11 Septembra, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 121)

Tehnologija i proizvodi

Može li jedinstveni integrisani sistem zaključavanja zaštititi banke, bankomate i prevoz gotovine?

Teško je zamisliti lokaciju s većim sigurnosnim potrebama od banke. Iako je sajber kriminal u centru pažnje, svakodnevno bankarsko poslovanje i fizička zaštita ljudi i imovine i dalje imaju ključnu ulogu.

Svi smo gledali filmove o pljačkama. Naravno, u stvarnom svijetu sigurnost banaka je dosta složenija od puke ugradnje najvećih titanijumskih vrata do kojih možete doći. Zgrade, kućišta bankomata i usluge prevoza gotovine imaju potpuno različite radne tokove, ali svima je potrebna vrhunska sigurnost, baš kao i trezorima.

Može li jedinstvena tehnologija zaključavanja odgovoriti tako širokom spektru potreba?

Pouzdana sigurnost i dodatna zaštita

Kada su u pitanju složenost i sigurnost, kritična infrastruktura poput elektroenergetske mreže i postrojenja za prečišćavanje vode predstavlja poželjni standard zaštite za banke. Nije slučajnost što je komunalni sektor jedan od prvih vjernih korisnika CLIQ tehnologije kontrole pristupa.

CLIQ je višeslojni sistem zaključavanja koji kombinira mehaničku zaštitu pomoću ključeva i elektronsku zaštitu. Veliki broj sigurnosnih cilindara i katanaca za aplikacije koje se ne tiču samo vrata jačaju fizičku sigurnost i otpornost na napade. CLIQ tehnologija nudi i dodatni sloj šifrirane i pristupačne elektronske sigurnosti, što je garancija dodatne kontrole i praktičnosti upotrebe bez potrebe za kablovima. Sve CLIQ brave za vrata, katance, ormariće, liftove, kapije i mašine su bežične. Mikroelektronika na ključu se napaja preko standardne baterije unutar svakog programabilnog CLIQ ključa.

Ovi slojevi fizičke i elektronske sigurnosti rade zajedno kako bi bankama ponudili sigurnost i u situacijama gubitka ključa. Sva pristupna ovlaštenja na CLIQ ključu se jednostavno i brzo poništavaju pomoću sistemskog softvera i više se ne mogu koristiti za otvaranje vrata, trezora ili bankomata.

Jednostavna instalacija i upravljanje za vrata, ulaze i bankomate

Pošto ovo rješenje koristi ključeve, CLIQ nudi jednostavan prelazak sa mehaničke sigurnosti na snažan sistem kontrole pristupa, bez promjene postojećih struktura kao što su vrata. Nadogradnja se odvija bez problema.

Sigurni CLIQ Web Manager posjeduje softverski interfejs koji radi unutar bilo kojeg standardnog pretraživača ili na intranetu, uz mogućnost multifaktorske autentifikacije prijavljivanja za administratore. Menadžeri objekta mogu kontrolisati tokove rada i prilagođavati pristupna ovlaštenja za svakog korisnika, bez glomaznih privjesaka za ključeve ili projektovanja složenog i skupog sistema upravljanja ključevima. Jedan programabilni (i reprogramabilni) ključ pokriva sve njihove potrebe.

Zone koje zahtijevaju posebna ovlaštenja lako se definišu i pristup njima je ograničen za određeno osoblje. Ako je potrebno više administratora sistema, CLIQ i to može riješiti, čak i ako se oni nalaze na različitim lokacijama ili u vremenskim zonama.

Menadžeri objekta mogu postaviti uređaje za programiranje na strateške tačke, npr. blizu ulaza za osoblje  i omogućiti da zaposleni ili izvođači radova redovno ažuriraju svoja ovlaštenja.  Kraći intervali važenja pristupnih ovlaštenja automatski podižu nivo sigurnosti u bankama i uredima.

Isto tako, CLIQ sistem nudi vođenje evidencije za bilo koju bravu ili korisnika po potrebi, čime se olakšava vođenje istraga o incidentima. Programski uređaji vode evidenciju u vrijeme vršenja reprogramiranja. Funkcionalnost koju nudi CLIQ štedi vrijeme i novac.

CLIQ ne mora osiguravati samo vrata. Cilindri CLIQ su idealni za bankomate, a osoblje banke ili treće strane čak i ne moraju nositi dodatni ključ za otključavanje bankomata. Njihov jedinstveni CLIQ ključ je programiran tako da otvara samo jedan bankomat u unaprijed definisano vrijeme, što je siguran postupak koji se lako kontroliše.

Svako otvaranje se prati i provjerava preko istog Web Manager softvera dostupnog na lokalnom serveru ili kao dio paketa softvera kao usluge (SaaS) koji nudi ASSA ABLOY.

Zaštita prevoza gotovine

Upravljanje sektorom ili kompanijom za prevoz gotovine dodaje još jednu varijablu koja se tiče sigurnosti. Osoblje i novac su uvijek u pokretu i cijeli tok posla mora biti osiguran. Ako se vraćate do sjedišta organizacije po ključ, vi trošite i vrijeme i gorivo. Nagrađivani* segment istog CLIQ sistema je i CLIQ Connect tehnologija i ona predstavlja rješenje za to.

Sa CLIQ Connectom, korisnik ključa više ne mora lično ažurirati pristupna ovlaštenja i vraćati se u sjedište organizacije ili do lokacije sa uređajem za programiranje. Sve što mu treba je pametni telefon, aplikacija CLIQ Connect i sigurna Bluetooth veza.

Rješenje je jednostavno i agilno i omogućava brzo reagiranje na bilo koju  situaciju na terenu.

Ako morate preusmjeriti tim za transport novca koji je već u putu, dovoljno je da odredite nova pristupna ovlaštenja za zgradu ili bankomat preko CLIQ Web Managera. Korisnik ključa uspostavlja sigurnu Bluetooth vezu između programabilnog CLIQ Connect ključa i aplikacije kako bi omogućio trenutno ažuriranje ovlaštenja. Timovi tako mogu otvarati željene brave na svakoj novoj destinaciji.

Funkcija otvaranja preko interneta koju nudi CLIQ Connect može biti od koristi i za sigurno otključavanje tokom preuzimanja novca. Na primjer, bravi može zatrebati otključavanje u roku od 60 sekundi koje također mora odobriti administrator sistema.

Može li jedinstven integrisani sistem zaključavanja zaštititi banke, bankomate i prevoz gotovine? Mi mislimo da može.

Da biste saznali kako kompanije širom Evrope koriste prednosti CLIQ tehnologije, preuzmite besplatne studije slučaja na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/cliq-banking

Videoanalitika automatizira sigurnost na aerodromima

Aerodromi su predvodnici primjene videoanalitike za potrebe automatizacije videonadzora i operativnih zadataka. Savremeni napredak na planu pretrage videa i kvalitetnije računarske mogućnosti rubnih uređaja garant su veće primjene videoanalitike u budućnosti. Ipak, za realizaciju punog potencijala potrebno je educiranje tržišta

Izvor:a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Videonadzorne kamere se već dugo koriste na aerodromima. Uvođenje analitike videosadržaja (VCA) značajno je uvećalo njihov kapacitet. „Primarni zadatak analitike je da pretvori kamere u inteligentne detektore kako bi detekcija incidenata bila pouzdanija, a faktor ljudske pogreške sveden na najmanju moguću mjeru“, kaže Denis Castanet, direktor poslovnog razvoja za EMEA regiju u kompaniji Bosch Security Systems. „Videoanalitika je prepoznata kao vodeća tehnologija u sve izraženijem trendu korištenja pouzdanih automatiziranih sistema na aerodromima“, ističe Bill Flind, direktor kompanije Ipsotek. On dalje navodi i nekoliko najvažnijih prednosti videoanalitike– njeno inteligentno korištenje smanjuje ljudske greške, reducira troškove angažovanja čuvara, nudi sekundardnu podršku za druge sisteme i značajno unapređuje vrijeme reakcije između uzbunjivanja i djelovanja zahvaljujući korištenju automatskih okidača akcija i uzbuna. JoshPhillips, direktor marketinga poslovnih i rješenja za ključnu infrastrukturu u kompaniji Verint Systems, također navodi da se „videoanalitika koristi u oblastima u kojima alternativni senzori ne predstavljaju pouzdano ili praktično rješenje, ili gdje isto važi za angažman sigurnosnog osoblja koje treba nadzirati drugo osoblje“.

Novi trendovi u oblasti pretraživanja videa 

Pored uzbunjivanja, videoanalitika ima važnu ulogu i kod pretraživanja videomaterijala. Ogromne količine ovih materijala prikupljaju se na dnevnoj bazi na prometnim lokacijama poput aerodroma i njih je praktično nemoguće pretraživati ručno. Jedna od ključnih prednosti videoanalitike je mogućnost ubrzavanja brzine pretraživanja kroz sate snimljenog videomaterijala. Različiti proizvođači videoanalitičkih rješenja nude pretragu na temelju raznih kriterija: boje, oblika, brzine, a ponekad i vremena zadržavanja u određenoj zoni. Pored toga, neka rješenja mogu kompresovati sate zabilježenog materijala u svojevrsni tok prikaza koji daje uvid u sve aktivnosti u određenom vremenskom intervalu. Na taj način se pojednostavljuje pretraga za materijalima koji zanimaju korisnika.

