOMPONENTI I PITANJE CIJENA

Kao dva najveća problema koja su iskrsnula prošle godine, a nastavila se i u ovoj, regionalni distributeri su naveli kašnjenje isporuke sigurnosnih proizvoda usljed manjka čipova na globalnom nivou te povećanje cijene uređaja zbog poskupljenja energenata i transporta. Zanimalo nas je stoga kako na ovo pitanje gledaju proizvođači, imaju li poteškoća da isporuče opremu na vrijeme, šta poduzimaju da ubrzaju isporuku te namjeravaju li povećavati cijene proizvoda i usluga.

Rješenje u povećanju zaliha

Nestašica poluvodiča koja je poremetila proizvođače automobilskih i elektroničkih proizvoda samo je jedan od razloga logističkih problema, jer su nedostaci čipova posljedično uzrokovali manjak svega, od elektronike do tehnologije i mrežne opreme. Uz navedeno, snažan je zemljotres pogodio Japan početkom prošle godine, dok je požar u japanskoj tvornici specijaliziranoj za staklo-plastiku za izradu ploča dodatno otežao poslovanje s ključnim dobavljačima komponenti. “Takva ograničenja u poslovanju oslabila su globalni transportni sistem, uključujući nedostatak kontejnera i teretnih kapaciteta iz Azije u Europsku uniju i SAD”, objašnjava Jerković, “Ukoliko na sve to još dodamo zagušenja te zatvaranje luka zbog pandemije kao i blokade Sueskog kanala, možemo zaključiti kako se mnogo izazovnih okolnosti spojilo u jedan veliki logistički problem općeg razmjera.” Bosch je na ubrzanje isporuka  utjecao prilagođenim planiranjima isporuke proizvoda u njihova centralna skladišta i pravovremenim osvješćivanjem učesnika gradnje o nužnosti revidiranja terminskih planova faza radova, čime je utjecao na pravovremeno naručivanje proizvoda.

Dahua Technology se suočila s istim problemima, ali zahvaljujući analizi i predviđanjima trendova, osigurali su razumne rokove isporuke i dodatne zalihe u skladištima u Evropskoj uniji. Što se tiče nedostatka čipova, i prije početka krize na tržištu tražili su alternativne dobavljače. “Za veliku većinu naših proizvoda uspjeli smo da obezbijedimo dovoljne količine, te naši partneri nisu bili toliko pogođeni ovim problemom. Nažalost, niko ne može tačno predvidjeti koliko će ova kriza s transportom kao i sa isporukom/proizvodnjom čipova trajati, ali se u svakom slučaju nadamo da će se situacija u 2022. donekle poboljšati ako se ne riješi u cijelosti”, zaključuje Ristić. Još jedna kineska kompanija Uniview je problem transporta riješila povećanjem zaliha u evropskom skladištu u Holandiji, a problem čipseta nadograđenom linijom proizvoda i proširenim asortimanom.

Briga za partnere

I druge se kompanije suočavaju s istim problemom. Honeywell je brzo shvatio razmjere problema i, kao rezultat toga, implementirao niz planova za nepredviđene situacije kako bi smanjio utjecaj na kupce. U toj kompaniji očekuju da će sirovine biti dostupne u drugom kvartalu. Avigilon zasad odolijeva ovom problemu i pokušava ga riješiti, kako kažu, na najbrži i najefikasniji način. “Mogu reći da smo uglavnom uspješno odolijevali problemu manjka čipova i elektroničkih komponenti, a napravit će sve što je u našoj moći kako bismo ispunili obveze prema partnerima i krajnjim korisnicima. Drugi nezaobilazni problem u lancu isporuke je bio i problem transporta, ali normalizacijom brodskog i aviotransporta on je sada iza nas”, kazao je Čuraković. Iako je softverska kompanija, na koju lanac nabavke i transport ne utječu direktno, Milestone je svjestan situacije i važnosti partnera iz njegovog ekosistema i cijele hardverske porodice da bi se sistem mogao instalirati. Kao i Hikvision, nadaju se da će međunarodni problemi snabdijevanja uskoro biti riješeni, a nesigurno i složeno stanje normalizirati.

