11 Septembra, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 11)

Tehnologija i proizvodi

AV1 otvara novo poglavlje u razvoju mrežnog videa

U vrijeme kada AI analitika, cloud infrastruktura i video visoke rezolucije stvaraju sve veći pritisak na mrežne i storage resurse, AV1 se nameće kao jedna od ključnih tehnologija budućnosti mrežnog videa. U analizi donosimo pregled razvoja ovog kodeka i njegovog potencijalnog utjecaja na industriju, koristeći stručne uvide Stefana Lundberga, viši stručni inžinjer kompanije Axis Communications

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija videonadzora danas prolazi kroz jednu od najvećih tehnoloških transformacija još od prelaska s analognih na IP sisteme. Kamere više nisu samo uređaji za snimanje događaja, nego postaju izvori ogromnih količina podataka koje organizacije koriste za AI analitiku, poslovnu inteligenciju, automatizaciju procesa i donošenje operativnih odluka u realnom vremenu. Moderni sistemi videonadzora danas analiziraju ponašanje ljudi, prepoznaju registarske oznake, upravljaju saobraćajem, optimiziraju poslovne procese i služe kao ključni alat za sigurnosne istrage i upravljanje rizicima.

Pravi je trenutak

Istovremeno, povećanje rezolucije, sve veća upotreba cloud infrastrukture i širenje AI analitike stvaraju ozbiljan pritisak na mrežne resurse i sisteme za pohranu podataka. Korisnici danas žele više kamera, više detalja, duže zadržavanje snimaka i napredniju analitiku, ali bez proporcionalnog povećanja troškova infrastrukture. Upravo zbog toga pitanje kompresije snimaka više nije samo tehnički detalj, nego jedno od ključnih pitanja budućnosti mrežnog videa.

U centru te transformacije nalazi se AV1 – nova generacija videokodeka razvijena s ciljem da omogući visok kvalitet slike uz znatno manji bitrate i niže infrastrukturne zahtjeve. Za mnoge stručnjake upravo bi AV1 mogao predstavljati najveću promjenu u videoinfrastrukturi u posljednjih desetak godina.

“Razumjeti AV1 znači razumjeti gdje se industrija mrežnog videa trenutno nalazi i u kojem pravcu ide. Danas više nije dovoljno samo snimiti video. Organizacije žele zadržati visok kvalitet slike, koristiti AI analitiku i istovremeno kontrolisati troškove mreže i pohrane podataka. Moderni sistemi generišu ogromne količine videopodataka, a korisnici više ne žele praviti kompromise između kvaliteta slike i troškova infrastrukture. Upravo zato AV1 dolazi u pravom trenutku”, objašnjava Stefan Lundberg, viši stručni inžinjer u kompaniji Axis Communications.

Kodek razvijen za eru streaminga i AI analitike

Iza AV1 kodeka stoji Alijansa za otvorene medije (AoM), organizacija koju su 2015. godine osnovale vodeće tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona, Cisca, Intela, Microsofta, Mozille, Nvidije i Netflixa. Njihov cilj bio je stvoriti video standard prilagođen modernom internetu, cloud platformama i eri streaminga.

Tri godine kasnije objavljena je AV1 specifikacija, zamišljena kao otvoren i besplatan standard bez licencnih ograničenja koja su godinama usporavala razvoj video industrije. Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je od početka razvijan za cloud infrastrukturu, streaming i AI aplikacije, što ga čini posebno zanimljivim za moderni videonadzor.

Axis Communications bio je prvi proizvođač mrežnih kamera koji je u industriju videonadzora uveo podršku za AV1 kroz ARTPEC-9 platformu predstavljenu 2024. godine. Prema Lundbergu, važnost AV1 ne leži samo u boljoj kompresiji, nego u činjenici da omogućava dugoročno održiv razvoj mrežnog videa.

“AV1 nije samo još jedan kodek. On je razvijen za moderne mreže, cloud infrastrukturu i AI analitiku. To je veoma važna razlika u odnosu na prethodne standarde koji su nastajali u potpuno drugačijem tehnološkom kontekstu”, ističe Lundberg i objašnjava da danas, zapravo, govorimo o sistemima koji moraju istovremeno podržati obradu podataka u samim uređajima, cloud analitiku, udaljeni pristup i video visoke rezolucije. AV1 je razvijen upravo za takvo okruženje.

H.264 i H.265 više nisu dovoljni

Iako se većina današnjih sistema videonadzora i dalje oslanja na H.264 i H.265 kodeke, oba standarda počinju pokazivati ozbiljna ograničenja u eri AI videa i cloud infrastrukture. H.264, poznat i kao AVC, prisutan je više od dvije decenije i i dalje je najrasprostranjeniji kodek u industriji. Njegova najveća prednost je široka kompatibilnost, ali problem nastaje kada sistemi moraju obrađivati video visoke rezolucije i složene scene s mnogo pokreta. U takvim uslovima H.264 zahtijeva velike bitrateove kako bi očuvao kvalitet slike, što direktno povećava troškove mreže i pohrane podataka.

H.265 ili HEVC donio je znatno veću kompresiju, ali je industriju usporio komplikovan sistem licenci. Upravo su ta ograničenja spriječila njegovu univerzalnu podršku unutar browsera i cloud platformi.

“Godinama je industrija bila zarobljena između H.264 i H.265. H.264 je jednostavan za implementaciju, ali više ne odgovara modernim potrebama za visokim rezolucijama. H.265 nudi veću efikasnost, ali komplikovane licence usporile su njegovu širu primjenu. AV1 prvi put omogućava da dobijemo kvalitet i efikasnost bez tih ograničenja”, smatra Lundberg.

Veliki pomak u kvalitetu slike i bitrateu

Jedna od najvećih prednosti AV1 kodeka jeste sposobnost da zadrži visok nivo detalja čak i pri veoma niskim bitrateovima. To je posebno važno u sigurnosnoj industriji, gdje kvalitet slike često odlučuje može li snimak biti koristan za istragu. Axis navodi da prelazak sa H.264 na AV1 na postojećim sistemima može smanjiti bitrate za približno 40 posto, uz očuvanje kvaliteta slike. Kao primjer navode maloprodajni lanac sa 2.000 kamera raspoređenih na 150 lokacija. Ako sve kamere snimaju u 1080p rezoluciji ili višoj, sistem zasnovan na H.264 kodeku svakodnevno proizvodi ogromne količine podataka. “Prelaskom na AV1 potrebe za pohranom mogu se smanjiti za oko 40 posto. To klijentima omogućava duže zadržavanje snimaka, kvalitetniju arhivu za forenzičke potrebe i naprednije analize bez ogromnih ulaganja u dodatne storage kapacitete”, ističe on.

Kod H.264 kodeka agresivna kompresija često dovodi do zamućenja detalja poput registarskih tablica, teksta ili lica, naročito u scenama s mnogo pokreta ili pri lošijim svjetlosnim uslovima. AV1 uspijeva zadržati znatno više detalja i pri ograničenoj mrežnoj propusnosti. “Kada H.264 spustite na niže bitrateove, slika vrlo brzo počinje gubiti kvalitet. Nestaju sitni detalji, tekst postaje nečitljiv, a registarske tablice i lica mogu postati problematični za identifikaciju. AV1 mnogo uspješnije čuva te informacije čak i kada je dostupna mrežna propusnost ograničena. Upravo zato video ostaje upotrebljiv za analitiku i forenzičke potrebe”, kaže Lundberg.

Važna tehnologija za budućnost AI analitike

Razvoj AI analitike dodatno povećava važnost kvalitetne kompresije videosnimaka, jer savremeni algoritmi direktno zavise od preciznosti i jasnoće ulaznog videa. Svaki izgubljeni detalj može negativno utjecati na tačnost analize, zbog čega AV1 postaje posebno zanimljiv za cloud AI sisteme i napredne analitičke platforme koje zahtijevaju visok kvalitet slike uz što manju potrošnju mrežnih resursa. “AI analitika može biti kvalitetna samo onoliko koliko je kvalitetan video koji dobija. Ako kompresija ukloni detalje ili zamagli objekte, algoritmi jednostavno nemaju dovoljno kvalitetne podatke za analizu”, napominje Lundberg.

AV1 omogućava da više detalja stigne do cloud analitike bez enormnog povećanja opterećenja mreže, što je izuzetno važno i za buduće AI sisteme. Posebno je zanimljivo to što AV1 nije razvijan samo za klasični videonadzor, nego i za cloud streaming, WebRTC i moderne hibridne arhitekture. To znači da se prirodno uklapa u buduće modele videonadzora zasnovane na kombinaciji edge i cloud obrade.

Cloud infrastruktura i video visoke rezolucije

Rast cloud infrastrukture dodatno povećava važnost efikasne kompresije. Sve više korisnika danas želi centraliziranu obradu videa, udaljeni pristup i cloud AI modele, ali bez enormnog povećanja bandwidtha. Upravo tu AV1 donosi jednu od najvećih strateških prednosti. “Edge analitika ostat će veoma važna za detekciju uživo i lokalnu obradu podataka, ali sve više analitike seli se prema cloudu gdje su dostupni snažniji AI modeli i veća procesorska snaga”, navodi Lundberg i pojašnjava kako AV1 omogućava da se detaljan video prenosi prema cloud platformama bez preopterećenja infrastrukture, što je ključni preduslov za skaliranje cloud analitike u budućnosti. Istovremeno, industrija se priprema i za širu primjenu 8K rezolucije. Iako takvi sistemi još nisu standard, proizvođači već sada razvijaju infrastrukturu koja će moći podržati buduće zahtjeve za ekstremno detaljnim videom.

