Tehnologija i proizvodi

Kod koji čuva elektroenergetsku mrežu

10 Marta, 2026

Elektroenergetski sektor danas predstavlja samu kičmu nacionalne kritične infrastrukture, no u eri digitalizacije i globalnih previranja, sigurnost mreže prestaje biti čisto tehničko pitanje i postaje prvorazredni sigurnosni izazov. Dok kompanije balansiraju između imperativa neprekidne opskrbe i sve sofisticiranijih cyber prijetnji, granica između stabilnog sistema i općeg kolapsa postaje opasno tanka

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Regionalni stručnjaci upozoravaju: u duboko povezanom evropskom sistemu, sigurnost više ne poznaje državne granice. Incident s početka ljeta 2024. godine poslužio je kao brutalna ilustracija te ranjivosti. Kada je ispad interkonektivnog dalekovoda 400 kV Zemlak – Kardia u Albaniji pokrenuo kaskadni val, sistemi Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te dijela Hrvatske urušili su se poput domina u svega 60 do 90 sekundi. SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sistemi dispečerskih centara u tim trenucima nisu bilježili samo brojeve, već dramatičnu utrku s fizikom koja je bila brža od ljudske reakcije.

Ovaj kolaps nije bio samo izolirani tehnički incident, već simptom šireg problema: sistemi projektirani za prošli vijek sada se moraju nositi s naglom integracijom fotonaponskih elektrana, promjenjivim tokovima energije i stalnim pritiskom na stabilnost. Pitanje više nije hoće li se novi izazovi pojaviti, već jesu li modernizacija opreme, krizni protokoli i međunarodna saradnja dovoljno brzi da preduhitre sljedećih kritičnih 90 sekundi.

MAPIRANJE RIZIKA I IZAZOVA

Održavanje sigurnosti elektroenergetskih mreža danas podsjeća na hod po žici. Modernizacija i digitalizacija, iako neophodne, otvorile su Pandorinu kutiju novih rizika. Sigurnost se više ne može promatrati kroz izolirane objekte, već kao dinamičan, međuzavisni ekosistem. Uvođenje obnovljivih izvora energije, posebno fotonaponskih elektrana, povećava složenost distribucije, dok istovremeno zastarjela oprema zahtijeva kontinuirana ulaganja. Cyber prijetnje postaju sve sofisticiranije, što institucije primorava na stalni balans između pouzdanosti mreže i zaštite.

Pogled iz unutrašnjosti

U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine naglašavaju specifičnost operativnih tehnologija koje upravljaju sistemom u stvarnom vremenu: “Održavanje sigurnosti operativnih tehnologija (OT sistema) je svakako najizazovniji i najvažniji izazov u održavanju elektroenergetskog sistema JP Elektroprivrede BiH. Najveći izazovi ovih OT sistema su održavanje sistema za koji je dostupnost primarni prioritet zbog rada opreme u realnom vremenu, životni vijek komponenti sistema koji je dosta dug, problemi u primjeni zakrpi sistema, ekspertiza za analizu sigurnosti koja zahtijeva posebna znanja OT sistemima.”

Sasho Saltirovski, izvršni direktor u Elektrodistribuciji DOOEL Skopje, ukazuje na to da su izazovi distribucijske mreže velikim dijelom rezultat globalnih kretanja. “Jedan od najvećih izazova u održavanju sigurnosti i stabilnosti mreže je sve veća integracija obnovljivih izvora energije, posebno fotonaponskih elektrana. Postoji veliki interes za ulaganja, a kapacitet za nove elektrane je već gotovo iscrpljen. Već integrisane elektrane, zbog svojih poznatih karakteristika promjenljive proizvodnje, otežavaju precizno prognoziranje i stvaraju poteškoće u balansiranju s potrošnjom”, ukazao je Saltirovski.

Pritisak na distribuciju

Još jedan izazov predstavlja zastarjela oprema na određenim lokacijama distribucijske mreže, ali se taj problem iz godine u godinu prevazilazi kroz odgovarajuće planiranje u okviru investicionih programa i kontinuirana ulaganja u mrežu.

“Aktivno se rade napori i na jačanju cyber sigurnosti, imajući u vidu da digitalizacija određenih procesa povećava rizik od cyber napada. Najveći izazov u održavanju sigurnosti u ovom segmentu je pronalaženje balansa između pouzdanosti i zaštite. Cyber napadi na kritičnu infrastrukturu postaju sve sofisticiraniji i dugotrajniji. Kako bismo se suprotstavili tim prijetnjama, dajemo prioritet naprednim sistemima nadzora i brzoj reakciji u slučaju incidenta”, navodi on. Sigurnost lanca snabdijevanja predstavlja kritičnu tačku, jer oprema i softver koji se nabavljaju na svjetskom tržištu mogu donijeti i nevidljive prijetnje – poput namjerno ostavljenih “stražnjih vrata” (backdoors) koja omogućavaju neovlašten upad u srce energetskog sistema. “Na kraju, s obzirom na to da su naši objekti geografski raštrkani, fizička sigurnost ostaje glavni prioritet, uz segmentaciju mreže kako bi se spriječilo širenje eventualnog proboja”, rekao je Saltirovski.

Regionalna dimenzija

Da se sigurnost više ne može zatvarati ni u lokalne okvire, potvrđuje Enis Drndar, direktor sektora za informacijsku sigurnost (CISO) u AD MEPSO, makedonskom operatoru elektroprijenosnog sistema. “Sigurnost elektroenergetskog sistema danas se ne može posmatrati isključivo u nacionalnim okvirima. MEPSO, kao operator elektroprenosnog sistema koji je dio regionalnе i evropski interkonektovane mreže, suočava se s izazovima koji su tehnički i organizaciono složeni, ali i snažno povezani s globalnim sigurnosnim trendovima koji sve češće utiču na kritičnu infrastrukturu. Digitalizacija i sve veća međupovezanost sistema donose značajne prednosti u pogledu efikasnosti i upravljanja, ali istovremeno povećavaju potrebu za koordiniranim i sveobuhvatnim pristupom sigurnosti, kako na fizičkom tako i na cyber nivou”, rekao je Drndar.