Kao proizvođač iz Južne Koreje, koji nije uvodio jake mjere izolacije, Suprema je sve vrijeme, bez prekida, proizvodila RFID čitače. “Nismo se suočili sa znatnim nedostatkom jer već dugo imamo više izvora naših ključnih komponenti. Kao rezultat toga, povećao nam se broj kupaca koji nisu navikli kupovati naše proizvode, ali su u problemima sa svojim tradicionalnim dobavljačima”, kaže Arifov. Očekuju da će proizvesti još više čitača, jer potražnja brzo raste. Početkom godine udvostručili su kapacitete skladišta na području Pariza kako bi se pripremili za 2022, što će im omogućiti da partnerima garantuju bržu isporuku za bilo koju količinu robe. “Zbog povećanja potražnje ponekad moram zamoliti partnere da sačekaju jednu ili najviše dvije sedmice, koliko je potrebno da roba dođe iz fabrike u Koreji u naše evropsko skladište”, dodaje Supremin menadžer za razvoj poslovanja te dodaje kako su spremni za rast u Evropi.

Cjenovna neizvjesnost

Za razliku od Supreme, koja je izričita u tome da neće povećavati cijene proizvoda, ostali su naši sagovornici bili suzdržani od davanja potvrdnog ili odričnog odgovora zbog mnoštva faktora koji utječu na ovo pitanje. “Povećanja cijena smo iskusili svi u prethodnoj godini i činili smo sve što je moguće da naši partneri to ne osjete i da im ne utiče na projekte koji su ranije bili ugovoreni, a realizovali se u 2021. godini. Dati progonozu povećanja cijena u tekućoj godini je jako nezahvalno jer i mi, kao i svi drugi vendori, dižemo cijene kada dođe do poskupljenja materijala, čipova, transporta itd., ali se trudimo da što manje to manifestujemo na naše partnere”, navode iz Dahue. “Ukoliko i dođe do povećanja cijena naših proizvoda u budućnosti”, kažu iz Avigilona, “to će biti isključivo usljed enormnog povećanja troškova proizvodnje i poslovanja uzrokovanih globalnim povećanjem cijena usluga, energenata, transporta i svih drugih parametara koji utječu na cijenu proizvoda”, dok iz Univiewa kažu kako nije lako napraviti procjenu, ali “na osnovu svih informacija koje su prikupili, prilično su optimistični u vezi s cijenama”.

Zbog rasta ulaznih cijena gotovo svih proizvoda, osim softvera, Bosch više nije bio u mogućnosti nadoknađivati ta povećanja iz vlastitih resursa. Nakon dubinskih ekonomskih analiza, uskladili su cijene početkom ove godine, ali i osigurali dodatne benefite za korisnike. “Slijedeći jedno od naših osnovnih načela, a to je temelj povjerenja, predani smo isporuci rješenja kojima se može vjerovati da će osigurati odgovarajuću razinu performansi, trajnosti i sigurnosti. Posljedično smo time povećali jamstveni rok za naše fiksne i pokretne IP kamere kupljene od 15. studenog 2021. sa tri na pet godina”, kaže Jerković.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Na kraju, zanimalo nas je koji su to tehnološki trendovi, prema mišljenju stručnjaka, obilježili drugu pandemijsku godinu i šta možemo očekivati u vremenu pred nama