“Danas 8K još nije široko zastupljen u sigurnosnoj industriji, ali taj trenutak dolazi. Bez efikasne kompresije takvi sistemi bi bili veoma skupi i zahtjevni za implementaciju. AV1 će omogućiti da čak i veoma visoke rezolucije postanu realna opcija za cloud i enterprise okruženja”, kaže Lundberg.

Budućnost mrežnog videa

Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je potpuno otvoren i royalty-free standard, što omogućava veću interoperabilnost između platformi i jednostavniji razvoj novih aplikacija. Upravo ta otvorenost jedan je od razloga zašto ga danas podržavaju svi veći browseri, operativni sistemi i mobilne platforme.

Industrijski analitičari smatraju da će potpuna tranzicija trajati godinama i da će H.264 i H.265 još dugo ostati prisutni u videonadzoru. Ipak, sve više proizvođača i cloud platformi već sada razvija infrastrukturu zasnovanu upravo na AV1 kodeku.

“Tranzicija cijele industrije neće se dogoditi preko noći. Podrška za starije kodeke i dalje će biti važna još godinama. Ali AV1 je već sada na veoma brzom putu da postane novi standard mrežnog videa. Kako kompanije budu povećavale upotrebu AI analitike i cloud infrastrukture, potreba za efikasnijom kompresijom videa postajat će sve izraženija”, zaključuje Lundberg.

Za sigurnosnu industriju AV1 tako nije samo nova tehnologija kompresije nego temelj buduće videoinfrastrukture koja mora podržati AI analitiku, cloud obradu i ogromne količine videopodataka bez eksponencijalnog rasta troškova mreže i pohrane.

Krobel: Kako K-ERV redefinira evidenciju radnog vremena

Siniša Mikuličić, vlasnik riječke kompanije Elite Systems i bivši olimpijac, otkriva kako je fleksibilan domaći softver nadmašio velike globalne konkurente i postao najpouzdanije rješenje za evidenciju radnog vremena na tržištu

Piše: Antun Krešimir Buterin za Krobel; E-mail: redakcija@asadria.com

Kada je 2017. godine zagrebačka kompanija Krobel, inače poznati distributer opreme tehničke zaštite, lansirala K-ERV, malo je tko slutio da će ovaj domaći softver za evidenciju radnog vremena u samo nekoliko godina postati popularan standard za kompleksne poslovne sustave. Jedan od onih koji su u njega povjerovali od prvog dana bio je Siniša Mikuličić, poslovni čovjek iz Rijeke, bivši vrhunski sportaš i reprezentativac koji ne pristaje na prosjek.

Njegov put od jedrenja na Olimpijskim igrama u Pekingu do vođenja tvrtke Elite Systems obilježen je redom, radom, disciplinom i traženjem savršenstva – sportskim vrijednostima koje je našao upravo u K-ERV-u. Sinišin prvi susret s tim softverom bio je ujedno i najveći mogući izazov.

Bez konkurencije na tržištu

Kompanija Istragrafika, s gotovo 400 zaposlenika i radom u četiri smjene te s kompleksnim poslovnim procesima, tražila je novo i kvalitetno rješenje koje im postojeći etablirani svjetski proizvođači nisu mogli ponuditi. “Klijent je bio nezadovoljan krutim zatvorenim sustavima, i od nas su zatražili potpuno prilagođenu verziju K-ERV-a. Trebali su nešto što će se prilagoditi njima, a ne obratno. U tom smo projektu u istom sučelju integrirali kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena. Za mene je to bio prvi susret s K-ERV-om, i odmah – prvi uspjeh. Danas, osam godina kasnije, sustav i dalje radi besprijekorno, a mi smo ga još i nadogradili. Tako je počela uspješna suradnja s Krobelom i K-ERV-om, a ostalo je povijest”, ističe Mikuličić.

Glavna prepreka s kojom se instalateri susreću na terenu obično su rješenja zatvorenog tipa. Međutim, K-ERV je u tom segmentu bez konkurencije. “Dok su kod drugih sustava promjene gotovo nemoguće, mi s K-ERV-om sve što klijent zamisli – pretvorimo u stvarnost”, objašnjava Mikuličić te dodaje da nema “nemoguće misije”. “Dok konkurentski sustavi zapinju na banalnim promjenama, K-ERV je potpuno prilagodljiv svakom specifičnom zahtjevu”, kaže on.

Jednostavnost korištenja

Sinergija modula omogućuje da kontrola prolaza, evidencija i LPR funkcionalnosti rade unutar jedinstvene aplikacije, čime se osigurava visoka razina integracije i učinkovitosti. Unatoč složenosti sustava u pozadini, korisničko sučelje ostaje intuitivno i jednostavno za korištenje (user-friendly). Za Sinišu, softver vrijedi onoliko koliko vrijedi podrška koja stoji iza njega. Ključ uspjeha Elite Systemsa leži u partnerstvu s Krobelovim timom. “Aplikacija nema smisla bez ljudi poput Hrvoja i Ivana. U svakom trenu imam dostupnu osobu koja će odgovoriti na najneobičniji zahtjev korisnika. Taj ljudski, normalan odnos, kakav njegujem i s Mirnom Ivanuš, neprocjenjiv je u našoj industriji”, kaže Mikuličić.

Drugi uspješni projekti

Da K-ERV nije samo “još jedna aplikacija za prijavu radnika”, potvrđuju i projekti poput onoga za globalnog giganta Maersk. U njihovom logističkom centru u Kukuljanovuu, Elite System je implementirao sustav koji ukjučuje 130 kamera, 16 km mreže i specifične module za obračun plaća koji je prilagođavaju internim pravilima kompanije. Slična je priča i u autokući Gašparić Grupa, gdje sustav putem prepoznavanja lica upravlja prijavama stotinjak zaposlenika na 7-8 lokacija istodobno. Iako radi s velikim kompanijama širom Hrvatske, Mikuličić naglašava da mu nije cilj kvantiteta, već elitna kvaliteta usluge, što je jasno i iz imena kompanije. S ukupno četvero zaposlenih pokriva cijelu Hrvatsku, oslanjajući se, bez imalo reklame, na najjači marketinški alat – usmenu predaju i preporuku zadovoljnih klijenata.

Stiže verzija 2.0

Što se tiče K-ERV-a, uskoro stiže nova revolucija: verzija 2.0, sustav baziran na cloudu koji će dodatno pojednostaviti i instalaciju i korištenje. Za instalatere će to značiti manje vremena za tehničke poteškoće s računalima klijenata, a za vlasnike tvrtki još veću mobilnost i pristup podacima s bilo kojeg mjesta. “Ako je dosad bilo izvrsno, sada postaje savršeno. Uzmi i vozi”, poručuje Mikuličić svima koji razmišljaju o ovom softverskom rješenju. U svijetu gdje je sigurnost prioritet, on bira rješenja koja, baš poput brodskog jedra na Olimpijskim igrama, donose vjetar u leđa modernom poslovanju.

K-ERV se u novijoj verziji dodatno ističe kao potpuno cloud rješenje. Aplikacija i baza nisu vezane za jedno računalo, nije potrebna lokalna instalacija, a sustavu se pristupa preko browsera s bilo kojeg računala, uz sigurno pohranjene podatke. Uz to, partnerski portal omogućuje upravljanje svim klijentima i njihovim licencama na jednom mjestu, dok pregledno i intuitivno sučelje olakšava administraciju i troubleshooting. Sve to prati i kompetentna tehnička podrška pri ugradnji sustava i puštanju u pogon, što dodatno potvrđuje da K-ERV nije samo softver nego kompletno rješenje.

Vivotek: Chroma24 AI kamera

Nova VIVOTEK kamera ne samo da donosi bolju sliku u noćnim uvjetima već i cjelovit pristup videonadzoru koji povezuje kvalitet snimka, naprednu analitiku i visoke standarde cyber sigurnosti u jedinstveno i funkcionalno rješenje

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK ; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Zahvaljujući Chroma24 AI tehnologiji, nova generacija VIVOTEK kamera donosi mogućnost snimanja detaljnog videa u punom koloru čak i u uvjetima izrazito slabog osvjetljenja. Kombinacija velikog otvora blende i senzora s naprednim AI-ISP algoritmom omogućava stabilnu sliku s minimalnim šumom, dok WDR Pro osigurava kvalitetan prikaz i u scenama s izraženim kontrastima, zadržavajući detalje i u najsvjetlijim i u najtamnijim dijelovima kadra.

