Zadatak ilustracije današnjice sigurnosti prepustili smo tržišnim slikarima iz četrnaest kompanija. Među bojama, na radost posjetilaca naše galerije, dominiraju svijetli i razigrani tonovi. No, tu je i tamnija nijansa neizvjesnosti…

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Nakon dvogodišnjeg otežanog disanja, kada smo u našim analizama detektovali izostanak novih projekata ili stopiranje postojećih, smanjenje prihoda i broja radnika, kao i velike globalne izazove poput kašnjenja isporuke uređaja usljed nedostatka elektroničkih komponenata i problema u transportu – tržište je počelo hvatati dah. Kompanije su gotovo bez izuzetka prijavile oporavak te u većoj ili manjoj mjeri rast lokalnih tržišta i njihova poslovanja. Situacija je slična u svim našim zemljama: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji, što je pokazatelj zajedničkog trenda u kojem regionalna industrija privatne zaštite radi na novim projektima te pokušava održati stabilnost kroz pravovremeno lagerovanje uređaja, proračunato investiranje i usklađivanje cijena usluga i proizvoda.

Hrvatska

Hrvatske su kompanije jednoglasno prijavile da su izazove uspjele prevazići ispravnim i pravovremenim poslovnim odlukama i učešćem u novim investicijama. Četiri su kompanije – Krobel, Proalarm, Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarivale rast i u 2022. godini. U Eccosu su uspjeli zadržati jednak nivo poslovanja kao i 2021., kaže voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta Ivan Špoljarić, uz blagi rast poslovanja u segmentu tehničke zaštite, dok Krobelov direktor prodaje Marko Vlaisavljević ističe kako su “više nego zadovoljni poslovanjem jer su ostvarili dvoznamenkasti rast prihoda”, što im “daje do znanja da su svi potezi i odluke u vrijeme krize bili ispravni”. Uspješno su, s pozitivnim rastom, prošlu godinu okončali i u Proalarmu, što je za direktoricu Valentinu Lisak “poželjno i preporučljivo prema svim ekonomskim mjerilima”. Zanimljivo je primijetiti da su osim poremećenih opskrbnih lanaca, visoke inflacije i stopiranja projekata, hrvatske kompanije prijavile i da se suočavaju s nedostatkom radne snage, što je, kako smo ustvrdili u nizu ranijih tekstova, problem koji će sve više pogađati zemlje regije zbog velikog odliva ljudi u zapadne zemlje, dampinga cijena (prvenstveno u fizičkoj zaštiti) i neadekvatnosti obrazovnog procesa da isprati potrebe tržišta.

Naši su sagovornici u mnogim vertikalama zabilježili napredak i investicije. Kažu kako su nastavljeni gotovo svi projekti koji su zbog krize bili stopirani ili odgođeni. Neki su uspješno završeni prošle godine, a neki prebačeni u ovu, gdje očekuju njihovu konačnu realizaciju. Krobel je kao distributer isporučivao, a Proalarm ugrađivao opremu ponajviše za hotele i smještajne jedinice namijenjene iznajmljivanju koji podižu kvalitet usluge, dakle ugostiteljski sektor, te za maloprodajne objekte. U državnom sektoru Proalarm je radio i na provedbi tehničke zaštite u području recikliranja, zaštite okoliša te pametnih gradova. Energetski sektor bio je, pak, plodonosan za preostale dvije kompanije, pri čemu je Eccos, pored hidroelektrane Hrvatske elektroprivrede, radio i na važnim projektima u transportu (npr. druga cijev tunela Učka) i zdravstvu (novi objekti KBC-a Rijeka), dok je Tehnozavod imao projekte i u bankarstvu te na inozemnim tržištima. “U međunarodnoj konkurenciji dobili smo projekt podatkovnog centra u Turskoj u vlasništvu američkog korisnika. Izdvajam taj projekt kao pokazatelj stručnosti naših inženjera i tehničara, a koja je prepoznata i na međunarodnom tržištu”, kaže Krešimir Marušić, predsjednik Uprave kompanije Tehnozavod Marušić.

Bosna i Hercegovina

I bosanskohercegovačke kompanije su saglasne u tvrdnji da, u odnosu na prethodne teške godine obilježene COVID-om, tržište bilježi rast. “Činjenica je da su privredni subjekti ulagali sredstva u proširenje poslovanja te, samim tim, i na instalaciju i proširenje sistema tehničke zaštite. Također, određeni broj tih subjekata donio je odluku o ulaganju sredstava za zamjenu postojećih elemenata sistema tehničke zaštite, dijelom zbog zastarjelosti opreme, a dijelom zbog praćenja tehnoloških trendova”, kaže Edin Palo, rukovodilac procesa tehnike u agencijama čiji je osnivač SEC ONE Group, najveća bh. kompanija koja je donedavno bila u vlasništvu Securitasa. Ilma Šahbaz iz Sektora za finansije i analizu kompanije Unilab smatra kako bh. tržište odlikuje tendencija rasta od cca 20%, kao i da je došlo do normalizacije lanca opskrbe, kapaciteta rada, a time i povećane potražnje u sektoru sigurnosti.

No, iz firme SYS Company naglašavaju kako će – iako se rast osjeća u ukupnom smislu – vrijeme pokazati koliko je on realan, a koliko je možda plod ukupnog rasta cijena na tržištu. “Tržište je pretrpjelo određene poteškoće u periodu izbijanja epidemije koronavirusa. Ono što su ta teška vremena pokazala jeste velika ranjivost privrede, ali i veliki značaj IT-a i IT-baziranih rješenja, pa tako i u segmentu sigurnosti. Proteklih nekoliko godina, možda i najizraženije u 2022., osjeti se veće prisustvo IT igrača na tržištu opreme za tehničku sigurnost, što je, vjerujem u velikoj mjeri, dalo jednu vrstu dodatne vrijednosti kako u pogledu razvoja rješenja baziranih na naprednim tehnologijama tako i u pogledu podizanja ukupnog kvaliteta opreme koja fluktuira tržištem”, objašnjava SYS-ov prodajni menadžer Hilmija Arnautović.

Budući da je SYS Company distributer, koji u pravilu ne ulazi u direktne aranžmane sa krajnjim korisnicima, najviše su opreme isporučivali za projekte iz energetike, turizma, transporta i maloprodaje, dok je Unilab najplodonosnije poslovao u sektoru logistike i stranih predstavništva. SEC ONE Grupa realizovala je veći broj projekata, među kojima su najznačajniji bili vezani za otvaranje novih i proširenje postojećih poslovnica finansijskih institucija te na rezidencijalne i maloprodajne objekte. “Realizovali smo i projekte daljinskog videonadzora objekta upotrebom vještačke inteligencije s više od 40 kamera kod klijenta koji ima velike proizvodne pogone građevinskih elemenata, te kompletnog rješenja sistema tehničke zaštite (videonadzor s analitikom, vatrodojava i plinodojava, protivprovala, kontrola pristupa i evidencija radnog vremena) kod klijenta koji ima maloprodaju autodijelova”, dodaje Palo.

Crna Gora

Iako se poslovanje u Crnoj Gori generalno stabiliziralo, tamošnje tržište sigurnosti je zbog spomenutih izazova u posljednje tri godine stagniralo ili tek blago raslo. Telemont je, naprimjer, uspio doći na predpandemijski nivo, kaže menadžer projekata Edvin Demić, dok iz Čikoma, iako su lani realizovali nekoliko većih projekata, kažu kako nisu nezadovoljni, ali ne bi govorili o nekom značajnijem rastu, odnosno da prostora za rast ima neuporedivo više. No, u prvi plan ističu jedan veći problem, koji na kraju ima utjecaja i na ostvarivanje većih prihoda. Naime, sigurnosna kultura u kojem korisnici i dalje traže više cjenovno prihvatljiva u odnosnu na kvalitetna i dobro dizajnirana rješenja unazađuje stanje sigurnosti u zemlji općenito, pa tako i veći razvoj tržišta sigurnosti. “Mislim da Crna Gora još nema potreban i očekivan pristup razvoju sistema bezbjednosti i tehničke zaštite. Iako postoje solidne zakonske pretpostavke (koje su uskoro mijenjaju i unapređuju), korisnički pristup nije dovoljno orijentisan na kvalitet i dizajn rješenja. Prosto, osim kod izuzetaka od kojih se to i očekuje, implementacija ovih sistema je kod većine institucija, kompanija i organizacija ili izostala ili se realizuje po sistemu ‘ako baš mora, neka bude što manja cijena’”, kaže izvršni direktor Vladan Tabaš. Put ka unapređenju takvog stanja vidi u edukacijama korisnika, koje treba realizovati zajedno sa zainteresovanim i nadležnim državnim institucijama.

Najviše projekata u toj zemlji vezano je za turističke komplekse i rezidencijalne objekte, a prema Demiću, najznačajniji su: Turistički kompleks Lustica Bay, Mamula Island hotel, Kamp specijalnih jedinica i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u kojima je ugrađivana Boscheva oprema, te Glosarij i Porto Montenegro s Hikvisionovim uređajima. Osim na projektima tehničke zaštite poslovnih i rezidencijalnih objekata te započetog rada na Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, Čikom je uglavnom angažovan u sektoru saobraćaja i transporta, u kojem su lani sa partnerima, nakon tri godine rada, završili najveći i najkompleksniji projekat u Crnoj Gori u toj oblasti – potpuno pokrivanje bitnih raskrsnica u Podgorici, Baru i Budvi videonadzornim sistemima sa kompletnom softverskom dijagnostikom, prepoznavanjem tablica te na nekoliko raskrsnica i prepoznavanjem lica. Nosilac projekta je bio Institut “Mihailo Pupin”, a konzorcij je činilo pet članica, od kojih je jedina iz Crne Gore bio upravo Čikom.

Srbija

Cjelokupna situacija u svijetu utjecala je na poremećaj privrednih, logističkih i trgovinskih tokova i u Srbiji. Uz velike napore i preventivno planiranje, firme uspješno prevazilaze ove probleme. “Pomogli su nam pre svega izuzetni odnosi i razumevanje naših poslovnih partnera. Proizvođači opreme i distributeri su prepoznali važnost naših projekata i klijenata i u skladu sa tim su nam uz dodatni napor obezbedili potreban nivo podrške. Uspeli smo u nameri da održimo kvalitet usluga na visokom nivou, da naši poslovni klijenti ostanu zadovoljni i da ne osete probleme sa kojima se suočava tržište na globalnom nivou”, kaže Slobodan Spremić, direktor sektora prodaje DBS-a. Dodaje da je nakon perioda stagnacije tržište sigurnosnih sistema u Srbiji u 2022. godini zabilježen umjeren rast potaknut povećanim interesom za ulaganje iz rezidencijalnog i poslovnog sektora, a rast su zabilježili i u TR Servicesu, integratorskoj firmi specijaliziranoj za ICT rješenja.

DBS je sa stalnim partnerima iz građevinske industrije uspješno realizovao nekoliko kapitalnih projekata, a prisutni su i u oblastima energetike i transporta. “Projekti iz ovih oblasti su uvek izazovni, jer zbog kompleksnosti zahtevaju povezivanje sa drugim tehničko-tehnološkim rešenjima i integraciju različitih sistema”, naglašava Spremić. Izvršni direktor firme TR Services Dragan Biljić dodaje da su najviše projekata imali u državnom sektoru, turizmu, transportu i zdravstvu, među kojima su Crnogorski elektroprenosni sistem, Hotel Breza u Crnoj Gori, Bolnica Prokuplje, Državni data centar u Kragujevcu i Hotel Grand Kopaonik.

Sjeverna Makedonija, Kosovo i Slovenija

Kao kompanija koja radi sa raznovrsnom sigurnosnom opremom, od videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa do ambijentalnog ozvučenja, bankarske opreme i zaštite perimetra, Wizard Systems je predstavnik više svjetskih brendova za Sjevernu Makedoniju. Tržište je u 2022. bilo mnogo dinamično, posebno u pogledu potrebe za novim proizvodima i rješenjima, kaže vlasnik te firme Toni Stojanovski, tako da su rast ostvarili pravovremenim sklapanjem partnerstava s evropskim proizvođačima, čime su prevazišli kašnjenja isporuke opreme iz azijskih zemalja. “Naš rast svake godine je konstantan i bazira se na posmatranju i analizi tržišta i uvođenju novih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe našeg tržišta”, dodaje on. Kao distributer sarađuju sa zaštitarskim agencijama, sistem-integratorima, projektantima i instalaterima, a imaju i klijente koji traže neko rješenje koje je specifično ili treba biti integrisano u njihove potrebe, kao što su MUP, Ministarstvo odbrane, bolnice, razni rezidencijalni objekti ili ambasade.