AI u fokusu

Vještačka inteligencija je trend koji je obilježio još jednu godinu, a s obzirom na ubrzani razvoj sigurnosnih tehnologija i rješenja, to će se nastaviti i u narednom periodu. “Možemo reći da je AI (analitika) jedan od trendova koji definitivno bilježi uspon u posljednjih nekoliko godina. Ta tehnologija sve više napreduje i čini da se osjećamo sigurnijim i olakšava nam svakodnevni rad i poslovanje”, kaže Ognjen Ristić, Dahuin menadžer za razvoj poslovanja za Bosnu i Hercegovinu. On pojašnjava da je nekada ova tehnologija bila dostupna samo na visokobudžetnim projektima, dok je to danas postala svakodnevnica i uobičajena stvar kod većine modela Dahuinih kamera, bilo da je riječ o HDCVI ili IP tehnologiji. “Danas nudimo i rješenja koja od ʻglupihʼ kamera uz pomoć inteligentnih snimača, koji preuzimaju zadatak analitike, dobijamo pametne kamere, koje mogu da rade gotovo sve što su nekada mogli jako skupi modeli AI kamera”, ističe on.

Sličnog je mišljenja i direktor za Istočnu Evropu kompanije Uniview Technologies: “AI osvaja industriju videonadzora. Prvi trend vezan za vještačku inteligenciju koji smo mnogo promovirali u 2021. je pametna prevencija upada (SIP). Ranije smo se oslanjali na osnovne alarme za detekciju pokreta koji bi se aktivirali svaki put kada sigurnosna kamera otkrije značajnu promjenu u pikselima.” On napominje da se CCTV odavno ne koristi kao klasični videonadzor samo za pregled snimaka ili događaja kada se nešto desi te da ove tehnologije pružaju mogućnosti poput prepoznavanja i detekcije lica, pretrage objekta u historiji snimka, detekcije agresivnog ponašanja, pretrage po boji i tipu automobila i još mnogo toga. “Kako se AI tehnologija razvija, sada naše sigurnosne kamere postaju mnogo pametnije. Sa SIP tehnologijom preciznost je znatno povećana i alarme će pokretati samo ljudi / motorna i nemotorna vozila, dok se automatski filtriraju lažni alarmi koje izazivaju životinje, jako svjetlo, lišće i neki okolinski faktori”, kaže Tang. Za kameru s pametnom prevencijom upada, osim za samostalno rješenje, optimizirane su i odgovarajuće funkcije, kao što su pohrana, pronalaženje, upravljanje i alarm, uz mrežni snimač, Ezstation i mobilnu aplikaciju u isto vrijeme.

Iz Avigilona također ističu značaj AI tehnologija u sigurnosnoj industriji. “Kao i u prethodnim godinama, i u 2021. tržište se razvija i ide u smjeru poboljšanja i razvoja umjetne inteligencije koja bi nam trebala omogućiti novi iskorak u smislu percepcije sigurnosnih proizvoda kao alata neophodnih za prevenciju, analizu i sigurnost općenito. Poboljšanjem algoritama i znatnim povećanjem baze podataka neophodne za izračune umjetna inteligencija, iz godine u godinu, postaje sve brža, jednostavnija i kao takva standard u sadašnjosti te primat u budućnosti”, kaže Čuraković.

Upotreba sigurnosnih sistema u druge svrhe

“Vidjeli smo kako vraćanje na radna mjesta dobija zamah tokom 2021. Dok mnogi klijenti rade kombinovano ili se kreću ka tom modelu rada, oni su ipak sisteme u svojim zgradama koristili kako bi stvorili zdravije okruženje. Ovo je neophodno da se osoblje koje se želi vratiti u kancelarije uvjeri kako je za njih sigurno da to učine”, naglašava Rainer Lichtenecker, regionalni voditelj prodaje Honeywella. Prema njegovim riječima, upravitelji objekata su počeli primjenjivati procese zasnovane na tehnologiji da okupe zaposlene koji su radili na različitim lokacijama. Sistemi u zgradama su korišteni i da bi se poboljšala sveukupna sigurnost uz istovremeno pružanje pristupa na više lokacija. Također su korišteni za integraciju osvjetljenja i grijanja sa senzorima pokreta kako bi se uskladio nivo popunjenosti prostora s kontrolom okoline. “Ovo ne samo da može pomoći u osiguravanju najboljih mogućih radnih uslova već i u smanjenju troškova za energiju kao dio sveukupne posvećenosti ciljevima održivosti”, kaže Lichtenecker.