Detalji u mraku

To u praksi znači da kamera može zabilježiti precizne boje i fine detalje i pri osvjetljenju nižem od 3 luksa, pružajući jasan uvid u situacije u kojima bi standardni sistemi prikazivali gotovo potpun mrak. Sistem pritom inteligentno balansira svijetle i tamne dijelove slike, pa korisnici dobijaju realističan i upotrebljiv prikaz i u najzahtjevnijim noćnim uvjetima. Dodatna vrijednost ogleda se u načinu rada pri ekstremno slabom osvjetljenju. Kamera ostaje u diskretnom režimu nadzora sve dok ne detektira aktivnost pri razini svjetla ispod 0,5 luksa, nakon čega se automatski aktivira toplo osvjetljenje i omogućava snimanje u punom koloru. Na taj način se kombinira nenametljiv nadzor s mogućnošću brzog reagiranja i dokumentiranja događaja.

Ključnu ulogu u tome ima i napredna AI analitika, koja omogućava preciznu detekciju i smanjenje broja lažnih alarma. Rješenja kao što su VIVOTEK Smart VCA omogućavaju tačno prepoznavanje objekata i njihovih karakteristika, čime se nadzor usmjerava na relevantne događaje i olakšava njihova kasnija analiza, posebno u noćnim uvjetima.

Cjelokupni sistem dodatno dobiva na vrijednosti kroz jedinstvenu platformu za upravljanje, koja korisnicima omogućava da s jedne tačke kontroliraju uređaje, prate događaje i analiziraju snimke gdje god da se nalaze. Integracijom s VORTEX platformom, korisnici mogu primati trenutne obavijesti o incidentima putem mobilne aplikacije ili e-maila.

Pametna pretraga

Jedna od funkcionalnosti koja dodatno pojednostavljuje rad je napredna pretraga snimaka. Umjesto dugotrajnog pregledanja videozapisa, korisnici mogu putem funkcije Think Search unositi opis događaja svojim jezikom i brzo pronaći relevantne snimke u boji, uključujući osobe, vozila i njihove rute kretanja. Pronađeni materijal moguće je potom organizirati i pretvoriti u strukturirane izvještaje kroz funkciju Case Vault.

Uz sve navedeno, poseban naglasak stavljen je na sigurnost podataka. Bilo da se sistem koristi lokalno ili u cloud okruženju, pristup zaštiti “od uređaja do clouda” osigurava pouzdan rad i integritet podataka u svim fazama. Uređaji su zaštićeni od cyber prijetnji uz rješenja kao što su Trend Micro IoT Security, dok digitalno potpisana ažuriranja i Secure Boot štite integritet sistema već pri samom pokretanju.

Sigurnost je dodatno ojačana tokom prijenosa podataka, gdje se koriste AES-256 enkripcija i TLS 1.2 i 1.3 protokoli, čime se minimizira rizik od presretanja ili zloupotrebe informacija. Ista razina zaštite primjenjuje se i u cloud okruženju, gdje enkripcija omogućava privatnost i sigurnost podataka kroz cijeli sistem.

Lunatronik: Inteligentna analiza prolaznika i posetilaca

Razvoj veštačke inteligencije je poslednjih godina potpuno redefinisao ulogu kamera u javnom prostoru. Kamere više nisu pasivni uređaji za snimanje, već inteligentni senzori koji u realnom vremenu analiziraju pažnju, ponašanje i angažovanost publike

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Transformacija kamera posebno je vidljiva u digitalnom oglašavanju, industriji poslovnih događaja i urbanim sistemima, gde podaci postaju ključ za donošenje odluka. Jedan od primera takvog pristupa je i kompanija Lunatronik, koja koristi AI rešenja za brojanje publike, upravljanje digitalnim ekranima i analitiku angažovanosti. Njihovi sistemi kombinuju računarski vid i lokalnu obradu podataka kako bi omogućili precizne uvide, bez narušavanja privatnosti korisnika i uz potpunu usklađenost sa GDPR regulativom.

Od video-nadzora do inteligentne analitike

Tradicionalni sistemi video-nadzora zasnivaju se na kontinuiranom snimanju i skladištenju velikih količina podataka. Savremeni AI sistemi funkcionišu drugačije. Umesto neprekidnog video-strima, rade po principu intervalnog frame-by-frame snimanja, gde se obrađuju pojedinačni kadrovi u realnom vremenu. Ovakav model smanjuje količinu podataka, ubrzava obradu i eliminiše potrebu za slanjem sadržaja u cloud. Analiza se obavlja lokalno, na uređaju, a sistem prepoznaje obrasce poput pravca pogleda, trajanja pažnje i opšte angažovanosti –bez čuvanja identiteta ili ličnih podataka. Kamera tako postaje analitički senzor, a ne alat za nadzor.

Nova preciznost u DOOH oglašavanju

Digital Out-of-Home oglašavanje (DOOH) dugo se oslanjalo na procene pešačkog saobraćaja i potencijalnog dometa. AI kamere sada uvode merljivost stvarnog vizuelnog kontakta. Umesto da se računa samo koliko ljudi prođe pored ekrana, sada je moguće precizno utvrditi koliko ih je zaista pogledalo oglas i koliko su dugo zadržali pažnju. To znači da razlika između “prošao pored” i “stvarno video” postaje ključna metrika. Pored ukupnog broja prolaznika, sistem analizira i demografsku strukturu publike, vreme zadržavanja, pa čak i emocionalni ton reakcije. Takva granularnost približava DOOH standardima digitalnog marketinga, gde su precizni podaci o angažovanju već godinama norma. Integracijom s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Oglasi se mogu menjati u realnom vremenu, u skladu sa strukturom publike, dobom dana ili drugim kontekstualnim signalima.

Kampanja tako prestaje da bude statična i postaje prilagodljiva, optimizovana i merljiva. Konkretno, u projektima realizovanim na prometnim lokacijama, poput autobuskih stanica i city-light formata, AI sistemi kontinuirano mere: footfall (broj prolaznika), gross impressions (osobe koje su pogledale u smeru ekrana), conversion (one koje su zadržale pogled dugo da se smatraju stvarno dosegnutom publikom), demografiju (procenu pola i starosne grupe), osećanje (emocionalnu reakciju), average dwell time (prosečno vrijeme zadržavanja) i average watch time (prosečno vrijeme gledanja).

Google analitika za konferencije

Primena AI kamera u industriji događaja donosi još jednu zanimljivu promenu. Konferencije i poslovni skupovi decenijama su se oslanjali na ankete i subjektivne procene kako bi izmerili uspeh pojedinih sesija. Danas je moguće u realnom vremenu pratiti nivo pažnje publike. Sistem analizira pravac pogleda učesnika i prepoznaje trenutke kada pažnja raste ili opada. Broj ljudi u sali može ostati isti, ali nivo angažovanosti može varirati – i to postaje jasno vidljivo kroz vremenske grafikone. Takav pristup menja način planiranja događaja. Program se može prilagoditi na osnovu realnog ponašanja publike, a sponzorski paketi mogu se vrednovati na osnovu stvarnog angažmana, a ne pretpostavki.

Edge computing kao temelj privatnosti

Ključnu ulogu u svemu ima edge computing arhitektura. Obrada podataka se vrši lokalno, na samom uređaju, bez potrebe za stalnom internet-konekcijom ili eksternim serverima. To donosi nisku latenciju, veću pouzdanost sistema i potpunu kontrolu nad podacima. U praksi to znači da se video-materijal ne skladišti, identiteti se ne prepoznaju, a analiza se svodi na anonimne, statističke obrasce. U vremenu kada je pitanje privatnosti sve osetljivije, ovakav pristup postaje ne samo tehnološka već i etička prednost.

Šire implikacije: Od marketinga do pametnih gradova

Podaci prikupljeni putem AI kamera ne koriste se isključivo u oglašavanju. Informacije o pešačkim tokovima i obrascima kretanja mogu pomoći gradovima u planiranju infrastrukture, optimizaciji javnog prevoza i upravljanju masovnim događajima. Koncept Smart City dobija konkretnu analitičku osnovu.

Gradovi koji raspolažu preciznim, kontinuiranim podacima o kretanju stanovništva mogu efikasnije planirati razvoj, raspored sadržaja i bezbednosne protokole. Kamera tako postaje deo šire digitalne infrastrukture.

Budućnost merljivog fizičkog sveta

Najveća promena koju AI kamere donose jeste pomeranje fokusa s kvantiteta na kvalitet interakcije. Broj prolaznika više nije dovoljan pokazatelj uspeha. Prava vrednost meri se pažnjom, trajanjem pogleda i emocionalnom reakcijom. Ova logika briše granicu između online i offline sveta. Fizički prostori postaju jednako merljivi kao digitalne platforme, a kampanje i događaji mogu se optimizovati gotovo u realnom vremenu. Trendovi ukazuju na još dublju integraciju AI modela, IoT uređaja i programatskih sistema. Digitalni displeji postaće energetski efikasniji, dok će algoritmi postajati precizniji u razumevanju konteksta i predviđanju ponašanja publike. Hiperpersonalizacija sadržaja u javnom prostoru više neće biti izuzetak, već standard. U svetu u kojem se svaka digitalna interakcija analizira i optimizuje, veštačka inteligencija omogućava da i fizički prostor postane podjednako inteligentan, prilagodljiv i strateški vođen podacima.

