11 Septembra, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 10)

Tehnologija i proizvodi

Lekcije iz zaljevskog konflikta

Sukob u Zaljevu pokazao je da digitalnu infrastrukturu ugrožava ne samo malware nego i dronovi, nestanci električne energije, gašenje interneta i kompromitirani alati za uzbunjivanje. Nedavni konflikt pokazao je da se cyber sigurnost ne može odvojiti od svoje fizičke komponente u vidu infrastrukture, cloud resursa i sistema upozoravanja

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic©asadria.com

Nakon iskustava iz Ukrajine, dobar dio globalne sigurnosne zajednice očekivao je da će se idući međudržavni konflikt voditi u cyber prostoru u još većoj mjeri. Ipak, sukob u Zaljevu 2026. pokazao je da će budući kibernetički ratovi imati i neodvojivu fizičku komponentu koja se realizira kroz konvencionalnu vojnu moć.

Tokom sukoba, cyber aktivnosti su obuhvatale distribuciju spywarea, DDoS napade, izmjene sadržaja web stranica i širenje dezinformacija. Istovremeno, fizički napadi su za mete nerijetko imali podatkovne centre, energetske sisteme i komunikacijsku infrastrukturu od kojih zavisi pružanje samih digitalnih usluga.

Bankarska aplikacija, cloud usluga, platforma za kontrolu pristupa ili logistički sistem jednako prestaju raditi zbog ransomwarea, ali i zbog udara drona, prekida kabla, odluke o gašenju interneta ili nestanka električne energije.

Cloud infrastruktura kao meta

Cloud računarstvo nerijetko se opisuje apstraktnim pojmovima kao što su zone dostupnosti, korisnički prostori, virtuelne mreže i usluge. Pretjeran fokus na ove pojmove ponešto je zasjenio činjenicu koju je nedavni zaljevski sukob ogolio do kraja: cloud usluge zavise i od zgrada, energije, sistema hlađenja i gašenja požara, kontrole pristupa i lanaca snabdijevanja.

Taj manje vidljivi fizički sloj clouda pokazao je svoju ranjivost kada su objekti AWS-a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu oštećeni napadima dronovima. Prema podacima AWS-a i Reutersa, pogođene lokacije pretrpjele su fizička oštećenja i iskusile probleme s napajanjem i umrežavanjem, uz dugotrajne poteškoće u oporavku. Istovremeno, Cloudflare je zabilježio i povećanu stopu neuspjelih povezivanja u pogođenim cloud regijama na Bliskom Istoku.

Ipak, njihove posljedice proširile su se na usluge u cloudu i poslovanje korisnika i zato su relevantni za cyber sigurnost. Kompanije čija su aplikacije prestale raditi zato što je njihova cloud regija fizički ugrožena i dalje imaju problem osiguravanja digitalnog kontinuiteta.

Napad na resurse ovog tipa ogolio je razliku između tehničke i strateške redundantnosti. Raspoređivanje radnih opterećenja u više zona dostupnosti može zaštititi od pojedinačnih lokalnih kvarova, ali ne i od sukoba, prekida napajanja, oštećenja komunikacijskih veza ili dugotrajnog gubitka pristupa infrastrukturi pružatelja usluga. Tu se čak i multicloud pristup pokazao slabijim u situacijama kada pružatelji usluge zavise od iste geografije, telekomunikacijskih koridora, DNS usluga, sistema za upravljanje identitetima ili dobavljača softvera.

Pouka izvučena iz ove situacije nije da je hyperscale cloud beskoristan jer veliki cloud provajderi i dalje nude viši nivo otpornosti nego što bi ga većina organizacija mogla izgraditi samostalno. Otrježnjenje korisnika došlo je u vidu svijesti da ih korištenje clouda ne oslobađa odgovornosti da što bolje razumiju gdje se njegovi kritični sistemi izvršavaju, koje zavisnosti dijele i kako će nastaviti funkcionisati ako cijela cloud regija postane nepouzdana.

Prožimanje cyber i fizičkih napada

Jedan od zanimljivijih primjera konvergencije fizičkih i cyber prijetnji tokom sukoba nije uključivao nikakvu ranjivost ili industrijsku sabotažu. U Izraelu su, naprimjer, korisnici tokom raketnog napada dobili poruke s informacijama o skloništima u realnom vremenu. Isti link je, istovremeno, instalirao i spyware i ispostavilo se da je ovaj zlonamjerni softver bio komponenta napada koji je hakerima omogućio pristup kamerama, lokaciji i podacima.

Ono što je iznenadilo sigurnosne strukture bilo je savršeno tajmiranje instalacije spywarea. Kako su zaraženi linkovi stizali na telefone u vrijeme raketiranja, korisnici nisu imali vremena da provjeravaju izvore jer im je svaka informacija o sigurnosti u tom trenutku bila dobrodošla. Na taj način, fizička opasnost je iskorištena kao instrument socijalnog inženjeringa za potrebe kibernetičke infiltracije.

To mijenja način na koji bi organizacije trebale posmatrati kriznu komunikaciju. Upozorenja u kriznim situacijama, uputstva za evakuaciju i aplikacije javne sigurnosti danas su dio površine napada i to je pokazao i zaljevski konflikt. Taj zadatak im olakšava vanredna situacija u kojoj zbunjenost, hitnost i prethodno povjerenje olakšavaju izvršavanje ciljeva napada.

Za kompanije, ovo je lekcija o tome kako funkcioniraju lažne poruke o evakuaciji i incidentima, zlonamjerni “rezervni portal” tokom prekida usluge ili uputstva za prebacivanje poslovanja na drugi sistem. Timovi za cyber i fizičku sigurnost moraju uspostaviti zajedničke procedure za autentifikaciju hitnih uputstava, komunikaciju preko rezervnih kanala i pomoć zaposlenima da razlikuju legitimna upozorenja od imitacija.

Aktivistička buka kao taktika

Nedavni sukob proizveo je veliki obim cyber aktivnosti koje su imale funkciju distrakcije i zavaravanja odbrambenih sistema. Kako navodi DigiCert, pedesetak grupa povezanih s Iranom izvelo je gotovo 5.800 napada, pri čemu su neki od njih bili obični hakerski aktivizam. To podrazumijeva “patriotsko” hakiranje s napadima malog učinka poput DDoS-a, izmjene sadržaja web stranica, brendiranja i dezinformacija.

No, poenta je u tome da je ovaj roj napada poslužio da zamaskira stvarne kibernetičke operacije u složenom ekosistemu državnih aktera, posredničkih grupa i hakera slobodnih strijelaca.