„Tehnologija nam danas omogućava ne samo da lociramo neku osobu ili osobe nego i da pratimo njihovu rutu kretanja i odredimo njihovu posljednju poznatu lokaciju“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga sigurnosnih rješenja za EMEA regiju u kompaniji NICE systems. To je moguće zahvaljujući kreiranju pretraživih baza podataka sa slikama napravljenim u stvarnom vremenu na kojima su prikazane sve osobe koje su uočile umrežene videonadzorne kamere. Istražitelji mogu pretraživati ovu bazu podataka kako bi identificirali osobu koju traže prema vremenskom okviru ili na temelju opisa ili slike osumnjičenika. Korištenjem ovih informacija istražitelji mogu brzo pregledati rezultate i provjeriti da li se tražena osoba pojavljuje na njima. Nakon lociranja osobe sistem istražitelju daje uvid u vremenski označenu mapu na kojoj se navodi gdje se osoba nalazila i u koje vrijeme, kao i rutu njenog kretanja. U kontekstu poduzimanja mjera, od ključne je važnosti i utvrđivanje lokacije na kojoj je ta osoba posljednji put uočena.

Višestruka primjena na aerodromima

Najčešće funkcije videoanalitike su detekcija neovlaštenih upada i prtljaga bez nadzora. Kao primjer može poslužiti detekcija lica koja ulaze u prostor za prtljag, zadržavaju se u zaštićenoj zoni ili se kreću u pogrešnom smjeru. Isto važi i za detekciju nedozvoljeno parkiranih vozila, lica koja se nalaze u blizini piste ili parkiranih aviona, kao i za upravljanje redovima za prijavu i kontrolu putnika. U posljednjem slučaju videoanalitika se koristi za mjerenje vremena koje ljudi provode čekajući u redu. Iako se videoanalitika u prvom redu koristi u sigurnosne svrhe, njena popularizacija podrazumijeva i dodatne vidove primjene na aerodromima. „Naše iskustvo sa videoanalitikom pokazuje da se ona koristi u mjeri u kojoj krajnji korisnik razumije njen potencijal. Ovo obično rezultira time da se videoanalitka u početku koristi u sigurnosne svrhe, a da se, kako korisnik bolje razumijeva njen potencijal, njena primjena širi i na neka druga polja“, kaže KirkHuss, inženjer u kompaniji G4STechnology USA. „Kao i kod svake druge tehnologije, kako se korisnici budu kvalitetnije upoznavali sa videoanalitikom, bolje će razumijevati i njen potencijal i početi je koristiti i za oblasti koje nisu striktno povezane sa sigurnošću.“

I prije nego se dogodi

Primjer „dvostruke upotrebe“ jeste ponovljeno korištenje postojećih sistema za pružanje usluga kupcima (naprimjer, za upravljanje redovima) ili marketing (analiza ponašanja kupaca). „Naprednija videoanalitika ide korak naprijed i omogućava pouzdano predviđanje lokacije na kojoj će doći do formiranja dugačkog reda, dakle prije nego što se to i desi“, dodaje Phillips. Ovo omogućava poslodavcima da maksimiziraju učinak osoblja koje ne radi ništa kada su redovi prazni. Informacije se mogu razmjenjivati između različitih subjekata na aerodromu. Vlasnici prodajnih objekata na aerodromima obično imaju vlastiti videonadzorni sistem u svojim objektima. Iako oni nisu povezani sa aerodromskim sistemom, informacije se mogu razmjenjivati preko mobilnih aplikacija (npr. slanje slika osumnjičenika iz dućana policiji na aerodromu), tvrdi ToddBrodrick, direktor prodaje za jugozapad SAD-a u kompaniji Pelco by Schneider Electric.

Popis ključnih stavki za sistem-integratore prilikom implementacije VCA rješenja 

Videoanalitika može biti koristan i vrijedan alat, ali je prije njegove implementacije neophodno da sistem-integratori obrate pažnju na potrebe krajnjih korisnika. U nastavku teksta sigurnosni eksperti na temelju svog iskustva su sistem-integratorima dali savjete u vezi sa implementacijom videoanalitičkih rješenja. Izazovi su brojni i variraju u odnosu na klijenta, njegove zahtjeve i njegov pristup nabavki. Ipak, mi smo se tokom implementacija rješenja redovno susretali sa određenim zajedničkim stavkama:

  • Jesu li klijentovi zahtjevi ostvarivi? Kod nekih projekata nije moguće implementirati očekivano rješenje.
  • Razumijevanje poslovnog konteksta: ne samo navedenih rezultata nego i onih traženih ili neizvedivih.
  • Rad na protokolima: protokoli koji su usko povezani sa tehničkim rješenjem mogu biti potcijenjeni ili zanemareni, posebno kod tendera do kojih se dolazi ponudom tehničkog projekta.
  • Utvrđivanje glavne svrhe sistema: je li u pitanju donošenje odluka ili podrška odlukama?
  • Edukacija i trening: edukacija obično ide prije treninga u slučaju klijenata koji nisu upoznati sa mogućnostima i ograničenjima videoanalitike u konkretnim slučajevima.
  • Morate adekvatno razumjeti korisnikovo poslovanje kako biste utvrdili na koji način primijeniti analitiku.
  • Obratite pažnju na dizajn mreže prilikom implementacije videoanalitičkog rješenja.
  • Odaberite ponuđača sa kvalitetnom podrškom jer je svaka implementacija različita i posebna.
  • Kad god je to moguće, koristite analitiku kao rubno rješenje i videokamere sa automatskim uzbunjivanjem.
  • Provjera inovativnog koncepta je neophodna u svim situacijama kada je potrebno razraditi i prilagoditi rješenje.
  • Odaberite videoanalitičku aplikaciju koja odgovara vašoj sadašnjoj i budućoj situaciji.
  • Pažljivo proučite model licenciranja prodavača i utvrdite kako se naplaćuje za potrebe instalacije kamera.
  • Analizirajte kapacitet aplikacije da izvuče podatke i kreira izvještaje.
  • Ako su kamere već postavljene, osigurajte integraciju aplikacije i tehnologije.
  • Provjerite je li aplikacija korištena u sličnim instalacijama.

Budućnost: multisenzorna videoanalitika

Danas je najteže omogućiti funkcionisanje analitike u izrazito prometnom okruženju. Kako se videoanalitički algoritmi unapređuju, razvija se i njihova mogućnost da izađu na kraj sa prometnim zonama na aerodromima. Sljedeći izazov predstavljat će uspješno praćenje i prebacivanje s kamere na kameru. Prometne ili zaklonjene zone otežavaju precizno praćenje preko više kamera. Ipak, kombiniranjem s drugim tehnologijama i sistemima radi lakšeg označavanja i praćenja pojedinaca na prometnim lokacijama poput terminala može dati bolje rezultate. „Pored same analitike, automatizacija cijelog procesa predstavlja sljedeći korak. Ako neko ostavi torbu, sistem će se automatski vratiti i potražiti osobu koja ju je ostavila, prepoznati je shodno bazi podataka i pratiti tokom kretanja po drugim dijelovima aerodroma, prije nego obavijesti najbližeg policajca ili čuvara na dužnosti“, kaže dr.RustomKanga, direktor kompanije iOmniscient. „Mi već koristimo multisenzorsku tehnologiju u vidu zvuka i mirisa pored videa. Ljudi koriste sva svoja čula i analitika treba biti takva. Naprimjer, ako kamera uoči kako neko pada i identificira zvuk pucnja, to je već drugačija situacija u odnosu na to kada se neko posklizne i padne. U dolazećim godinama multisenzorna analitika postat će sveprisutna.“

Videoanalitika nije univerzalno rješenje za sve probleme

Nivo poznavanja ove tehnologije na tržištu i dalje predstavlja izvor zabrinutosti za distributere i sistem-integratore koji implementiraju videoanalitička rješenja. Jedan od najvećih izazova s kojim se oni suočavaju jeste kako da objasne da videoanalitika ne predstavlja potpuno rješenje, kao i da daju realističnu sliku o njoj.

„Komercijalni izazov leži u potrebi da klijenti shvate šta ova tehnologija može, odnosno šta ne može postići“, objašnjava Kanga i dodaje: „Mi se fokusiramo na educiranje tržišta. Većina kupaca vrši nabavku preko tendera. Ako su specifikacije tendera nejasne, kupac može dobiti nešto što im udovoljava, ali ne radi u praksi. Naprimjer, ako se u specifikacijama navede da se traži ‘detekcija ostavljenih objekata’, to je drugačije od traženja ‘detekcije ostavljenih objekata na prometnoj lokaciji’. Ovih nekoliko riječi razlike može prevagnutiu tome hoće li kupac dobiti nešto funkcionalno ili ne.“ „Smatram da izazov uvijek leži u kulturi. Videoanalitika je prava novina na našem tržištu, zbog čega ulažemo puno vremena u demonstraciju snage ovog rješenja našim kupcima. Nakon toga potrebno je redefinirati tehničke zahtjeve rješenja. Kupci obično tretiraju videoanalitiku kao neki ukras, a ne pravo rješenje. Mi uvijek upoznajemo potencijalne kupce sa onim koji su već nešto kupili kako bismo im demonstrirali fantastičan potencijal videoanalitičkog rješenja“, kaže JorgeHeller, tehnološki direktor u kompaniji Redisul. Ova kompanije je kao sistem-integrator učestvovala u opremanju nekih brazilskih aerodroma prije početka Svjetskog nogometnog prvenstva u toj zemlji. „Kod klijenata primjećujemo velike varijacije u pogledu nivoa poznavanja analitike, od onih koji ne znaju ništa, do stručnih konsultanata. Čak i kod nabavnih timova postoje značajne razlike u pogledu znanja i nije uvijek slučaj da oni s najboljim znanjem dobiju i najviše ovlasti za nabavku“, kaže Neil Norman, direktor kompanije Human RecognitionSystems. I on smatra da edukacija predstavlja ključni element poslovnog razvoja, a tim za implementaciju analitike ima zadatak da izbjegne razočarenje ili pogrešno korištenje sistema.