Na kraju, iz kosovske kompanije COIN Systems, specijalizirane za mehaničku zaštitu, kažu kako vide povećanje u skoro svakoj oblasti u kojoj posluju, uz mnogo prisutnih investicija, pri čemu su najviše isporučivali opremu za finansijski, ugostiteljski i državni sektor, dok je slovenski Mars Commerce zabilježio rast u prva tri kvartala prošle godine, ali je poslije uslijedila manja stagnacija. “Najviše projekata imali smo na rezidencijalnim objektima i u turizmu”, kazao je Tomaž Hribar, menadžer za razvoj i istraživanje.

TRŽIŠTE POD UDAROM INFLACIJE

Kada je inflacija počela kao posljedica pandemije i ostalih globalnih izazova, teško je bilo pretpostaviti da će uzeti tolikoga maha u svakom segmentu našeg života. Cijene raznih vrsta roba i materijala su znatno skočile, u prosjeku između dvadeset i trideset posto, a to je utjecalo i na regionalno tržište sigurnosti. Svih četrnaest naših sagovornika iz sedam zemalja regije nam je kazalo da su bili primorani povećati cijene proizvoda zbog povećanja njihovih ulaznih cijena – izazvanih skupljom proizvodnjom te višim cijenama energenata i transporta robe, a posljedično su morali povećati i cijene svojih usluga kako bi održali stabilnost poslovanja. Izuzetak je jedna kompanija, koja dosad nije posegnula za time, ali namjerava u ovoj godini.

Podatak je to koji znakovito ilustruje stanje na tržištu, jer dovodi klijente i krajnje korisnike u nedoumicu da li onda ulagati jednak iznos za sigurnosne sisteme ili uzeti neko manje kvalitetno rješenje nauštrb kvaliteta. Time se, zapravo, produbljuje dugogodišnji problem potenciranja cjenovno isplativijeg, a tehnološki manje naprednog rješenja. Naravno, u objektima kritične infrastrukture se i dalje zahtijeva kakav-takav kvalitet, no to nikako nije jedina vertikala ili izvor prihoda. Anketa je, dakle, nedvosmislena – sve su kompanije koje distribuiraju, ugrađuju ili integrišu sigurnosne uređaje te nude sigurnosne usluge povećale cijene. Nismo dobili podatke u kojem su procentu cijene uređaja povećane, a takav bi podatak za različite vrste proizvoda i proizvođača svakako bilo teško izvesti i unificirati. Izuzev crnogorskog Telemonta, iz kojeg kažu da su uređaji skuplji za pet do petnaest posto

Pravovremeno lagerovanje opreme

Kompanije su se na razne načine dovijavale ovakvoj situaciji. Distributeri su odmah, još na početku pandemije, a pogotovo s najavom manjka elektroničkih komponenti, počeli lagerovati što više opreme kako bi je mogli prodavati po ranije formiranim manjim cijenama i izbjegli probleme s kašnjenjem isporuke. “Nažalost, trend je takav da za svaki veći projekat tražimo ponudu od dobavljača zbog česte promjene cijena. Manje projekte završavamo opremom koju imamo na lageru i na taj način pokušavamo klijentima omogućiti stabilne cijene”, naglašava Palo iz kompanije SEC ONE.

Partnerstvo s evropskim proizvođačima

Drugi efekat je bilo očekivano sklapanje ugovora s bližim i transportno jeftinijim i bržim evropskim proizvođačima. Za time je posegnuo makedonski distributer Wizard Systems, koji sada veliki dio opreme umjesto iz Azije nabavlja u Evropi. Cijene takve opreme jesu više, ali je i kvalitet certificiran. “Dosta spremno smo dočekali situaciju i povećali narudžbe, uveli nove partnere iz Evropske unije i zamenili mnogo proizvoda koji su nam dolazili iz Azije (J. Koreja, Kina, Tajvan). Tako smo smanjili troškove transporta robe, koji su bili mnogo visoki, ali i probleme s dugačkom i nepredvidivom isporukom, jer se proizvodi iz EU brzo dostavljaju, više odgovaraju našim potrebama i imaju sertifikate kvaliteta”, kaže Stojanovski.

Manja marža radi očuvanja kontinuiteta rada

Dio ponuđača je pokušao amortizovati povećanje cijena opreme manjom maržom kako bi održali realizaciju projekata. “Određeni rast cijena opreme smo, u jednom dijelu, amortizovali nauštrb naše zarade, a s ciljem ublažavanja cjenovnih šokova i sa željom da se neki projekti, unatoč neplaniranom velikom rastu cijena, ipak implementiraju, umjesto da budu otkazani ili prolongirani”, kaže Arnautović iz SYS Companyja.

Problem je nastao kod višegodišnjih ugovora, gdje su već dogovorene cijene za usluge. Hrvatski Eccos inženjering je to pokušao riješiti indeksacijom cijena. “Bili smo primorani povećati cijene usluga i proizvoda sukladno povećanim ulaznim troškovima poslovanja. To, naravno, nije bilo uvijek moguće jer imamo potpisane i višegodišnje ugovore sa fiksnim i jednostrano nepromjenjivim cijenama. To sada mijenjamo uvođenjem indeksacije cijena kod svih ugovora dužeg trajanja”, kazao je Špoljarić.

Kupci se polako navikavaju

Ovdje je važno naglasiti da je nekoliko kompanija prijavilo da su veće prihode od svojih usluga investirale, između ostalog, i u povećanje plata svojih radnika kako bi im pomogle da lakše prebrode inflacijsku krizu, a pozitivna je vijest i to da se investitori navikavaju na ovakvo stanje, pa u startu planiraju da će morati platiti više za sigurnosnu opremu i usluge. “Koliko primjećujem, (povećanje cijena usluga) dobro je prihvaćeno i već unaprijed kalkulirano od strane investitora, tako da po tom pitanju u našem poslovanju nije bilo velikih iznenađenja ili nepoznanica”, rekao je Marušić.

PROBLEM S NABAVKOM OPREME I DALJE PRISUTAN

Više puta pisali o tome da je globalno tržište sigurnosti, nakon pandemije i inflacije, došlo i pod udar manjka ili kašnjenja isporuke opreme, ponajviše usljed nestašice elektronskih čipova i poteškoća s transportom. Proizvođači su taj problem pokušali riješiti sklapanjem ugovora s drugim proizvođačima čipova ili ranijim naručivanjem i lagerovanjem komponenata, ali gotovo svi su došli u situaciju da određenu opremu nemaju na stanju ili je moraju isporučiti sa zakašnjenjem. U jednom je trenutku to postao ozbiljan problem, kao što smo imali priliku saznati u lanjskoj analizi. No, godinu poslije, stanje se popravlja, mada je problem i dalje prisutan. Jedan dio naših sagovornika je potvrdio da je nabavka opreme i dalje usporena, ali brža nego početkom krize, drugi da takvih problema više nemaju, a treći, pak, da i dalje imaju u poručivanju svih proizvoda. Očito je riječ o procesu u kojem su neki proizvođači i distributeri naveliko odmakli više od drugih, što se reflektuje na poslovanje onih ispod u nabavnom lancu.

Od bijele boje…

Kao i drugi, hrvatski distributer Krobel je imao poteškoća u nabavci i isporuci robe, ali je problem, kažu, prevladan. “Mogu reći da su svi naši dobavljači uspješno svladali sve poteškoće i da se sada sve odvija kao i prije krize”, kaže Vlaisavljević. Bosanskohercegovački value-added distributer SYS Company stabilizaciju u rokovima isporuke opreme za tehničku zaštitu pridaje ozbiljnosti partnera s kojima sarađuju – kompanijama VIVOTEK i Hanwha Techwin. “Oni su zaista napravili veliki napor da niti mi kao distributeri, niti integracijski partneri, niti krajnji korisnici u konačnici, ne osjetimo probleme koje su oni imali u nabavci komponenti. Napomenut ću da su se oba spomenuta proizvođača, pored globalnog manjka komponenti, susrela i sa problemom promjene dobavljača komponenti, a sve s ciljem zadržavanja NDAA kompatibilnosti njihovih gotovih proizvoda. Unatoč svim tim izazovima, lanac snabdijevanja, odnosno dobavljivost opreme za tehničku sigurnost, za nas kao distributera nije došla u pitanje i rokovi isporuke bili su veoma razumni”, objašnjava Arnautović. Iz još jedne bh. firme Unilab kažu kako u prošloj godini “nisu imali većih problema s nabavkom opreme usljed manjka komponenata”, što ostavlja prostora razumijevanju da jesu imali manjih poteškoća, ali da oni nisu znatno utjecali na njihovo poslovanje.

… do svih nijansi sive

S druge strane, ostali kažu da je nabavka opreme još otežana u većoj ili manjoj mjeri. Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa, kaže kako “imaju problema s nabavkom gotovo svega”, što je indikativno jer se ta kosovska firma bavi mehaničkom zaštitom, tako da je moguće da se, uz nedostatak elektronskih komponenti u izradi njihovih proizvoda, suočavaju i sa problemima u nabavci čvrstih, teško probojnih materijala. “I prema nama su rokovi isporuke produženi u odnosu na raniji period”, kažu iz bivšeg Securitasa BH, “a što se tiče nedostatka komponenata, u protekloj godini smo se u nekoliko navrata suočili s otežanom nabavkom opreme, ali to nije utjecalo na rokove izvršenja poslova.” I crnogorski Telemont potvrđuje da je nabavka opreme sa “dobrim” rokom isporuke bila problematična, naročito za neku specifičnu projektnu opremu, ali su također uspjeli sve obezbijediti i završiti projekte na vrijeme. “Imamo kod pojedinih dobavljača kašnjenje u nabavci opreme usled manjka komponenata”, kaže Dragan Biljić iz beogradske firme TR Services, a sa njim se slaže i Hribar iz slovenskog Mars Commercea.

Saradnja s drugim proizvođačima

Jedni su ovome problemu doskočili preorijentacijom na druge proizvođače sa stabilnijom isporukom. Među takvima je hrvatski Eccos, koji se, kako kažu, i dalje suočava sa dugim rokovima isporuke ili nedobavljivošću pojedinih uređaja kod pojedinih dobavljača/proizvođača. “Tome pokušavamo doskočiti preorijentacijom na dobavljače/proizvođače koji imaju stabilnije cijene te relativno kratke i pouzdane rokove isporuke. Mi smo orijentirani na veće investicije i projekte koji po prirodi stvari imaju duže rokove realizacije te nam je od ključnog značaja mogućnost što točnijeg predviđanja ulaznih troškova kroz cijeli period realizacije pojedinog projekta kao i pouzdanost i točnost isporuka opreme od naših dobavljača”, kaže Špoljarić. Isto su učinili i u Proalarmu. “Usmjereni smo na dostupniju opremu i komponente na tržištu i na taj način lakše odgovaramo na potrebe tržišta ili zahtjeve investitora. Kako je ista pojava u svim djelatnostima, svi imaju više razumijevanja, te se pokušavaju prilagoditi koliko je to tehnički moguće”, dodaje direktorica Valentina Lisak.

U skladištu je spas

Drugi su, opet, ostali s postojećim partnerima, ali su povećali količinu opreme kako bi spremno dočekali nastavak zaustavljenih i početak rada na novim projektima. “Što se nabavke opreme tiče, ona nije bila pretjerano usporena, ali jeste bila sporija od očekivane. Srećom, solidan lager nas je pokrio u većini slučajeva”, kaže Tabaš iz Čikoma. Na tržištu i dalje postoji usporena nabavka opreme uslijed nedostatka proizvodnih komponenata, a taj su izazov, kažu u Tehnozavodu, prevladali još u pandemijskoj godini uskladivši interne nabavne procese sa stanjem na tržištu. “A tu se pokazala i naša prilika”, objašnjava Marušić, “jer imamo praksu držanja zaliha i tako brinemo da osiguramo poštivanje rokova izvedbe projekata.”