Konačni cilj bio je trošenje resursa odbrambenih timova koji su se naprezali da provjere svaki beznačajni napad, među kojima je tek manjina imala ozbiljne namjere, ali je ostala udobno kamuflirana u masi onih bez tehnološkog značaja. Ovi napadi imali su i psihološki učinak jer su sadržavali lažne informacije o prekidima usluga i ostvarenom pristupu resursima i podacima.

Regionalni sukob, globalne lekcije

Sukob u Zaljevu bio je geografski udaljen za većinu svijeta, ali eho naučenih lekcija iz njega čuje se glasnije od početnih detonacija. Za početak, digitalna otpornost pokazala se nespremnom za oslanjanje isključivo na izradu backup kopija i pripremu tehničke redundantnosti. Tamošnje kompanije morale su preko noći razumjeti i važnost fizičke zavisnosti i uloge trećih strana u održavanju pristupa digitalnim uslugama, kao i improvizirati u situacijama gubitka cloud regija ili pružatelja usluga. Istovremeno, cyber i fizički napadi su pokazali visok nivo koordinacije, kao i društveni inženjering i eksploatacije slabosti ljudskog faktora u kriznim situacijama.

Digitalna otpornost je nakon sukoba u Zaljevu bila prisiljena spustiti se s oblaka u svijet geografije, električne energije, dobavljača, kriznih komunikacija i fizičkih objekata.

ASSA ABLOY: Digitalna kontrola pristupa smanjuje troškove i jača sigurnost

Troškovna efikasnost danas zauzima nikada važnije mjesto među prioritetima menadžera sigurnosti i upravljanja objektima. Istovremeno, načini na koje oni moraju pružati podršku svojim organizacijama neprestano se mijenjaju. Kontrola pristupa je segment u kojem je moguće ostvariti uštede. Pojednostavljenje upravljanja pristupom često je ključno za postizanje boljih rezultata bez prekoračenja budžeta. Uvođenje odgovarajućeg rješenja predstavlja dugoročnu investiciju u stabilnost troškovne osnove poslovanja.

Piše: Thomas Schulz, Director & Head of Marketing DAS EMEIA

E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Hibridni obrasci rada, veći angažman vanjskih izvođača na terenu, prenamjene radnog prostora i sve češći zahtjevi u pogledu usklađenosti više nisu izuzetak nego svakodnevica u mnogim organizacijama.

Kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve, čak i u vrijeme budžetskih ograničenja, sistemi sigurnosti i upravljanja pristupom moraju ostati fleksibilni, sigurni i okrenuti ka budućnosti. Digitalizacija pristupa pomoću najnovijih elektronskih i elektromehaničkih rješenja i sistema zaključavanja postala je jedan od najefikasnijih odgovora na ove zahtjeve. Ona pruža konkretan povrat ulaganja (ROI) koji organizacijama donosi dugoročnu korist. Postoji najmanje sedam načina na koje digitalizacija pristupa povezuje viši nivo sigurnosti i zaštite objekata s kontinuiranim i održivim uštedama.

Uklanjanje skrivenih troškova u dinamičnoj organizaciji

Mehanički sistemi pristupa nikada nisu bili projektovani za svijet u kojem se promjene stalno dešavaju i često su nepredvidive. Kod tradicionalnog mehaničkog pristupa svaki izgubljeni ključ i izmjena prava pristupa ili organizacijska promjena povlače dodatni fizički rad, posjete lokaciji i nove troškove.

Digitalna kontrola pristupa mijenja fizičke intervencije softverskim upravljanjem, uključujući daljinsku kontrolu. Uz podršku za radne procese, a ne samo kontrolu pristupa, ovaj metod smanjuje ponavljajuće troškove, a istovremeno jača operativnu agilnost.

Ublažavanje budžetskih pritisaka kroz niže troškove instalacije

Digitalna rješenja za kontrolu pristupa obično ne zahtijevaju opsežno ožičenje i građevinske radove koji ometaju redovno poslovanje. Uređaji često rade na baterije, pa im nije potrebno kabliranje, ili sami proizvode energiju za svoj rad. Brža instalacija uz minimalne zahvate znači manju potrebu za specijaliziranim izvođačima radova, poput električara, uz minimalno ometanje poslovanja. Time se direktno smanjuju troškovi projekta, što predstavlja neposrednu prednost kada su budžeti ograničeni, što danas pogađa većinu preduzeća.

Smanjenje administrativnog opterećenja za jednostavnije poslovanje

Ručno upravljanje ključevima zahtijeva vrijeme i resurse. Digitalna kontrola pristupa omogućava brže izdavanje, izmjenu i ukidanje prava pristupa. Time se smanjuje opterećenje timova za sigurnost i upravljanje objektima i snižavaju tekući troškovi rada bez ugrožavanja kontrole. Digitalni uređaji i sistemi za kontrolu pristupa mogu se integrisati i sa komplementarnim digitalnim proizvodima, kao što su sistemi za evidenciju radnog vremena i upravljanje posjetiocima. Povezivanjem događaja iz domene kontrole pristupa s praćenjem prisustva zaposlenih i posjetilaca organizacije smanjuju duplirani unos podataka, svode greške na minimum i pojednostavljuju svakodnevnu administraciju. Kroz ove i slične integracije sistema menadžeri sigurnosti dodatno poboljšavaju organizacijsku efikasnost izvan sfere pukog upravljanja pristupom.

Izbacivanje fizičkih ključeva iz upotrebe eliminira troškove promjene cilindara i prateće rizike

Kod digitalne kontrole pristupa izgubljeni pristupni akreditivi mogu se odmah blokirati. To nije moguće kod mehaničkih ključeva, kod kojih nestanak pristupnih akreditiva povlači hitni poziv servisu, zamjenu cilindra i neplanirane izdatke. Ova ušteda predstavlja jedno od najkonkretnijih poboljšanja u pogledu isplativosti tokom životnog vijeka digitalnog sistema. Istovremeno se jača i sigurnost lokacije kroz ograničavanje rizika da izgubljeni akreditivi ostanu u opticaju. To donosi koristi u pogledu optimizacije troškova i sigurnosti.