MEHANIZMI ZAŠTITE

Kako bi se odgovorilo na kompleksne prijetnje, ključni akteri u energetskom sektoru napuštaju zastarjele modele zaštite i prelaze na koncept “integralne sigurnosti”. Zaštita kritičnih objekata – poput ključnih trafostanica, dalekovoda i dispečerskih centara – više nije samo pitanje fizičkog nadzora već kombinacija tehničkih, tehnoloških i operativnih mjera koje osiguravaju kontinuitet rada čak i u slučaju incidenta.

Ove mjere ne ostaju samo u planovima – one se ogledaju u stvarnoj snazi i otpornosti infrastrukture, sposobnoj da izolira problem prije nego što preraste u kaskadni prekid sistema. Od naprednih videonadzornih sistema s analitikom, preko fizičkih barijera pa sve do “pametnih” komponenti mreže koje u realnom vremenu detektiraju anomalije, mjere zaštite postaju prva i najvažnija linija odbrane nacionalne stabilnosti. Da bismo bolje razumjeli kako se ovo provodi u praksi, naši sagovornici otkrivaju na koji način institucije osiguravaju vitalne dijelove mreže i koje protokole primjenjuju kako bi minimizirali rizike od fizičkih oštećenja ili tehničkih kvarova.

Strateški okvir

U Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine temelj sigurnosti počiva na sveobuhvatnom planiranju i tehničkoj otpornosti. “Mjere zaštite provode se na osnovu Procjene sigurnosti i Elaborata zaštite u kojem je sadržana kombinacija fizičkih i tehničkih mjera: fizička sigurnost, tehnička zaštita, redovni sigurnosni pregledi i testiranje opreme, rezervni sistemi za napajanje i redundancija ključnih elemenata mreže”, navode iz te kompanije. Ni zaštita elektrosistema u Sjevernoj Makedoniji nije prepuštena slučaju, već je strogo propisana Mrežnim kodeksom (Grid Code).

“U skladu s obavezama propisanim Mrežnim kodeksom (Grid Code), Operator distributivnog sistema – Elektrodistribucija DOOEL Skopje, uspostavio je sistem koordinacije sigurnosti unutar elektrodistribucijskog sistema, kao i pravila i smjernice koje definišu principe i procedure za sigurnosne mjere i radne procese, a koji proizlaze iz zakona, tehničkih standarda i regulative”, pojasnio je Saltirovski. Dodatno, za veće i kritičnije energetske objekte (trafostanice) unutar distributivne mreže primjenjuju se različite vrste mjera.

“Fizičke mjere obuhvataju ograđivanje i kontrolisane sigurnosne udaljenosti, kontrolu pristupa pri ulasku i izlasku iz objekta, videonadzor i senzorske sisteme. Tehničke mjere uključuju sisteme zaštite od prenapona i kratkog spoja, automatizovane SCADA sisteme, kao i rezervne sisteme napajanja. Organizacione mjere podrazumijevaju protokole za postupanje u vanrednim i kriznim situacijama, redovne inspekcije i održavanje te osposobljenost osoblja u oblasti fizičke sigurnosti”, dodaje Saltirovski.

Definisati prioritete

Operateri prijenosnih sistema, kao što je AD MEPSO, zaštitu ne vide samo kao čuvanje vlastite imovine već kao doprinos regionalnoj stabilnosti. Enis Drndar ističe važnost prioriteta: “Zaštita kritične infrastrukture zasniva se na kombinaciji preventivnih, tehničkih i organizacionih mjera, uz jasno definisane prioritete. Posebnu pažnju posvećujemo objektima i segmentima sistema koji imaju regionalni značaj, s obzirom na to da poremećaji u jednom dijelu mreže mogu imati šire, prekogranične posljedice. Naš cilj nije samo zaštita pojedinačnih objekata već očuvanje ukupne stabilnosti i pouzdanosti elektroenergetskog sistema u cjelini”, kazao je Drndar.

TEHNOLOŠKI NADZOR

U svijetu u kojem se incidenti na mreži mjere u sekundama, posjedovanje informacija u realnom vremenu predstavlja granicu između lokalnog kvara i totalnog kolapsa mreže. Prevencija incidenata danas se oslanja na fuziju naprednih nadzornih sistema i algoritama koji su sposobni detektovati anomalije prije nego što one postanu vidljive ljudskom oku. Poseban fokus stavlja se na cyber sigurnost, gdje se tradicionalni nadzor spaja sa sofisticiranim sistemima. U ovoj fazi, ključno je koliko brzo sistem može izolirati prijetnju i aktivirati krizni protokol. Da bismo bolje razumjeli kako se ovo provodi u praksi, naši sagovornici objašnjavaju koji tehnološki alati čine “mozak” odbrane i kako se ti sistemi ponašaju u trenucima ekstremnog stresa za mrežu.