Kada se koristi videoanalitika? 

Videoanalitika se obično temelji na dva tipa arhitekture: jedna se bazira na serveru, a druga na rubnim uređajima, poput kamere.  „Varijanta s kamerom nudi skalabilnost i redundanciju, ali i manje funkcija, performansi i upravljanja, dok opcija sa serverom nudi kvalitetnije performanse, funkcije i mogućnost upravljanja, ali i manje skalabilnosti i veće potrebe za propusnošću“, objašnjava ZvikaAshani, tehnički direktor u kompaniji Agent Video Intelligence (Agent Vi).Videoanalitika koja se bazira na serveru nudi nekoliko prednosti jer se svi serveri nalaze na jednoj centralnoj lokaciji: lakše podešavanje, upravljanje i održavanje. Pošto su napajanje i hlađenje manji problem, to omogućava veću procesorsku snagu i podršku za kompleksne videoanalitičke algoritme koji nude kvalitetne performanse i lakšu integraciju sa VMS i PSIM sistemima. Korištenje analitike bazirane na rubnim uređajima omogućava uštede u pogledu zahtjeva za propusnošću, jer nema potrebe za kontinuiranim videoprijenosom putem mreže. Ono omogućava i direktno upravljanje PTZ kamerom uz minimalnu latenciju, a pošto se nekompresovani video analizira direktno na kameri, performanse videoanalitike su bolje (kvalitetprijenosa videa se ne mijenja zbog kompresije). Video se može prenositi na zahtjev ili automatski prilikom detekcije događaja od interesa (tzv. black screen tehnologija). Najvažnije prepreke su veličina kamere, ograničenja u pogledu utroška energije, ograničena procesorska moć i prostor za pohranu, kao i ograničena temperaturna tolerancija prilikom rada uz direktnu izloženost suncu ili jako niske temperature. Stručnjaci u ovoj industriji predviđaju trend otklanjanja ograničenja kamera za potrebe videoanalitike na rubnim uređajima na dva načina: podjela radnog opterećenja između rubnog uređaja i servera ili dodavanje procesorske snage kamere preko eksternog uređaja. „Pristup distribuirane obrade u kojoj se koriste i kamera i serverska obrada predstavlja najbolju kombinaciju rješenja u pogledu skalabilnosti, performansi, funkcija, upravljanja i zahtjeva za propusnošću“, naglašava Ashani.

Termalne kamere unapređuju upravljanje saobraćajem

S rastom urbanizacije i populacije raste i potreba za efikasnijim sistemima za upravljanje saobraćajem. Upotreba termalnog nadzora u okviru sveobuhvatnog sistema za upravljanje saobraćajem mogla bi operaterima donijeti veću preciznost i efikasnost.

Izvor: a&s International

E-mail: redakcija@www.asadria.com

U kombinaciji s drugim tipovima senzora u okviru sistema za upravljanje saobraćajem termalni senzori imaju mnogo toga za ponuditi radi veće preciznosti i efikasnosti. Iako se termalni nadzor dugo koristi u vojne svrhe i u tehničkoj sigurnosti, te još nije toliko prisutan u upravljanju saobraćajem, korištenje termalnih senzora na specijaliziranim tržištima ubrzano raste. U izvještaju MarketsandMarketsa predviđa se da će se vrijednost globalnog tržišta termalnih senzora sa 7,7 milijardi dolara u 2016. povećati na 10,3 milijarde dolara do 2021. godine, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,9 posto. Rast se pripisuje rastućoj potražnji za termalnim kamerama usljed opadanja cijena, ali i većoj potrebi za termalnim kamerama u komercijalnoj upotrebi, uključujući tu i oblast prijevoza.

Rastuća potreba

U spomenutom izvještaju stoji da se u narednih pet godina očekuje zamah u upotrebi termalnih senzora u automobilskom sektoru. Iako primjena termalnog nadzora u toj oblasti nije isto što i njegovo korištenje u upravljanju saobraćajem, moguće je zaključiti da za njim postoji potreba u oblasti prijevoza. Također, imajući u vidu rastuću potrebu za upravljanjem saobraćajem, kombinovanje različitih tehnologija, uključujući i termalne senzore, samo će pomoći u kreiranju efikasnijih rješenja.

Zašto koristiti termalne senzore

Jedna od najvećih prednosti termalnih kamera u svim vrstama korištenja jeste njihova sposobnost da “vide” u mraku i pri lošim vremenskim prilikama. One mogu izmjeriti temperaturu bilo kojeg objekta u vidnom polju, što im omogućava da blagovremenu detektuju požare. “Za razliku od ostalih tehnologija za detekciju požara, ova tehnologija ne zahtijeva kontakt s plamenom ili zagrijanim plinovima niti je kameri potrebno širenje dima da detektuje preveliku toplotu koju stvara požar. Dodatna prednost termalnih senzora jeste to što operatorima omogućavaju da vide kroz dim. Ovo može biti odlučujuće za spašavanje života u tunelima ispunjenim dimom, a vatrogasnim timovima može pružiti vrijedne informacije o mogućim lokacijama na kojima se nalaze ljudi”, objašnjava Michael Deruytter, direktor inovacija u FLIR Intelligent Transport Systemsu.

Deruytter dalje pojašnjava da sunčeva svjetlost, tama, svjetla na vozilima, sjene, mokre ulice, snijeg i magla ne mogu ometati rad termalnih kamera budući da one ne koriste vidljivu svjetlost, nego se oslanjaju na toplotno zračenje objekata u vidnom polju. Ovo ih čini savršenom komponentom rješenja za 24-satni nadzor saobraćaja.

Termalna i saobraćajna analitika

Termalni nadzor sam po sebi nije kompletno rješenje za upravljanje saobraćajem. Međutim, kada se kombinuje s videoanalitikom, može biti od velike koristi. “Termalne kamere daju sliku sličnu onoj koju pružaju kamere za vidljivu svjetlost, naročito u pogledu oblika objekata. To znači da se videoanalitika razvijena za obične kamere u cilju prepoznavanja oblika, detektovanja kretanja, uljeza, brojanja ljudi itd. također može koristiti i u termalnim kamerama”, kaže Emmanuel Bercier, marketinški menadžer u ULIS-u, francuskom proizvođaču termalnih senzora. “Štaviše, budući da termalne kamere detektuju toplotu objekata, takvi objekti se uveliko ističu u odnosu na okruženje. Posljedica toga je pojednostavljivanje postojeće videoanalitike budući da se time uklanja potreba da se uzmu u obzir varijacije u osvjetljenju i sjenkama”, nastavlja Bercier. Deruytter ističe da su termalne kamere pogodne za videoanalitiku s obzirom na to da pikseli u slici predstavljaju informacije o toploti – što je objekt topliji, to je veća termalna energija koju zrači; međutim, čak i izuzetno hladni objekti, do -243 stepena Celzijusa (nula Kelvina), zrače termalnu energiju.

“Termalne kamere mogu detektovati toplotu koju zrače automobili, biciklisti i pješaci. Ti podaci mogu se koristiti za klasificiranje objekata ili ljudi na cestama te za donošenje odluka vezanih za kontrolu raskrsnica u kratkom roku, koji se mjeri sekundama. Inteligentne termalne kamere se koriste i za detekciju incidenata kao što su zaustavljena vozila ili vozači koji voze u suprotnom pravcu, što rezultira ubrzavanjem intervencije saobraćajne policije i hitne pomoći”, objašnjava Deruytter.

Izazovi u oblasti saobraćaja

“Iako termalne kamere omogućavaju bolju detekciju, one će se primarno koristiti u kombinaciji sa standardnim kamerama. Kombinovanje obje vrste kamera na kraju će rezultirati vrhunskom detekcijom i identifikacijskom podrškom, naprimjer pri identifikovanju broja na registracijskoj tablici”, kaže Bercier. “Ovaj višesenzorski pristup koristi se pri nadzoru u zahtjevnim situacijama i osiguravanju granica, gdje kombinacija običnih i termalnih kamera identifikuje i prevazilazi široku lepezu sigurnosnih prijetnji. Kombinovanje ova dva tipa kamera pri upotrebi u saobraćaju omogućava saobraćajnim organima da koriste vrhunske mogućnosti detekcije koju imaju termalne kamere, dok istovremeno imaju i druge bitne informacije dobijene s HD kamera za vidljivu svjetlost”, objašnjava Deruytter. Cijena je još jedan faktor zbog kojeg krajnji korisnici i sistem-integratori ne koriste termalne kamere za upravljanje saobraćajem. “Cijene su tokom protekle decenije postale znatno manje. Sada možete nabaviti termalne kamere za upravljanje saobraćajem za nekoliko stotina dolara”, kaže Bercier. On dodaje i to da termalne kamere podsjećaju na kamere za široku upotrebu zato što dolaze sa standardnim protokolima i interfejsima.

Saobraćaj zagrijava situaciju

Imajući u vidu pad cijena termalne opreme i rastuću potrebu za preciznim upravljanjem saobraćajem, sve više sistema će imati implementiranu termalnu tehnologiju u svojim rješenjima. Kao što je prethodno naglašeno, termalni nadzor sam po sebi nije savršeno rješenje za upravljanje saobraćajem, ali kao dio šireg rješenja koje koristi kamere za vidljivu svjetlost i videoanalitiku, termalni senzori mogu donijeti dodatni nivo preciznosti i efikasnosti u upravljanju saobraćajem.