Odvraćanje prijetnji radi sprečavanja skupih incidenata

Digitalna kontrola pristupa osigurava sljedivost i preglednost kao standard. Revizijski tragovi i uvidi u događaje u domeni pristupa pomažu u smanjenju broja internih incidenata, pružaju podršku istragama i ograničavaju finansijske posljedice povreda sigurnosti. Viši nivo sigurnosti utiče i na smanjenje troškova. Na primjer, prema IBM-u, prosječni trošak svakog curenja podataka usljed kibernetičke, fizičke ili hibridne kibernetičko-fizičke povrede sigurnosti sada iznosi 3,75 miliona eura. Dodatna poboljšanja efikasnosti mogu se realizirati ako se digitalna kontrola pristupa integriše s drugim sigurnosnim sistemima, kao što su videonadzor ili sistemi za detekciju provale. Povezivanje događaja u domeni pristupa s videom i alarmnim podacima pomaže sigurnosnim timovima da brže reaguju, efikasnije provode istrage i izbjegnu dugotrajne prekide poslovanja. Time se dodatno smanjuju operativni troškovi.

Očuvanje fleksibilnosti radi smanjenja ponovnih ulaganja kako se organizacija razvija

Kod bežičnog digitalnog rješenja za kontrolu pristupa preseljenje ureda i renoviranje može se rješavati kroz novu konfiguraciju kao alternativu građevinskim radovima. Na primjer, bežični uređaj za kontrolu pristupa često je moguće premjestiti s jednih vrata na druga, čime se štede vrijeme i novac. Postojeći sistemi mogu se proširiti dodavanjem i integracijom uređaja na novim ulazima, umjesto da se počinje „od nule“. Na ove i druge načine digitalna kontrola pristupa se može prilagođavati bez novog hardvera ili infrastrukture. Tako se  organizacijama pomaže da izbjegnu ponavljana ulaganja u sigurnost kako se njihove potrebe razvijaju.

Priprema sigurnosnog sistema za buduće potrebe čak i ako su budžeti ograničeni

Kada su budžeti pod pritiskom, dugoročna vrijednost važnija je od kratkoročne uštede. U srednjoročnom periodu digitalna kontrola pristupa značajno smanjuje ukupne troškove vlasništva (TCO) snižavanjem troškova instalacije, korištenja i naknadnih izmjena. To može uključivati korištenje tehnologija kao što je prikupljanje energije iz okruženja radi smanjenja troškova na održiv način. Digitalizacija pristupa omogućava organizacijama da ulože jednom, zadrže fleksibilnost i pripreme se za izazove budućnosti.

„Prelazak na digitalnu kontrolu pristupa ne znači dodavanje složenosti ili troškova“, objašnjava David Moser, potpredsjednik i direktor odjela za digitalna i pristupna rješenja u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA. „Radi se o sprečavanju nepotrebnih ponovljenih izdataka, jačanju sigurnosti i podršci upravljanju pristupom koje ide ukorak s erom u kojoj su organizacijske promjene stalne u svim sektorima i geografskim zonama.“

„Upravo taj pristup je primijenjen u portfoliju digitalnih rješenja za pristup kompanije ASSA ABLOY. Naša rješenja projektovana su kako bi menadžerima sigurnosti i upravljanja objektima pomogla da smanje troškove dok istovremeno pripremaju svoje objekte za izazove budućnosti. Pažljivo upravljanje resursima nije prepreka digitalizaciji pristupa i inovacijama radnih procesa kada organizacije zajedno s kompanijom ASSA ABLOY pronađu odgovarajuće rješenje, bilo da je riječ o novom sistemu kontrole pristupa ili dodavanju povezanih uređaja radi širenja dometa i jačanja snage postojećeg sistema.“

Za više informacija o digitalnim rješenjima za pristup kompanije ASSA ABLOY

Besplatnu brošuru možete preuzeti sa: www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control.

Case Study: Prilagođeno rješenje za luksuzni kompleks u Sofiji

Smart Tower je višenamjenski kompleks u Sofiji od dva povezana objekta sa 17 stambenih spratova, sedam nivoa poslovnog prostora i četiri podzemne etaže parkinga. Prostire se na više od 60.000 m2 i prima približno 1.152 korisnika, zbog čega je bilo potrebno sveobuhvatno rješenje za detekciju požara koje pouzdano funkcioniše u različitim dijelovima objekta

Kompanija Central District povjerila je Sectronu projektovanje i implementaciju kompletnog sistema. Projektom su rukovodili Spas Stankov i Spas Stoyanov uz podršku projektantica Elene Pencheve i Dobrinke Tsvetkove. “S kompanijom Hochiki sarađujemo više od 30 godina. Njihova usklađenost s lokalnim propisima iz oblasti zaštite od požara, zajedno s naprednim tehnologijama detekcije, omogućila je da Smart Tower dobije sistem koji je izuzetno pouzdan i koji – što je posebno važno – znatno smanjuje broj lažnih alarma za korisnike objekta”, kazao je Stoyanov.

Tri hiljade senzora

U glavnim dijelovima kompleksa ugrađeno je 2.887 ACC-EN multisenzora kao dio adresabilnog sistema za dojavu požara zasnovanog na Hochikijevoj inteligentnoj ESP platformi. Zahvaljujući kombinaciji termičkog elementa i fotoelektrične komore za detekciju dima, svaki uređaj istovremeno prati rast temperature i prisustvo dima. Dodatna prednost otvorene ESP platforme ogleda se u mogućnosti objedinjavanja različitih grupa proizvoda na jednoj centrali, što dugoročno doprinosi većoj efikasnosti i nižim troškovima upravljanja sistemom. Budući da je investitor veliku pažnju posvetio modernom uređenju interijera, bilo je važno da se i elementi sistema zaštite od požara estetski uklope u prostor. “ESP senzori kompanije Hochiki dostupni su u više izvedbi, uključujući boju slonovače, crnu i bijelu, što nam je omogućilo da zadržimo vizuelnu usklađenost u svim dijelovima objekta. Odlučili smo se za bijelu varijantu kako bismo naglasili čist i moderan izgled prostora”, objašnjava Tsvetkova.

Na stambenim etažama odabrana je Hochikijeva konvencionalna CDX serija, u okviru koje su ugrađena 342 SOC-E3N optička detektora dima i 171 DCD-AE3 termički detektor. Integraciju adresabilnog i konvencionalnog dijela sistema omogućili su Hochiki CHQ I/O moduli, zahvaljujući kojima se svi kvarovi na konvencionalnim zonama automatski prijavljuju adresabilnoj centrali.

Linearni termokabal za detekciju požara

Poseban izazov predstavljala je podzemna garaža površine 4.600 kvadratnih metara. Zbog pojačanog strujanja zraka i prisustva ispušnih plinova, klasična tačkasta detekcija dima nije bila optimalno rješenje. Umjesto toga, primijenjen je Hochikijev linearni termokabal za detekciju požara, posebno prilagođen uslovima rada u takvim prostorima.