Moderno oglašavanje u fizičkom prostoru

Integracijom AI analitike s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Umesto statičnih kampanja, sadržaj se menja u realnom vremenu na osnovu demografskih i kontekstualnih signala. Samo jedna kamera u sistemu Lunatronik-a analizira, broji i prikazuje: broj prolaznika ili publike (razlikujući one koji gledaju od onih koji stvarno vide oglas ili predavanje), broj automobila, autobusa, kamiona, motocikala, bicikala koji prolaze u vidnom polju kamere, opcionalno i broj mobilnih telefona sa uključenim WiFi-em, i sve to potpuno anonimno, u skladu sa GDPR regulativom. Rezultat je veći ROI i preciznije upravljanje budžetom. Oglasi se mogu prilagođavati dobu dana, strukturi publike ili čak trenutnom nivou angažovanosti.

Aurel: MSR-Electronic MPS senzori

Prednosti sistema ranog upozorenja ogledaju se u kontinuiranom praćenju plinova oko baterije u realnom vremenu, što omogućava pravovremeno prepoznavanje potencijalnih problema dok ih je još moguće spriječiti.

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

U svijetu u kojem sve više industrija ovisi o baterijama – od električnih vozila do sustava za pohranu energije – sigurnost baterija jedan je od najvećih izazova. Jedna od najopasnijih pojava je “toplinski bijeg” Li-ion baterija, lančana reakcija koja dovodi do nekontroliranog zagrijavanja i može završiti požarom ili eksplozijom.

Problem je u tome što tradicionalne metode, poput detekcije vodika, često reagiraju prekasno – tek kad je baterija već na rubu katastrofe. Rješenje se nalazi u sustavima koji mogu prepoznati prve znakove raspadanja, mnogo prije nego što nastane ozbiljna opasnost.

Što je toplinski bijeg i zašto nastaje?

Toplinski bijeg je proces u kojem se baterija počne samostalno pregrijavati. Kada jednom krene, reakcija se sama ubrzava i gotovo ju je nemoguće zaustaviti. Na njega mogu utjecati brojni čimbenici poput: prepunjavanja (punjenje baterije iznad preporučenog napona), pregrijavanja (zbog okoline ili unutarnjeg kvara), fizičkih oštećenja (udarci, probijanja ili stiskanje baterije), proizvodnih nedostataka (loše brtve ili elektrolit) ili starenja (prirodna degradacija komponenti tijekom godina). Svi ovi uvjeti dovode do oslobađanja plinova (off-gassing), što je prvi signal da se u bateriji događa nešto opasno.

Zašto detekcija vodika često nije dovoljna?

Vodik se uglavnom pojavi tek u kasnijem stadiju raspada baterije. Ako čekamo na njegovu detekciju, prozor za preventivnu reakciju već je zatvoren. Mnogo su važniji rani pokazatelji poput plinova DMC (dimetil karbonat) i EMC (etil metil karbonat), koji nastaju ranije u procesu degradacije.

Kako MPS detektori donose prevagu

MSR-Electronicovi MPS senzori koriste jedinstvenu tehnologiju koja razlikuje plinove prema njihovim molekularnim svojstvima. Oni klasificiraju plinove u “razrede” – primjerice, DMC u klasu 5, a EMC u klasu 6 – i tako omogućuju iznimno preciznu detekciju znakova raspada baterije. Najvažnije je da se njihovi digitalni signali mogu odmah povezati sa sustavima nadzora i slati upozorenja u stvarnom vremenu. Time se dobiva dragocjeno vrijeme za reakciju prije nego što toplinski bijeg eskalira.

Prednosti sistema ranog upozorenja ogledaju se u kontinuiranom praćenju plinova oko baterije u realnom vremenu, što omogućava pravovremeno prepoznavanje potencijalnih problema dok ih je još moguće spriječiti. Na taj način otvara se prostor za preventivno održavanje, kroz blagovremenu zamjenu ili servisiranje baterije prije nego što dođe do kvara. Dodatnu vrijednost donose MPS senzori, koji se odlikuju visokom preciznošću, otpornošću na zasićenje i dugim radnim vijekom od čak petnaest godina.

Zaključak

Kako sve više sustava u prometu, energetici i industriji pokreću velike baterije, potreba za pametnim, preventivnim sustavima nadzora postaje presudna. Tehnologija poput MPS senzora nudi upravo to – mogućnost ranog, preciznog prepoznavanja problema i osiguravanje pouzdane i sigurne uporabe baterija. Rano otkrivanje ne spašava samo opremu, ono može spasiti i ljudske živote.

Siemens Sinteso Nova i Cerberus Nova

Novi detektori požara Sinteso Nova i Cerberus Nova kompanije Siemens Smart Infrastructure Buildings označavaju temeljnu promjenu u zaštiti od požara, transformirajući tradicionalno otkrivanje u proaktivne, pametne i povezane sisteme koji utiru put autonomnim zgradama

Piše: Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens ; E-mail: andrej.potocnik@siemens.com

Prelaskom s periodičnih provjera na kontinuirane, podatkovno vođene i samonadzorne sisteme kompanija Siemens postavlja temelje za istinski autonomne zgrade usmjerene na čovjeka. Potpuno IoT povezani portfelj omogućava 24/7 samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje.

Inteligencija povezana s oblakom

Arhitektura sistema Sinteso i Cerberus zasnovana na IoT tehnologiji omogućava kontinuirane samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje putem cloud aplikacija Building X Fire. Ova povezanost pruža timovima u objektima i pružaocima usluga zajedničke, praktične uvide u podatke koji omogućavaju proaktivne odgovore, umjesto reaktivnog rješavanja problema.

Zahvaljujući svojoj naprednoj tehnologiji, ovi sistemi dizajnirani su za zadovoljavanje različitih potreba u industrijama kao što su zdravstvo, visoko obrazovanje, podatkovni centri i komercijalne nekretnine. Za podatkovne centre koji zahtijevaju kontinuiranu dostupnost, automatizirane samoprovjere i nadzor u oblaku omogućavaju timovima da brzo reaguju na pregrijavanje ili električne kvarove bez ometanja kritičnih operacija. Zdravstvene ustanove imaju koristi od napredne ASAplus tehnologije, koja kombinuje višekutnu optičku i dvostruku termalnu detekciju te minimizira lažne alarme i nepotrebne evakuacije koje bi mogle poremetiti njegu pacijenata.

Kontinuirana zaštita

Testiranje bez ometanja (DFT tehnologija), uz poboljšani nadzor ulaska dima (SES), transformira održavanje. Umjesto godišnjih prekida testiranja, detektori se kontinuirano sami nadgledaju, smanjuje potrebe po aktivnosti na licu mjesta za vizuelne provjere. Nadzor mreže omogućava 24/7 praćenje uz precizno očitavanje nivoa zaprljanosti, dok detekcija poklopaca prepoznaje zaboravljene zaštitne kapice ili neovlaštene poklopce, što je posebno važno u hotelima gdje gosti mogu pokušati onemogućiti detekciju. Za visoko obrazovanje i komercijalne nekretnine koje upravljaju distribuiranim zgradama, centralizirano upravljanje sigurnošću od požara postaje ključno. Povezivanje s oblakom omogućava dosljedne standarde zaštite na svim lokacijama kroz kontinuirano praćenje, proaktivno održavanje i daljinski nadzor prostorno raspršenih objekata.

Održiva modernizacija

Noseći Siemensovu oznaku zaštite okoliša EcoTech, detektori uključuju recikliranu plastiku i smanjenu upotrebu materijala. Povratna kompatibilnost eliminiše pristup „sruši i zamijeni“ ponovnom upotrebom postojećih kablova i podloga kako bi se smanjio otpad. Održavanje zasnovano na stanju, omogućeno detaljnim podacima o zaprljanosti, produžava vijek trajanja detektora i smanjuje nepotrebne zamjene.

Sinteso Nova i Cerberus Nova ispunjavaju Siemensovo obećanje „Fire safe for life“, zaštitu koja se razvija, prilagođava promjenjivim rizicima i pruža kontinuiranu sigurnost bez prekida rada, kao temelj za istinski autonomne zgrade.

ProAlarm: Planiranje sigurnosti u složenim projektima

U današnjem regulatornom i operativnom okružju, s brojnim izazovima koje donose CER i NIS2 direktive, planiranje elektroničke sigurnosti postaje sve zahtjevnije, osobito kod složenih građevinskih projekata. TELENOT i Pro alarm rješenja nude pouzdan odgovor na ove izazove kroz integriran pristup i provjerene tehnologije

Piše: Valentina Lisak, izvršna direktorica, Proalarm; E-mail: valentina@proalarm.hr

Novi Zakon o kritičnoj infrastrukturi nacionalna je implementacija Direktive EU CER (EU) 2022/2557, koja obvezuje države članice da odgovore na rastuće prijetnje operaterima kritične infrastrukture, i to ne samo u domenu cyber sigurnosti već i tehničke zaštite objekata.

Zakon o kritičnoj infrastrukturi jasan je odgovor na sve izraženije prijetnje i ranjivosti s kojima se suočavaju tvrtke, institucije i lokalne zajednice. Njegov osnovni cilj je očuvanje funkcionalnosti i kontinuiteta ključnih usluga, smanjenje posljedica mogućih incidenata te jačanje ukupne otpornosti kritične infrastrukture.