Obične vs. termalne kamere u saobraćaju

Kamere za vidljivu svjetlost su tradicionalno popularan izbor za nadzor saobraćaja. Razlog za to, smatra Michael Deruytter iz FLIR-a, jeste to što one, kada se nešto desi u saobraćaju, odmah prosljeđuju informacije operateru u centru za upravljanje saobraćajem kako bi mogao poduzeti odgovarajuće akcije. Međutim, budući da se obične kamere oslanjaju na svjetlost koja se odbija od objekata kako bi proizvele sliku, njihova pouzdanost i sposobnost detekcije uveliko zavisi od uslova vanjskog osvjetljenja.

“Obične nadzorne kamere ograničene su na detektovanje samo onih objekata koji su izloženi sunčevoj svjetlosti ili vanjskom izvoru osvjetljenja kao što su ulične svjetiljke”, objašnjava Emmanuel Bercier iz ULIS-a. “Bilo da je objekt čovjek, životinja, vozilo, cesta ili drvo, on će emitovati energiju u zavisnosti od dva elementa: svoje temperature i tvari od koje je napravljen. Termalne kamere se zasnivaju na tehnologiji koja je osjetljiva na daleki infracrveni spektar, što znači da su osjetljive samo na svjetlost koju objekt direktno emituje”, dodaje on.

Prema tome, termalne kamere omogućavaju konstantnu vidljivost i pouzdanu detekciju objekata 24 sata dnevno, bez obzira na uslove osvjetljenja, atmosferske i uslove u okruženju kao što su magla ili dim. Kao takve, termalne kamere su pogodne za upravljanje saobraćajem, koje je uvijek izloženo promjenjivim faktorima iz okruženja.

 

Neslaganje s upotrebom termalnih senzora u saobraćaju

Tehnologija termalnog nadzora sve se više koristi za upravljanje saobraćajem, ali njena upotreba ne znači nužno da je potpuno prikladna za taj posao. Zapravo, Daniel Chau, direktor marketinga za prekomorska tržišta u Dahua Technologyju, objašnjava da termalne kamere nisu Dahuin preporučeni proizvod za upravljanje saobraćajem. Ta kompanija, koja ima vlastitu liniju termalnih kamera, uglavnom ih primjenjuje u perimetarskoj zaštiti, detekciji šumskih požara i nadzoru visokovoltažnih podstanica. Chau ističe da ključna prednost termalnih kamera kada je u pitanju upravljanje saobraćajem leži u većoj preciznosti brojanja vozila. Međutim, veći procent detekcije od 5 do 10 posto zanemariv je kada se usporedi s dobrim kamerama za vidljivo osvjetljenje koje imaju dodatak u vidu vještačke inteligencije. “AI i duboko učenje omogućavaju nadzornim rješenjima za vidljivu svjetlost da prepoznaju detalje na vozilima kao što su boja, broj registracijske tablice, marka, model i korištenje sigurnosnog pojasa. Ove informacije mogu donijeti značajnu vrijednost analizirajući sastav saobraćaja tokom različitih dijelova dana”, objašnjava Chau.

Prednost termalnih kamera ne opravdava njihovu višu cijenu, smatra Chau dodavši kako vjeruje da je videonadzor za vidljivu svjetlost s dubokim učenjem i sposobnošću napredne analitike u vidu prepoznavanja ljudi i vozila pogodniji za upravljanje saobraćajem od rješenja zasnovanog na termalnim kamerama.

Pravljenje plana za odabir i posjetu restoranima

Nakon zgrada i hotela o kojima smo ranije govorili, u ovom broju govorit ćemo nešto više o zahtjevima osiguravanja restorana. Osim ukusnih delicija, restorani našim štićenim osobama mogu „ponuditi“ mnoge opasnosti, zato ih smatramo veoma zahtjevnim mjestima kada je riječ o zaštiti ličnosti

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Naša štićena osoba često će na listi zahtjeva imati i posjete različitim javnim mjestima. Jedno od nama najizazovnijih lokacija za osiguranje svakako su restorani. Objekti koji nude primamljive delikatese ipak spadaju u „rizične“ zone jer su mjesta okupljanja velikog broja ljudi, uglavnom se nalaze na prometnim mjestima, a u malo slučajeva imaju rezervne izlaze. Dakle, jednom kada uđete, gotovo da ste stjerani „u zamku“, pogotovo ako se restoran nalazi u poslovnoj zgradi na nekom spratu. Posljednja ali jednako važna stvar je i mogućnost diverzije i trovanja hranom. Zato je od izuzetne važnosti organizirati kvalitetno osiguravanje objekta te provedbu preciznog plana evakuacije ukoliko za nju bude bilo potrebe. Sve počinje pravljem opširne ček-liste, u koju ćemo upisati veliki broj podataka.

Otvoreni ili zatvoreni tip

Kao i uvijek, počinjemo s odabirom idealne lokacije, odnosno restorana i unošenjem osnovnih podataka kao što su naziv, adresa, radno vrijeme i broj telefona i faksa. Neophodno je provjeriti i zabilježiti jesu li potrebne rezervacije ili je restoran otvorenog tipa, u koji se možemo pojaviti kad god poželimo. Ovo je od izuzetne važnosti jer ukoliko se mi možemo pojaviti kada hoćemo, može i neprijateljska strana. Bilježimo i ime menadžera, kao i cjelokupne posluge. Naravno, obaveza je da uspostavimo kontakt s menadžerom restorana i osobom zaduženom za osiguranje. Od njih ćemo dobiti osnovne informacije o restoranu te ćemo do u detalje razraditi plan dolaska i odlaska naše štićene osobe.

Provjeravamo i upisujemo sve ulaze i izlaze iz restorana, uključujući i izlaze u slučaju nužde, odnosno ulaz za poslugu i skladište. Jesu li i na koji način pokriveni svi ulazi i izlazi i gdje se nalazi kontrolna soba također su podaci od velike važnosti, a nije svejedno ni koje vrste i oblika su vrata koja nam se mogu naći na putu (željezna, drvena, staklena, klizna, rotirajuća…) te brave (mehaničke ili elektronske). Dalje, upisat ćemo i lokacije toaleta, telefona i hidranta, te aparata za gašenje požara.

Bliža ili dalja mjesta

Naravno, izuzetno je bitno znati kapacitet restorana, a od menadžera ili osobe zadužene za sigurnost pribavit ćemo i plan tlocrta. Iz sigurnosnih razloga neophodno je dogovoriti specijalna mjesta za sjedenje nakon što detaljno analiziramo sva mjesta i raspored sjedenja u restoranu. Uglavnom biramo mjesta nešto dalja od ulaznih vrata, a bliža izlazu za hitne slučajeve. Ukoliko u objektu postoje stubovi ili zasebni separei, mogli bi nam dobro doći u slučaju eventualnog iznenadnog napada protivničke strane, a dobro je unaprijed znati i oblik stolova i stolica kako ne bi došlo do dodatnih iznenađenja. Također je bitno ustanoviti i ima li restoran privatne sale za ručavanje i konferencije te društvene prostorije i zone za pušače i nepušače, jer ne zaboravite da se naša štićena osoba, osim sigurnosti, mora osjećati i ugodno. Zato za svaki slučaj provjerite postoji li u restoranu i ustaljena praksa oblačenja.

Meni i plaćanje

Svaki restoran ima radno i vrijeme za jelo. Za našu štićenu osobu detaljno ćemo istražiti meni i precizno upisati vrste jela, kao i specijalitete (navesti da li je u pitanju francuski, talijanski, grčki ili neki drugi). Također, treba utvrditi postoji li u meniju nešto što štićena osoba posebno voli. U ček-listu upisujemo i načine plaćanja: gotovina, kreditna kartica, ček ili dr. Možda se to na prvi pogled čini beznačajnim, ali proces izlaska iz objekata kao što su restorani ne treba usporavati nikakvim drugim radnjama. Zato plaćanje mora biti obavljeno „u hodu“ i bez zadržavanja.

Policija, vatrogasci i hitna

Neophodno je provjeriti i evidentirati postoje li u željenom restoranu ili njegovoj blizini neke druge manifestacije koje su planirane za isti dan kada bismo i mi trebali doći u posjetu. Također provjeriti i koje je područje odgovornosti lokalne policije i gdje se nalazi najbliža policijska stanica. Obavezno evidentirati njen broj telefona. U ček-listu upisati i ime, adresu, broj telefona i dostupnost najbližih dežurnih službi. Pod time prvenstveno mislimo na najbližu hitnu pomoć i bolnicu. Dakle, još jednom upisujemo ime ustanove, adresu i broj telefona. Nakon toga potrebno je pronaći i evidentirati najbližu bolničku ustanovu i provjeriti njen rad. Ovo nam je neophodno ako bi u slučaju napada protivničke strane došlo do ranjavanja.

Za kraj

Sve nabrojano i objedinjeno u našoj ček-listi treba nam pomoći s planiranjem izrade i izvedbom uspješnog plana zaštite naše VIP ili štićene osobe. Iako se na početku čini kao komplikovan i dugotrajan posao, izrada ček-liste i pridržavanje svih detalja zapisanih u njoj jedan je od ključnih elemenata za uspjeh našeg zadatka.