Standardi i regulative

Ipak, da bi tehnološki nadzor uopće bio efikasan, prvo je potrebno odrediti “pravila igre”. Sigurnost ne smije biti stihijska; ona zahtijeva čvrst institucionalni okvir koji garantuje predvidljivost u nepredvidivim situacijama. U JP Elektroprivredi BiH tehnološki nadzor je strogo uokviren međunarodnim normama, čime se osigurava da svaka reakcija na incident bude unaprijed isplanirana i testirana: “Planovi kontinuiteta poslovanja i odgovori na incidente informacione sigurnosti su zasnovani na zahtjevima standarda ISO 27001:2022, koji propisuje planove reakcije na incidente i krizne situacije. Za prevenciju se koristi stalni nadzor sistema te preventivno održavanje opreme i sistema”, kažu iz JP Elektroprivreda BiH.

Neprekidni cyber nadzor

Sasho Saltirovski otkriva da se moderna odbrana oslanja na stalnu prisutnost i automatizovani odgovor. Ključnu ulogu igra Centar za sigurnosne operacije (SOC), koji radi neprekidno: “Oslanjamo se na kombinaciju naprednih tehnologija i organizacionih mjera kako bismo spriječili incidente i osigurali brzu reakciju u kriznim situacijama. Naš interni Virtualni centar za sigurnosne operacije (SOC) radi 24/7, fokusirajući se na otkrivanje incidenata, analizu i reagovanje. Koristimo najsavremenije alate poput SIEM-a (Security Information and Event Management) i SOAR-a (Security Orchestration, Automation, and Response) za praćenje aktivnosti u mreži, korelaciju događaja i automatizaciju odgovora. Dodatno, koristimo više izvora informacija o prijetnjama i obavještajnih informacija (threat intelligence) i aktivno dijelimo podatke s pouzdanim partnerima, uključujući EE-ISAC i E.DSO, kako bismo ostali korak ispred novih prijetnji”, rekao je Saltirovski.

U slučaju ekstremnih kriza, sistem predviđa i dodatne slojeve podrške. “Za kritične incidente imamo i vanjski, outsourcing SOC koji pruža dodatnu stručnost i podršku, osiguravajući otpornost sistema i brzi oporavak u kriznim situacijama. Sve ove mjere omogućavaju nam da održimo proaktivnu sigurnosnu poziciju i brzo reagujemo na potencijalne krizne situacije”, pojašnjava Saltirovski.

Robusne politike

Sasho Saltirovski posebno naglašava važnost naprednih protokola cyber odbrane. “Radi zaštite kritičnih objekata, uključujući trafostanice i distributivnu mrežu, primjenjujemo kombinaciju tehničkih i organizacionih kontrola. U tehničkom segmentu provodimo strogu kontrolu pristupa putem višefaktorske autentifikacije, dodjele prava pristupa prema ulogama (role-based permissions) i segmentacije mreže. Svi osjetljivi podaci i komunikacije zaštićeni su naprednim enkripcijskim protokolima kako bi se spriječilo neovlašteno presretanje. Na organizacionom nivou uspostavljene su robusne sigurnosne politike, programi obuke zaposlenih i procesi upravljanja rizicima vezanim za dobavljače”, rekao je Saltirovski.

Međutim, Enis Drndar naglašava kako tehnologija nije dovoljna ako ostane zatvorena unutar jedne kompanije. Za njega je cyber sigurnost neraskidivo povezana s operativnom pouzdanošću, a glavna poluga je informacijska solidarnost. “U energetici, cyber sigurnost je neraskidivo povezana s operativnom pouzdanošću sistema. Fokus je stavljen na ranu detekciji prijetnji, kontinuirani nadzor sistema i jasno definisane procese reagovanja u slučaju incidenta. Međutim, jednako važan element je razmjena informacija – ne samo unutar organizacije već i na regionalnom nivou. Pravovremena razmjena saznanja o cyber prijetnjama, ranjivostima i trendovima značajno doprinosi preventivnom djelovanju i jačanju ukupne otpornosti sistema”, rekao je Drndar.

Makedonski model

Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) iz maja 2025. godine, energetski sektor postao je primarna meta jer napadi više ne ciljaju samo podatke već direktno prihode i rad sistema. Kolaps u Portugalu i Španiji u aprilu 2025. potvrdio je da uvezanost sistema, iako ekonomski isplativa, nosi rizik širenja nestabilnosti preko granica u sekundi. WEF je potcrtao da rješenje leži u cyber otpornosti – ne samo odbrani zidova već sposobnosti sistema da preživi udarac i nastavi s radom. Prekretnica za Sjevernu Makedoniju dogodila se kada je Regulatorna komisija za energetiku, vodne usluge i usluge upravljanja komunalnim otpadom (RKE) uvela rigorozne mjere, nakon što su interne analize pokazale alarmantan podatak: do 2024. godine nijedna energetska kompanija u zemlji nije imala uveden međunarodni sigurnosni standard. Sporadične “lokalne politike” i procedure nisu bile dovoljne za sistemski odgovor na moderne prijetnje. Prema nalogu RKE-a, za sve ključne energetske subjekte obavezno je ulaganje u cyber sigurnost. Obavezno je imenovanje stručnjaka zaduženih isključivo za digitalnu odbranu sistema. Potom redovna i obavezna ispitivanja kritične infrastrukture i simulacije napada.

KRIZNO UPRAVLJANJE

U energetici, kriza nije pitanje “ako”, već “kada”. Kada se dogodi havarija, masovni prekid ili proboj cyber odbrane, tehnologija se povlači u drugi plan, a na scenu stupaju protokoli kriznog upravljanja. Ključ uspjeha u tim trenucima nije improvizacija, već strogo definisan zapovjedni lanac koji minimizira haos i skraćuje vrijeme oporavka sistema.

Krizno upravljanje u elektroenergetici organizovano je kao višeslojni mehanizam koji obuhvata sve – od interventnih ekipa na terenu do kriznih štabova koji donose strateške odluke u realnom vremenu. Poseban izazov predstavlja koordinacija u situacijama kada se fizička havarija dogodi istovremeno sa cyber napadom, što zahtijeva integrisan odgovor svih sektora kompanije, ali i saradnju s državnim institucijama i regionalnim partnerima.