Širok spektar rizika

Prijetnje su danas višeslojne i obuhvataju širok spektar rizika – od tehničkih kvarova i poremećaja u opskrbnim lancima, preko prirodnih katastrofa sve do terorizma, ratnih djelovanja i cyber napada. Upravo takva složenost zahtijeva koordiniran pristup, međusektorsku suradnju i prekogranični nadzor.

Europska unija odgovorila je na ove izazove usklađivanjem sigurnosnih zahtjeva kroz dvije ključne regulative: Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (CER) i Direktivu o cyber sigurnosti (NIS2). Njihova implementacija obvezna je za sve države članice i izravno utječe na način planiranja i upravljanja sigurnošću.

Zakonom su obuhvaćeni brojni sektori od strateškog značaja, uključujući energetiku (električna energija, plin, nafta, vodik, grijanje i hlađenje), transport (zračni, željeznički, pomorski i cestovni), bankarstvo i financijske infrastrukture, zdravstvo, vodne resurse, digitalnu infrastrukturu, javni sektor, proizvodnju i distribuciju hrane, upravljanje opasnim tvarima, kao i oblasti znanosti, obrazovanja, svemira te kulture i medija.

Planiranje sigurnosti u složenim projektima

U takvom regulatornom i operativnom okružju, planiranje elektroničke sigurnosti postaje sve zahtjevnije, osobito kod složenih građevinskih projekata. Građevinski propisi, zahtjevi osiguravajućih kuća, standardi zaštite od požara, kao i nove obveze koje donose CER i NIS2 direktive nameću potrebu za preciznim, usklađenim i pravovremenim pristupom planiranju.

Rana uključenost stručnjaka u proces projektiranja pokazuje se kao ključni faktor za smanjenje rizika i optimizaciju troškova. Upravo na tom principu zasniva se TELENOT usluga planiranja, koja prati sve sudionike projekta – od inicijalne ideje do puštanja sustava u rad – osiguravajući dosljednu primjenu sigurnosnih standarda. Sigurnosni stručnjaci pružaju potporu već u ranim fazama projekta, razvijajući rješenja koja su u potpunosti usklađena s relevantnim direktivama i prilagođena konkretnim zahtjevima objekta. Takav pristup omogućava donošenje boljih odluka i izbjegavanje naknadnih korekcija.

Od projektiranja do implementacije

U okviru usluge planiranja, korisnicima su dostupne različite vrste potpore, od inicijalnog savjetovanja i procjene troškova do detaljnog projektiranja. To uključuje izradu projekata pomoću profesionalnih CAD alata, pripremu specifikacija potrebne opreme, kao i izradu natječajne dokumentacije u standardnim formatima.

Po potrebi se izrađuju i dijagrami ožičenja i planovi kabliranja, što znatno pojednostavljuje i ubrzava implementaciju sustava na terenu. Sveobuhvatno planiranje doprinosi većoj sigurnosti projekta i jasnoći za sve sudionike. “Naročito kod složenih projekata, planiranje sukladno standardima donosi jasnu strukturu i smanjuje rizik od naknadnih izmjena”, ističe Martin Unfried, direktor podružnice tvrtke TELENOT u Austriji.

Optimizacija troškova kroz prediktivno planiranje

TELENOT pruža potporu i u fazi implementacije, uključujući puštanje sistema u rad, obuku korisnika za rad u softverskom okružju te usklađivanje s postojećom IT infrastrukturom.

Cilj ovakvog pristupa je pojednostaviti realizaciju projekta za instalatere i krajnje korisnike, smanjiti vrijeme instalacije i ukupne troškove. Prema riječima Unfrieda, takva praksa u velikom broju slučajeva donosi konkretne uštede i učinkovitiju realizaciju. “Naš je cilj da implementacija bude što jednostavnija i učinkovitija za stručnjake i operatere. U praksi to često znači manje napora tijekom instalacije, a time i niže troškove”, kaže Unfried. Rastuća potražnja za ovim uslugama potvrđuje njihovu vrijednost na tržištu. Samo u protekloj, 2025. godini TELENOT-ov tim je izradio oko 900 planova, a projekti obuhvaćaju širok spektar objekata – od obiteljskih kuća i poslovnih zgrada do industrijskih pogona, logističkih centara i financijskih institucija. “Naš je tim već razvio rješenja za protuprovalu, sustave rane detekcije požara i elektroničku kontrolu pristupa za gotovo sve vrste objekata, uključujući i njihovu međusobnu integraciju”, naglašava Unfried.

TELENOT i Pro alarm

Tvrtka TELENOT, sa sjedištem u Aalenu u Njemačkoj i podružnicom u Austriji, ubraja se među vodeće proizvođače elektroničkih sigurnosnih sistema. Većinu svojih rješenja razvija i proizvodi u vlastitim pogonima, čime osigurava visoku pouzdanost i potpunu usklađenost svih komponenti unutar sustava. Strategija TELENOT-a usmjerena je na pozicioniranje kao vodeće tehnološke kompanije u oblasti tehničke zaštite, uz kontinuiran fokus na kvalitet, standardizaciju i dugoročnu isplativost rješenja. Kao distributer i zastupnik TELENOT-a, tvrtka Pro alarm rješenja već dugi niz godina djeluje u sektoru tehničke zaštite, s posebnim fokusom na projektiranje, implementaciju i održavanje sigurnosnih sustava. Uz usluge savjetovanja, procjene ugroženosti, projektiranja i instalacije, nudi i servis i održavanje sigurnosnih sustava.

Hikvision: Potpuna transformacija konferencijskog zvuka

Svatko tko provodi sate na sastancima dobro zna jednu od najvećih frustracija: čuti i da ga se jasno čuje. Hikvisionova mrežna profesionalna audio rješenja pretvaraju prostore za sastanke u okruženja u kojima sudionici mogu govoriti prirodno, s bilo kojeg mjesta u prostoriji – i uvijek biti jasno razumljivi

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Sastanci su srce modernog poslovanja. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama održava se oko 55 milijuna sastanaka tjedno, što znači više od milijardu razgovora godišnje. Zaposlenici danas provode i do trećine radnog vremena na sastancima, a taj broj kontinuirano raste. Ipak, polovica profesionalaca navodi probleme s kvalitetom zvuka kao najveći izazov.

Ako konferencijski mikrofoni i zvučnici postoje već desetljećima, zašto problemi i dalje postoje? Odgovor često leži u načinu na koji su konferencijske sale još uvijek postavljene. Tradicionalni sustavi oslanjaju se na više uređaja poput miksera, audio procesora, sustava za uklanjanje povratne veze i ekvilizatora, često smještenih u velike ormare s opremom. Stolni mikrofoni ograničavaju kretanje govornika, dok bežična rješenja donose izazove s baterijama i smetnjama. Uz to, potrebno je stalno ručno podešavanje kako bi se izbjegao neugodan “feedback”, a cijeli sustav zahtijeva složeno kabliranje, kalibraciju i održavanje.

Kako mrežni audio pojednostavljuje sve

Moderne mrežne audio arhitekture potpuno mijenjaju ovaj pristup, pojednostavljujući i instalaciju i upravljanje sustavom. Klasični sustavi zahtijevaju provlačenje specijaliziranih audio kabela, konfiguraciju više uređaja, ručnu kalibraciju i stalno podešavanje razina zvuka. S druge strane, mrežni sustavi zahtijevaju samo povezivanje uređaja na postojeći mrežni preklopnik i konfiguraciju putem vizualnog softvera.

Instalacije koje su nekad zahtijevale desetke kablova sada se svode na jedan mrežni kabel po uređaju. Hikvisionova rješenja temelje se upravo na takvom pristupu, omogućujući administratorima upravljanje cijelim sustavom kroz jedno sučelje – namještanje postavki, definiranje zona snimanja i praćenje rada sustava s bilo kojeg računala.

Sloboda prirodne komunikacije

Umjesto mikrofona na stolu ili njihovog međusobnog dodavanja, Hikvisionov 128 Mic Network Ceiling Array Microphone diskretno se ugrađuje u strop. Sa 128 prijemnih jedinica raspoređenih u inteligentni niz, omogućuje jasno hvatanje zvuka na udaljenosti do 10 metara. Sudionici mogu govoriti prirodno, bez razmišljanja o poziciji mikrofona, što znatno poboljšava tijek komunikacije. Sustav se dodatno integrira s konferencijskim kamerama te automatski prati aktivnog govornika. Kako se osoba kreće ili prezentira, istovremeno se prilagođavaju i zvuk i kadar, što dodatno povećava angažiranost udaljenih sudionika.

Rješenje za velike prostore

Veliki prostori poput auditorija i predavaonica predstavljaju dodatne izazove. Tradicionalni sustavi ili koriste velik broj mikrofona, što stvara složenost i smetnje, ili premalo uređaja, što dovodi do “mrtvih zona”.

128 Mic rješava ovaj problem zahvaljujući inteligentnom kaskadnom povezivanju. Više uređaja može raditi u preklapajućim zonama bez smetnji, jer napredni algoritmi automatski upravljaju preuzimanjem zvuka. Sustav se neprimjetno prebacuje između mikrofona kako se govornici kreću, osiguravajući dosljednu kvalitetu zvuka. Svaki uređaj podržava više zona snimanja, što omogućuje preciznu pokrivenost velikih ili složenih prostora. Moguće je definirati prioritetne zone kako bi ključni govornici uvijek bili jasno čujni, čak i u prostorima s velikim brojem sudionika.