Izrada plana za zaštitu hotela

Ranije smo u više navrata naglašavali kako stambene i poslovne zgrade spadaju u najzahtjevnije objekte za provedbu i izradu planova za zaštitu. Hoteli također spadaju u tu kategoriju, imajući u vidu da je riječ o otvorenim i prilično prometnim objektima, a veoma bitnim po VIP štićene osobe

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija©asadria.com

Prvi korak u izradi plana zaštite hotela svakako je odabir samog objekta. Već smo govorili o tome koliko lokacija, pristupne ceste i okolina igraju važnu ulogu. U praksi uvijek ćemo se naći u dilemi da li odabrati hotel na periferiji ili u strogom centru grada. Stoga je najbolje poštovati želje naše štićene osobe i u potpunosti se prilagoditi tome. I ovaj put pripremu za osiguranje hotela počinjemo izradom odgovarajuće ček-liste, koja će sadržavati veliki broj podataka i sigurno nam oduzeti dosta vremena. No, sve će se to u konačnici isplatiti. Prvo upisujemo ime hotela, adresu i dio grada u kojem se nalazi, brojeve telefona i faksa. Također upisujemo sve ceste i raskrsnice koje vode prema hotelu, a nakon toga vrstu i namjenu zgrade, oblik, prostor za parking, broj ulaza, izgled vanjske i unutrašnje konstrukcije objekta itd.

Upoznati menadžera

O detaljima rada hotela razgovarat ćemo s njegovim menadžerom. Od njega uzimamo informacije o broju, položaju i popunjenosti soba. Informacije koje će nam također trebati su uslovi plaćanja u hotelu, način prijave i odjave, rezervisani datumi posjete nekih važnijih ličnosti (ovo je od izuzetne važnosti kako bismo izbjegli eventualnu gužvu, pogotovo sa sigurnosnim osobljem drugih osoba), načini rezervacije i putem kojeg broja, odnosno e-maila se odvija, kako se upravlja s dolaznim pozivima za štićenu osobu itd. Dakle, možda zvuči čudno, ali prije nego što smjestimo našu štićenu osobu u odgovarajući hotel, trebat ćemo se upoznati i s poslugom i svim odgovornim osobama, uključujući i osobama zaduženim za sigurnost. U našu ček-listu navest ćemo ime i prezime menadžera sigurnosti, njegove kontakt-podatke te navesti tačno vrijeme i zaključke sastanka s njim. Njemu možemo povjeriti sve informacije o našem planu. S njim ćemo diskutovati o eventualnim problemima koji mogu nastati za vrijeme naše posjete i onima koji su ranije postojali u hotelu (ispitati stopu kriminaliteta u okolini jer želimo po svaku cijenu izbjegavati hotele koji se nalaze u sumnjivim kvartovima). On će nas upoznati sa sigurnosnim osobljem te mehaničkim i tehničkim sigurnosnim rješenjima u hotelu. Moramo u svakom trenutku znati koliko je naoružanih osoba u i izvan hotela. Obavezno ćemo zapisati gdje se nalazi trezor/sef za pohranjivanje vrijednosnih papira, nakita ili depozita, te osigurati 24/7 sigurnu telefonsku liniju.

Sastanak s ostalim osobljem

Nakon toga obavit ćemo i kraći sastanak s menadžerom posluge i informisati ga o tome koje se torbe moraju odnijeti u koju sobu te iznijeti svoje zahtjeve o izboru jelovnika, stolova te načinu oslovljavanja štićene osobe i njene pratnje. Od domara hotela tražimo da bude spreman kada stigne vozilo štićene osobe te da općenito vodi računa o mogućnostima parkiranja vozila i kontroli prostora za parkiranje. Pripreme i izviđanja trebala bi se obaviti istoga dana kada je i dolazak, tako da su sve osobe s kojima se želite sastati u službi. Potrebno je da se osiguramo da se prije našeg dolaska ne dogodi smjena osoblja i da nas ne dočekaju osobe koje ne poznajemo.

Anterfile

Imena svih odgovornih u hotelu

Od iznimne važnosti za funkcioniranje našeg plana provjere hotela i kreiranja pouzdanog rješenja za nadzor štićene sobe je stalni kontakt s menadžmentom hotela i njegovim uposlenicima. Kako bismo to ostvarili, potrebno je pribaviti i zabilježiti imena i kontakt-podatke uposlenika hotela: direktora, zamjenika direktora, pomoćnog menadžera, menadžera za rezervacije, servisa za goste, kućepazitelja, glavne posluge i osobe odgovorne za sigurnost.

Inspekcija hotela

Jedna od obaveza koju moramo izvršiti nakon odabira hotela jeste i opća inspekcija, pri čemu ćemo detaljno pregledati sve ulaze i izlaze, položaj toaleta i telefona svugdje u hotelu, provjeriti stepenice i liftove, aparate za signalizaciju i gašenje požara te videonadzor. Alarmu treba posvetiti posebnu pažnju i testirati ga, jer u slučaju opasne situacije moramo znati kakav je njegov zvuk. Svaki hotel svojim gostima pruža mnogo dodatnih usluga. Na nama je da ih sve registrujemo i ispitamo. Tačne podatke o radnim vremenima pružanja usluga upisat ćemo u našu ček-listu. Najčešće usluge su internet i faks, poštanske usluge, trafika i mjenjačnica, usluge sekretarijata, notara, hotelskog ljekara i zubara, trezor/sef za pohranu vrijednosti, usluge pranja, peglanja i hemijskog čišćenja, frizera i kozmetičkog salona, prostorije za rekreaciju, fitness-klub, bazen, sauna, kablovska televizija, servis limuzina i ostale opće usluge. Sve te podatke morat ćemo prezentirati našoj štićenoj osobi ili ćemo biti u prilici da odgovaramo na pitanja o njima.

Dežurne službe

Ne treba napominjati koliko je bitno imati sve informacije o javnim dežurnim službama. U našu listu ćemo upisati imena svih dostupnih službi i brojeve njihovih telefona. Prije toga utvrdit ćemo položaj i dostupnost najbliže vatrogasne stanice, najbliže bolnice s odjelom za traumu i policijske stanice. Također, u poseban odjeljak upisat ćemo podatke o najbližoj hitnoj pomoći i stanici prve pomoći, koji će sadržavati ime, adresu, broj telefona, radno vrijeme, trajanje vožnje za hitnu službu i trajanje vožnje općenito.

Važnost izrade ček-liste

Ne kaže se džaba u narodu da „budala pamti dok pametan zapisuje“. U svakodnevnom radu trebamo praviti vlastite baze podataka te jednostavne formulare ili ček-liste, koje će nam pružati osnovne informacije o štićenim osobama, ali i podsjećati na eventualne obaveze koje moramo obaviti u toku redovnih aktivnosti.

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Prije početka pružanja usluga zaštite osoba, a nakon zaključivanja ugovora o određenom radu, praksa nalaže da se kreira interna baza podataka svih štićenih osoba. Da bismo je kreirali, neophodno ju je popuniti podacima, odnosno upoznati se s biografijom naše štićene osobe. Prilikom popunjavanja fajla kreirat ćemo jednostavnu ček-listu, koja će sadržavati ime i prezime, ali i pseudonim te nadimak ili umjetničko ime štićene osobe. Zatim upisujemo privatnu i poslovnu adresu, adresu svih članova porodice te neko drugo mjesto stanovanja.

Ček-lista za štićene osobe

Od komunikacijskih sredstava navodimo sve moguće telefonske brojeve: privatni, poslovni, mobitel, kućni, fiksni telefon, fax te e-mail. Neophodno je upratiti i oglašavanje osobe na socijalnim mrežama: Facebooku, Twiteru ili Instagramu, jer se veliki broj informacija može dobiti upravo posredstvom njih. Dalje, jedna od rubrika treba tretirati izgled štićene osobe, odnosno podatke kao što su: spol, boja kose, boja očiju, posebna obilježja, brada, visina, težina.

Zdravstveno stanje, bankovni računi

Neophodno je, također, imati i podatke o zdravstvenom stanju štićene osobe, jer u slučaju da u toku akcije prebacivanja dođe do ranjavanja, moramo znati šta od metoda i lijekova smijemo koristiti. Rubrika će sadržavati podatke o zdravstvenim problemima i alergijama osobe, krvnoj grupi te lijekovima koje koristi svakodnevno i povremeno, kao i tretmanima. Moramo znati i osnovne podatke o ljekaru i zubaru naše štićene osobe. Potrebno je poznavati i osnovne identifikacijske osobine poput otisaka prstiju ili potpisa i uzorka rukopisa te, ako je moguće, posjedovati videosnimke i fotografije, novinske tekstove i istupe osobe koju štitimo. Naravno, u ček-listu moramo upisati i bankovne račune s imenom, adresama i telefonima banaka te brojem kreditnih kartica.

Administrativno osoblje

Ako su naše štićene osobe iz VIP kategorije, vjerovatno će povesti ili biti u kontaktu sa svojim poslovnim, odnosno administrativnim osobljem. Ukoliko oni ne učestvuju u akciji s nama, ipak je neophodno upoznati ih i ostvariti kontakt u slučaju nužde. Od njih možemo dobiti mnogo korisnih informacija o vrsti oružja i mjestu njegovog skladištenja, izvještajima o ranijim prijetnjama našoj štićenoj osobi ili njenim članovima porodice, značajnim državnim, političkim ili drugim aktivnostima štićene osobe ili članova porodice, a ponekad i informacije o vrsti hobija mogu dobro doći – pogotovo ako su u pitanju streljaštvo, borilačke vještine, karting ili nešto drugo.