Na kraju, implementacija je protekla bez većih poteškoća. “Svi sistemi su bili jednostavni za instalaciju, a zahtjevi i propisi u potpunosti ispunjeni. Uvjereni smo da će sistem dugoročno pružati visok nivo zaštite svim korisnicima Smart Towera”, kazao je Stankov. Smart Tower danas je dobar primjer kako se kombinacijom adresabilnih i konvencionalnih sistema može odgovoriti na složene zahtjeve velikih višenamjenskih objekata. Istovremeno pokazuje prednosti otvorene arhitekture, koja omogućava integraciju različitih tehnologija uz visok nivo pouzdanosti, fleksibilnosti i sigurnosti.

Više informacija o ovome projektu možete dobiti na linku: https://hubs.la/Q04j12fW0.

AFI Home u Poljskoj i Rumuniji: Salto unaprijedio sigurnost u objektima za najam

Moderni stambeni projekti zahtijevali su pouzdano i skalabilno rješenje za kontrolu pristupa koje može podržati dinamično stambeno okruženje s više korisničkih profila, uključujući stalne stanare, kratkoročne zakupce, osoblje i eksterne pružaoce usluga. Salto Systems je osigurao kvalitetno rješenje

Piše: Andrea Palomeque, stručnjakinja za marketing za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto Systems

E-mail: andrea.palomeque@saltosystems.com

Kompanija Salto Systems razvija napredna rješenja za pametnu kontrolu pristupa u stambenom sektoru, koja operaterima omogućavaju da kroz jedinstvenu i potpuno integrisanu platformu upravljaju pravima pristupa za stanare, dozvolama za osoblje i cjelokupnom sigurnošću objekata. Zamjenom tradicionalnih mehaničkih ključeva fleksibilnim digitalnim pristupom i tehnologijom elektronskog zaključavanja, Salto podiže nivo sigurnosti, pojednostavljuje svakodnevno upravljanje nekretninama i znatno unapređuje iskustvo samih stanara.

Salto nudi širok portfolio rješenja za pametne zgrade, uključujući kontrolu pristupa, prepoznavanje lica, videointerfone, upravljanje identifikacijama, kao i kontrolu energijske efikasnosti. Ova rješenja čine integrisani ekosistem koji omogućava sigurno, jednostavno i skalabilno upravljanje pristupom u svim objektima. U hotelijerstvu i modernim stambenim prostorima za unajmljivanje, ovaj pristup osigurava fluidno iskustvo boravka gostiju, od dolaska do odlaska, uz istovremeno povećanje udobnosti, sigurnosti i operativne efikasnosti.

Operativni izazov

Projekti AFI Home širom Poljske i Rumunije – uključujući AFI Home Dajwór, AFI Home Europejskie, AFI Home Czyżewskiego u Krakovu, AFI Home Metro Park, AFI Home Metro Szwedzka, AFI Home Metro Zachód u Varšavi i AFI Home Długa u Vroclavu, kao i AFI Home North u Bukureštu – moderni su stambeni kompleksi za najam. Nude potpuno namještene stanove i visokokvalitetan životni prostor usklađen sa savremenim urbanim stilom života.

Projekti su zahtijevali pouzdano i skalabilno rješenje za kontrolu pristupa koje može podržati dinamično stambeno okruženje s više korisničkih profila, uključujući stalne stanare, kratkoročne zakupce, osoblje i eksterne pružaoce usluga. Ključni je izazov bilo upravljanje ovako raznovrsnim potrebama pristupa, uz istovremeno očuvanje sigurnosti i operativne efikasnosti. Istovremeno, operater je morao osigurati besprijekorno i praktično korisničko iskustvo koje prati savremene standarde u hotelijerstvu – minimizirajući prepreke pri kretanju kroz objekat, uz zadržavanje potpune kontrole nad nekretninom.

Implementirano rješenje

Salto je implementirao integrisano pametno rješenje za pristup na različitim lokacijama AFI Homea, omogućavajući sigurno i neometano kretanje kroz sve dijelove svakog objekta, od glavnih ulaza do privatnih stanova i zajedničkih prostorija.

Instalacija uključuje kombinaciju elektronskih pametnih brava, Neo cilindara i zidnih čitača, što osigurava dosljednu i sigurnu kontrolu pristupa na svim ulaznim tačkama i omogućava stanarima, gostima i osoblju da se lako kreću kroz zgradu, u skladu s jasno definisanim dozvolama. Prostorije za bicikle, fitnes-sale, konferencijske sale, zajednički radni prostori i garaže za goste također su opremljeni Salto elektronskim rješenjima za zaključavanje.

Na lokaciji AFI Home North u Bukureštu rješenje uključuje i implementaciju Neo cilindara integrisanih sa platformom SALTO Space, čime je osigurana robusna i fleksibilna infrastruktura kontrole pristupa prilagođena potrebama savremenog stanovanja.

Sistem omogućava operaterima da upravljaju i ažuriraju prava pristupa u realnom vremenu, pružajući fleksibilnost za trenutno reagovanje na operativne potrebe uz potpunu vidljivost i kontrolu. Robusna mreža servera i mrežnih prolaza (gateways) osigurava neprekidnu komunikaciju i pouzdan rad sistema u online režimu. Svaka lokacija funkcioniše s vlastitim namjenskim serverom i aplikacijom Salto Space, što omogućava nezavisno upravljanje sistemom na svakom objektu, uz zadržavanje istog tehnološkog standarda. Ovakva konfiguracija pruža operativnu autonomiju na nivou lokacije, ali i fleksibilnost za proširenje (skaliranje) sistema po potrebi.

Implementaciju i tekuće održavanje sistema izvršila je kompanija NETROS, specijalizirani Saltov partner u Poljskoj, zadužen za instalaciju, integraciju i dugoročnu podršku. Kao rezultat toga, lokacije koriste prednosti skalabilnog rješenja koje podiže operativnu efikasnost, dok stanari i gosti imaju vrhunsko iskustvo stanovanja nalik hotelskom.