Prema riječima Borislave Kenarove, prodajne menadžerice Milestone Systemsa, tehnološki razvoj omogućio je da se sigurnosni sistemi koriste za unapređenje poslovanja. Proširene funkcionalnosti lakše će uvjeriti krajnje korisnike da se odluče za naprednije sigurnosne sisteme. “Tehnološki razvoj u vještačkoj inteligenciji, obradi slika, računarstvu u oblaku i senzorima ubrzano proširuje primjenu video i senzorske tehnologije u organizacijama i utječe na njihove poslovne rezultate. U sljedećih nekoliko godina Evropa će doživjeti rast u primjeni naprednih videotehnologija, a rješenja će se pomaknuti sa čisto sigurnosne namjene ka pružanju stvarne razlike u poslovanju, npr. u uslugama za građane, kvalitetu proizvoda, brizi o pacijentima i korisničkom iskustvu”, kaže Kenarova i zaključuje kako to potvrđuje i nedavno IDC-jevo istraživanje koje je sponzorisao Milestone.

Konvergentno sigurnosno rješenje u oblaku

Godinama je već integracija više sistema kroz jedan interfejs nešto što korisnici traže radi lakšeg upravljanja sigurnosnim, ali i ostalim sistemima u zgradi. No, pojedini su se proizvođači odlučili na korak više – da u vlastitom portfoliju ponude gotovo sve vrste sigurnosnih sistema i objedine ih unutar vlastitog softvera. Takva je kompanija Hikvision, koja upravo zbog takvog pristupa godinama drži prvo mjesto u svijetu sigurnosti. “Upravo smo proslavili 20. godišnjicu poslovanja. Za to vrijeme narasli smo od proizvođača digitalnog videonadzora do globalnog isporučitelja AIoT rješenja. Kada govorimo o regionalnim aktivnostima u 2021. godini, Hikvision je tržištu predstavio Hik-ProConnect, konvergentno sigurnosno rješenje koje se temelji na oblaku, sa čitavim setom sigurnosnih funkcionalnosti i benefita. Znatno smo proširili i naš portfolio u kontroli pristupa i videointerkomima, koji su sada svi potpuno integrisani s naših inteligentnim videonadzornim kamerama. U pitanju je totalni paket sigurnosnog rješenja prilagođen svim vrstama korisnika i svim vertikalama na tržištu. Tehnološke inovacije su priča koja nema kraja. Od Hikvisiona zato možete očekivati još mnogo toga, ne samo u 2022. Godini, nego I u godinama koje dolaze”, ističe John Chen, Hikvisionov generalni menadžer za Jadransku regiju.

 Snimanje u niskim svjetlosnim uslovima

Prema Izvještaju o sigurnosti, većina zločina, čak 70%, dešava se noću. Zbog toga rješenja koja umanjuju ili sprečavaju kriminal u to doba dana ne izlaze iz trenda. Potaknulo je to kompaniju Uniview da predstavi serije EasyStar i ColorHunter, koje snimanjem u boji pružaju detaljne informacije o kriminalcima koji djeluju noću. “U poređenju s tradicionalnim videonadzornim kamerama, Starlight mrežna kamera je posebno dizajnirana: ima snažne premium funkcionalnosti i mnogo precizniju kontrolu, što ne samo da može zadovoljiti potrebe projektno orijentisanih kupaca već odgovara i malim i srednjim preduzećima i distributerima”, kaže Tang. No, njihov odjela za istraživanje i razvoj nije stao tu. “Lansirali smo i novu Tri-Guard seriju, koja je namijenjena da spriječi zločine noću uz aktivno odvraćanje kriminalaca. Takva kamera može omesti nezakonite radnje i time minimizirati ozbiljne posljedice. Jednom kada otkrije uljeza, može pokrenuti svjetlosna i zvučna upozorenja. S obzirom na to da sve više kupaca želi da njihova sigurnosna kamera nudi više od pasivnog snimanja aktivnosti, predstavili smo mini PTZ kameru s aktivnim odvraćanjem uljeza za tržište malih i srednjih preduzeća.”