Kako provjeriti vozilo

Možda biste pomislili da će formular za automobil biti kraći od onoga za štićene osobe. Ali nije tako. Prijevozno sredstvo ima izuzetnu važnost i igra veliku ulogu u transportu i zaštiti kako štićene osobe tako i našega tima. Istovremeno, automobili su jedna od najčešćih meta napada protivničke strane. Zato ček-lista treba biti velika. Prije svega treba sadržavati osnovne podatke o vozilu kao što su: tip vozila, marka, model, broj vrata, godište, vrsta i broj karoserije te broj tablica. U narednoj rubrici treba opisati vrijeme trajanja i vrstu kontrole vozila (npr. vizuelna provjera bez dodirivanja vozila). Prvo moramo potvrditi da automobil nije promijenio lokaciju. Prije ulaska u vozilo neophodno je ustanoviti postoje li naznake prisilnog ulaska u njega, tj. izvršiti kontrolu okruženja i pokušati detektovati eventualne naznake nekih promjena, otisaka prstiju, novih oštećenja i ogrebotina ili tečnost na tlu. Posebno treba obratiti pažnju na to visi li nešto oko ili ispod auta i to zabilježiti u naš formular. Dalje, pregledamo tlo oko i ispod svake gume, blatobrane, vanjske retrovizore i njihove plastike, branike i šupljine iza njih, plastične trake na karoseriji i da li dihtunzi imaju tragove prijeloma, vrata, haubu motora, prtljažnik i felge. Nakon pregleda sve čekiramo u našem formularu.

Vanjska vizuelna kontrola

Vanjska kontrola automobila podrazumijeva i pregled donje strane vozila. Ona se obično vrši vizuelnim pregledom zavlačenjem ispod vozila ili pregledom pomoću ogledala. Pregledamo motor, mjenjač, sistem auspuha, diferencijal, rezervoar, ovjes, pogonsko ili kardansko vratilo, lonac auspuha i cijev, zadnju osovinu i ovjes te točkove.

Nakon toga vizuelno kontrolišemo prtljažnik: kakav je pod, je li pomjeran, kakav je položaj rezervne gume, poleđina zadnjih sjedišta, da li je pomjerana kutija za alat i postoje li tragovi diranja žica. Kada smo sve to pregledali i zapisali u formular, pristupamo otvaranju automobila i pregledu unutrašnjeg prostora. Tom prilikom pregledamo prednja i zadnja sjedišta, vrata i obloge na vratima, krov, podne prostirke i tepihe, naslonjače za ruke i police za odlaganje te naslone za glavu, osvjetljenje i prekidače za svjetlo. Na prednjoj strani pregledamo kutiju s osiguračima, komandnu tablu, cijevi za ventilaciju, radio, DVD i zvučnike, te upaljač za cigarete i pepeljare.

Spisak opreme vozila

Nakon što se uvjerimo da automobil nije prijetnja po nas i našu štićenu osobu, pristupamo popunjavanju ček-liste opreme. Prije pokretanja vozila moramo se uvjeriti da u njemu nosimo sve što nam može zatrebati, a spisak je prilično dugačak: lanac za vuču ili sajla, rezervna guma, dizalica, kabl za premoštavanje, radiouređaji, rezervni uređaji i baterije, mobiteli s baterijama, aparat za gašenje požara, set prve pomoći, gas-maske, džepne lampe, farovi, rezervni set svih ključeva, geografske karte za određenu oblast, domaća valuta (novčanice i mnogo kovanica), pancirka, svijetleće rakete, lijekovi za štićenu osobu, kovački čekić i željezna poluga, ašov i kese za smeće, radno odijelo i rukavice, kišobran, ručni detektor metala, pirotehnika, teleskopsko ogledalo.

Definicije općih pojmova

Vođa operacije mora odlučiti koji je „preostali“ rizik i u kojoj je mjeri podnošljiv. U pojedinačnom slučaju svaki član tima mora za sebe odlučiti u koji se rizik smije upustiti u aktuelnoj situaciji, ali da se pri tome u opasnost ne dovedu zadatak i cjelokupna predviđena mjera

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Opasnost je postojeća ili moguća situacija koja može prouzrokovati povredu, gubitak i/ili uništavanje kako tijela i života tako i materijala i opreme.

Stanje

Pod stanjem se podrazumijeva vrsta i stepen fizičke i psihičke spremnosti osoblja i materijala. Stanje korištenog materijala može također znatno utjecati na rizik pojedinačnih akcija, npr. ako na automobilu imamo ljetne gume po zimi.

Vjerovatnoća nastanka

Opisuje vjerovatnoću nastanka nekog događaja. U redoslijedu koriste se sljedeći pojmovi:

  • nije vjerovatno – vjerovatno
  • rijetko – često
  • povremeno

Posljedica

Najčešće opisuje obim povrede tijela i oštećenja korištenog materijala. U navedenom redoslijedu najčešće se koriste sljedeći pojmovi:

  • zanemarena (prva pomoć ili jednostavan ljekarski tretman su dovoljni, materijal je još upotrebljiv…),
  • ograničena (lakše povrede, nekoliko dana radno nesposobni, manja oštećenja materijala),
  • kritična (znatne i kontinuirane povrede, koje mogu biti trajne, znatna oštećenja na materijalu, znatan utrošak za popravku),
  • katastrofalna (gubitak života ili teške povrede sa trajnim oštećenjem i invaliditetom, krupno oštećenje materijala ili totalna šteta).

Rizik

Rezultat je manipulacije vjerovatnoćom nastanka (s posljedicama). Može se dogoditi da neki događaj u klasifikaciji „nije vjerovatno“, ali s katastrofalnom posljedicom predstavlja veći rizik nego česti događaj sa zanemarenom posljedicom. Za proračunavanje pojedinačnih rizika najbolje je uspostaviti tabelu vjerovatnoća nastanka i posljedica:

E – ekstremno visok (zadatak se više ne može izvršiti)

V – visok (zadatak se samo uslovno može izvršiti, izrazito smanjenje učinka)

S – srednji (zadatak se može samo umjereno izvesti)

N – nizak (mali ili nikakav utjecaj na izvođenje zadatka)

Izloženost

Frekvencija i/ili vremenski interval u kojem su osoblje i materijalna sredstva izloženi opasnosti.

Kontrole

Poduzete mjere kako bi se minimizirao rizik.

Menadžment rizika

U najkraćem bismo mogli reći da je to primjena i provođenje sljedećih koraka:

  • identificiranje opasnosti
  • sve tekuće i buduće mjere moraju biti uključene
  •  procjena opasnosti
  • pojedinačna procjena opasnosti i određivanje rizika
  • izrada mjera za smanjenje rizika
  • izrada mjera za svaki rizik (sa različitim varijantama)
  • određivanje preostalog rizika
  • donošenje konačne odluke

Vođa operacije mora odlučiti koji je „preostali“ rizik i u kojoj je mjeri podnošljiv. U pojedinačnom slučaju svaki član tima mora za sebe odlučiti u koji se rizik smije upustiti u aktuelnoj situaciji, ali tako da se u opasnost ne dovedu zadatak i cjelokupna predviđena mjera. Kod direktnog suzbijanja opasnosti do uspjeha nas može dovesti samo dobra fizička i psihička priprema.

Uspjeh se mora moći mjeriti. Mjereći stepene uspjeha, postići ćemo da se možemo konstantno razvijati i izgrađivati na stečenim iskustvima. Menadžment rizika mora postati stalni proces razmišljanja.

Radna tehnika

Različiti, odnosno individualni su pristupi pojedinačnim izazovima i načinima na koji se oni pretvaraju u upotrebljiva rješenja. Optimalna infrastruktura i tehnička pomagala neće nam stajati uvijek na raspolaganju, a uprkos tome, od nas će se uvijek tražiti da dođemo do odluke čak i u veoma nezgodnim vremenskim i drugim okolnostima. Što je veća akcija i tim kojim upravljamo, to će teže biti pravovremeno iznaći sveobuhvatnije rješenje. To što ćemo nekada imati više ljudskih i tehničkih resursa, više empirijske vrijednosti, ne znači da ne moramo dosljedno, precizno i disciplinovano upravljati.

Ček-lista: Osmatranje pješice

Promatranje rute:

Da li je pomicanje formalno ili neformalno?

Može li se prognozirati dionica ili vrijeme?

Da li je ta dionica najkraća?

Je li prisutna minimalna opasnost?

Gdje su tačke opasnosti?

Da li se utvrdila alternativna dionica (rezervna ruta) u slučaju zatvaranja ili drugih ometajućih događaja na glavnoj dionici?

Jesu li utvrđena sigurna mjesta ili lokacije (luke) u slučaju prisilnih pauza zbog uznemiravajućih događaja na dionici?

Da li smo odabrali kontrolne tačke na dionici i dogovorili dodijeljene kodove sa kontrolorima dionice?

Može li nas službeno vozilo uporedo pratiti?

Koja je najbolja ruta za evakuaciju?

Najbliže dežurne službe: Naziv, adresa, broj telefona, radno vrijeme, vrijeme vožnje za hitne službe, vrijeme vožnje, rute vožnje.

Postoje li fizički rizici kao što su: loša sposobnost kretanja, naporna dionica pješačenja, opasni psi i sl.

Sigurnosna mjesta: vrsta, lokacija, odgovorna osoba, kontakt.

Budite oprezni u vezi sa: sumnjivim predmetima, novim građevinama, popravkama i gradilištima (mogle bi biti sakrivene eksplozivne naprave), kantama za smeće i kontejnerima, papirnim i plastičnim kesama, podršci s kojom raspolažemo, dodatnom osoblju koje nam stoji na raspolaganju za kontrolu okupljanja mase te strateškoj postavljenosti osoblja za sigurnost duž rute.