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Industrija sigurnosti tehnološki snažno napreduje naprijed. Svaki mjesec objavljujemo procjene analitičkih kuća o vrijednosti pojedinih sektora sigurnosti i svakome se predviđa višepostotni rast zbog velike potražnje za sigurnosnim sistemima i njihovog brzog tehnološkog razvoja koji im omogućava upotrebu i u sferama izvan primarne namjene. Kao aktivni sudionici ovdašnje tržišne utakmice, koji direktno ili indirektno rade s korisnicima, predstavnici regionalnih kompanija upravo su najpozvaniji da kažu šta se to od njih traži da nabave, prodaju ili instaliraju i u kojem smjeru tržište sigurnosti ide. Pa krenimo redom.

Vještačka inteligencija

Broj jedan je, bez konkurencije, vještačka ili umjetna inteligencija. Odavno prisutna kao koncept i tehnologija, ali s hardverom nedovoljne procesorske snage, nije imala priliku pokazati šta zna. Posljednjih godina tu je i jača procesorska snaga, tu su razvijeniji algoritmi, pa je AI ušao ne samo u backend već i u rubne uređaje, u same kamere direktno. Sigurnosni uređaji najednom su dobili pogon na sva četiri točka, koji ima potencijal da ih izvede na vrh planine. “Možda će mnogi reći da ovo više nije trend i da nije ništa novo, ali moramo priznati da je umjetna inteligencija nešto što svakodnevno koristimo i da sve ono za što smo znali reći da se može vidjeti u filmovima sada već polako postaje stvarnost i naša svakodnevica. U našoj industriji umjetna inteligencija je prisutna kako u softverskim tako i u hardverskim rješenjima, pa se tako naši proizvođači trude ta rješenja dovesti do savršenstva, a na nama je da tu umjetnu inteligenciju iskoristimo na pravi način”, kaže Vlaisavljević.

Nekada rezervisana samo za skuplju opremu i projekte, sada vještačku inteligenciju pronalazimo, između ostalih uređaja, i u jeftinijim serijama kamera, tako da njene blagodati uživa širi spektar korisnika. “Svakako treba spomenuti dalji razvoj umjetne inteligencije kao i pojeftinjenje te tehnologije, što onda omogućava njenu primjenu i u, npr., cjenovno najpristupačnijim serijama, ali i rješavanje kompleksnijih i multidisciplinarnih problema s kojima se suočava sigurnosna industrija”, dodaje Špoljarić. A tu je i neizbježan tehnološki razvoj, koji je postao neupitan. “Sve veća penetracija AI-ja u sektoru sigurnosti osjeća se u posljednjih nekoliko godina”, dodaje Arnautović, “od ‘mi možemo sve’ AI-ja koji na papiru može mnogo, a u realnosti i ne baš, do AI funkcionalnosti koje ne obećavaju previše, ali imaju visok stepen pouzdanosti i deliveryja obećanog.”

“AI je definitivno podigao nivo zaštite na mnogo veći nivo. Posao operatera u monitoring sobama je znatno olakšan jer kroz pouzdane alarmne statuse sa kamera dobijaju pravovremenu informaciju o incidentu, što povlači njihovu brzu reakciju i sprečavanje bilo kakve štete od potencijalnih uljeza. Sa veoma pouzdanim deep learning algoritmima uz kvalitetnu VMS platformu i integraciju sa ostalim sistemima tehničke zaštite, AI će definitivno biti uzdanica sigurnosnih sistema u narednim godinama”, zaključuje Demić. Takvi sistemi će omogućiti korisnicima da u poslovanju učine više sa što manje resursa, dodaje Marušić, što će dovesti do toga da u zaštitarskoj industriji potreba za prisutnošću čovjeka bude još manja.

Automatizacija i centralizacija

Manjak zaposlenih dovodi do toga da kompanije nude rješenja koja će automatizirati procese i kompenzirati taj nedostatak. Budućnost koja leži pred nama nesumnjivo je u digitalizaciji i automatizaciji što više segmenata naših života. “Prisutan je veliki nedostatak zaposlenih, tako da sve ide u smjeru samousluge i automatizacije”, kaže Limani. S njim se slaže i direktor Čikoma. “Tehnološki gledano, fokus je bio i biće sve više okrenut ka razvoju softverskih analitičkih tehnologija koje automatizuju procese obrade podataka dobijenih iz sistema tehničke zaštite i generišu baze podataka ili ukrštaju podatke sa postojećim bazama”, dodaje Tabaš.

S time je usko povezano i objedinjavanje svih procesa i sigurnosnih sistema u jednu platformu, kojom je moguće upravljati s minimalnim brojem radnika. Upravo je povezivanje različitih segmenata na jednu platformu trend koji je obilježio tržište sigurnosti u 2022. godini, smatra Hribar, dok Špoljarić dodaje da je “porasla i svijest krajnjih korisnika o potrebi implementacije sistema za centralni nadzor i upravljanje sigurnosnim sistemima kako bi se njihovo osoblje i dalje moglo nositi sa sve kompleksnijim i značajnijim sigurnosnim izazovima”.

Efikasna komunikacija u inteligentnim alarmnim sistemima

Zanimljiv odgovor dao nam je Toni Stojanovski iz Wizard Systemsa. Naime, ustvrdivši da su, između ostalog, inteligentni alarmni sistemi obilježili tržište sigurnosti, kao njihovu važnu karakteristiku istakao je sposobnost efikasne komunikacije i njenu široku primjenu. “Efikasna komunikacija je jedan od temelja protivprovalnih alarmnih sistema, ali ne samo to. Neophodno je i praćenje sistema automatizacije ili proizvodnih procesa. U ovim slučajevima prenos podataka na velikim udaljenostima je neophodan za izveštavanje o događajima, razmenu poruka, daljinsko upravljanje i jos mnogo toga. Komunikacioni moduli integrisani sa kontrolnom tablom odgovorni su za razmenu informacija između sistema i korisnika ili drugih lica (instalatera ili službenika bezbednosne agencije). Oni mogu da primaju informacije o događajima i reaguju na ono što se dešava u objektu koji je pod nadzorom. Komunikacija može da ide i na drugu stranu, što znači da odabrani ljudi mogu daljinski da kontrolišu funkcije sistema”, kaže Stojanovski dodavši kako smatra da će, samim tim, trend u tome da se što više sistema integriše u jedan, koji će se lakše koristiti i održavati.

Cloud infrastruktura

Usvajanje oblaka u industriji sigurnosti brzo raste. Cloud tehnologija nudi mnoge prednosti u odnosu na lokalne sisteme, uključujući fleksibilnost, skalabilnost, sigurnost i jednostavnost održavanja. Međutim, nisu sva, naprimjer, videonadzorna rješenja u oblaku ista. Dok su neki tradicionalni sistemi kasnije modificirani da podržavaju tehnologiju oblaka, potpuno integrisani i cjeloviti sistemi bez dodatne integracije pomažu u stvaranju naprednijeg, skalabilnijeg i prilagodljivijeg sigurnosnog sistema. Ovaj trend su detektovali i predstavnici dviju kompanija – DBS-a i Eccosa – koji su primijetili povećanje interesovanja među regionalnim korisnicima za rješenjima zasnovanim na cloud infrastrukturi. Ovo je svakako trend koji ćemo nastaviti pratiti u skorijoj budućnosti.

Cyber sigurnost

Već nekoliko godina se stalno govori o cyber sigurnosti kao ključnom elementu sistema tehničke zaštite. Sve većom prisutnošću IP protokola i u rješenjima tehničke sigurnosti računarske mreže utoliko postaju izloženije na svakoj dodatnoj tački. Uz napomenu da tržište naše regije još nije dovoljno svjesno opasnosti koju mogu predstavljati hakerski napadi, Hilmija Arnautović kaže kako raduje da se proizvođači sigurnosnih uređaja sve ozbiljnije bave ovim problemom, a te će plodove brati i krajnji korisnici iz naše regije. “Za pohvalu je ulaganje velikih i ozbiljnih proizvođača opreme za tehničku sigurnost i u segment zaštite sigurnosne opreme kako ne bi postala sigurnosna prijetnja i eventualna tačka prodora od strane onih stakeholdera sa ne tako časnim namjerama”, kaže on. A štete mogu biti ogromne, i to je ono što se može izmjeriti, dok ono što je neizmjerljivo jeste narušavanje reputacije i poslovanja kompanije koja prikuplja podatke svojih korisnika ili kupaca. “Ne čudi što se sve veća pažnja poklanja i cyber sigurnosti sustava tehničke zaštite jer neovlašteno i zlonamjerno korištenje do kojeg bi došlo zbog cyber ranjivosti sustava može imati dalekosežne pa i fatalne posljedice po vlasnika/korisnika sustava, ali i po reputaciju proizvođača opreme, projektanta i sistem-integratora koji su sudjelovali u implementaciji takvog sustava”, zaključuje Špoljarić.

Matrice za videozidove, dronovi i videonadzor pri slabom osvjetljenju

Naši ostali sagovornici također su naveli nekoliko važnih trendova. Interesantno mišljenje dao je Dragan Biljić iz TR Servicesa, koji je kazao kako je njihovom poslovanju najveći pomak napravili “kontrola pristupa u hotelskom segmentu (hotelske brave i lokeri), kao i sistemi matrica za upravljanje video-zidovima u kontrolnim sobama (prelazak na IP tehnologije)”, što je dopunila Ilma Šahbaz iz Unilaba navevši napredno prepoznavanje korisnika sistema kontrole pristupa i videonadzora kao trend. Videonadzor pri slabom osvjetljenju je, pak, obilježio prethodnu godinu za SEC ONE, a za Eccos, uz ranije navedene, i dronovi te razvoj sistema i rješenja za odbranu od njih.

PROGNOZE ZA 2023. GODINU

Tržišni igrači oprezno, ali optimistično gledaju na narednu godinu. Jasno je da se svi pripremaju za različite vrste scenarija, pa tako ulažu u razvoj vlastitih rješenja koja će im dati stratešku prednost i planiraju završetak postojećih i početak novih projekata. Značajno prisustvo profesionalaca iz regije na nedavno održanim sajmovima Security Essen, Intersec u Dubaiju i Integrated Systems Europe u Barseloni, na kojima smo bili prisutni, govori u prilog činjenici da jače firme intenzivno prate kako industrija diše i prilagođavaju se potrebama tržišta. Ako išta, onda nas je niz kriza prethodnih godina naučio da je to jedini put opstanka na tržištu. “Iako nas prati visoka stopa inflacije, mogu reći da ima prostora za optimizam jer su industrija i tržište tehničke zaštite uvijek izlazili na kraj sa svim izazovima i krizama, tako da smatram da se svi trebamo prilagoditi, preurediti prioritete i strategije ulaganja. Nova poslovna godina bit će puna izazova, a tko bude najbolji u prepoznavanju globalnih trendova i tko te trendove bude integrirao u svoje ponude, taj će biti pobjednik”, kazao je Vlaisavljević.

Optimizam

Većina naših sagovornika očekuje rast tržišta privatne zaštite u 2023. godini. Prestanak rata u Ukrajini, stabilizacija cijena i smanjenje poteškoća s isporukom robe u srži su svih nadanja. “Nadamo se da će se rat u Ukrajini završiti što pre, da će se cijene energije spustiti na normalan nivo i da će posao ići kako treba”, kaže Hribar uz napomenu da će, u suprotnom, eventualno povećanje cijena mnogo utjecati na prodaju. U Eccosu očekuju značajan rast godišnjeg prihoda jer planiraju pojačane aktivnosti ili završetak nekih već ugovorenih višegodišnjih projekata, a stabilizaciji kompletnog lanca snabdijevanja i oslobađanju sredstva kod investitora za nove projekte i investicije nadaju se i u COIN Systemsu, Proalarmu, DBS-u, TR Servicesu, SYS Companyju i Unilabu. Već iz same pojave da kompanije jednomisleno povećavaju cijene usluga otvara se prostor za mogućnosti povećanja i tržišta. “Ove godine vjerujemo da će doći do povećanja tržišta sistema tehničke zaštite s obzirom na rastuće cijene rada. Već neko vrijeme fizička zaštita mnogima predstavlja izazov, te se sve više klijenata odlučuje na investiranje u projekte izgradnje tehničke zaštite. Generalno, mislimo da će tržište i ove godine nastaviti s rastom, ukoliko ne dođe do znatnih ekonomskih oscilacija na svjetskom nivou”, naglašava Ilma Šahbaz.