Ostvareni benefiti

Stanari kompleksa AFI Czyżewskiego imaju privilegiju lakog pristupa zajedničkim sadržajima putem pametnih kartica, što uključuje potpuno opremljenu teretanu, namjenski radni prostor i zajedničku prostoriju. Pristup ovim zonama omogućen je isključivo preko Salto pametne kartice, čime se garantuje da samo autorizirani stanari mogu koristiti zajedničke prostore u bilo koje vrijeme. Ovo ne samo da podiže nivo sigurnosti i praktičnosti već i unapređuje cjelokupni kvalitet života, pružajući stanarima neometan, cjelodnevan pristup vrhunskim sadržajima. Kombinacijom naprednih digitalnih pristupnih rješenja, sistem osigurava sigurno, fleksibilno i jednostavno korisničko iskustvo u cijelom objektu. Istovremeno, centralizirano upravljanje i kontrola u realnom vremenu omogućavaju operaterima da optimiziraju procese i zadrže visoke standarde usluge. Rezultat je sigurnije i efikasnije upravljanje objektom, uz viši nivo udobnosti i jednostavnije svakodnevno iskustvo za stanare i goste.

Comnet podiže ljestvicu za PoE

Kako rubni uređaji postaju energijski zahtjevniji, a implementacije sve složenije, Comnet odgovara na izazove predstavljanjem dva nova IEEE 802.3bt industrijska Ethernet switcha projektovana za rad u najzahtjevnijim okruženjima

Piše: Adam Triculis, menadžer marketinga proizvoda, Acre Security; E-mail: adamtriculis@acresecurity.com

CNG6F2T4MPB je 6-portni Layer 2 upravljivi switch razvijen za instalacije gdje je prostor ograničen, ali zahtjevi za napajanjem nisu. Četiri RJ45 porta isporučuju po 90W Type 4 PoE napajanja, uz ukupan PoE budžet od 360 W. Dva 1G SFP optička uplink porta omogućavaju fleksibilno povezivanje na većim udaljenostima, uz podršku za različite Comnet module i tipove optičkih vlakana.

Projektovan za rad na temperaturama od -40°C do +75°C, ovaj switch pouzdano funkcioniše u uslovima u kojima bi standardna komercijalna oprema otkazala. Redundantni DC ulazi za napajanje osiguravaju neprekidan rad sistema, dok mogućnosti montaže na DIN šinu ili zid pojednostavljuju instalaciju u transportnoj, komunalnoj i sigurnosnoj infrastrukturi. Napredne funkcije upravljanja uključuju raspoređivanje napajanja preko PoE-a, ACL, VLAN, QoS, HTTPS/SSH, 802.1x autentifikaciju te SNMP/RMON nadzor – sve što je administratorima potrebno za sigurno i stabilno upravljanje mrežom.

Maksimalna snaga i skalabilnost

Za sisteme koji zahtijevaju veći broj portova i veći kapacitet napajanja, tu je CNGE10FX2TX8MSBT. Ovaj 10-portni switch podržava 90 W PoE napajanja na svih osam RJ45 portova, uz ukupni PoE budžet od 720W, što je dovoljno za istovremeni rad IP kamera visoke potrošnje, senzora, sistema digitalne signalizacije i drugih uređaja. Dva SFP uplink porta podržavaju brzine do 2.5 Gbps, osiguravajući dovoljno propusnog opsega za zahtjevne aplikacije.

Posebno se izdvaja njegova skalabilna arhitektura napajanja: korisnici mogu implementirati sistem prema trenutnim potrebama, a kasnije proširivati kapacitete bez zamjene samog switcha. Takav pristup dugoročno smanjuje ukupne troškove vlasništva. Switch radi u temperaturnom rasponu od -40°C do +70°C, a razvijen je i proizveden u SAD-u, uz usklađenost sa BABA, NDAA i TAA standardima.

Pouzdanost kao standard

Oba switcha potvrđuju Comnetovu dugogodišnju posvećenost pouzdanosti industrijske klase. Uređaji dolaze uz ograničenu doživotnu garanciju, zasnovanu na decenijama iskustva u implementaciji ojačane mrežne opreme za saobraćajne sisteme, videonadzor, elektroenergetske mreže i drugu kritičnu infrastrukturu širom svijeta.

Sigurnost je integrisana od samog početka razvoja proizvoda, a ne naknadno dodavana. Enkriptovani protokoli upravljanja, autentifikacija na nivou portova, device binding i kontinuirana usklađenost sa standardima osiguravaju da Comnetova infrastruktura ostane zaštićena i u uslovima sve sofisticiranijih prijetnji. Bilo da je riječ o zaštiti transportnih sistema, nadzoru elektroenergetskih mreža ili upravljanju videonadzornom infrastrukturom, Comnetovi novi bt PoE switchevi donose performanse, sigurnost i pouzdanost koje zahtijevaju sistemi od kritičnog značaja – danas i u godinama koje dolaze. Više informacija o ovim uređajima možete dobiti na www.comnet.net.

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Moderne sigurnosne platforme više ne nadziru samo prostor već i digitalne procese, povezujući desktop računala, poslovne aplikacije i CCTV unutar jedinstvenog sistema. Takvu integraciju omogućava ITVDesk, platforma koja omogućava da računalo ili aplikacija postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg VMS ili NVR sustava

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Moderni videonadzorni sustavi danas više nisu ograničeni isključivo na klasične IP kamere. Sve veći broj sigurnosnih događaja i operativnih procesa odvija se upravo na računalima operatera, POS sustavima, industrijskim HMI/SCADA aplikacijama i drugim digitalnim radnim stanicama koje standardni CCTV sustavi ne mogu direktno nadzirati. Klasična kamera može snimiti osobu za računalom, ali ne i ono što se stvarno događa na ekranu. Upravo zbog toga sigurnosna industrija posljednjih godina sve više uvodi integraciju desktop računala unutar postojećih VMS i NVR sustava.

ITVDesk je profesionalna ONVIF virtual IP camera platforma koja omogućava da računalo, aplikacija ili drugi video izvor postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg videonadzornog sustava, bez obzira radi li se o NVR ili VMS platformi.

Problem odvojenih sustava

U velikom broju kompanija videonadzor i računalni sustavi i dalje rade potpuno odvojeno: videonadzorni sustav nadzire prostor, POS aplikacije rade zasebno, industrijski HMI sustavi nisu povezani sa VMS-om, operatorske radne stanice nemaju centralizirani recording, a digitalni incidenti često ostaju izvan videonadzorne istrage. Kod analize sigurnosnih događaja operateri tada moraju paralelno pregledavati više različitih sustava i ručno povezivati informacije između videonadzornih snimki i aktivnosti na računalu.