Za JP Elektroprivreda BiH, najteži ispiti dolaze iz nepredvidive prirode. Protokoli reagovanja u vanrednim okolnostima neprestano se unapređuju na osnovu realnih iskustava. “Planovi kontinuiteta poslovanja i reagovanja u kriznim situacijama se kontinuirano poboljšavaju na osnovu testova i stvarnih kriznih situacija koje su se dešavale, kao što su naprimjer, poplava u Jablanici”, navode iz JP Elektroprivreda BiH.

Institucionalna dubina

U Sjevernoj Makedoniji, krizno upravljanje je strogo institucionalizirano. Proces počinje mnogo prije nego što nestane struje, na osnovu procjena ENTSO-E (Evropska mreža operatora prijenosnog sistema za električnu energiju). “Ukoliko sezonska procjena adekvatnosti od strane ENTSO-E, regionalnog koordinacijskog centra ili operatora prijenosnog sistema, ukaže na jasne i ozbiljne pokazatelje da bi mogla nastupiti elektroenergetska kriza u Sjevernoj Makedoniji, Ministarstvo energetike izdaje rano upozorenje Sekretarijatu Energetske zajednice, nadležnim institucijama ugovornih strana i državama članicama EU u regiji, kao i međusobno povezanim zemljama putem interkonekcijskih vodova. U slučaju nastupanja krize, Ministarstvo pokreće proceduru za njeno proglašenje i o tome obavještava relevantne aktere”, pojašnjava Saltirovski.

Navodi i posebnu uredbu koja definiše kriterije i uslove za proglašenje kriznog stanja u slučaju vremenskih nepogoda, prirodnih katastrofa, nesreća i poremećaja na tržištu električne energije. “Ova uredba propisuje način snabdijevanja električnom energijom u kriznim situacijama, mjere koje se poduzimaju, kao i prava i obaveze nosilaca licenci, u zavisnosti od izazova s kojima se sistem suočava. Formirana je i Komisija za praćenje stanja u snabdijevanju električnom energijom, koja kontinuirano prati, analizira i procjenjuje situaciju u Sjevernoj Makedoniji i susjednim zemljama”, navodi Saltirovski.

Enis Drndar (MEPSO) podsjeća da u slučaju havarije nijedna zemlja nije otok. Ključ je u prekograničnoj saradnji.

“Krizno upravljanje posmatramo kao koordiniran i višeslojan proces. Pored internih planova, procedura i scenarija reagovanja, poseban naglasak stavljamo na saradnju s drugim operaterima elektroprenosnih sistema u regionu. S obzirom na to da su naši sistemi fizički i operativno povezani, u slučaju većih poremećaja ili cyber incidenata, ključna je brza, usklađena i transparentna reakcija. Izgradnja međusobnog povjerenja i jasnih komunikacijskih kanala, omogućava efikasno upravljanje kriznim situacijama i smanjenje ukupnog rizika”, naveo je Drndar.

Protokol za “dan poslije”

Elektrodistribucija DOOEL Skoplje izradila je plan odgovora na krizne situacije, kao i plan upravljanja krizama. Kada kriza nije uzrokovana prirodom, već cyber napadom, protokol postaje još specifičniji. Saltirovski naglašava da planovi nisu statični dokumenti. “Upravljanje krizama u slučaju cyber incidenata zasniva se na strogim planovima odgovora koji se redovno testiraju i ažuriraju. Ovi planovi definišu jasne uloge i odgovornosti, procedure eskalacije i tehničke korake za brz oporavak sistema. Također uključuju protokole komunikacije s medijima, regulatorima i drugim relevantnim akterima, uz osiguranje pravovremenog i transparentnog informiranja. Ovakav pristup omogućava koordinaciju između tehničkih timova, menadžmenta i eksternih partnera, s ciljem minimiziranja posljedica i očuvanja povjerenja, uz redovne vježbe i simulacije radi unapređenja spremnosti”, objasnio je Saltirovski.

NORMATIVNI OKVIR

Da bi svi ovi sistemi nadzora i krizni protokoli funkcionisali usklađeno, neophodan je čvrst regulatorni okvir koji definiše “pravila igre” u elektroenergetskom sektoru. Sigurnost elektroenergetskog sistema nije prepuštena slobodnoj procjeni operatera; ona je strogo definisana kroz mrežu domaćih zakona, evropskih direktiva i međunarodnih tehničkih standarda. Usklađenost s ovim normama osigurava da sistemi iz različitih država govore “istim jezikom”, što je ključno za stabilnost interkonekcije.

Između zakona i praksi

Dok regija teži usklađivanju s evropskim direktivama, primjena na terenu varira ovisno o brzini domaće legislative. U Bosni i Hercegovini, kompanije često standardima premošćuju pravne praznine.

“Sistem upravljanja informacionom sigurnošću u JP Elektroprivreda BiH izgrađen je na bazi ISO 27001 standarda. Osim toga, sistem sigurnosti se kontinuirano unapređuje i vodeći računa o NIS 2 direktivi EU s obzirom na to da JP Elektroprivreda BiH spada u dio kritične infrastukture na koju se ova EU direktiva odnosi. Što se tiče regulative iz oblasti fizičke sigurnosti, najvažniji je Zakon agencijama za zaštitu ljudi i imovine. Bosna i Hercegovina i Federacija BiH i dalje nemaju Zakon o informacionoj sigurnosti, te se usklađivanje radi samo na osnovu standarda i dobrih praksi“, naveli su iz JP Elektroprivreda BiH.