Beskontaktne tehnologije

Kada je kontrola pristupa u pitanju, beskontaktne tehnologije se, prema mišljenju Supreminog menadžera za razvoj poslovanja, usvajaju velikom brzinom. “Suprema je bila među prvim proizvođačima koji su shvatili će to biti trend. Kao rezultat toga, vodeći smo u ovoj oblasti. Naprimjer, naša rješenja za prepoznavanje lica porasla su složenom stopom od 70% od 2018. do 2021, dok je prosjek u industriji 27% (izvor: OMDIA)”, kaže Arifov i dodaje da njihov portfolio uključuje prepoznavanje lica, QR kodove, RFID kartice i mobilne akreditive. Prepoznavanje lica i mobilna kontrola pristupa su pokretači njihovog rasta širom svijeta. Na Intersecu u Dubaiju predstavili su novi proizvod za prepoznavanje lica BioStation 3, namijenjen za srednje tržište, odnosno kupce koji traže kvalitetnu tehnologiju po pristupačnoj cijeni. Partneri u našoj regiji su zainteresovani za ova moderna rješenja, no tržište je, kaže, vrlo konzervativno i potrebno je odvojiti vremena za educiranje partnera. “Zato držim webinare, poput onog u januaru na Adria TV platformi o upravljanju članstvom. U toku su i mnoge tehnološke i prodajne edukacije. Suprema Europe pokušava promijeniti tržište pomažući partnerima u otkrivanju novih mogućnosti na svom tržištu koristeći naša rješenja. Adria platforma i alati su vodeći medij koji nam omogućava da integratorima i krajnjim korisnicima objasnimo prednosti koje mogu dobiti korištenjem naših rješenja”, kaže Arifov.

Napredniji vatrodojavni sistemi

S druge strane, kompanija Bosch u prvi plan ističe nova videorješenja za vatrodojavu na otvorenom. “Jedna od glavnih inovacija u Boschu je širenje vatrodojavnog sistema temeljenog na videu na područja izvan zgrada i na svim otvorenim područjima. Ovakav vatrodojavni sistem izvan zatvorenog područja je novost u industriji”, kaže Danijel Jerković, menadžer ove kompanije za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju. Još jedna novina iz vatrodojave je i panel Avenar all-in-one 4000, za koji očekuje da će biti prepoznat tokom ove godine. “Njegova modularnost i fleksibilnost pružaju značajnu prednost, naročito u javnim zgradama i hotelima. Ovaj će proizvod biti od velike koristi zato što nam, uz odličnu optičku i zvučnu alarmnu usklađenost, daje mogućnost povezivanja i do stotinjak uređaja na jednom prstenu. Novi Bosch protupožarni sustavi Avenar razvijeni su od samog početka uz uvjet IoT povezivosti i optimizirane upotrebljivosti. Nova funkcija eMatrix daje jasnu povratnu informaciju, prikazuje status svake evakuacijske zone kao i opremu za zaštitu od požara”, kaže Jerković. On je izdvojio i Promatrix 9000 iz Dynacorda kao novi efikasan i siguran IP sistem javnog razglasa i glasovnog alarma, koji će omogućiti brže vrijeme instalacije i niže troškove implementacije, kao i videonadzornu platformu Inteox, putem koje će korisnici iskoristiti AI za izradu aplikacija ili instaliranje aplikacija iz trgovine Security & Safety Things Application Store.

 

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.