Doza opreza

No, tu je i doza opreza zbog nestabilnosti tržišta i cjenovne politike svih proizvođača. Do izražaja će doći oni koji se pokažu kvalitetom, pouzdanošću i brzim tehnološkim razvojem. “Ponuda za sisteme tehničke zaštite dostigla je vrhunac, veliki je broj proizvođača s velikim portfolijem proizvoda. U 2023. godini će morati da dođe da izdvajanja kvalitetnih i pouzdanih rješenja, tako da će ʻpravi igračiʼ doći do izražaja, jer će jedino oni moći da isprate brzinu razvoja AI tehnologija, koje će preuzeti primat u narednim godinama”, kaže Demić. “Prošlu godinu završen je razvoj SVC 42 univerzalnog upravljačkog ulazno-izlaznog kontrolera, a njegov puni potencijal na tržištu obilježit će ovu godinu. Razvoj Supervisora, internog softverskog rješenja koje objedinjuje sve sustave tehničke zaštite i koje je potpuno prilagodljivo potrebama korisnika, omogućuje nam da držimo poziciju vodećeg sistem-integratora na tržištu, neovisno o tržišnim uvjetima”, kaže Marušić.

Razvoj postojećih tehnologija

Kada je riječ o tehnološkim očekivanjima, sigurnosni profesionalci uglavnom očekuju nastavak razvoja aktuelnih tehnologija, poput vještačke inteligencije, cyber sigurnosti, 5G-a, rubne analitike, pohrane u oblaku, IoT-a, automatizacije i energijski efikasnih sistema. “Vjerujem da će razvoj vještačke inteligencije i dodatnih nivoa cyber sigurnosti. Ono što vidim kao trend koji bi ponovo mogao zaživjeti nakon određene stagnacije u proizvodnji komponenti jeste trend pomjeranja AI funkcionalnosti sa servera na rubne uređaje, odnosno AI ugrađen u same uređaje”, kaže Arnautović. “U ovoj godini očekujemo daljnji razvoj primjene vještačke inteligencije u svrhu analitičkih svojstava videonadzora te nastavak evolucije videonadzora u oblaku, kao i sve veću upotrebu oblaka u ostalim segmentima sigurnosnih sistema. Činjenica je da već sada pojedini proizvođači nude uslugu oblaka gdje komunikacija sa istim ispunjava sigurnosne uslove Grade 4 nivoa”, dodaje Palo.

Smanjenje broja ljudi u upravljanju tehničkim sistemima svakako će u godinama pred nama obilježiti ovu industriju, ali i ostale oblasti našeg života. Možemo da očekujemo potražnju za rješenjima koja će se bazirati na smanjenju ljudskog faktora u kontroli sigurnosnih sistema, koja će se bazirati na videoanalitici i uslovima za obavještavanje o sumnjivim događajima dobijamo u sredini i procesu koje kontroliramo, dakle da dobijamo što više informacija preko elektronskih uređaja.

Veći oslonac na softvere

Tu je i zanimljiva procjena o većoj integraciji forenzičkih softvera u aktivnosti kriminalističkih i sigurnosnih službi. “U ovoj godini očekujem dodatni razvoj integracija sa forenzičkim softverima i pojačanu bezbjednosnu analitiku, pogotovu u domenu zaštite infrastrukturnih objekata i u aktivnostima kriminalističkih i bezbjednosnih službi. AnyVision kao naš partner je u domenu prepoznavanja lica i analitike videonadzora sve produktivniji, a forenzička rješenja našeg drugog partnera kompanije Cellebrite se sve lakše naslanjaju na sisteme tehničke zaštite i rast kvaliteta tih rješenja se očekuje i u ovoj godini”, kaže Tabaš te dodaje da u domenu videonadzora ne vidi toliko prostora za povećanje suhog kvaliteta koliko vidi veći oslonac na softver i interpolativne metode s ciljem postizanja kvalitetnih snimaka. Aktivnom primjenom 5G tehnologije omogućeno je ogromno povećanje broja primijenjenih senzorskih sistema na svim nivoima, pa i u sigurnosnom segmentu. Tabaš smatra da će razrada ovih kapaciteta biti najozbiljnija tehnološka novost narednih godina.

Većina kompanija sa Security 50 liste ostvarila je značajan rast u 2021. godini. Međutim, tekuća godina završava tako da se industrija sigurnosti počinje baviti problemima koji upućuju na velike izazove u 2023.

Ovogodišnja Security 50 lista nesumnjivo ukazuje na jedno – dogodio se značajan preokret na tržištu sigurnosti. Na prošlogodišnjoj rang-listi, koja je evaluirala podatke iz 2020. godine, većina kompanija – njih čak 28 – prijavila je pad prihoda. Ovaj put situacija je drugačija – četrdeset proizvođača prijavilo je rast prihoda u 2021. u odnosu na prethodnu godinu, što podsjeća na stanje prije pandemije.

“Ostvarili smo fenomenalan rast u EMEA regiji i prošle i ove godine. Ipak, za sve nas u sigurnosnoj industriji olakšanje je to što smo izašli iz dvije godine blokade tokom pandemije. Mogućnost direktnih susreta s partnerima i kupcima od vitalnog je značaja za Milestone i našu prodaju u prvoj polovini godine”, kaže Jos Beernink, potpredsjednik sektora za EMEA regiju u Milestone Systemsu. Sličnog su mišljenja i u Identivu. “Rastemo i povećavamo dobit i u 2022. godini, što proizlazi iz našeg trajnog liderskog statusa u specijalnim RFID aplikacijama za segment interneta stvari. Tu rastemo znatno brže od bilo kojeg drugog segmenta, što znači da preuzimamo udio od drugih kompanija. U prošlom kvartalu naš prihod od RFID-a porastao je za 41 posto, dok je ukupni rast prihoda veći za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Steve Humphreys, izvršni direktor Identiva.

Deset najboljih

Deset najbolje rangiranih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi ostvarilo je uglavnom konzistentne rezultate. Najveći proizvođači na osnovu prihoda od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2021. godini su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Axis Communications, Motorola Solutions, Uniview Technologies, Tiandy Technologies, Allegion, Hanwha Techwin i Aiphone.

Deset najbolje rangiranih proizvođača u industriji sigurnosti prema ostvarenim prihodima

Povjerenje korisnika

Prihodi Hikvisiona u 2021. prešli su granicu od deset milijardi američkih dolara, što je rast od 16,9 posto u odnosu na 8,64 milijarde dolara u 2020. godini. “Vjerujemo da su inovacije ključni element za uspješan razvoj jedne tehnološke kompanije. Naše inovativne tehnologije, proizvodi i rješenja kreiraju vrijednost za korisnike i pomažu različitim pojedincima i kompanijama da ojačaju sigurnost, operativnu efikasnost i održivost. Drago nam je da nam korisnici zauzvrat poklanjaju dugoročno povjerenje, što stimulira rast kompanije”, kaže Frank Zhang, potpredsjednik Hikvisiona. On ističe da se u protekle dvije godine pojavilo više vanjskih nepoznanica, jer inflacija, povećanje kamatnih stopa i promjene kursa utječu na rast ekonomije. “Uprkos tome, Hikvision je uspješno održao efikasnost sistema isporuke proizvoda. Nastavili smo, također, dosljedno ulagati u tehnološka istraživanja i razvoj, pri čemu su ova ulaganja činila više od deset posto našeg ukupnog prihoda u 2021. godini”, kaže on.

Nove kompanije na listi

Šest je kompanija ove godine prvi put dospjelo na Security 50 listu. Tri su kineske: Dnake (interfoni), Jovision (video) i EVETAR (objektivi). Tu su još i Evolv, američki ponuđač rješenja za sigurnosne provjere, Ava Group, australski ponuđač rješenja za upravljanje rizicima, i Webgate, videonadzorna kompanija sa sjedištem u Južnoj Koreji.

Kineski proizvođači najbrojniji

Petnaest je kineskih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi, pri čemu su Hikvision, Dahua, Uniview i Tiandy među deset najboljih. Većina je prijavila rast u 2021. godini, što pokazuje da su efekti američkih trgovinskih sankcija na kinesku robu uglavnom ograničeni. Zanimljivo je, međutim, primijetiti da je u prvoj polovini 2022. godine mnogo kineskih kompanija prijavilo pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Hikvision je, sa zaradom od 848,6 miliona dolara, zapravo imao znatan pad neto dobiti od 11,14% u odnosu na prvu polovinu 2021. Do toga je došlo iako je prihod kompanije u prvoj polovini 2022. porastao za 9,9 posto u odnosu na isti period lani.

To je više povezano s kineskom borbom protiv COVID-a i drugim problemima, a ne sa globalnim trgovinskim tokovima. “Mnogo toga zavisi od uslova na domaćem kineskom tržištu, a ne od carina i američkih trgovinskih ograničenja. U prvoj polovini 2022. godine uvedeno je ograničenje kretanja u nekoliko velikih kineskih gradova zbog pandemije. Državna potrošnja je stoga preusmjerena s drugih oblasti na borbu protiv COVID-a i podršku ekonomiji tokom karantina”, navode Josh Woodhouse, viši analitičar i osnivač Novaira Insightsa, i Jon Cropley, glavni analitičar u istoj kompaniji.

U kontekstu američko-kineskog trgovinskog rata, postavlja se pitanje jesu li tajvanske kompanije u industriji sigurnosti imale koristi od njega. Na prvi pogled, čini se da je upravo to slučaj jer su neke, uključujući Dynacolor, Hi Sharp i GeoVision, prijavile pozitivan rast u 2021. Ipak, s obzirom na manji obim i kapacitet tajvanskih proizvođača, pitanje je da li oni i dalje mogu imati koristi od OEM narudžbi iz Kine. Ustvari, većina ih je promijenila strategiju kako bi ponudila rješenja za pojedine niše s dodatnom vrijednošću, npr. u pametnom transportu. To je bio jedan od faktora koji su doprinijeli njihovom uspjehu.

Oporavak kao posljedica ublažavanja posljedica pandemije

Ako pogledamo 2021. i 2022. godinu, vidjet ćemo da se industrija sigurnosti oporavlja kao posljedica ublažavanja posljedica pandemije. “S većom dostupnošću vakcina i tretmana za COVID-19 mnoga preduzeća su dobila priliku da počnu preusmjeravati svoje poslovne strategije ka stvaranju sigurnog okruženja za zaposlene i klijente radi povratka u fizičke prostore. To se radilo uz istovremeno održavanje, pa čak i širenje rješenja za rad na daljinu korištenih na vrhuncu pandemije. Za mnoga tržišta sigurnosnih tehnologija mogućnosti potrošnje i ulaganja vratile su se na nivoe prije pandemije. Neke tehnologije bilježe dodatni rast zbog aktuelnih inicijativa na planu digitalizacije. Tržišta poput biometrije, kontrole pristupa, videoanalitike i digitalne inteligencije zabilježila su rast tokom ove godine”, kaže Danielle VanZandt, viši analitičar za sigurnost u kompaniji Frost & Sullivan.

“Na globalnim tržištima prisutan je solidan osnovni rast. Jedan od pokretača je jačanje interesovanja za sigurnosna i mrežna videonadzorna rješenja. Drugi pokretač je razvoj tehnologije. Potražnja za našim proizvodima raste kako razvijamo nove i inovativnije proizvode i rješenja kao odgovore na zahtjeve kupaca”, kaže Ray Mauritsson, izvršni direktor Axis Communicationsa.

Strategija rasta

Ukupno je 40 proizvođača s ovogodišnje Security 50 liste prijavilo rast u 2021. godini. Među njima, 28 kompanija je imalo dvocifren i trocifren rast. Deset proizvođača u oblasti videonadzora i kontrole pristupa koji su imali najveći rast u 2021. su: Evolv Technologies, CP Plus, DynaColor, Webgate, Intelbras, Dongguan Yutong Optical Technology, Motorola Solutions, Gallagher, Hanwha Techwin i TVT Digital Technology.

Deset proizvođača u oblasti videonadzora i kontrole pristupa s najvećim rastom

Treba napomenuti da je Evolv, ponuđač sigurnosnih rješenja za detekciju oružja, prijavio prihod od 21,77 miliona američkih dolara u 2021, u poređenju sa 3,92 miliona dolara u 2020. godini. To je rast od 455,98 posto u odnosu na prethodnu godinu, i to u prvom redu zbog njihovog napora da dodaju nove kupce i prošire se na ključne vertikale i geografska tržišta.