Evropski standardi

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Sjeverna Makedonija je svoj regulatorni okvir već uskladila s najnovijim trendovima EU. Sasho Saltirovski ističe da je temelj njihove sigurnosti najnovija legislativa. “Glavni regulatorni okvir u oblasti energetike za rad sistema distribucije električne energije predstavlja Zakon o energetici, usvojen u maju 2025. godine. Ovaj zakon transponuje evropsko zakonodavstvo iz Paketa čiste energije (Clean Energy Package), prilagođenog za Energetsku zajednicu. Dodatno, ključni tehnički dokument je Mrežni kodeks, koji je usklađen sa Zakonom o energetici. Kako bismo osigurali sigurnost i zaštitu naših sistema, striktno se pridržavamo svih važećih nacionalnih zakona i propisa, uključujući Zakon o energetici i Pravilnik o cyber sigurnosti donesen na osnovu ovog zakona. Također, naš sistem upravljanja informacijskom sigurnošću implementiran je u skladu sa standardom ISO 27001, što omogućava strukturiran pristup upravljanju rizicima i kontinuiranom unapređenju”, rekao je Saltirovski i zaključuje da ovi okviri zajedno osiguravaju da njihove prakse u oblasti cyber sigurnosti budu usklađene kako s pravnim tako i s međunarodnim standardima.

Direktiva NIS2

Enis Drndar iz MEPSO-a ukazuje na to da su evropski regulatorni okviri, poput NIS2 direktive, neophodni za funkcionisanje moderne interkonekcije. “Sigurnost elektroenergetskog sistema zasniva se na kombinaciji nacionalnih propisa, evropskih regulatornih zahtjeva i međunarodnih standarda. U svakodnevnom radu vodimo se relevantnim okvirima na evropskom nivou, uključujući zahtjeve i smjernice ENTSO-E, koje se odnose na pouzdan i siguran rad elektroprenosnog sistema”, kazao je Drndar. U domenu cyber sigurnosti oslanjaju se na principe međunarodno priznatih standarda, poput ISO/IEC 27001, kao i na evropske regulatorne okvire, uključujući NIS2 direktivu i stručne smjernice koje razvija ENISA. “Ovi okviri omogućavaju zajednički jezik među operatorima u regionu i stvaraju osnovu za interoperabilnost, kako u tehničkom tako i u organizacionom smislu, te olakšavaju koordinisano upravljanje rizicima u interkonektovanom okruženju”, dodaje Drndar.

KOHEZIJA ODBRANE

Može li se ijedna država ili kompanija danas braniti sama? U elektroenergetici je odgovor jasno ne. Saradnja je jedini način da se preživi cyber rat ili veliki tehnički ispad, jer u svijetu u kojem prijetnje ne poznaju granice, izolacija je najveći sigurnosni rizik. Sigurnost kritične infrastrukture danas se više ne gradi isključivo unutar zidova jedne kompanije, već kroz gustu mrežu domaćih i međunarodnih partnerstava. Razmjena informacija u realnom vremenu, zajedničke vježbe i usklađeni protokoli postali su standard koji omogućava da se prijetnja uočena u jednoj državi neutralizira prije nego što stigne do druge. Ovaj segment saradnje obuhvata širok spektar aktera – od obavještajnih agencija i ministarstava unutrašnjih poslova do globalnih energetskih asocijacija. Naši sagovornici otkrivaju ko su njihovi ključni saveznici u očuvanju stabilnosti mreže i na koji način ta saradnja pomaže u prevenciji sofisticiranih napada koji postaju sve češća svakodnevica.

Za JP Elektroprivreda BiH, vanjski partneri nisu samo podrška već neophodna karika u lancu održavanja složenih sistema. “Za sigurnost sistema jedna veoma važna karika u lancu održavanja su i eksterni partneri čija nam je ekspertiza i stručnost neophodna da bismo bili u mogućnosti obezbijediti nadzor sistema koji nam omogućava isporuku naših usluga na veoma visokom nivou”, pojasnili su.

Mrežni partneri

Saradnja je u Sjevernoj Makedoniji podignuta na nivo strateških partnerstava s globalnim tehnološkim liderima i evropskim centrima za razmjenu podataka. Saltirovski naglašava važnost ove mreže i kaže: “U kontinuiranoj smo komunikaciji s Ministarstvom energetike i redovni smo učesnici sastanaka Komisije za praćenje stanja u snabdijevanju električnom energijom; Operatorom prenosnog sistema AD MEPSO, Regulatornom komisijom za energetiku, Sekretarijatom Energetske zajednice, kao i drugim akterima u elektroenergetskom sektoru u Sjevernoj Makedoniji.” Dodaje da aktivno sarađuju s vanjskim institucijama i partnerima kako bi ojačali sigurnost mreže i objekata. “Blisko sarađujemo s nacionalnim MKD-CIRT-om (Tim za odgovor na računarske incidente) u oblasti koordinacije cyber sigurnosti i upravljanja incidentima. Također, članovi smo EE-ISAC i E.DSO, koje omogućavaju razmjenu informacija i saradnju u vezi s obavještajnim podacima o prijetnjama širom evropskog energetskog sektora. Za kritične incidente oslanjamo se i na T-Systems kao eksternog SOC partnera, koja pruža dodatnu ekspertizu i podršku kao dopunu našim internim kapacitetima. Ova partnerstva osiguravaju proaktivan i otporan pristup cyber i operativnoj sigurnosti”, obrazlaže on.