Integracija desktopa u postojeći VMS

Moderni ONVIF pristup omogućava da se računalo integrira kao standardna IP kamera bez potrebe za dodatnim vlasnički zaštićenim sustavima. Na taj način desktop računala, aplikacije ili drugi digitalni izvori mogu se direktno dodati u: Milestone XProtect, VIVOTEK, Dahua, Hikvision i druge ONVIF kompatibilne VMS/NVR sustave. ITVDesk pritom omogućava: desktop streaming, višemonitorski prikaz i kombiniranje više desktop izvora u jedan kanal, PTZ upravljanje desktopom, dvosmjernu audiokomunikaciju između operatera i korisnika računala, alarmne događaje i integraciju s VMS/NVR sustavima, detekciju aktivnosti na temelju pokreta miša ili korištenja tipkovnice, HTTPS/RTSPS sigurnu komunikaciju i GPU akcelerirano kodiranje videa. Posebno je zanimljivo to što se integracija izvodi koristeći standardne ONVIF i RTSP/RTSPS protokole, pa nije potrebna posebna prilagodba VMS sustava.

Primjena u realnim sustavima

Ovakav pristup danas nalazi široku primjenu u različitim sigurnosnim i enterprise okruženjima. U maloprodaji i POS sistemima desktop blagajne mogu se sinkronizirati s nadzornim kamerama radi jednostavnije provjere transakcija, reklamacija i internih incidenata. U nadzornim i SOC centrima moguće je istovremeno snimati rad operatera i fizički videonadzor kako bi se analizirale reakcije i sigurnosne procedure. U industriji se HMI aplikacije i SCADA procesi mogu integrirati u centralni VMS recording sustav, dok banke i financijske institucije povezuju praćenje rada aplikacija i osjetljivih operacija s fizičkim videonadzorom. Sličan model koristi se i u kasinima te gaming industriji, gdje desktop monitoring služi za nadzor operatera, gaming aplikacija i sigurnosnih procedura.

Sigurnost i performanse

Jedan od glavnih izazova desktop streaminga tradicionalno su veliko opterećenje procesora i sigurnost videokomunikacije. ITVDesk koristi GPU akcelerirane tehnologije kao što su Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC, AMD AMF te vlastitu GPU_ZERO arhitekturu za obradu videa s minimalnim opterećenjem procesora. Osim performansi, važan dio modernih sigurnosnih sustava danas je i zaštita video streamova. Desktop sadržaj često sadrži osjetljive podatke, zbog čega ITVDesk podržava: HTTPS, RTSPS, SRTP, sigurnu autentikaciju te dodatne enterprise sigurnosne mehanizme.

Budućnost videonadzora

Kako sigurnosni sustavi postaju sve više povezani s IT infrastrukturom, granica između klasičnog videonadzora i digitalnog nadzora računala postaje sve manja. VMS sustavi više nisu namijenjeni samo fizičkim kamerama. Sve češće postaju centralna platforma za objedinjavanje: CCTV videa, desktop nadzora, poslovnih aplikacija, alarmnih događaja i drugih digitalnih izvora. Takva integracija omogućava organizacijama bolju kontrolu, jednostavniju istragu incidenata i višu razinu sigurnosti u modernim digitalnim okruženjima. Integracija digitalnih izvora unutar videonadzornog sustava jedan je od važnijih smjerova razvoja moderne sigurnosne industrije, posebno u okruženjima gdje je potrebno objediniti fizički i digitalni nadzor unutar jedinstvene platforme.

Hikvision: Kako smanjiti lažne alarme, troškove implementacije i slijepe točke

Perimetarska zaštita velikih i udaljenih solarnih elektrana dugo je bila zahtjevna i skupa. Novi višeslojni model zaštite koji koristi optička vlakna omogućuje smanjenje infrastrukturnih troškova, preciznije detekcije i uklanjanje slijepih točaka

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Solarne elektrane, odnosno fotonaponske elektrane, obuhvaćaju velike površine s tisućama solarnih panela, invertera i bakrenih kabela. Riječ je o iznimno vrijednoj infrastrukturi koja se često nalazi na udaljenim lokacijama, bez rasvjete i prisutnog osoblja tijekom noći. Zbog toga su ovakvi objekti izloženi krađama, vandalizmu i neovlaštenom pristupu. Dodatni izazov predstavljaju vremenski uvjeti, divlje životinje i sama udaljenost lokacije.

Zašto tradicionalni sustavi često nisu dovoljni?

Klasična rješenja za zaštitu solarnih elektrana uglavnom se oslanjaju na infracrvene barijere, električne ograde i velik broj kamera postavljenih duž ograde. Iako takva rješenja na prvi pogled djeluju učinkovito, u praksi često stvaraju brojne probleme. Infracrvene barijere i električne ograde omogućuju samo zonalnu detekciju, pri čemu nastaju praznine na kutovima, prijelazima i neravnom terenu. Uz to, često generiraju lažne alarme zbog vjetra, kiše ili životinja te ne mogu razlikovati životinju od stvarne prijetnje.

Kamere mogu pomoći u vizualnoj verifikaciji, no potpuno pokrivanje perimetra zahtijeva veliku infrastrukturu. Svaka kamera treba stup, napajanje i mrežnu povezanost. Za samo 500 metara perimetra često je potrebno između osam i deset kamera. Tijekom noći, bez dodatne rasvjete, mnoge kamere i dalje ne pružaju dovoljno kvalitetnu sliku za pravovremenu reakciju. Rezultat su visoki troškovi implementacije, velik broj lažnih alarma i sigurnosne “slijepe točke” koje otežavaju učinkovit odgovor zaštitara ili operatera.

Pametniji višeslojni pristup zaštiti

Moderna zaštita solarnih elektrana sve se više temelji na višeslojnom modelu u kojem optička vlakna služe kao primarni sustav detekcije, dok kamere imaju ulogu verifikacije događaja. Takav pristup sastoji se od dvije razine: detekcija (optičko vlakno kontinuirano nadzire cijeli perimetar) i verifikacija (kamere se aktiviraju samo kada sustav detektira sumnjivu aktivnost). Ako netko pokuša presjeći, preskočiti ili oštetiti ogradu, optičko vlakno registrira vibraciju i precizno određuje lokaciju događaja, s točnošću do nekoliko metara. Sustav jednako učinkovito radi noću, po kiši, vjetru i drugim zahtjevnim uvjetima. Budući da vlakno pokriva cijelu ogradu bez prekida, nema slijepih zona ni nepokrivenih dijelova.