Smanjenje pozadinske buke

Pozadinska buka – poput ventilacije, tipkanja ili ambijentalnih zvukova – često narušava kvalitetu sastanaka. 128 Mic koristi AI tehnologiju za smanjenje buke, sposobnu prepoznati i ukloniti više od 300 različitih vrsta smetnji. Ugrađena procesorska arhitektura omogućuje istovremeno upravljanje zvukom za udaljene sudionike i lokalno ozvučenje, čime se dodatno pojednostavljuje sustav i poboljšava korisničko iskustvo.

Jednostavno i cjelovito rješenje

128 Mic dio je šire Hikvisionove mrežne audio ponude, koja uključuje stropne zvučnike, audio procesore i različite vrste mikrofona. Svi uređajima, koji se povezuju putem standardne mrežne infrastrukture, upravlja se kroz jedinstvenu platformu. Rezultat je jednostavno i učinkovito iskustvo sastanaka. Sudionici se mogu slobodno kretati i govoriti bez ograničenja, komunikacija teče prirodno, a udaljeni sudionici jasno čuju bez prekida. Istovremeno, IT timovi imaju jednostavno upravljanje i potpunu kontrolu putem poznatih mrežnih alata. Bilo da se radi o maloj sali za sastanke ili velikom auditoriju, Hikvisionova mrežna audio rješenja redefiniraju način na koji bi moderni sastanci trebali zvučati.

Axis: Tri prednosti analitičkih slojeva u videonadzoru

Kako se tehnologija videonadzora razvija, analitički slojevi u videu sve se više nameću kao ključna inovacija koja mijenja način na koji sigurnosni i nadzorni sistemi funkcionišu. Ovi slojevi dodaju digitalne informacije – poput rezultata analitike, sistemskih podataka ili geokoordinata – direktno na video uživo ili snimke, pretvarajući sirovi materijal u konkretne i upotrebljive uvide

Piše: Branislav Nikolić, prodajni inženjer za jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: branislav.nikolic@axis.com

Uvođenjem inteligencije direktno u video, operateri brže razumiju situacije i donose sigurnije odluke. Istovremeno, ova tehnologija donosi i određene izazove, posebno rizik od preopterećenja prikaza. Razumijevanje svih prednosti ali i ograničenja, ključno je za njenu efikasnu primjenu.

Glavni benefiti

Poboljšana situacijska svjesnost: Analitički slojevi prikazuju podatke u realnom vremenu direktno u videoprijenosu, čime se unapređuje razumijevanje onoga što se dešava na terenu. Primjeri uključuju prikaz brzine vozila na osnovu radarskih podataka ili vizuelno isticanje objekata i ponašanja od interesa.

Veća operativna efikasnost: Integrisanjem analitike i sistemskih podataka u jedinstven prikaz, smanjuje se potreba za praćenjem više ekrana istovremeno. Naprimjer, termalni slojevi mogu prikazivati temperaturne razlike unutar videa, čime se pojednostavljuje detekcija anomalija. Time se smanjuje kognitivno opterećenje operatera i povećava njihova efikasnost.

Dublji uvidi: Analitički slojevi unapređuju vizualizaciju rezultata analitike, kao što su toplinske mape, obrasci kretanja ljudi ili prediktivni indikatori. Ovi uvidi podržavaju proaktivne sigurnosne mjere, pomažući kompanijama da prepoznaju trendove, predvide rizike i efikasnije rasporede resurse.

Glavni izazov

Uprkos brojnim prednostima, analitički slojevi mogu preopteretiti videoprikaz ako se istovremeno prikaže previše informacija. Prevelik broj vizuelnih elemenata može odvući pažnju operatera i prikriti ključne detalje, čime se smanjuje ukupna efikasnost sistema.

Načini za ublažavanje preopterećenja slojevima

Prilagodljivi interfejsi: Omogućavanje operaterima da biraju koji će slojevi biti vidljivi osigurava da vide samo informacije relevantne za njihovu ulogu ili trenutnu situaciju.

Dinamički slojevi: Kontekstualni slojevi mogu se pojaviti samo kada su ispunjeni određeni uslovi – naprimjer, prikaz brzine vozila samo kada se prekorači ograničenje, čime se održava preglednost, uz naglašavanje ključnih događaja.

Slojevi koji se mogu uključivati i isključivati: Slojevi s podrškom za AV1 koje je moguće uključivati i isključivati omogućavaju operaterima da jednostavno prebacuju prikaz između čistog videa i operativnog prikaza s analitikom, poput označenih objekata i tekstualnih informacija. Ova funkcionalnost dostupna je i za videouživo i za snimke.

Zaključak

Kada se pravilno implementiraju, analitički slojevi pretvaraju videonadzor iz pasivnog snimanja u inteligentno upravljanje situacijama, omogućavajući brže reakcije i jasniji operativni uvid. Njihova stvarna vrijednost leži u tome što omogućavaju prikaz pravih informacija u pravom trenutku, zahvaljujući funkcionalnostima poput slojeva s podrškom za AV1 koji se mogu uključivati i isključivati, uz zadržavanje preglednog i upotrebljivog prikaza bez gubitka ključnih uvida.

Pametne brave u stambenom sektoru

Pametne su brave u stambenom sektoru prešle dug put od praktičnog ali ne i nužnog dodatka do operativnog alata od kojeg korisnici danas s pravom mnogo očekuju. Kako se tržišno usvajanje ubrzava, fokus je već izašao izvan okvira praktičnosti primjene i ide ka naprednoj kontroli, pouzdanosti i performansama na sistemskom nivou

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pametne brave u stambenom sektoru danas ne otvaraju eksperimentalna ili hi-tech vrata za pokazivanje susjedima. Nakon faze postepenog usvajanja vođenog trendovima i tržišnom skepsom, pametne brave su došle do stadija strukturne ekspanzije na bazi kvaliteta svojih funkcija i dokazane skalabilnosti. Cifre su dovoljno ilustrativne i govore da to tržište bilježi snažan rast, s prihodima koji su u 2024. godini dosegnuli približno 2,9 milijardi dolara te premašili tri milijarde u 2025. godini. Još važniji je podatak da stambene primjene čine nemali udio u implementacijama, zahvaljujući integraciji pametnih brava u ekosisteme pametnih domova i novogradnju. Sve upućuje na zaključak da je ova tehnologija izašla iz okvira primjene u niši i postala dominantan segment tehničke zaštite u stambenom okruženju.

Gadget koji to nije

Ovaj globalni zamah posebno je vidljiv u EMEA regiji. Prema Statisti, očekuje se da će EMEA regija zabilježiti dodatnih 33,3 miliona jedinica pametnih brava između 2026. i 2029. godine – što je trend koji Yale, dio ASSA ABLOY Grupe, tumači kao odmak od percepcije pametnih brava kao opcionalnih “gadgeta” i postepeno prihvatanje istih kao standardne komponente stambene infrastrukture.

Ovaj rast daje sliku čiji ram seže dalje od puke evidencije rasta potražnje. On signalizira promjenu filozofije kontrole pristupa u stambenom sektoru. Pametne brave se sve više ugrađuju u ekosisteme pametnih domova jer zamjenjuju fizičke ključeve digitalnom autentifikacijom i omogućavaju daljinsko upravljanje. Sve se odvija uz podršku za pristup koji je individualiziran u odnosu na konkretnog korisnika i odvija se uz mogućnost praćenja u realnom vremenu. U praktičnom smislu, novo razumijevanje pristupa više se ne vezuje za brave kao fizički uređaj, nego za korisnikov identitet, dozvole i povezivost.

Iako globalna, ova transformacija nije istovjetna u svim krajevima svijeta. U Evropi, sektorska ekspanzija oblikovana je potrebama za naknadnom ugradnjom, s oko 18 miliona instalacija u 2024. godini, od kojih 60% otpada na stambene objekte. Sve stariji stambeni fond, novi zahtjevi u pogledu energijske efikasnosti i fragmentirana infrastruktura diktiraju tempo i složenost implementacije pametnih brava.

S druge strane, Bliski Istok i Afrika imaju više od tri miliona instalacija i karakteriziraju ih izgradnja objekata “od nule”, luksuzni stambeni prostori i infrastrukturni projekti iza kojih stoji država, pri čemu se pametne brave često integriraju već od najranije faze.

Ovaj proces pratilo je redefiniranje uloge pametne brave u ništa manje pametnom domu kao osnovnoj ćeliji novog stambenog sektora. Pametna brava više nije samostalni uređaj, nego dio šireg pristupnog sistema u stambenom prostoru koji se prepliće s tehnologijama za upravljanje objektima i korisničkim iskustvom i operativnom efikasnošću.