Ove brojke pokazuju rast, snagu i otpornost sigurnosnih kompanija u vrijeme različitih izazova koje je donijela pandemija. Kako su one to postigle?

Budite fleksibilni i odgovorni
Zadržati fleksibilnost i odgovornost u suočavanju s izazovima od ključnog je značaja. “Bilo je to nekoliko vrlo zanimljivih godina. Najprije smo prolazili kroz prvu fazu pandemije tokom 2020. godine, a zatim i kroz drugu fazu u 2021. Naš lanac opskrbe nas je održao ovih godina. Poduzeli smo mjere prije zatvaranja i naručili četiri puta više standardnih mjesečnih narudžbi za naše glavne dobavljače nakon što smo čuli da je Svjetska zdravstvena organizacija u Wuhanu u Kini. Znali smo koliko brzo se Kina može zatvoriti ako to bude potrebno. Dva dana nakon što smo naručili robu, uveden je karantin. Dakle, pristup zalihama je svakako bio glavni faktor, kao i rad proizvodnih timova koji su bili spremni da rade u našem sjedištu i izrađuju proizvode po narudžbi kupaca”, kaže Jeff Burgess, osnivač i izvršni direktor BCDVidea.

Kreiranje vrijednosti za kupce
Drugi ključ rasta je kreiranje vrijednosti za kupce koji žele ostati lojalni jednom dobavljaču. “Uz rast Dahuine sposobnosti implementacije vještačke inteligencije i kontinuirane aktivnosti na istraživanju vrijednosti podataka, postepeno smo proširili poslovanje s tradicionalne sigurnosti na upravljanje u preduzećima. Pomažući kompanijama da smanje troškove i povećaju efikasnost, ponuđena vrijednost za svakog klijenta je znatno poboljšana. Veliki poslovni napori kompanije poslužili su za kontinuirano poboljšanje vrijednosti za svakog klijenta, što je značajan faktor koji ubrzava rast”, kaže Fu Liquan, predsjednik kompanije Dahua Technology.

Prema Humphreysu, posvećenost kreiranju vrijednosti je pravi razlog zašto je Identiv ostvario rast čak i usred najveće globalne krize lanca snabdijevanja u ovoj generaciji. “Realnost je da nestašice u lancu opskrbe nisu bile ovako teške još od 1972. godine. RFID industrijom pretežno dominiraju kompanije koje samo žele dobiti jednostavan dizajn, a zatim ga isporučiti u više stotina miliona primjeraka. Iz poslovne perspektive, to nikada nije bila naša strategija, dijelom i zato što tu nema dovoljno marže. Razumijemo da kupci ne moraju odmah shvatiti šta mogu postići. Uvodimo proces prodaje koji podrazumijeva prisnu saradnju s kupcima i edukaciju”, kaže izvršni direktor Identiva.

Posvećenost tehnološkim inovacijama

Usko povezano sa stvaranjem vrijednosti su tehnološke inovacije, koje kompanijama omogućavaju da isporuče proizvode i rješenja potrebna korisnicima. “Identiv dizajnira i isporučuje rješenja nove generacije koja omogućavaju budućnost interneta stvari. Mi smo tehnički potkovana kompanija, što nam pomaže da dobijemo veći udio na tržištu. Tehnologija je u svakodnevnom doticaju s ljudima i u našem je fokusu. Ona je pokretač poslovanja s objektima i identitetima, posebno u segmentu RFID-a”, kaže Humphreys.

Poštivanje lokalnih zakona i politika

Za multinacionalne kompanije poštivanje lokalnih zakona i politika je ključno za osiguranje rasta poslovanja u inostranstvu. “Suočena s trenutnim složenim i promjenjivim globalnim političkim i ekonomskim okruženjem, Dahua poštuje zakone, politike i običaje različitih zemalja i usvaja pristup ʻjedna zemlja jedna politikaʼ kako bi ispunila zahtjeve globalizacije. Kompanija nastavlja sa strategijom lokalizacije zaposlenika u inostranstvu kroz izgradnju međunarodnog tima za marketing i menadžment, kao i kroz lokalizirane marketinške i servisne centre za istraživanje globalnog tržišta. Globalizacija i kontinuiran rast na inostranom tržištu doprinijet će budućem poslovnom rastu naše kompanije”, kaže Fu Liquan.

 Nastavak rasta u 2023. godini…

Kada je u pitanju dolazeća 2023. godina, kompanije su optimistične da će se rast nastaviti. “Pozitivno smo raspoloženi glede tržišta sigurnosti jer AI i mašinsko učenje otvaraju potpuno novi spektar mogućnosti, rješenja i integracija u i izvan sigurnosti. Naprimjer, kod klijenata u transportu, kao što su aerodromi, vidimo da su pred ogromnim izazovom da održe svoje poslovanje, zadrže radnu snagu i izađu na kraj s mnogo većom količinom putnika. Ovo je primjer kako se javlja potražnja za pametnim VMS sigurnosnim rješenjima. Sigurnosni menadžeri na našim tržištima pred sobom imaju izazov da postignu više s manje resursa. Mi u Milestone Systemsu imamo sjajna rješenja za suočavanje s ovim tržišnim trendom”, kaže Beernink.

“U proteklih dvadeset godina prošli smo kroz cunamije, požare u fabrici memorijskih čipova u Japanu, recesije i predsjedničke izbore. Isporučivanje više platformi tržištu, npr. kroz predstavljanje našeg ʻsve u jednomʼ mrežnog videosnimača u četvrtom kvartalu 2022. i Deepstor eksterne pohrane visoke dostupnosti, omogućit će nam globalno širenje našeg brenda”, kaže Burgess iz BCDVidea.

… uz korekciju tržišta

No, uprkos činjenici da se sigurnosna industrija vratila na staze rasta, mnogi ipak smatraju da će naredne godine, zbog niza izazova, vjerovatno doći do korekcija na tržištu koje će utjecati na rast. “Predviđa se da će svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor porasti za 11,7 posto u 2022. Prognozira se i da će ekonomski problemi utjecati na javna i privatna ulaganja u opremu za videonadzor u 2023. godini. Istovremeno, inflatorni pritisci će se zadržati. Predviđa se da će svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor porasti za 6,4 posto u 2023. Iako ne očekujem da će doći do potpunog pada u ukupnim pokazateljima rasta industrije, očekujem da će doći do korekcije tržišta”, navode Woodhouse i Cropley.

“Naše poslovanje u inostranstvu u prvoj polovini godine i dalje je bilježilo brz rast zahvaljujući višegodišnjim detaljno razrađenim aktivnostima kompanije. Nastavili smo promovirati strategije lokalizacije poslovanja i poboljšanja globalnog lanca opskrbe i sistema podrške. Poslovne prilike u Azijsko-pacifičkoj regiji, Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku su relativno optimistične. Međutim, postoje i regije s relativno slabim rastom. Kompanije u inostranstvu će se i dalje suočavati s regionalnim faktorima, inflacijom i drugim objektivnim okolnostima”, kaže Fu Liquan, predsjednik kompanije Dahua Technology.

Izazovi koji nas očekuju

Zabrinutost u vezi s inflacijom, izazovi u lancu opskrbe i nestabilnost na globalnim energetskim tržištima dovode do toga da kompanije pauziraju nova ulaganja u sigurnost dok ne vide kakvi će biti konačni efekti na njihove budžete i krajnji finansijski rezultat. Ovo pruža mogućnosti dobavljačima u sektoru sigurnosti da prisnije rade s postojećim kupcima kako bi utvrdili načine kako mogu poboljšati postojeća rješenja koja su već u upotrebi.

Rast potražnje i posljedice regionalnih sukoba pokrenuli su veliku krizu lanca snabdijevanja. Ovo je djelimično doprinijelo nekontrolisanoj i sveobuhvatnoj inflaciji u više oblasti, od energetike, preko proizvodnje hrane do potrošačkih proizvoda. Kako bi se obuzdala inflacija, kamatne stope su povećane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, što jača strah od recesije. Uprkos povratku na staze rasta u svijetu sigurnosti, ovi izazovi ne upućuju na povoljne trendove u narednoj godini.

 Problemi s opskrbnim lancem

Kako je rečeno, sigurnosna industrija je sada suočena s određenim izazovima, među kojima je i kriza u lancu snabdijevanja. “Kao i kod mnogih drugih kompanija, uz zabranu rada i druge poremećaje uzrokovane pandemijom, i na nas su utjecali problemi u lancu opskrbe. Duži rokovi isporuke doveli su do sporijeg rasta od očekivanog u 2020. i 2021. godini. Kako se poboljšava stanje u našem lancu opskrbe, očekujemo da ćemo se vratiti na dvocifrene stope rasta”, kaže Mauritsson.

Od svih komponenti koje nedostaju, nestašice poluprovodnika su posebno izražen problem. To je proizvelo i posljedice po igrače u industriji sigurnosti. “Ograničenje kretanja zbog pandemije izazvalo je rast potražnje za potrošačkom elektronikom. Ljudima su bili potrebni laptopi za rad i školovanje od kuće i trošili su više na kućnu zabavu. Sva ova oprema zahtijevala je poluprovodnike, što je izazvalo ogroman rast potražnje za njima. Prodavači opreme za videonadzor bili su samo jedna od grupa koje se takmiče za nabavku poluprovodnika”, kažu Woodhouse i Cropley.

“Što se tiče komponenti, jedna od najteže pogođenih tehnologija bili su čipovi za svaku vrstu procesora za analitiku, inteligenciju ili rubne funkcije. Radilo se o veoma traženim rješenjima za sve korisnike, tako da je pravovremena nabavka komponenti bila ključni faktor u projektima koji su predstavljeni i realizirani u prošloj godini. Kao konačni pobjednici pojavili su se dobavljači u industriji sigurnosti koji su uspjeli diverzificirati svoje lance opskrbe kako bi osigurali komponente. Oni nisu osjetili ni utjecaj promjena logističkih ruta na globalnom nivou”, kaže VanZandt.

Inflacija 

Inflacija trenutno pogađa više industrija, uključujući i sigurnosnu. “Na cijenu videonadzorne opreme sada utječu inflatorni pritisci u široj ekonomiji. Kako cijene komunalnih usluga, rada i sirovina brzo rastu, dobavljači u segmentu videonadzora će biti primorani da prebace povećanje troškova na svoje kupce u obliku viših cijena opreme. Predviđa se da će i u 2023. godini porasti prosječna cijena mrežnih kamera”, kažu Woodhouse i Cropley.

Sigurnosni igrači su zbog povećanja cijena morali preispitati svoje strategije i osmisliti načine da zadrže kupce. “Inflacija je izazvala sveobuhvatno povećanje troškova, a komponente sigurnosne opreme tu nisu izuzetak. Mnogi dobavljači i integratori morali su povećati cijene kako bi se tome suprotstavili. No, oni su se okrenuli ka ponudi fleksibilnijih modela plaćanja za kupce, jer su mnogi projekti imali duže rokove nego što je to obično bio slučaj”, navodi VanZandt dodavši da je veći fokus industrije stavljen na poboljšanje ukupnog korisničkog iskustva, uključujući ponudu dodatno personaliziranih modela usluga.

 Propisi o zaštiti podataka

Geopolitički sukobi u pojedinim dijelovima svijeta također su ostavili traga na sigurnosne kompanije. “Trenutni geopolitički problemi koje pratimo izazivaju zabrinutost i neizvjesnost. Naprimjer, mi smo, kao i mnoge druge kompanije, obustavili naše poslovanje u Rusiji zbog invazije na Ukrajinu”, kaže Mauritsson. Mogućnost donošenja novih propisa o privatnosti podataka na globalnom nivou i dalje utječe na mogućnosti analitike i inteligencije širom sigurnosne industrije. Zbog toga dobavljači moraju razvijati nova rješenja s ugrađenim funkcijama zaštite privatnosti koje su već propisane u drugim regijama ili zemljama ili ponuditi internu fleksibilnost u samom dizajnu rješenja kako bi podržali brze izmjene i ispunili nove zahtjeve stavljene pred njih.