 

Opća načela upravljanja prilikom zaštite osoba

Uspjeh je zagarantovan samo ako sve osobe uključene u proces naše mjere i naredbe provedu dosljedno. Ako dosljedno djelujemo, protivničkoj strani će biti veoma teško da djeluje protiv nas. Ukoliko naše ciljeve dosljedno slijedimo, onda imamo najveće šanse da iste i postignemo. No, bez obzira na to koje mjere preduzimali, vlastitu sigurnost ne smijemo nikad zanemariti

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Načela su praktična pomagala koja pomažu da u svakodnevnom upravljanju ne bismo trošili vrijeme i da bismo stalno bili usmjereni ka ciljevima koje moramo postići. Svaki vođa mora sam odlučiti koja načela želi primjenjivati i prema kojem prioritetu. Mnogi pojmovi će vam biti poznati zato što su u direktnoj vezi sa našim načinom rada, ali i načinom rada protivničke strane. Uvijek moramo imati na umu da ako želimo nadvladati protivničku stranu, moramo se stalno prilagođavati spram njenog načina rada. Dakle, za uspjeh u poslovima bliske zaštite ličnosti imajmo na umu sljedeće:

Fleksibilnost

Trajne promjene u svakodnevnom djelovanju nisu dobre. Ali fleksibilnost komande i svakog člana našeg tima je neophodna. Pogotovo što se dinamika uvijek može narušiti aktivnostima štićene osobe ili mogućim djelovanjem protivničke strane. Svaki vođa operacije treba članovima tima dati jasan nalog koji dozvoljava fleksibilnost djelovanja, jer se time u neku ruku garantuje i sigurnost. Što smo fleksibilniji, protivnička strana će nas teže pročitati.

Jednostavnost

Odluka treba biti jasno i jednostavno formulisana i prezentirana, čime dobijamo veće garancije da će ona biti shvaćena i provedena u djelo. Posebno se to odnosi na situacije kada smo pod stresom ili utjecajem agresivnog djelovanja protivničke strane. Tada jedino funkcionišu jednostavne komande i mjere. Na kraju, za jednostavne mjere potrebno je manje pripreme i koordinacije.

Dosljednost

Uspjeh je zagarantovan samo ako sve osobe uključene u proces naše mjere i naredbe dosljedno provode. Ako dosljedno djelujemo, protivničkoj strani će biti veoma teško da se probije i djeluje protiv nas. Ukoliko naše ciljeve dosljedno slijedimo, onda imamo najveće šanse da ih i postignemo.

Vlastita zaštita

Bez obzira na to koje mjere preduzimali i u kojim vremenskim okvirima, vlastitu zaštitu ne smijemo nikad zanemariti i toga uvijek moramo biti svjesni. Ako smo povrijeđeni ili ranjeni (čak i smrtno), nećemo biti u mogućnosti nikome pomoći, a shodno situaciji čak možemo biti i teret za akciju.

Ekonomičnost resursa

Umajte uvijek na umu da naši resursi nisu neograničeni. Kako god to izgledalo tokom pripreme i izvođenja akcije, resursi su samo privremeni, tj. uslovni. Gorivo koje koristimo će kad-tad nestati, municija također, pa će i učinak svakog pojednica veoma oslabiti. Zato resursima moramo posvetiti mnogo pažnje, moramo pažljivo planirati i imati na umu mnoge nepredviđene stvari, kao i sposobnosti i učinke svakog pojednica. Prečesto se događa da osobe u prvim danima previše uzimaju zadataka, a nakon toga više ne budu potpuno učinkoviti jer im nedostaje sna, odmora ili opskrbe.

Anterfile (pozicionirati negdje na 2 str. na vrhu)

Komanda za akciju

Komanda za akciju mora u svako doba biti u našim rukama. Ukoliko se to dogodi, druge osobe će određivati dalji tok naše akcije, a mi ćemo onda biti prisiljeni da se tome prilagodimo. Međutim, postoje metode koje nam mogu pomoći da zadržimo ili ponovo dobijemo komandu. To su: detaljno planiranje i djelovanje, zaštita od iznenađenja, ekonomičnost resursa i formiranje rezervi, čuvanje tajnosti i obmana te brzo i fleksibilno djelovanje.

—————————————

Iznenađenje

Iznenađenje uvijek mora biti na našoj strani i moramo učiniti sve da ni na koji način mi ne budemo iznenađeni. Ukoliko je moguće, potrebno je iskoristiti svu pomoć tehničkih sistema zaštite.

Mobilnost

Od izuzetne važnosti je konstantno održavati našu mobilnost, koju ne smijemo ni ustupiti niti izgubiti. Moramo pažljivo planirati našu mobilinost, održavati je i u slučaju nužde iskoristiti je u našu korist, kako pješice tako i motorizovano.

Menadžment rizika

Menadžment rizika je taj koji procjenjuje opasnosti i prijetnje. On tretira sve rizike, od mogućih vjerovatnoća njihovog nastanka i mogućih posljedica koje mogu proizvesti na naše djelovanje ili život, te definiše mjere za adekvatan odgovor. Zapamtite, razmatranje rizika je sastavni dio svake odluke! Rizik se može podijeliti shodno opasnostima koje nam prijete od protivničke strane na dva glavna „tipa“:

Rizici protivničke strane – misli se na razmatranje svih opasnosti koje dolaze sa bilo koje protivničke strane, i neovisno o tome da li su usmjerene direktno ili indirektno na nas ili naše štićene osobe. Te opasnosti i prijetnje uvijek se pokreću s namjerom, što implicira da je protivnička strana uložila dosta energije, vremena i resursa, a naš zadatak je da ih razmotrimo, suzbijemo ili potpuno odbijemo planiranjem različitih mjera sigurnosti.

Rizik uopćeno ili rizici bez namjere, tj. ona vrsta rizika koja obuhvata sve opasnosti i prijetnje koje na nas mogu djelovati bez utjecaja protivničke strane. To su nezgode i događaji koje su izazvali ljudi ili tehnika i koji u osnovi ne odaju zle namjere, ali koji nas ili naš zadatak mogu dovesti u opasnost. Protiv ove vrste rizika koristimo sveobuhvatne mjere sigurnosti, pri čemu uključujemo sve članove tima. Sve uključene osobe moraju konstantno težiti ka tome da se svi mogući rizici minimiziraju i da predložene mjere prevencije budu adekvatne.

 

Analiza i upravljanje procesima

Proces upravljanja reguliše aktivno upravljanje mjerama zaštite osoba. Na nama je da sve do detalja isplaniramo i pripremimo. Ipak, ni najbolji koncept operacije ne može sve predvidjeti. Kada je mjera jednom pokrenuta, praksa je u mnogo slučajeva pokazala da su uvijek moguća odstupanja

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

Svi procesi koje se odvijaju unutar tima treba nastojati opisati. Sve tokove i djelatnosti neophodno je jednostavno i strukturirano prikazati. Ovisno o načinu rada, u tome se mogu koristiti i specijalni simboli ili geometrijski oblici za pojedinačne korake. U suštini je riječ o procesu: ulaz (input) – djelatnosti/subprocesi – izlaz (output).

Input

Ulaz predstavljaju definisani proizvodi iz prethodnih procesa (npr. zahtjev za ponudu).

Djelatnosti

Pod ovom stavkom opisuju se radne etape ili se one dijele u druge potprocese. Iz ovoga mogu nastati tzv. međuproizvodi, koji su neophodni za nastavak posla.

Output

Definišu se proizvodi koji „napuštaju“ naš opisani proces (npr. gotova ponuda sa grubim konceptom).

Procesi upravljanja prilikom zaštite osoba

Procesi se mogu podijeliti u pomoćne procese i procese upravljanja, pri čemu pomoćni procesi mogu također prije početi, a zatim teći paralelno sa ključnim procesima. Ovisno o organizaciji i načinu rada, procesi se mogu i moraju definisati i svrstati.

Pomoćni procesi su:

  • proces analize (služi za utvrđivanje potrebe za djelovanjem)
  • proces podrške (služi za upravljanje informacijama, resursima i logistikom)
  • proces dorade (izvlačenje pouka)

Ključni procesi su:

  • proces planiranja (služi za planiranje konkretnih ili mogućih mjera)
  • proces upravljanja (služi za vođenje tekuće akcije)

Proces analize

Ovaj proces omogućava vođi operacije da prijevremeno prepozna neophodnu potrebu za djelovanjem, što najčešće protiče neovisno, a dobivene informacije će poslužiti svim članovima tima kao dragocjena baza. Da bi se analiza mogla kvalitetno uraditi, prvo se mora definisati ciljano stanje. Nakon toga aktuelna situacija se mora analizirati te kvalitativno i kvantitativno ocijeniti, za što će nam često biti potrebni i dodatni izvori informacija. Istovremeno, neophodno je pismeno bilježiti razvoj situacije, kako zbog vlastitih mjera sigurnosti, tako i zbog eventualnih aktivnosti protivničke strane.

Evaluacija odstupanja

Pod ovim se misli da je potrebno istražiti uopće potrebu za djelovanjem. Eventualna planiranja se mogu prilagoditi ili u ekstremnom slučaju se moraju pokrenuti trenutne mjere ili samo oglasiti alarmi. Nakon toga dolazimo do tzv. procesa podrške, tokom kojeg se regulišu i na odgovarajući način opisuju sva pitanja vezana za logistiku, resurse i prikupljanje informacija. Kada smo to obuhvatili, spremni smo za fazu planiranja, koja kao ključni proces služi za sveobuhvatno planiranje i pripremu pojedinačnih mjera zaštite osoba. Postupanje je analogno iznad opisanim djelatnostima upravljanja.