Dio operativne infrastrukture objekta

Prelazak na pametne brave više nije uvjetovan samo praktičnim prednostima. Sada se on odvija uz percepciju da ova tehnologija u stambenom sektoru predstavlja operativnu nužnost, iako je nivo svijesti različit. U porodičnim kućama, pametne brave se i dalje povezuju s praktičnošću primjene, posebno kroz eliminaciju potrebe za fizičkim ključevima i pojednostavljenje pristupa za više korisnika. “Porodične kuće trenutno su najveći i komercijalno najznačajniji segment za usvajanje pametnih brava”, kaže Juan Ashida, potpredsjednik i voditelj stambenog sektora za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY. “Iako je praktičnost primarni pokretač usvajanja, sigurnosne prednosti sve više jačaju dugoročnu upotrebu i povjerenje.”

Ova promjena percepcije pametnih brava izraženija je u objektima kolektivnog stanovanja i upravljanim stambenim okruženjima, gdje pametne brave lako prelaze granicu promotora praktičnosti i postaju dio infrastrukture. “Pametne brave su se jasno transformirale u operativnu infrastrukturu u stambenim okruženjima, kao što su projekti izgradnje objekata za iznajmljivanje, prostora za zajednički život, studentskog smještaja i apartmana s poslugom”, objašnjava Agnieszka Filipowicz, menadžerica poslovnog razvoja za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Salto Systems.

Ovdje se fokus sa samostalnih brava pomjera u pravcu efikasnosti na nivou sistema. Daljinsko uvođenje stanara u prostor, ulazak i izlazak bez ključa te integracija sa sistemima upravljanja objektima smanjuju administrativno opterećenje. Istovremeno, vođenje evidencije o historiji pristupa prostorijama podiže nivo odgovornosti korisnika objekata u zajedničkim stambenim okruženjima.

Ista logika primjenjuje se i na pristup koji je potreban izvođačima radova i servisnom osoblju u stambenim objektima. Ovo je poseban operativni izazov u zgradama kojima se upravlja, gdje se prava pristupa moraju privremeno dodijeliti, pratiti i poništavati bez fizičke razmjene ključeva. Tehnologije kao što su Salto Virtual Network (SVN) i BLUEnet omogućavaju upraviteljima da daljinski ažuriraju prava pristupa na velikom broju lokacija i tako smanje ovisnost o mehaničkim sistemima.

Sličan pristup koristi se i u naprednim projektima na Bliskom istoku. “Pametna brava više nije stavka u brošuri. Ona je dio operativne infrastrukture objekta”, kaže Karam Hamadeh, generalni direktor kompanije Technical Product Solutions (TPS), ovlaštenog predstavnika Allegiona u GCC regiji.

Jedan od primjera su operateri koji iznajmljuju stambene prostore na kraći rok. Kod njih je pristup zasnovan na digitalnim akreditivima postao standard, ne samo zbog praktične primjene, već i zbog generiranja evidencije koja igra važnu ulogu u rekonstrukciji sigurnosnih incidenata i pravnim sporovima. U ovom kontekstu, pristup postaje kontinuirani proces koji uključuje izdavanje akreditiva, evidenciju aktivnosti i eliminaciju naporne logistike povezane s fizičkim ključevima.

Na individualnom nivou, ova promjena mijenja i načine upravljanja rizikom. Martin Pansy, suosnivač i direktor kompanije Nuki Home Solutions, objašnjava da “gubljenje mehaničkog ključa zahtijeva skupu i vremenski zahtjevnu zamjenu cijelog cilindra, ali da nestanak pametnog telefona omogućava korisniku da jednostavno i odmah poništi digitalno pravo pristupa.”

Povrat uloženog mjeren efikasnošću, ne cijenom

Kako uloga pametnih brava evoluira, paralelno se mijenja i ekonomska logika za njihovu nabavku. Povrat ulaganja više se ne definira početnim troškovima nabavke, već kroz dugoročnu efikasnost u upravljanju pristupom stambenim prostorima. “Pametne brave se sve više posmatraju kao izvori podrške za dugoročnu operativnu efikasnost jer smanjuju tekuće troškove održavanja, poboljšavaju zadovoljstvo stanara i pojednostavljuju procese upravljanja objektima”, ističe Ashida.

U novogradnji, ekonomski argument je jasan. Integracija u fazi projektovanja smanjuje složenost instalacije i omogućava standardizaciju kroz sve jedinice. Ashida ističe i kućne kancelarije kao specifičan slučaj primjene pametnih brava u porodičnim kućama. Radi se o domaćinstvima u kojima više osoba treba pouzdan i fleksibilan pristup u različitim vremenskim intervalima, što digitalno upravljanje akreditivima čini praktičnom, a ne samo teorijskom prednošću.

Osim direktnih ušteda, integracija pametnih brava može ojačati percepciju vrijednosti nekretnine i njenu tržišnu diferencijaciju. Do konkretne dobiti se dolazi kroz više prodajne cijene ili prihode od najma u konkurentnim stambenim tržištima. “U projektima novogradnje ekonomska logika je jednostavna”, kaže Hamadeh. Za stambene objekte kojima se upravlja, finansijske prednosti se akumuliraju kroz smanjenje troškova upravljanja ključevima, brže useljavanje stanara i manju potrebu za zamjenom cilindara. U slučaju renoviranja, računica postaje složenija. Postojeća vrata i izazovi integracije povećavaju i troškove i vrijeme implementacije.

“Renoviranje je nešto drugačija računica jer složenost integracije raste”, napominje Hamadeh. Ipak, dugoročna vrijednost ostaje i u takvim objektima. U prostorima za privatno i kratkoročno iznajmljivanje, uštede se mogu brzo ostvariti kroz smanjenu potrebu za intervencijama bravara, dok daljinski pristup i automatizacija poboljšavaju upotrebljivost i kontrolu.

Obim stvarne primjene na terenu dodatno potvrđuje ovu logiku. U kompaniji Nuki Home Solutions navode da je u upotrebi više od 600.000 pametnih brava, uz preko dvije milijarde operacija zaključavanja godišnje. Ove brojke ne odražavaju samo ubrzanu primjenu tehnologije pametnih brava nego i kontinuirano i svakodnevno oslanjanje na njene prednosti.

Ekspresan povrat ulaganja

“Povrat ulaganja često se ostvaruje gotovo odmah”, kaže Pansy. Dio te vrijednosti leži u svakodnevnom upravljanju rizikom. Gubljenje mehaničkog ključa obično zahtijeva zamjenu cijelog cilindra, dok se digitalni akreditivi mogu trenutno opozvati i ponovo izdati. Francisco Javier Boter Vidal, menadžer za proizvodni marketing sigurnosnih rješenja za Evropu u kompaniji ZKTeco, navodi da “pametne brave postaju ekonomski opravdane kako u stanovima tako i u kućama, posebno tamo gdje unaprijeđena sigurnost i praktičnost mogu smanjiti premije osiguranja i operativne troškove.”

Segment novogradnje prolazi kroz dubinske promjene i u načinu isporuke sistema pametne kontrole pristupa. Kao primjer može poslužiti rješenje Nuki Smart Module kompanije Nuki, u kojem se digitalni pristup integrira gotovo neprimjetno u sama vrata, bez vidljivih komponenti i potrebe za zamjenom baterija, jer se modul stalno napaja.

Mobilna podrška ostaje željeni standard

Pametni telefon je od opcionalnog dodatka postao primarni alat za pristup u mnogim stambenim okruženjima. “Mobilni pristup sve više postaje standard koji se očekuje u srednjem i višem segmentu stambenog tržišta”, objašnjava Ashida. Ipak, usvajanje tehnologija ove namjene i dalje se odvija neujednačeno. “Zabrinutost u vezi s trajanjem baterije, gubitkom uređaja i nepovjerenjem u tehnologiju su realne stavke i ne treba ih zanemariti”, kaže Hamadeh.

Otpor je još snažniji među starijim korisnicima, u domaćinstvima i u okruženjima sa slabije razvijenom digitalnom infrastrukturom. Na infrastrukturnom nivou postoji dodatna prepreka. “Zastarjeli interfoni i sistemi kontrole pristupa u starijim zgradama predstavljaju integracijske prepreke koje usporavaju usvajanje. Tehnologija je spremna, no to ne važi uvijek i za bazu instalacije”, navodi Hamadeh.

Tehničke prepreke dodatno produbljuju ovaj jaz. Pouzdanost konekcije ostaje praktičan izazov, dok interoperabilnost između platformi ograničava besprijekornu integraciju u okruženjima s više uređaja.

Hibridni modeli se nameću kao praktično rješenje. “Mnogi korisnici preferiraju hibridni model umjesto oslanjanja isključivo na mobilni pristup”, kaže Ashida. Hibridni model u praksi obično kombinira pristup putem telefona, fizičkih ključeva i tipkovnice kao tri tipa akreditiva za različite profile korisnika i situacija unutar istog domaćinstva.

Agnieszka Filipowicz iz kompanije Salto posebno ističe integraciju s Apple Walletom kao jedan od mehanizama koji može smanjiti otpor prema tehnologiji pametnih brava kod nekih profila korisnika. On kombinira BLE i NFC tehnologije u poznatom i pouzdanom okruženju, čime se olakšava prelazak s fizičkih ključeva na pametne brave.