Tehnološki trendovi

Što se tiče sigurnosnih trendova za narednu godinu, i dalje će dominirati vještačka inteligencija (AI), rubno računarstvo, cloud i cyber sigurnost. U međuvremenu, multidimenzionalna percepcija će biti još jedan trend koji vrijedi pratiti. “Iz perspektive Hikvisiona, višedimenzionalna percepcija će biti još jedan važan trend koji će omogućiti sigurnosnoj industriji da pređe na sljedeći nivo. Osim praćenja vidljive svjetlosti, tu je sada više funkcija percepcije, kao što su radar, termalna slika, rendgensko snimanje, mjerenje temperature, detekcija vlage i curenja plina. Ove funkcije se dodaju sigurnosnim uređajima i sistemima i čine ih snažnijim. Proširujemo naše tehnologije mašinske percepcije na cijeli elektromagnetski spektar, a razvili smo i inovativne proizvode i aplikacije koje prate X-zrake, infracrvene zrake, milimetarske radarske valove, zvučne valove i temperaturne varijacije”, kaže Zhang. Više o tehnološkim trendovima moći ćete pročitati u narednom, 185. broju magazina a&s Adria.

Vodeći kineski giganti u segmentu videonadzora sve više ovise o stranim tržištima. Hikvision Digital Technology i Dahua Technology zadržali su dominaciju i u 2022, ali i prijavili snažan rast prodaje u inostranstvu u prvoj polovini ove godine uz ostvareni prihod od preko 16,7 milijardi dolara u 2021.

Autor: Owen Kell, analitičar za internet stvari i sigurnost, Memoori Research

Rast kineskih kompanija ipak je ugrožen kombinacijom slabije domaće potražnje, aktuelnih trgovinskih napetosti između Kine i Zapada i slabljenja globalnih ekonomskih prilika. Tenzije zbog navodnih kršenja ljudskih prava i trgovinskog rata Kine i SAD-a dovele su do uvođenja novih zakonodavnih mjera i sankcija te podizanja trgovinskih barijera. One su uveliko poremetile protok sigurnosnih proizvoda i ključnih komponenti za inovacije u obje države. To je utjecalo i na sposobnost proizvođača da posluju na svojim tržištima.

Osim toga, američka vlada nedavno je najavila i uvođenje ograničenja izvoza za vodeće proizvođače čipova NVIDIA i AMD. To bi moglo ograničiti sposobnost Kine da na isplativ način implementira napredno računarstvo potrebno da zadrži konkurentnost u oblasti računarskog vida i obrade prirodnog jezika pomoću vještačke inteligencije.

Širenje sankcija

Ograničenja na prodaju kineskih proizvoda u određenim tržišnim vertikalama (ili potpuna zabrana prodaje cjelokupne ponude određene kompanije) nastavljaju se širiti ne samo u SAD-u već i u drugim zapadnim zemljama. Pri tome se čini da će se geopolitičke i trgovinske tenzije prije pogoršati nego ublažiti. Kineski proizvođači čipova još nisu u stanju replicirati performanse naprednih NVIDIA i AMD čipova, tako da bi zbog toga tamošnji istraživači vještačke inteligencije mogli biti primorani da se vrate korištenju većeg broja čipova niže klase za repliciranje procesorske snage.

Vještačka inteligencija postaje standard

Nakon više godina lažnih nadanja i pretjerane reklame danas se rješenja koja koriste AI postepeno uvode i postaju sve komercijalnija u svijetu sigurnosti. Tempo promjena u proteklih dvanaest mjeseci bio je izvanredan. Tu su nova istraživanja koja pomiču granice mogućeg, a njihovi rezultati se objavljuju skoro svake sedmice.

Primjetna su značajna poboljšanja u brzini, tačnosti i cijeni rješenja za mašinsko učenje za praktične primjene u sigurnosnoj industriji. Tu spadaju složeno prepoznavanje lica, napredna obrada scena za potrebe videonadzora, audioanalitika, robotika i dronovi. Situacija je takva da napredni algoritmi vještačke inteligencije u više oblasti i scenarija primjene sada daleko prevazilaze ljudske mogućnosti. Danas se najnaprednija vještačka inteligencija oslanja na veliku računarsku snagu i sposobnost obrade. S druge strane, tu je i kombinacija poboljšanih funkcija rubne obrade podataka u samim uređajima i fleksibilnog pristupa sve dostupnijim računarskim resursima u oblaku. Ona pristup inovacijama čini održivom opcijom za mnoge kompanije.

U toku je utrka između dobavljača na planu integracije sigurnosnih funkcija AI-ja nove generacije i različitih vidova primjene, a sve s fokusom na krajnje korisnike. To se radi na način koji olakšava pristupačnost, praktičnost i jednostavnost korištenja za svakodnevne sigurnosne scenarije. Vještačka inteligencija sve više zamjenjuje ručno izvođene aktivnosti za određene funkcije. Sada se interpretacija podataka koja je ranije zahtijevala ručni unos obavlja algoritamski, čime se automatiziraju procesi i koraci, a upravljanje sigurnošću odvija znatno lakše.

Sigurnosnom osoblju to će smanjiti vrijeme provedeno u praćenju ekrana ili obavještenja o alarmima. Sada će se više vremena trošiti na obavljanje poslova veće vrijednosti. Vještačka inteligencija će se koristiti za analizu, procjenu i prioritetizaciju izvora podataka. Isto važi i za utvrđivanje prioriteta u realnom vremenu i davanje preporuka o sigurnosnim problemima koji zahtijevaju pažnju sigurnosnog osoblja.

Davanje pristupa AI funkcijama sigurnosnim profesionalcima također će zahtijevati integraciju AI/ML alata u postojeći softver i platforme. To će se morati izvesti na način koji minimizira potrebu za kodiranjem ili tehničkom osposobljenošću za rad, uz osigurani pristup putem više medija, uključujući ručne uređaje.

Sve je više klijenata s razvijenom sviješću o cyber napadima

Pametne zgrade doživljavaju pravi bum kada je u pitanju dostupnost uređaja interneta stvari (IoT) namijenjenih njima, dok je sve jači i nivo konvergencije između IT i OT mreža. Ovi faktori, u kombinaciji s rastućom sofisticiranošću hakera i većim oslanjanjem na usluge u oblaku, dovode do toga da pametne zgrade postaju sve ranjivije na cyber napade. U posljednjih osamnaest mjeseci zabilježen je ogroman rast napada ucjenjivačkim softverom (ransomverom), kao i rast troškova za kompanije širom svijeta nakon pretrpljenih cyber napada. U velikom broju slučajeva sistemi automatizacije zgrade ili sigurnosni sistemi koji podržavaju IoT bili su “meki trbuh” u organizaciji cyber odbrane. Zbog toga je došlo do više medijski propraćenih sigurnosnih incidenata koji naglašavaju opasnost od rizika i ranjivosti.

Kod korisnika stalno jača svijest o cyber rizicima, njihovim finansijskim posljedicama, pa čak i o štetnom utjecaju na sposobnost vlasnika i operatera zgrada da efikasno osiguraju svoje objekte. Lako je prepoznati sve strožije cyber politike kod osviještenih klijenata koji su ih uveli prošle godine kako bi se ublažili rastuće prijetnje. Pri tome su mnoge kompanije usvojile pristup “nultog povjerenja” (zero trust) u svojim mrežnim arhitekturama, kao i kontinuiranu verifikaciju i ulaganja u jačanje sigurnosti sistema. I ovdje će vještačka inteligencija igrati sve veću ulogu, kako u cyber napadima tako i u odbrani od njih.

Novi alati za napade

Memoorijev posljednji izvještaj o vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju u pametnim zgradama pokazao je da su napadači već razvili alate i osnove za pokretanje ofanzivnih cyber napada pomoću vještačke inteligencije. Istraživači su već prepoznali nekoliko incidenata koji ukazuju na to da je AI korišten za brže izvođenje napada ili dublji upad u sisteme. U smislu zaštite od prijetnji, AI se sve više koristi za razvoj analitike za procjenu rizika od cyber napada. Cilj je podizanje organizacijske otpornosti i bolje razumijevanje cyber rizika kroz napredniju analitiku prijetnji, predviđanja i zaštite. Rezultat može biti i brže otkrivanje napada i smanjenje potrebe za angažmanom eksperata za cyber sigurnost.

Kako funkcije cyber sigurnosti prelaze iz sfere poželjnih u obavezne, toga je sve svjesnija i korisnička baza, koja danas odlično razumije ove prijetnje. Zato će dobavljači sigurnosnih rješenja koji žele ostati konkurentni morati ulagati u oblasti kao što su sigurnost u dizajnu, certifikacija za potrebe cyber sigurnosti, potvrda usklađenosti sa standardima cyber zaštite, nezavisno testiranje i validacija proizvoda. Jedino tako će njihovi proizvodi moći opstati na tržištu.

 Ostali trendovi koje treba pratiti u 2023. godini

Tu su i drugi trendovi koje vrijedi aktivno pratiti u 2023. jer će znatno utjecati na tržište sigurnosti. Prvi su tekući problemi u globalnom lancu opskrbe, koji će se vjerovatno nastaviti i u narednoj godini. Oni će utjecati na dostupnost komponenti i povećanje cijena. Drugi trend uključuje kontinuirano brisanje granice između oblaka i fizičke implementacije na licu mjesta. Sve više krajnjih korisnika prihvata hibridne modele za barem jedan segment svog sigurnosnog rješenja.

Na kraju, tu je rastuća potražnja za integracijom sigurnosnih sistema i interoperabilnošću radi detaljnijeg izvještavanja i kontrole zgrada i poslovnih funkcija. To uključujući analitiku zauzetosti prostora, energijsku efikasnost i poboljšanje iskustva boravka u objektu za zaposlene ili stanare. Svi opisani trendovi oslanjaju se na nalaze posljednjih izvještaja kompanije Memoori o cyber sigurnosti za pametne zgrade, internetu stvari u pametnim zgradama i aplikacijama vještačke inteligencije u ovim objektima.

Security 50: Analiza Novaira Insightsa: Nastavlja se rast tržišta videonadzora, ali rastu i cijene

Kakva je situacija na tržištu videonadzora u posljednje vrijeme i šta nas čeka u godinama koje dolaze? Portal asmag.com je razgovarao s Joshom Woodhouseom, vodećim analitičarem i osnivačem kompanije Novaira Insights, i analitičarem Jonom Cropleyjem o nedavnom izvještaju o stanju tržišta videonadzora

Autor: William Pao

U izvještaju “Svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor” navodi se da je globalno tržište videonadzora poraslo za 16,4 posto u 2021. Ublažavanje ograničenja kretanja i aktivnosti na zadovoljavanju nagomilane potražnje nakon COVID-a navedeni su kao ključni pokretači rasta. U vrijeme nastavka realizacije projekata i građevinskog buma u raznim dijelovima svijeta bilo je za očekivati da će tržište videonadzora nastaviti rasti.

Poskupljenja kao rezultat nestašica

Međutim, u izvještaju se navodi da je prosječna globalna cijena mrežnih kamera porasla za više od sedam posto prošle godine. Time je 2021. postala prva godina u kojoj je globalna prosječna cijena mrežne kamere porasla, a ne pala. Glavni razlog koji se navodi u izvještaju je nedostatak komponenti koje se koriste za proizvodnju opreme za videonadzor. To je prodavače videonadzorne opreme koji nisu bili u stanju da apsorbuju povećanje troškova prisililo da podignu cijene. Posebno je proizvođače pogodio nedostatak poluprovodnika, koji su osnova za procesore signala slike i sisteme na čipu (SoC) kao ključne komponente u IP kamerama.
Zakon o proizvodnji čipova

“Nedostatak poluprovodnika je posebno problematičan. Međutim, javila se i nestašica otpornika i materijala kao što su plastika i metali”, kažu Woodhouse i Cropley. Oni smatraju da bi Zakon o proizvodnji čipova (CHIPS Act), koji je nedavno donesen u SAD-u, mogao donekle poboljšati situaciju u pogledu nestašice čipova, ali ne u skorije vrijeme. “Vjerovatno je da će taj zakon dugoročno dovesti do veće proizvodnje poluprovodnika u SAD-u. Međutim, njegove efekte ćemo vjerovatno početi osjećati tek pred kraj prognozom obuhvaćenog perioda”, kažu Woodhouse i Cropley.