Sam proces upravljanja reguliše aktivno upravljanje mjerama zaštite lica. Na nama je da sve do detalja isplaniramo i pripremimo. Ali, ipak ni najbolji koncept operacije ne može sve predvidjeti. Kad je mjera jednom pokrenuta, praksa je u mnogo slučajeva pokazala da su uvijek moguća odstupanja. Ukoliko do njih dođe, neophodno je da vođa operacije preuzme aktivnu inicijativu i upravljanje. Ako je riječ o manjim izmjenama, njih ćemo rješavati „u hodu“ bez prekidanja toka operacija. Ali, ukoliko se radi o velikim izmjenama, potrebno je razmisliti o prekidanju operacije i ponovnom okupljanju tima i njegovu uvođenju u novu fazu planiranja. Također, proces se prekida ako ciljevi nisu postignuti i ako nam je za njihovo izvršenje neophodna nova temeljna odluka. Proces planiranja se najčešće provodi samo jedanput, a proces upravljanja se neprestano ponavlja, zavisno od razvoja situacije.

Proces dorade

U ovom procesu se sva iskustva i spoznaje iz prethodnih operacija sistematski obuhvataju i obrađuju. S jedne strane, iz toga možemo izvući pouke da bismo sljedeći put bolje ili efektivnije uradili zadatke, a s druge strane da se iz detaljnije analize mogu bolje otkriti i utvrditi moguće aktivnosti protivničke strane. Ovaj proces se kod zaštite lica mora provesti za sljedeća tri područja: strategija (koncept operacije, osnovna strategija itd.), taktika (primijenjene mjere zaštite lica), ekonomičnost (budžet, naknadni obračun, mogući potencijal uštede itd). Načelno gledano, mogu se pojaviti dvije vrste odstupanja od aktuelnog, odnosno ciljanog stanja:

Neuobičajena odstupanja – koja se pojavljuju samo jednom ili neredovno, i ona su uglavnom nebitna za načelno poboljšanje kvaliteta. Međutim, s taktičkog gledišta, upravo u ovim odstupanjima dobivamo više mogućnosti da ranije otkrijemo moguće aktivnosti protivničke strane.

Sistematska odstupanja – koja se utvrđuju na temelju frekvencije nastanka. Ona nas u većini slučajeva vode do sveobuhvatne analize radi poboljšanja ili čak standardiziranja toka. Dobijeno znanje i spoznaje moraju doprinijeti poticaju i poboljšanju na svim nivoma, i u cijelom timu, a pogotovo jer se to može odraziti na područja kao što su procesi, operacije/mjere, obuku/trening, te organizaciju i budžet. Rezultat ovog procesa uvijek je izvještaj koji se sastoji od činjenica, konstatacija, pouka i mogućih prijedloga za promjenu.

Sastavni dijelovi koncepcije plana

Putem naloga primalac će saznati radni nalog prema kojem će se usmjeriti sve radnje i aktivnosti. Radni nalog čini centralni dio sadržaja i može biti predstavljen u pismenoj i/ili grafičkoj formi. Često čak i najjednostavnije ilustracije ili grafički prikazi mogu olakšati sudionicima da brže razumiju radni nalog i prema njemu formiraju ukupnu sliku činjeničnog stanja, zadataka i obaveza koje se od njih traže

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)
E-mail: redakcija@asadria.com

U prošlom tekstu govorili smo više o tome kako najefikasnije iskoristiti vrijeme planiranja i realizacije. Naglasili smo da postoje određeni uvjeti koji su neophodni kako bi naše planiranje bilo precizno i učinkovito. U ovome broju nastavit ćemo sa istom temom, ali i reći nešto više o daljnjim fazama u realizaciji naših planova i koncepata u procesima bliske zaštite.

Razvijanje

U takozvanoj fazi „razvijanja“ na temelju radnih naloga se razvijaju i sastavljaju pojedinačni koncepti, planovi operacije i naredbe, kao i pismeni nalozi za administrativna i pitanja logistike. Pismeni koncept operacije čini osnovu za pojedinačne detaljne planove. Koncepti se najjednostavnije strukturiraju sljedećim redoslijedom: Situacija/orijentacija, Radni nalog, Zadaci, Posebnosti, Lokaliteti/dosežnost, Prilozi.

Situacija/orijentacija

Posredstvom ovog dijela plana primalac će dobiti sve neophodne informacije o čemu će se uopće raditi, kakva je akcija i plan u pitanju, kakvo je okruženje itd. U normalnom slučaju to će sadržavati sljedeće:

  • Dobiveni nalog sa oznakom vremena,
  • Kratak opis štićene osobe (pozadina, fizičko i psihičko raspoloženje itd.),
  • Uključeni ciljevi zaštite,
  • Mogućnosti protivničke strane (trenutno stanje, mogući razvoj situacije, motivacija itd.),
  • Resursi (formativni okvirni uslovi),
  • Mogući partneri (saradnja s policijom, drugim partnerima, konkurentima itd.),
  • Vrijeme/okolina (ukoliko utječu na izvođenje naloga),
  • Željeno konačno stanje nalogodavca.

Radni nalog

Putem ovog dijela primalac će saznati radni nalog prema kojem će se usmjeriti sve radnje i aktivnosti. Radni nalog čini centralni dio sadržaja i može biti predstavljen u pismenoj i/ili grafičkoj formi. Često čak i najjednostavnije ilustracije ili grafički prikazi mogu olakšati sudionicima da brže razumiju radni nalog i prema njemu formiraju ukupnu sliku činjeničnog stanja, zadataka i obaveza koje se od njih traže.

Zadaci

Radni nalog često se usmjerava na cjelokupno trajanje mjere zaštite lica, a nasuprot tome zadaci se mogu podijeliti i prema pojedinačnim fazama. Time postižemo veću slobodu djelovanja i fleksibilnost, a zadaci se usmjeravaju ka konkretnim timovima i određuju ko, šta i kako radi, te na koji način su regulisane odgovornosti. Zadaci obično obuhvataju:

  • Osoblje (ko, kako, šta, zadaci, očekivani učinak)
  • Materijal i oprema (oružje, vozila, pomoćna sredstva itd.)
  • Očekivano konačno stanje (učinak, dokumentacija, odbrana od opasnosti itd.)
  • Vremenski omjeri/termini
  • Program štićene osobe

Zadaci su u osnovi: izviđanje, pratnja, nadgledanje, zakloni, opservacija, promatranje, kontrolisanje, organizovanje, pomjeranje iz tačke A u tačku B itd.

Posebnosti

U ovom dijelu konceptnog plana regulišu se organizacijska, logistička, taktička i administrativna pitanja, koja ovisno o nalogu mogu biti veoma opsežna:

  • Plan operacije (smjena/plan smjena)
  • Jelo/opskrba
  • Prenoćište (raspored soba, pravila, stanje pripravnosti itd.)
  • Novac (budžet za svakog pojedinca, vrste plaćanja, troškovi itd.)
  • Odjeća/lična oprema
  • Regulisanje zamjenika
  • Medicinska pomoć (adrese, bolnice, ljekari, oprema, ljekar prve pomoći, hitna pomoć, po potrebi helikopter itd.)
  • Oprema/materijal (raspoloživost, ophođenje, korištenje itd.)
  • Komunikacija (brojevi telefona, radiofrekvencije, kodovi, signali itd)
  • Identifikacija (pristupnice, iskaznice, kodovi, prepoznavanje štićene osobe, kako će nas ona prepoznati; pažnja: pločice s imenima su neprofesionalne i kriju mnoge opasnosti)
  • Ključevi (uprava, rezervni ključ, lokacije na kojima se mogu pronaći)
  • Veza s partnerima (policija, spasilačke službe, druge sigurnosne službe itd.)
  • Povezanost s kontakt-osobama
  • Specijalci za eksploziv (kako dobiti tim specijalaca, koliko vremena je potrebno da dođu na lice mjesta)
  • Upute i pravila
  • Kontrolne tačke
  • Zone opasnosti
  • Ključna mjesta
  • Regulisanje pažnje (piramida boja, ko je kada u kojem stanju)
  • Izvještaj (šta se i kako izvještava, obim, težišta, pismena ili digitalna forma, lokacija)
  • Sigurnosno ponašanje (upotreba oružja, borba izbliza, evakuacija itd.)
  • Kamuflaža/zavaravanje
  • Sljedeća fiksna tačka (linija okupljanja tima, nove upute, novi nalozi itd.)

Lokacije/dostupnost

U ovom dijelu plana daju se vremenski okviri te detaljni podaci o različitim lokacijama i ciljevima zaštite tako da svi članovi timova znaju podatke i da u slučaju nužde mogu samostalno stići do definisane lokacije. Isto tako se definiše gdje će se formirati baza tima, odnosno gdje se nalazi operativna prostorija ili kako se još naziva komandna služba. Uz lokacije se utvrđuju i dostupnosti. Plan treba sadržavati detaljan opis sljedećih komponenti: operativna prostorija (lokacija, dostupnost itd.), štićena osoba, ciljevi zaštite, vođa tima, vođa operacije i nalogodavac (mjesto za nadređenog).

Prilozi

Ovaj dio podrazumijeva skup djelomičnih koncepata i općenito važnih dokumenata koji su doveli do odluke. Također, i dragocjene ček-liste sa izviđanja spadaju u ovo područje. Prilozi mogu sadržavati informacije o nekim pojedinostima vezanim za štićenu osobu, planovima ruta, podjeli tima, alternativnim rutama, vremenskim planovima, uputama (opće i specifične), analizi opasnosti i ocjenama te popunjenim ček-listama.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.