Ključ će postati nostalgičan relikt

Rješenja kompanije Salto proširuju mobilni pristup i na nosive uređaje, što omogućava korištenje pametnih satova i sličnih uređaja u kombinaciji s telefonima. Ovo je važan detalj koji dodatno proširuje spektar akreditiva i sprečava oslanjanje isključivo na telefon kao temeljni uređaj. Tu je i biometrijska autentifikacija koja uključuje otisak prsta i prepoznavanje lica. Ona posebno dobija na značaju u višem i tehnološki naprednijem segmentu tržišta pametnih brava. Kompanija ZKTeco, naprimjer, ovdje se fokusira na razvoj rješenja za prepoznavanje vena dlana i srodne tehnologije.

Ipak, Boter Vidal napominje da su u Evropi prepreke često manje tehnološke, a više regulatorne prirode. ZKTeco i slični proizvođači već su spremni za široku primjenu naprednih biometrijskih rješenja, no ono što nedostaje jeste adekvatna i usklađena regulativa koja bi to šire podržala u praksi

“Napredak u biometriji i vještačkoj inteligenciji će pokretati inovacije i učiniti pametne brave još sigurnijim i jednostavnijim za korištenje”, navodi on. To bi u budućnosti moglo značiti i da se fokus tehnološke pažnje pomjera ka smanjenju interakcije s bravom. Tehnologije kao što je Ultra-Wideband (UWB) omogućavaju autentifikaciju na blizinu, pri čemu sistem prepoznaje dolazak korisnika i automatski otključava vrata.

“Fizički ključ će postati nostalgičan relikt”, kaže Pansy i dodaje da je budućnost u tome da se pristup autentificira neprimjetno i u pozadini.

Zašto korisnici oklijevaju?

Uprkos brzom usvajanju, ograničenja u široj primjeni pametnih brava su realnost na terenu. “Ovisnost o napajanju ostaje najznačajnija operativna ranjivost”, ističe Hamadeh. Ovo je posebno izraženo u ekstremnim klimatskim uslovima. U GCC regiji, gdje ljetne temperature redovno dostižu jako visoke vrijednosti, otkazivanje baterije prelazi iz potencijalne neugodnosti u stvarni operativni rizik. To rezervna rješenja i pažljiv odabir hardvera čini ključnim korakom u svakoj implementaciji.

Otkazivanje baterije, ambijentalni uslovi i sistemske greške mogu poremetiti pristup uz pomoć pametnih brava ako ga ne prate i odgovarajući sigurnosni mehanizmi. Kao odgovor, savremeni sistemi nude određene mjere ublažavanja rizika. Kod pametnih brava, one uključuju upozorenja o niskom nivou baterije i ugrađene fail-safe mehanizme. Za dodatnu podršku smanjenju operativnih rizika, ove tehnologije su postale standard u naprednijim platformama.

I kibernetička sigurnost je trajni izvor zabrinutosti korisnika i proizvođača. Kao povezani uređaji, pametne brave su izložene rizicima povezanim s cloud servisima i mrežnim ranjivostima. Tu su i dileme korisnika u vezi sa zaštitom privatnosti, koja i dalje utiče na tempo primjene ove tehnologije u stambenom sektoru.

“Oklijevanje korisnika je potpuno razumljivo”, napominje Pansy. Priča o kibernetičkoj sigurnosti je dovoljno zanimljiva tema da se često obrađuje i na velikim industrijskim sajmovima. To pokazuje da ova pitanja nisu ograničena samo na potrošače, nego i na proizvođače koji pokušavaju ponuditi odgovore na različite načine.

Neka rješenja odgovaraju na ove izazove kroz dizajn. Sistemi instalirani s unutrašnje strane vrata smanjuju fizičku izloženost, dok druge pametne brave dobijaju podršku za rad bez obavezne povezanosti na cloud. Tako se ograničava dijeljenje podataka i jača kontrola u rukama korisnika. Na ovaj pristup oslanja se i kompanija Nuki. Kod njih korisnički račun nije obavezan, podaci se automatski ne pohranjuju na serverima, a brava može raditi i preko Bluetooth veze, bez potrebe za cloud ili Wi-Fi povezivanjem. Enkripcija se zasniva na challenge-response mehanizmu, koji je usporediv sa standardima online bankarstva, a svaki uređaj prolazi nezavisna testiranja u laboratorijama. Istovremeno, instalacija s unutrašnje strane vrata znači da je brava nevidljiva i nedostupna izvana, bez uticaja na postojeći nivo sigurnosti.

Prihvatanje tehnologije u mješovitim stambenim objektima zahtijeva i aktivno upravljanje izvan domene same tehnologije. “Sama tehnologija ne pokreće usvajanje jer i orijentacija, edukacija i podrška imaju ključnu ulogu”, kaže Hamadeh. To je posebno važno u objektima u kojima borave profili korisnika s različitim nivoima digitalne pismenosti. Problem imaju i mreže pametnih brava koji rade unutar fragmentiranih ekosistema koji ograničavaju besprijekornu kompatibilnost između platformi i sistema unutar objekta.

Agnieszka Filipowicz ukazuje i na upravljanje životnim ciklusom akreditiva kao na često zanemaren tehnički izazov u široj primjeni pametnih brava u stambenom sektoru. Cilj je osigurati ne samo da se prava pristupa daju, ažuriraju i opozivaju na siguran način nego da se to i odvija u dovoljno velikom obimu i kroz različite uređaje i profile korisnika, a bez paralelnog stvaranja sigurnosnih praznina.

Na kraju, sigurnosni napredak u svijetu pametnih brava za sada se očekuje u tri konkretne oblasti. To su unaprijeđeni protokoli enkripcije, sigurni elementi ugrađeni u hardver i robusniji okviri upravljanja identitetom.

Integracija je krajnji cilj

Ako postoji jedan pravac razvoja pametnih brava koji ima potencijal da objedini sve, to je zasigurno integracija. “Pametne brave će sve više funkcionirati kao čvorovi unutar šireg sloja inteligencije zgrade”, objašnjava Hamadeh. Ova vizija se proteže i na adaptivne politike pristupa. To znači da će sistemi reagirati na ponašanje korisnika i kontekst rizika, umjesto da rade prema fiksnim pravilima. Za još bolje rezultate, njih će se povezivati i sa sistemima za upravljanje posjetama, kao i BMS platformama. “Platforme će nastaviti da se razvijaju i nude dublju integraciju sa sistemima za upravljanje objektima, pametnim domovima i BMS sistemima putem API-ja”, dodaje Agnieszka Filipowicz.

Na Bliskom Istoku, ovaj trend već izlazi izvan okvira pojedinačnih zgrada. Veliki projekti mješovite namjene i koncepti pametnih gradova implementiraju se “od nule” na samom terenu. Tako se kreira prilika za implementaciju inteligentnog pristupa na nivou gradske infrastrukture. Taj nivo integracije se već neko vrijeme razmatra i planira u ovoj regiji.

Pametne brave postaju dio međusobno povezanih sistema koji se protežu kroz stambena okruženja. One mogu poslužiti kao okidači za koordinirane reakcije povezane sa sistemima rasvjete, klimatizacije i sigurnosti, čime se dolazi do stambenih prostora koji brže reagiraju na promjene situacije na terenu.

Ipak, integracija je često nepotpuna. Fragmentacija tehnologija i neujednačeni standardi i dalje ograničavaju razvoj potpuno objedinjenih stambenih okruženja.

Prema Hamadehu, svi ovi trendovi jasno opisuju krajnji cilj, a to je konvergencija mobilnog, biometrijskog i kartičnog pristupa u jedinstvenu interoperabilnu platformu. Vodeći proizvođači danas već rade na tom nivou, dok je šira primjena u stambenom sektoru neizbježni sljedeći korak.

Dokaz kroz upotrebu

Razvoj pametnih brava ima jasan zadani pravac, ali njihov uspjeh neće zavisiti isključivo od tehnologije. Kao i kod drugih integriranih sistema u zgradama, inteligencija u upravljanju pristupom mora se dokazati kroz mjerljive rezultate. To se prvenstveno odnosi na pouzdanost, upotrebljivost, sigurnost i integraciju.

Podaci o ponašanju korisnika podržavaju ovaj smjer djelovanja i šalju ohrabrujuće poruke kada su u pitanju pametne brave u stambenom sektoru. Nakon što korisnici iskuse pametni pristup u praksi, rijetko se vraćaju fizičkim ključevima. Razlika u percipiranom nivou praktičnosti između dvije tehnologije ostaje nepremostiva, ali je ključno pitanje koliko brzo će se ta granica preći u slučaju pametnih brava.

Još jedan faktor koji dobija na značaju jest edukacija i podizanje nivoa svijesti korisnika, što je često zanemarena komponenta naredne faze primjene tehnologije pametnih brava. Umjesto fokusa na dostupnost samih uređaja, brzinu tranzicije prema ovoj tehnologiji u stambenom sektoru odredit će razumijevanje prednosti i praktične primjene pametnih brava.

U konačnici, pametne brave neće zamijeniti tradicionalne sisteme samo kroz nove funkcije koje nude. One će to učiniti tako što će pokazati da mogu efikasnije upravljati pristupom u sve složenijim stambenim okruženjima, uz održavanje delikatnog balansa između praktičnosti i kontrole, te inovativnosti i povjerenja.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.