Opći inflatorni pritisci će, smatraju, natjerati prodavače da dodatno povećaju cijene u idućoj godini. “Integratori i krajnji korisnici će kupovati manje kamera nego što bi to činili da cijene nisu porasle. To će značiti da će rast broja isporučenih kamera biti niži u 2022. nego u 2021, a predviđa se da će globalna prosječna cijena mrežnih i analognih kamera ponovo pasti 2024”, smatraju Woodhouse i Cropley. Što se tiče naredne godine, u izvještaju se navodi da će globalno tržište hardvera i softvera za videonadzor rasti za 11,7 posto u 2022. i dostići vrijednost od 28,2 milijarde američkih dolara.

Sve veća upotreba clouda, posebno u SAD-u

U tehnološkom smislu, trend korištenja oblaka u videonadzoru nastavljen je i u 2021. To se posebno odnosi na Sjevernu i Južnu Ameriku, gdje je tržište softvera za upravljanje videom u oblaku premašilo vrijednost od 150 miliona dolara. U izvještaju se ističe da se u SAD-u brže usvaja oblak za potrebe videonadzora nego u drugim zemljama. “Do toga je došlo zbog više faktora. Glavni je to što tamo ima mnogo kompanija sa distribuiranim lokacijama, od kojih svaka ima nešto kamera. Osim toga, one rade u jednoj velikoj zemlji i koriste zajednički jezik i zajednički skup pravila o čuvanju podataka, privatnosti itd.”, zaključuju oni.

Security 50: Analiza OSSA-e: Orkestriranje toka digitalnih podataka

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti

Autor: Gijs van den Heuvel, direktor marketinga u OSSA-i i menadžer za partnersku saradnju u Boschu

 Alijansa za otvorenu sigurnost i zaštitu (OSSA) zajednička je inicijativa fokusirana na kreiranje okvira za standarde i specifikacije u oblasti sigurnosti, zaštite i automatizacije zgrada. U OSSA-i pažljivo prate trendove i promjene u sigurnosnoj industriji u godini pred nama. Kao industrijski savez, imaju jasnu sliku o tome šta rade članovi kada je riječ o inovacijama u važnim oblastima sigurnosti, zaštite i šire. Predstavnici OSSA-e dolaze iz nekih od najutjecajnijih kompanija u ovim oblastima, kao što su Bosch Security and Safety Systems, Hanwha Techwin, Milestone Systems i VIVOTEK, i svi su odlučni da nastave s kreiranjem otvorenog ekosistema na bazi podataka.

Internet stvari se vrti oko povezivanja uređaja kako bi život postao lakši, inteligentniji, intuitivniji i produktivniji. OSSA-ine radne grupe vode projekte koji su pripremljeni da ujedine i unaprijede tržište u cjelini, tako da će biti prostora za rast za sve sudionike.

Razvoj zajedničkih komponenti

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti. Tu spadaju specifikacije za osnovne sistemske zahtjeve, upute za cyber sigurnost i API-ji za interfejs aplikacija.

Važan budući trend u koji članovi OSSA-e ulažu svoja stručna znanja je kreiranje novih nivoa razmjene podataka i informacija za sve što se radi kada su u pitanju pametne kamere i povezani IoT uređaji. Kako se može doseći novi nivo razmjene izuzetno vrijednih tokova podataka s proizvoda koji prikupljaju informacije u silose konkretnih brendova? Kako se mogu uspostaviti otvorene, ali i sigurne rute za jednostavno dijeljenje i jedinstveno tumačenje podataka koji će pomoći da dobijemo širu sliku kada je u pitanju nadzor? Isto važi i za aktivnosti koje se prate i registruju na rubnim računarskim uređajima.

Preuzimanje konteksta

Milioni uređaja danas kreiraju, akumuliraju i pohranjuju masu uvida u stanje na terenu. Ove informacije, nažalost, prečesto ostaju neiskorištene i statične nakon što ih se prikupi. Ako se sakupe, povežu i tretiraju algoritmima vještačke inteligencije i mašinskog učenja, mogu kreirati širu sliku o onome što se, naprimjer, dešava u videonadzornim sistemima. Preuzimanje konteksta ili trenutno dobijenih informacija s različitih uređaja i uspostavljanje odnosa među njima može pomoći da se formira jedan kohezivni “tok podataka”. Tako se otvara ogroman prostor u pogledu mogućnosti zasnovanih na IoT-u.

Članice Alijanse za otvorenu sigurnost i zaštitu danas rade i na kreiranju više generičkih i, u odnosu na brendove, neutralnih aplikacijskih programskih interfejsa (API). One to rade kako bi omogućile ujednačenu iskoristivost i interpretaciju podataka dobijenih putem kamera ili mrežnih prolaza računarskog vida u skladu s OSSA-inim standardima. Sistem je dizajniran da se može primijeniti i na druge tipove sigurnosnih i protivpožarnih uređaja u okviru interneta stvari. Cilj je osigurati okvirnu vezu između parova aplikacija za slanje i primanje koje prikupljaju, analiziraju i tumače podatke.

Omogućavanje tumačenja sadržaja koji se kreiraju pod različitim brendovima i na različitim tipovima uređaja u ambijentu otvorenog foruma donosi nove nivoe razumijevanja događaja i zaštite u naše sigurnosne scenarije. Sve se odvija paralelno s napretkom na planu jednostavne integracije aplikacija za AI analitiku trećih strana na videonadzornim kamerama i mrežnim prolazima koji podržavaju OSSA-u. Kako se to radi na “agnostički” način (nezavisno od brenda), OSSA olakšava saradnju na mnogim nivoima. Tu ima mjesta za sve koji su zainteresirani za proširenje ovog okvira saradnje s ciljem podizanja naše industrije na nove nivoe otvorenosti, inovativnosti, interoperabilnosti i uspjeha.

Industrijski ekosistem

Zamislite da možete iskoristiti sadržaje s kamere koja snima automobile i koristi svoju aplikaciju za prepoznavanje registarskih tablica. Određeni automobil prolazi ispred vas, a nekoliko minuta kasnije druga kamera snima osobu koja se penje po ogradi u blizini lokacije na kojoj je automobil posljednji put snimljen. Na kraju, treća kamera na suprotnoj strani zgrade snima pojedinca u nedozvoljenoj zoni, a aplikacija otvorene platforme otkriva i pištolj u ruci. Sistem odmah upozorava sigurnosno osoblje na potencijalnu prijetnju. Besprijekornim uvezivanjem svih ključnih informacija duž prirodnog toka podataka iz sigurnosnih uređaja probijamo nove granice. Tako dobijamo ne samo ono što se vidi već i ono što se “osjeća”. Ovo će biti budućnost ako se proizvođači uređaja i druge zainteresovane strane odluče na učešće u industrijskom ekosistemu.

Godišnja analiza hrvatskog tržišta sigurnosti, koju je radio Ekonomski institut u Zagrebu, predstavljena je na Adria Security Summitu. Širu sliku su upotpunili i predsjednici ostalih komora iz regije s presjekom stanja u svojim zemljama

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica, koja je naglasila važnost međusobne saradnje kao jednog od načina da se prevladaju slični tržišni, obrazovni i tehnološki izazovi koji stoje pred sudionicima na regionalnom tržištu. Rezultat toga je nedavno potpisan memorandum o saradnji svih regionalnih komora, ali i zajednički nastupi na ovakvim poslovnim okupljanjima, gdje pokušavaju osvijestiti stručnu i širu javnost o važnosti industrije sigurnosti u društvenim okvirima.

Kontinuirana analiza

Najprecizniju analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite već godinama provodi upravo Hrvatski ceh zaštitara s ciljem kontinuiranog praćenja osnovnih poslovnih procesa te sagledavanja tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske. Analiza je usmjerena na poslovanje firmi koje se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenika, pri čemu se ne uzimaju u obzir drugi segmenti jer su sadržani u prethodne dva, poput prijenosa novca, mehaničke zaštite i sl. Rezultate je ovaj put predstavio Bruno Škriljanić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Metodologija

Analiza je provedena na osnovu podataka Financijske agencije u periodu od 2011. do 2021. i to na trgovačkim društvima i obrtima iz sektora N80.10 i N80.20. U analizu je uključena i kompanija Fina gotovinski servisi, koja je svrstana u NKD sektor K64.99 zbog veličine ukupnih prihoda i broja zaposlenih u pružanju usluga privatne zaštite. Istraživanjem nisu obuhvaćene: fizičke osobe (obrti) koji djeluju unutar djelatnosti N80.10, službe unutrašnje zaštite, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan spomenutih djelatnosti, kao i firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehničku i fizičku zaštitu.

Osnovni kriterij prilikom izrade rang-lista preduzeća bio je broj zaposlenih na osnovu sati rada u 2021. godini te je, prema tome, formirana lista najvećih 30 kompanija za svaki od podsektora. Dodatno su prikazani i ukupan prihod i dobit/gubitak, zatim prihod i dobit/gubitak po zaposleniku te prosječne mjesečne neto plate po radniku. Za svaki od ovih pokazatelja po pojedinoj firmi prikazana je u periodu 2019–2021. vrijednost, rang i stopa promjene za dvije uzastopne godine. Mi smo, pak, uzeli prihode kao osnovni kriterij, a tome pridodali podatke o dobiti te broju i prosječnoj plati zaposlenih.

Rezultati istraživanja

Ukupni prihodi sektora privatne zaštite rasli su od 2014. do 2020. godine, kada je zbog posljedica pandemije zabilježen pad od 8,9%, da bi opet u 2021. u usporedbi s 2020. prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 3,9%. No, u odnosu na oporavak cjelokupne hrvatske privrede od 19,2%, jasno je da se ovaj sektor oporavlja znatno sporije. Ovo se očituje i u udjelu prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi, koji je do 2020. bio relativno stabilan na razini od 0,77%, da bi onda pao na 0,67% u 2021. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i poticaje države tokom zatvaranja mnogih privrednih djelatnosti uzrokovanog pandemijom.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda

Dobit nakon oporezivanja prati sličan trend kao i ukupni prihodi – kontinuiran rast i vrh u 2019. godini, pad u 2020. te oporavak, ali na nižem nivou nego u 2019. Oporavak dobiti nakon oporezivanja u privatnoj zaštiti iznosi 10,8%, a u cijeloj privredi Hrvatske 35,1%. Prosječan broj zaposlenih po firmi se, pak, vratio na predpandemijski nivo od 63,2, uz napomenu da je i taj oporavak samo vraćanje na broj koji kontinuirano pada od 2014. godine, dok je broj poduzetnika porastao na 288.

Suprotno kontinuiranom smanjenju prosječnog broja radnika, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla sa 3.909 kuna (518 eura) u 2015. na 5.130 kuna (680 eura) u 2021. Važno je primijetiti da su plate tokom krize rasle za 5,4%, a prošle u odnosu na 2020. godinu za 0,8%. No, u odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi od 5.985 kuna, prosječne plate u privatnoj zaštiti i dalje su niže za 855 kuna, odnosno 113 eura.

Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku

Ukupna aktiva firmi iz sektora privatne zaštite je kontinuirao rasla u periodu 2019–2021. i to za 4,6% u 2020. i 6,4% u 2021, čime je zaustavljeno njeno smanjenje iz 2017. Udio aktive sektora privatne zaštite u privredi Hrvatske kontinuirano stagnira na nivou od oko 0,38%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi privrede te zemlje sudjeluje samo s oko 0,38%, a ostvaruje oko 0,67% ukupnih prihoda, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode.

FIZIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Top 30 firmi prema kriteriju ostvarenih prihoda u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.556.377 hiljada kuna (206,3 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.433.182 hiljada kuna (190 mil. eura) ili 92,1% (92,4% u 2020; 87,3% u 2019), što ukazuje na rast udjela trideset najvećih. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 560.019 hiljada kuna (74,2 mil. eura) prihoda u 2021. ili 35,9% cijelog sektora. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. povećali za 6,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2019, kada dostižu vrhunac, te počinju blago opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije, da bi onda opet porasli u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Dobit nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 121.476 hiljada kuna (16,1 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.728 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 90,3%, što je povećanje u odnosu na 2020, kada je taj udio iznosio 87,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2021. u odnosu na 2020. pala za 5,0%. Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti prije oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Bilić-Erić – ostvarile su ukupno 59.857 hiljada kuna (7,9 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,1%) cijelog sektora.