Solidarnost regije

U interkonektovanom svijetu povjerenje među operaterima ključni je faktor odbrane. “Kao operator prenosnog sistema koji djeluje u okviru regionalne i evropske interkonektovane mreže, MEPSO aktivno sarađuje s drugim operatorima prenosnih sistema u regionu, kao i s relevantnim evropskim institucijama i stručnim tijelima. Poseban fokus stavljen je na razmjenu informacija i iskustava, uključujući i oblast cyber sigurnosti, gdje se kroz formalne i neformalne kanale dijele saznanja o aktuelnim prijetnjama, trendovima i dobrim praksama. Ovakav pristup doprinosi izgradnji međusobnog povjerenja i omogućava koordinisan odgovor u slučaju prekograničnih incidenata, čime se dodatno jača otpornost elektroenergetskog sistema u cjelini”, kazao je Drndar.

Od ranjivosti do otpornosti – lekcije iz “mraka”

Sigurnost kritične infrastrukture više nije statičan pojam ograničen na visoke ograde i fizičku stražu. Danas se otpornost gradi kroz “trijadu odbrane”: spoju fizičke robusnosti, digitalne inteligencije i vrhunske organizacijske spremnosti. Dok se jedna institucija oslanja na iskustva stečena u ekstremnim situacijama i “dobrim praksama” premošćuje zakonske vakuume, sistemi u drugoj državi već operiraju unutar najnovijih evropskih regulativa i koriste globalne “cyber štitove”. Ipak, zajednički zaključak svih sagovornika je jasan: u interkonektovanom svijetu, nijedna država nije otok. Ključ preživljavanja budućih kriznih scenarija leži u interoperabilnosti – sposobnosti da naši sistemi govore “istim jezikom” kroz standarde poput ISO 27001 i NIS2 direktive. Energetska tranzicija i digitalizacija donose nove rizike, ali i nove alate. Budućnost energije u regiji zavisit će od toga koliko brzo možemo učiti iz prošlih grešaka i koliko smo spremni za “dan poslije” koji će, prije ili kasnije, sigurno doći.

Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija

10 Marta, 2026

Sistemi za upravljanje zgradama širom EMEA regije ostavljaju svijet automatizacije i evoluiraju u smjeru integrisanih platformi koje se oslanjaju na koncept podatkovne inteligencije. Sve se dešava u vrijeme uvođenja definicije “inteligentne” zgrade, koju danas oblikuju stroga ekološka regulativa, naglasak na cyber sigurnosti i visoka očekivanja korisnika

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Sistemi za upravljanje zgradama (Building Management Systems) polako izlaze iz niše u velikom stilu. Razlog za to je najstariji i najjednostavniji ikada: staro odumire, a alternative su preskupe i nedovoljno ispitane. Ovo je najlakše vidljivo na stambenom fondu evropskih zemalja čije se tržište našlo pod sistemskim pritiskom u vidu zastarijevanja njegove infrastrukture. Ovaj fond je danas star nekoliko decenija, fragmentiran i oslonjen na tržište adaptacije prostora. U prilog starim zgradama ne idu ni regulatorni okviri povezani s dekarbonizacijom, energetskim performansama i operativnom transparentnošću kao glasnici modernizacije. Vlasnici zgrada danas su pod pritiskom ne samo da unaprijede same zgrade već da unutar njih integrišu sisteme sposobne da isporuče mjerljive operativne performanse.

S druge strane, Evropa nema luksuz brzorastućih regija poput Bliskog Istoka, gdje se BMS sistemi od starta ugrađuju u megaprojekte, hotele, aerodrome, medicinske ustanove i pametne gradove. U tim okruženjima se digitalna infrastruktura predviđa i integriše od samog početka. Međutim, ova prednost dolazi i uz znatno viša očekivanja korisnika, što znači da se automatizacija i inteligencija zgrada moraju projektovati od prvog dana.

Zaključak je da se BMS u cijeloj EMEA regiji našao između operativnih potreba samih objekata i uspona informatičke tehnologije koja ih sada može ispratiti. Tu je nestabilnost globalnog energetskog tržišta, koja je u prvi plan izbacila fokus na efikasnost u trošenju komunalnih resursa. Sve ovo više nije ni apstraktno ekološko pitanje, nego stvar koja zadire u novčanik korisnika čije zadovoljstvo boravkom u zgradi odavno nije periferno pitanje.

U takvom kontekstu, BMS je napustio imidž upravljačke platforme i postao višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija u građevinskom sektoru.

Reakcija više nije dovoljna

Na konceptualnom nivou, BMS je samo naglasio već dugo vremena prisutni rascjep u definiciji pametnih i inteligentnih zgrada. Za stručnjake koji se bave BMS-om, ova razlika se svodi na koncept očekivanja naspram reakcije. Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu u Schneider Electricu, povlači vrlo jasnu granicu između oba koncepta. “Pametna zgrada reaguje, ali inteligentna zgrada predviđa”, kaže Vasile.

Koncept predviđanja je kontekstualan. Vasile to ilustruje konkretnim scenarijem. Inteligentna zgrada, naprimjer, neće reagovati tek onda kada senzori za detekciju zauzetosti prostora dostignu postavljene pragove, već može unaprijed prepoznati da zauzetost raste i da će promjena vremena uticati na komfor prisutnih u roku od 45 minuta. “To više nije samo: ‘Uključi rashladni uređaj u 7 ujutro.’ Sada je to na osnovu jučerašnjih obrazaca, današnje vremenske prognoze i predviđene zauzetosti prostora, unaprijed ohladi 4. sprat za 0,8°C u 6:43 ujutro radi optimalnog komfora”, kaže on. Taj pomak, tvrdi Vasile, zgradu čini ne samo pametnom već i inteligentnom.