Umjesto postavljanja kamera svakih nekoliko desetaka metara, dovoljan je manji broj PTZ ili termalnih kamera koje se automatski usmjeravaju prema lokaciji alarma. Kamere tako služe za potvrdu incidenta, a ne za konstantno praćenje cijelog perimetra.

Kako optičko vlakno smanjuje lažne alarme?

Klasični vibracijski senzori često reagiraju na svako pomicanje i stvaraju velik broj nepotrebnih alarma. Napredni sustavi optičke detekcije koriste Distributed Acoustic Sensing (HIK-DAS) tehnologiju i AI analitiku za razlikovanje stvarnih prijetnji od utjecaja okoline.

Sustav analizira obrasce vibracija i filtrira smetnje uzrokovane vjetrom, kišom, snijegom ili manjim životinjama. Kada se detektira sumnjiva aktivnost, povezane PTZ kamere automatski se usmjeravaju prema točnoj lokaciji alarma i omogućuju vizualnu provjeru u stvarnom vremenu.

AI NVR zatim dodatno analizira video kako bi potvrdio radi li se o stvarnom incidentu. Ako se prijetnja potvrdi, mrežni zvučnici mogu odmah emitirati glasovno upozorenje koje često samo po sebi odvraća uljeze. Operateri pritom dobivaju točnu lokaciju i live video prikaz događaja. Na taj način broj lažnih alarma značajno se smanjuje, a reakcije postaju brže i učinkovitije.

Manji troškovi infrastrukture i održavanja

Korištenje optičkog vlakna kao primarnog sloja detekcije značajno smanjuje infrastrukturne zahtjeve. Kod klasičnih sustava temeljenih prvenstveno na kamerama potrebno je veliko preklapanje vidnog polja, što povećava broj stupova, napajanja, mrežnih priključaka i troškova održavanja. Kada detekciju preuzima optičko vlakno, potreban je manji broj kamera, čime se smanjuju troškovi instalacije i eksploatacije.

Samo optičko vlakno je pasivno, što znači da uz ogradu nije potrebno dodatno napajanje ni mrežna infrastruktura. Na perimetrima dugim nekoliko kilometara to znatno pojednostavljuje implementaciju te smanjuje potrošnju energije i ukupne operativne troškove. Optičko vlakno otporno je i na požar, elektromagnetske smetnje te zahtjevne vremenske uvjete, što osigurava stabilan rad i u najizazovnijim okruženjima.

Primjena i na drugim energetskim objektima

Potpuno višeslojno rješenje za zaštitu solarnih elektrana obično uključuje: procesore za optičku detekciju duž perimetra, PTZ ili termalne kamere za vizualnu verifikaciju, DeepinMind NVR za AI video analitiku i filtriranje alarma te platformu HikCentral Professional za centralizirano upravljanje sustavom.

Iako su solarne elektrane jedan od najboljih primjera ovakvih sigurnosnih izazova, isti problemi prisutni su i kod trafostanica, vjetroelektrana te naftnih i plinskih postrojenja. Svim tim lokacijama zajednički su velika vrijednost infrastrukture, udaljene lokacije i zahtjevni uvjeti rada.

Kombinacija optičke detekcije i inteligentne videoverifikacije pruža pouzdanu i isplativu zaštitu svugdje gdje je klasično postavljanje velikog broja kamera preskupo ili nepraktično. Više informacija može se dobiti na web stranici: https://www.hikvision.com/europe/.

BioStation 3 Max: Sigurnost ugrađena u svaka vrata

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu

Piše: Mića Negrilić, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: mnegrilic@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com

Supremin najnapredniji AI biometrijski terminal BioStation 3 Max dizajniran je s jasnim principom: sigurnošću zasnovanom na provjeri identiteta koja se građena od samog temelja. Namijenjen frekventnim lobijima i kritičnim ulazima, ovaj uređaj kombinuje robusnu, visokocertificiranu platformu s brzom i pouzdanom višefaktorskom autentifikacijom te širokom podrškom za akreditive, sve unutar jednog 7-inčnog ekrana osjetljivog na dodir za korporativnu upotrebu.

Certificirana sigurnost

Kao novi vodeći model kompanije Suprema, BioStation 3 Max odgovara na potrebe korisnicima kojima je sigurnost prioritet, nudeći certificiranu i dokumentovanu zaštitu usklađenu s propisima.

Platforma se pokreće na ojačanom Linux operativnom sistemu sa Secure Boot funkcijom, koja sprečava pokretanje neovlaštenog firmvera pri startu – što je kritična kontrola u okruženjima gdje fizički pristup uređajima predstavlja realnu prijetnju. Sigurne komponente certificirane prema CC EAL6+ standardu podižu nivo pouzdanosti hardvera znatno iznad tipičnih pristupnih terminala. Šifrirani biometrijski predlošci, komunikacija osigurana TLS protokolom i aktivni sistem odgovora na neovlašteno otvaranje (tamper) koji odmah šalje upozorenja dodatno jačaju njegovu sigurnosnu poziciju, čineći ga pogodnim za regulisane industrije.

Sistem koristi Secure Boot i ojačani Linux OS kako bi se osiguralo pokretanje isključivo autorizovanog firmvera, čime je sigurnost integrisana u samu srž uređaja, a ne naknadno dodata. Hardver uključuje CC komponente certificirane prema EAL6+ standardu koje su jedan od najviših dostupnih nivoa zaštite za uređaje u kontroli pristupa. Funkcionalnost “Template on Mobile” omogućava da biometrijski podaci ostaju na korisnikovom uređaju umjesto na centralnim serverima, što je olakšica u ispunjavanju globalnih zahtjeva o suverenitetu podataka. Dodatna je zaštita koja detektuje svaki fizički pokušaj kompromitacije i trenutno aktivira upozorenja te zaštitne radnje.

Opcija Template on Mobile čuva biometrijske podatke na ličnim uređajima umjesto u centralnoj infrastrukturi, što je arhitektonska prednost pri usklađivanju s propisima poput GDPR-a. Opcije višefaktorske autentifikacije (lice + otisak prsta, lice + kartica, lice + PIN) dodaju slojevitu sigurnost za osjetljiva okruženja.

Pouzdano prepoznavanje

Frekventni ulazi ne trpe čekanje. BioStation 3 Max pokreće najnoviji Supremin AI motor na namjenskoj NPU platformi, omogućavajući prepoznavanje lica za manje od 0,3 sekunde, čak i za osobe u pokretu.