Broj zaposlenih

Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2021. je 12.666 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.732 ili čak 92,6%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.475 zaposlenika ili trećinu (35,5%) cijelog sektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2021. u odnosu na 2020. za 5,3%, dok je u 2020. u odnosu na 2019. pao za 3,5%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2016, kada dostiže vrhunac (13.146), te počinje polako opadati do 2020, da bi opet blago porastao u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2021. iznosila je 4.041 kunu ili 535 eura, što je povećanje u odnosu na 2020. (3.915 kuna) i 2019. (3.860 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.100 kuna – do 2018, kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su u odnosu na 2020. promjene ovog pokazatelja, i to smanjenje za 3,2% u prvom, odnosno povećanje za 18,4% u drugom slučaju.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti je gotovo nepromijenjen u posljednje tri godine: 123.000 kuna (16.310 eura) u 2021, što je u odnosu na 2020. rast za 0,9%. Ukupan prihod po radniku preduzeća u fizičkoj zaštiti bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.067 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2021. za 7,5% i 16,5% u odnosu na 2020., dok su u 2020. spram 2019. zabilježile rast od 7,8%, odnosno pad za 16,9%.

TEHNIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Od ukupnog prihoda od 2.100.165.000 hiljada kuna (278,4 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 779.277 hiljada kuna (103,3 mil. eura) ili 37,1% ukupnog sektora, što – s obzirom na udio od 34,3% u 2020. i 30,7% u 2019. – ukazuje na blago povećanje njihovog udjela. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u tehničkoj zaštiti – Alarm automatika i Tehnozavod Marušić – ostvarili su 240.015 hiljada kuna (31,8 mil. eura) prihoda u 2021. ili 11,4% cijelog podsektora, pri čemu Tehnozavod već tri godine zaredom bilježi pad prihoda. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2013. te su iznosili u prosjeku oko 1,5 miliona kuna. Nakon toga imamo uzlazni trend sve do 2019. kada ovaj pokazatelj dostiže svoj vrhunac (2,4 miliona kuna), da bi nakon toga počeli padati u 2020. i 2021. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. smanjili za 6,1%, a u 2020. u odnosu na 2019. za 8,0%. Važno je kazati da u tehničkoj zaštiti imamo konstantan rast i trideset prvih i ostalih firmi, dok u fizičkoj to nije slučaj.

Dobit nakon oporezivanja

Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 130.859 hiljada kuna (17,3 mil. eura) u 2021. ostvarilo 71.433 hiljada kuna (9,5 mil. eura) ili 54,5%. To je veliko povećanje u odnosu na 34,1% u 2020. i 36,4% u 2019. Dvije najveće kompanije po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarile su 17.684 hiljada kuna (2,3 mil. eura) dobiti u 2021. ili 13,5% cijelog podsektora. Ukupna je dobit, pak, u 2021. u odnosu na 2020. pala za čak 33,4%, dok se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za 23,4%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna od 2010. do 2015. s prosjekom od oko 50.000 kuna. Nakon toga je zabilježila veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada prosječna dobit doseže svoj vrhunac (skoro 200 hiljada kuna), a nakon toga počinje blagi pad u 2021. Ostale firme bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.

 Broj zaposlenih

U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.965 radnika. Nešto manje od trećine (30,5%) ili 903 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi, što je vraćanje na nivo iz 2019. godine. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 250 zaposlenika ili 8,4% cijelog sektora. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine – u prosjeku oko 2.500 radnika – nakon čega raste do 2019, kada dostiže svoj vrhunac (2.881), zatim pada u 2020. (2.568) i opet raste u 2021. (2.965). Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosila je 7.670 kuna (1.016 eura), gotovo dvostruko u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna plata bila je relativno konstantna – oko 6.400 kuna (848 eura) do 2016, kada počinje rasti. Dvije najveće kompanije po prosječnoj mjesečnoj neto plati u tehničkoj zaštiti u 2021. su Aling (smanjenje za 2,6% u odnosu na 2020) i Špica sustavi (rast za 0,9% u odnosu na 2020).

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosio je 708.000 kuna (93.850 eura), što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 18,7% (871.000 kuna). Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom su Aling (smanjenje za 10,9% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 2,6% u odnosu na 2020). Ukupan prihod po zaposlenom bio je relativno konstantan – oko 671.000 kuna do 2014 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

REGIJA

Slovenija

Stanje u privatnoj zaštiti u Sloveniji predstavio je predsjednik tamošnje komore Branko Slak. Broj registrovanih kompanija u 2021. godini je 153, no aktivno je samo 98. Razlog se očituje u tome da vlasnici imaju podvojene firme, odnosno uzimaju dvije licence kako bi imali rezervnu opciju. U sektoru je uposleno 6.539 radnika. “Firme su zbog COVID-a morale prilagoditi poslovanje i prisutna je velika fluktuacija radnika. Sada je veliki manjak kadra, gdje nedostaje hiljadu zaštitara. Firme se otimaju za radnike”, kaže Slak. Ukupni prihod firmi u privatnoj zaštiti iznosi 178,2 miliona eura, a dobit 13,1 milion eura. Prosječna neto plata u fizičkoj zaštiti u junu 2022. iznosila je 886 eura, što je povećanje od oko 200 eura u odnosu na 2017. godinu, pri čemu je važno zabilježiti da su plate rasle i za vrijeme pandemije. U tehničkoj zaštiti, kaže Slak, prosječne su plate otprilike 70 posto veće u odnosu na navedene u fizičkoj zaštiti.

Srbija

Tržište Srbije dosta je stabilno i napreduje, smatra Aleksandar Nedić iz Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Šest godina minimalna cijena rada raste i sada iznosi 320 eura, dok se naredne očekuje povećanje na 350 eura. U periodu pandemije zadržan je nivo usluga, a država je pomogla i sa isplatom zarada, tako da sektor nije pretrpio veliki udar. Inače, kaže Nedić, država učestvuje u ukupnom naručivanju sigurnosnih usluga i uređaja sa oko 70 posto. Trenutno u Srbiji posluje oko 1.500 firmi sa 2.357 licenci za sva pravna lica. Dvadesetak posto čine firme iz tehničke zaštite, a ostatak iz fizičke zaštite. Tehnička je zaštita inače doživjela procvat i po rastu prihoda je daleko iznad fizičke, i ove i prošle godine. Ukupno tržište vrijedi više od 500 miliona, s tendencijom rasta jer se ulaže u velike projekte. U Udruženju su radili analizu sektora te su ustvrdili da će zbog promjena na tržištu sve više koristiti model outsourcinga i tu očekuju rast broja zaposlenik na 80.000.

Bosna i Hercegovina

U nedostatku detaljne studije kakvu je proveo HCZ, u Komori zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine su uradili anketu i uporedili je sa studijom iz 2016. godine, koju je radio Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva. Rezultate je predstavio predsjednik Komore Muris Prnjavorac. Normativno uređenje je podijeljeno na dva entiteta i Brčko Distrikt, što preduzećima pravi probleme jer se administrativne obaveze mijenjaju ovisno o kojem je dijelu države riječ. Prema procjenama, u sektoru privatne zaštite radi oko pet hiljada ljudi, pri čemu dvije najveće zaštitarske agencije upošljavaju blizu polovine. Trenutno na tržištu, prema podacima iz spomenute studije, posluje oko 80 zaštitarskih agencija i približno isto toliko službi unutrašnje zaštite, koje nisu komercijalne. Već duži period sektor opterećuje nedostatak radne snage i primjetno je da poslovi u zaštitarstvu više nisu atraktivni, prije svega i zbog relativno niskih primanja zaposlenih. Dominira muška radna snaga i prisutan je trend njena starenja, pri čemu znatan udio čine radnici između 35 i 45 godina starosti. Sektor je zabilježio blagi pad prihoda u pandemiji, a trenutno se osjeti blagi oporavak, iako su i dalje prisutni intenzivni ometači poslovanja: nedostatak radne snage, nepovoljan i komplikovan normativni okvir u odnosu na stanje na tržištu, nelojalna konkurencija manifestovana kroz obavljanje poslova zaštite bez odobrenja i dr.

Kosovo

Kosovo ima udruženje još od 2012. godine, ali određeni broj kompanija ne želi se pridružiti i zbog toga izostaje zajedničko nastupanje. Zbog toga je stanje u toj državi predstavio Granit Hasani, generalni direktor najveće kosovske kompanije Besa Security. Osamdeset firmi posluje u sektoru privatne zaštite, a posjeduju oko 6.000 licenci za fizičku zaštitu. Minimalna plata za zaštitare iznosi 300-350 eura, a za tehničare 600-800 eura. Mnogo se ulaže u napredne sigurnosne sisteme. “Sve institucije traže kvalitetnije kamere i prisutan je trend pametnih gradova. Naprimjer, u Prištini se ugrađuju AI kamere od 3.000 eura te ANPR kamere za mjerenje brzine kretanja vozila i detekciju registarskih tablica”, kaže Hasani. Na kraju je iznio i jedan ekskluzivitet da su najveći globalni proizvođači videonadzorne opreme Hikvision i Dahua, na osnovu američkih uputa, prešutno zabranjeni u svim projektima koje finansira vlada. Potvrdu su u Besi dobili na tenderu koji im je bio odbijen zbog učešća s jednim od tih brendova, pa su morali ponovo konkurisati s drugim. “To je”, kaže Hasani, “i dalje prešutna odluka, ne postoji javno saopćenje, ali je stanje na terenu tako.” Kosovo je, dakle, prva država regije koja je uvela takve mjere prema velikim kineskim proizvođačima.

Sjeverna Makedonija

Verica Mileska Stefanovska iz Sjeverne Makedonije nije prezentirala podatke o samom tržištu, već zajednički rad u okviru Komore za privatno objezbjeđenje. Uz organizaciju konferencija, izdavanje tridesetak knjiga, potpisivanje memoranduma o saradnji s mnogim institucijama i izdavanje licenci za fizičku i tehničku zaštitu, Komora je uradila dvije studije: o profesionalizaciji kadrova te saradnji javne i privatne sigurnosti, gdje su – u nedostatku zakona o zaštiti kritične infrastrukture i zakona o djelovanju u krizama – radili na smjernicama koje definiraju kako bi se sektor privatne zaštite trebao ponašati u tim situacijama. Završili su i digitalizaciju cjelokupnog rada Komore i procesa izdavanja licenci. Važan EU projekat na kojem trenutno rade u partnerstvu s komorama za privatnu zaštitu iz Slovenije, Srbije i Rumunije je “Inkluzivni omnibus – digitalna učionica za raznoliku radnu snagu”. S obzirom na trenutno najveći problem nedostatka radne snage, cilj projekta je poboljšanje kapaciteta za regrutaciju i selekciju kadra u privatnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na jednakost i raznolikost zaposlenih. Inkluzivni omnibus će kreirati specijalizirani trening-program za regrutiranje i selekciju kadrova te definirati Strategiju za inkluzivne kompetencije za ljudske resurse u privatnoj zaštiti.

Svi u istom sosu

Komentirajući nalaze, prisutni su ustvrdili kako svi imaju iste probleme, samo je razlika u njihovoj veličini. “Svi smo u situaciji da nemamo radne snage. Iz analize se vidi da svake godine djelatnost pada u ukupnom udjelu privrede, što je suprotno trendovima u razvijenim zemljama. Kad bi se podigle cijene, ne bi radnici tek tako odlazili. Čeka nas jako izazovno vrijeme, od manjka mladih ljudi do plata”, rekao je Robert Pažitka iz HCZ-a. Lidija Stolica je dodala kako su firme došle u situaciju da žele platiti radnike, ali da njih nema. “Prije su na natječajima bile stotine prijava, a sada je uspjeh ako se prijavi dvadeset osoba. Bitno je da korisnik shvati da je naš posao ozbiljan i da se treba platiti”, kaže predsjednica HCZ-a. Na Zavodu za zapošljavanje u Sloveniji više nema nezaposlenih u ovom sektoru, kazao je Slak te dodao da će do polovine naredne godine krenuti recesija. Veliki je izazov i liberalizacija u Evropskoj uniji, koja će ubrzati proces odlaska radnika s ovih prostora. “Moramo zbog toga odustati od prakse jeftine radne snage. Firme moraju pratiti rast troškova života. Treba ići u srednje škole i učiniti sektor privlačnim mladima”, zaključuje Prnjavorac.