U konkurentskoj kompaniji Honeywell, na ovu tranziciju se gleda kroz prizmu učenja na nivou portfolija. Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/Adria regiju, naglašava da istinski inteligentni sistemi ne optimiziraju samo pojedinačnu zgradu. Umjesto toga, oni prepoznaju ponavljajuće obrasce kroz čitave portfolije i povezuju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, energiju, protivpožarnu zaštitu i tehničku zaštitu kako bi unaprijedili i skalirali performanse objekta.

S druge strane, u Johnson Controlsu naglasak je na prilagodljivosti. Ilan Yaniv, šef prodaje za digitalna rješenja u toj kompaniji, objašnjava da statična automatizacija zasnovana na pravilima polako ustupa mjesto adaptivnim sistemima. Razlog za to je činjenica da oni mogu proaktivno prepoznati manjak efikasnosti putem detekcije kvarova i dijagnostike. Fokus nije samo na predviđanju nego i na operativnoj agilnosti, uz smanjenje oslanjanja na fiksne pragove detekcije parametara i unaprijed programirane reakcije.

Pitanju nove uloge BMS-a u Siemensu se pristupa kroz dijagnostiku. Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu u toj kompaniji, ističe detekciju anomalija zasnovanu na mašinskom učenju i prepoznavanje obrazaca kao pokazatelje da se sistemi odmiču od tradicionalne automatizacije. U ovom okviru, inteligencija postaje vidljiva kada se odstupanja otkriju prije nego što se aktiviraju upozorenja, a korektivne radnje postanu proaktivne umjesto reaktivnih.

To znači da automatizacija zasnovana na pravilima više nije dovoljna i da je inteligencija višedimenzionalni koncept koji uključuje predviđanje, portfolio za učenje, prilagodljivost i dijagnostičku dubinu. “Sistem se odmiče od jednostavne automatizacije i postaje platforma za donošenje odluka. Ona se prilagođava promjenjivim uslovima, uči iz operativnih obrazaca i kontinuirano poboljšava performanse bez ljudske intervencije”, kaže Matošić.

Integracija nije samo konvergencija

Ipak, struka naglašava još jedan važan faktor: inteligencija je moguća samo tamo gdje je integracija cjelovita.

Honeywell pozicionira integraciju kao konvergenciju HVAC-a, upravljanja energijom, sistema za zaštitu života, tehničke zaštite i IT/OT infrastrukture. Sve se mora odvijati u okviru jedinstvenog operativnog modela. Petrović objašnjava da povezivanje pratećih tokova podataka otkriva obrasce koji su ranije bili nevidljivi operaterima. Tako se kreiraju vrijedni uvidi koji u realnom vremenu unapređuju performanse cijele zgrade.

A tu je i agregacija podataka kroz sisteme i IoT uređaje. Yaniv iz Honeywella ističe važnost transformacije sirovih signala u korisne uvide, uz glatki prelazak iz faze monitoringa u podršku donošenju odluka. Platforme integrišu podatke iz sistema za automatizaciju zgrada, brojila i IoT uređaja, uz oslanjanje na otvorene protokole i primjenu napredne analitike. Uz to, one pomoću AI-ja daju preporuke kroz kontrolne ploče koje prate upravljanje energijom, nivo ugljika i performanse konkretnog prostora.

Međutim, integracija je mnogo više od pukog tehničkog objedinjavanja. Za Schneider Electric ona je operativna okosnica koja usklađuje ciljeve podizanja nivoa komfora korisnika, smanjenja ugljika, cjenovne isplativnosti i otpornosti na cyber napade. Platforma EcoStruxure te kompanije postavlja upravljanje zgradom u centar pažnje i objedinjuje HVAC, rasvjetu, roletne, senzore i energetske sisteme. Istovremeno, Power Monitoring Expert funkcija donosi energetsku inteligenciju u ovo jedinstveno okruženje. Analitički slojevi imaju krovnu ulogu i pretvaraju zgradu u nešto što Vasile opisuje kao jedan “koordiniran, transparentan i samoučeći ekosistem”.

U Siemensu, srodnu funkciju po važnosti imaju objedinjene kontrolne ploče i hibridni modeli implementacije u oblaku. Oni povezuju HVAC, protivpožarnu zaštitu, rasvjetu i sigurnosne sisteme s jedinstvenim interfejsom. Matošić ističe upotrebljivost i međudisciplinarnu vidljivost kao ključne faktore za efektivan nadzor, uz cloud integraciju kroz Building X platformu, koja omogućava sofisticiranu analitiku i optimizaciju na više lokacija.

Za razliku od Honeywella i Johnson Controlsa, koji se fokusiraju na korelaciju i analitiku, Schneider Electric integraciju prvenstveno uvodi u smislu usklađivanja ishoda, dok za Siemens ona donosi operativnu jasnoću i interakciju s korisnicima. Sve u svemu, priča o integraciji je zajednički jezik svih tržišnih igrača, uz diferencirani fokus na različite aspekte njene uloge.

AI mijenja ulogu operatera?!

Možda najznačajniji organizacijski pomak koji donose inteligentne BMS platforme jeste novi nivo podrške osobama koje upravljaju zgradama. BMS je ranije predstavljao jedan “tihi” infrastrukturni sloj jer je bio stabilan, predvidljiv i reaktivan. Danas, tvrdi Vasile, on postaje “misleći” sloj zgrade i ta promjena počinje s podacima. Kada se hiljade različitih tačaka podataka objedine u zajednički sloj, zgrada dobija svoj “kontekst”. Inteligentni softver pretvara sirove podatke u korisne uvide i tako operaterima donosi jasnoću koju ranije nisu imali. Vještačka inteligencija pomaže da se iz temelja promijeni uloga operatera. “Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije”, objašnjava Vasile. Oni prelaze iz faze gašenja požara u orkestraciju, iz pitanja “Šta nije uredu?” u “Koji je najbolji scenario koji možemo oblikovati?” “AI ne automatizira zgradu. On unapređuje ljude koji upravljaju zgradom jer im daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam”, kaže on.