Što je još važnije, performanse ostaju stabilne u stvarnim uslovima. Sunčane naočale, maske, šalovi, različiti uglovi i promjenjivo osvjetljenje obrađuju se bez usporavanja protoka, uz podršku za do 100.000 korisnika. Dvostruke kamere od 2 MP (vizuelna i IR) podržavaju snažnu detekciju živosti (liveness detection) i zaštitu od lažiranja (anti-spoofing), osiguravajući da brzina ne ide na štetu sigurnosti.

Podrška za PoE+ (802.3at) na varijantama APB i OAPB omogućava napajanje i prijenos podataka preko jednog kabla, što pojednostavljuje instalaciju i smanjuje infrastrukturne troškove kod velikih sistema.

Univerzalni pristup

Upravljanje različitim tipovima akreditiva često dovodi do fragmentiranog hardvera na ulaznim tačkama. BioStation 3 Max ih objedinjuje u jedan uređaj. Modeli OAPB i ODP uključuju optički senzor otiska prsta uz prepoznavanje lica i RFID, omogućavajući multibiometrijsku autentifikaciju za visokosigurna okruženja.

Ugrađeni VoIP interkom sa SIP integracijom posebno je koristan na glavnim ulazima. Posjetioci mogu komunicirati direktno s recepcijom putem terminala kada je potrebna dodatna provjera, čime se eliminiše potreba za zasebnim interkom sistemom i pojednostavljuje cjelokupno iskustvo.

Prilagodljiv dizajn

Uređaji za kontrolu pristupa u premium okruženjima utiču na percepciju brenda. BioStation 3 Max balansira izdržljivost s rafiniranim dizajnom kako bi zadovoljio i funkcionalna i estetska očekivanja. 7-inčni IPS ekran osjetljiv na dodir usklađen je s dizajnerskim jezikom BioStation porodice, osiguravajući dosljednost na svim pristupnim tačkama. Elementi korisničkog interfejsa, poput logotipa, poruka i tema, mogu se prilagoditi brendingu lokacije. Jasna uputstva na ekranu pomažu zaposlenicima i posjetiocima da glatko prođu proces autentifikacije, čak i u područjima s velikim prometom.

Ekran osjetljiv na dodir donosi i korisnički interfejs visoke rezolucije koji je optimiziran za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa, uz mogućnost prilagođavanja elemenata brendiranja. Visoku izdržljivost potvrđuje IP65 i IK06 rejting, što ga čini otpornim na prašinu, vodu i udarce te pogodnim za upotrebu u zahtjevnim javnim okruženjima. Iza prefinjene spoljašnjosti, kućište s oznakom IP65 i IK06 zaštitom od udaraca otporno je na stvarne uslove poput prašine, vlage i fizičkog kontakta, a njegov fleksibilni format podržava ugradnju na automatske senzorske barijere, zidnu montažu i instalaciju u kioske, omogućavajući dosljednu primjenu u različitim okruženjima.

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu – terminal dizajniran da ispuni operativne zahtjeve bez prisiljavanja na kompromise između funkcionalnosti i korisničkog iskustva.

ASSA ABLOY: Jedna platforma za sigurnost u Heidelberg iT-u

U vremenu ubrzane digitalne transformacije, podatkovni centri moraju istovremeno osigurati visoke standarde sigurnosti, operativnu efikasnost i mogućnost brzog prilagođavanja novim zahtjevima tržišta. Upravo s tim ciljem kompanija Heidelberg iT Management GmbH & Co. KG implementirala je platformu KentixONE, integrisano rješenje koje objedinjuje sigurnost, nadzor okruženja i upravljanje energijom unutar jedinstvenog sistema.

Heidelberg iT, osnovan 2007. godine, danas je jedan od vodećih pružalaca IT usluga i partner za digitalizaciju u njemačkoj regiji Rhine-Neckar. Kompanija upravlja vlastitim podatkovnim centrima te istovremeno djeluje kao cloud i data centar provajder, internet operater i pružalac IT usluga. Tokom razvoja novih i modernizacije postojećih podatkovnih centara, kompanija je tražila način da ispuni najviše sigurnosne standarde uz zadržavanje kontrole nad operativnim troškovima i usklađenost s kriterijima certifikacije Trusted Site Infrastructure (TSI).

Rješenje je pronađeno u platformi KentixONE, koju razvija kompanija Kentix (ASSA ABLOY). Platforma objedinjuje kontrolu pristupa, nadzor okruženja, praćenje potrošnje energije i detekciju potencijalnih prijetnji putem mreže povezanih multisenzora. U sistem su integrisani višestepena autentifikacija, nadzor temperature, vlažnosti i kvaliteta zraka, praćenje potrošnje energije te detekcija curenja vode u kritičnim zonama objekta.

„Integrisani pristup upravljanju rizicima kroz više sigurnosnih faktora može pomoći podatkovnim centrima da lakše ispune zahtjeve važnih certifikacija poput EN 50600 i ISO 22237“, kaže Joachim Mahlstedt, direktor kompanije Kentix GmbH. „Platforma se istovremeno može integrisati s DCIM sistemima, sistemima za upravljanje pristupom i drugim aplikacijama, a projektovana je tako da se prilagođava promjenjivim potrebama korisnika i sigurnosnog okruženja.“

Web interfejs i mobilna aplikacija omogućavaju operativnim timovima stalan pristup podacima bez obzira na lokaciju, dok detaljna kontrola pristupa, evidencija aktivnosti i upozorenja u realnom vremenu osiguravaju visok nivo zaštite i transparentnosti.

Prema riječima Steffena Merza iz Heidelberg iT-a, implementacija platforme donijela je značajne operativne koristi. „KentixONE je značajno smanjio operativne rizike u našim podatkovnim centrima. Objedinjavanjem sigurnosti i nadzora okruženja na jednoj kontrolnoj ploči dobili smo potpunu preglednost svih kritičnih sistema, što naše procese čini bržim i transparentnijim“, ističe Merz.

On dodaje da je fleksibilnost sistema bila jedan od ključnih razloga za njegov odabir. „Naš podatkovni centar nije samo tehnološki napredan već i spreman za buduće izazove. Uz Kentix imamo partnera koji nam pomaže da zadovoljimo najviše sigurnosne standarde i istovremeno povećamo efikasnost poslovanja.“

Primjer Heidelberg iT-a pokazuje kako objedinjavanje fizičke sigurnosti, nadzora okruženja i upravljanja energijom može pomoći podatkovnim centrima da povećaju efikasnost, ispune regulatorne zahtjeve i izgrade skalabilnu infrastrukturu spremnu za budući rast.

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.