Sličnu filozofiju primjenjuje Johnson Controls, i to kroz platformu OpenBlue. Funkcija Fault Detection and Diagnostics donosi rano otkrivanje kvarova, dok preporuke zasnovane na AI-ju pomjeraju fokus menadžera zgrada s reaktivnog održavanja ka proaktivnoj optimizaciji. I u Honeywellu je AI dospio pod lupu tamošnjih projektanata, koji ga integrišu s rješenjima za prediktivne uvide, automatiziranu optimizaciju i benchmarking na nivou portfolija. Tu je i upravljačka platforma Buildings Sustainability Manager, koja koristi mašinsko učenje za predviđanje anomalija, optimizaciju performansi i podršku dugoročnim ciljevima održivosti i otpornosti.

Cyber sigurnost kao ljepilo koje drži zgradu na okupu

Istovremeno, svi se sagovornici slažu da je digitalna inteligencija bez kibernetičke otpornosti neodrživa. Dok u Honeywellu i Schneider Electricu naglašavaju hijerarhiju kontrole, u Johnson Controlsu je fokus na kibernetičkoj arhitekturi. Yaniv opisuje slojevite sigurnosne mehanizme i kontrole zasnovane na identitetu koje su osmišljene da smanje izloženost napadima u vrijeme kada zgrade postaju sve povezanije. Kao primjer navodi njihovo OpenBlue Airwall rješenje za umrežavanje na bazi principa nultog povjerenja (Zero Tust). Ono kreira virtuelni air-gap, odnosno čini uređaje nevidljivim za napadače i eliminira njihovo lateralno kretanje. Kao dodatni sloj sigurnosti, Airwall se oslanja i na Host Identity Protocol (HIP) i kriptografske ID-jeve za sigurnu komunikaciju, uz AES-256 enkripciju i višefaktorsku autentifikaciju.

Za Siemens, sigurnost se oslanja na usklađenosti sa standardima IEC 62443-4-2, podršku za Active Directory, LDAP i centraliziranu višefaktorsku autentifikaciju. Za dodatnu zaštitu konvergirane infrastrukture, tu je i Siemensova inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti (Cybersecurity Initiative), koja za cilj ima zaštitu kritične infrastrukture, postrojenja i umreženih uređaja kroz saradnju države i sektora.

Zbog svega navedenog, kibernetička sigurnost danas nije dodatak BMS-u, nego jedan od njegovih nosećih stubova. U Evropi, regulatorni pritisak na što kvalitetniju zaštitu kritične infrastrukture i upravljanje podacima nastavlja rasti. Na Bliskom Istoku, brzo usvajanje digitalnih tehnologija u projektima visokog profila predstavlja test ne samo za otpornost na napade nego i za ugled investitora. U ovakvom ambijentu u EMEA regiji, cyber sigurnost je osnovni zahtjev projektovanja i takav status joj je dodijelila i kompanija Honeywell sa svojim holističkim auditima i ciljanim kontrolama konvergentnih IT/OT okruženja. Za Yaniva, jedna od ključnih ranjivosti je oslanjanje na VPN sisteme koje Johnson Controls danas mijenja kriptografski sigurnim rutiranjem zasnovanim na provjeri identiteta. “Ovaj pristup štiti kritičnu infrastrukturu i omogućava siguran udaljeni pristup bez oslanjanja na ranjive VPN-ove ili kompleksna pravila vezana za firewall”, kaže Yaniv. U konačnici, za većinu kompanija koje nude BMS tehnologiju, ovo je oblast u kojoj nema kompromisa.

Od energijske do radne efikasnosti

Energijska efikasnost ostaje primarni pokretač modernizacije zgrada, posebno u Evropi, gdje postoji i regulatorni pritisak usmjeren ka dekarbonizaciji. Ipak, ne svodi se sve na uštedu kilovat-sati, o čemu se slažu i naši sagovornici. Vasile navodi da se često potcjenjuje koliko radna i stambena okruženja utiču na kognitivne funkcije korisnika. Kvalitet zraka, recimo, određuje nivo budnosti pojedinca, dok stabilnost temperature utiče na fokus. Isto vrijedi i za boju i intenzitet svjetla, koji utiču na ritam spavanja, dok obrasci buke mijenjaju nivo stresa. Ono što je novo danas, smatra Vasile, jeste sposobnost da se ti efekti izraze u realnom vremenu pomoću takozvane metrike komfora. Tu spadaju parametri kao što su kvalitet zraka unutar prostorija, zauzetost prostora i indikatori radnog učinka koji se lako mogu povezati s ambijentalnim uslovima u zgradi. “Kada optimizirate nešto za ljude, vi često optimizirate i za efikasnost. Zgrada tako postaje aktivni faktor koji doprinosi dobrobiti i produktivnosti, a ne samo radni prostor”, kaže Vasile.

Ovi su faktori danas lako provjerljiva, a ne apstraktna kategorija. “Prednosti su danas mjerljive putem KPI-jeva kao što je indeks zadovoljstva korisnika, nivo iskorištenosti prostora i kvalitet zraka s vrijednostima prikazanim na kontrolnim pločama”, kaže Yaniv. Uz operativnu uštedu, manje vidljivi ali jednako važan faktor je podizanje ukupnog kvaliteta boravka u zgradi, uz prateći rast produktivnosti i nivoa zadovoljstva korisnika.

Najvažniji ciljevi mjerenja ambijentalnih indikatora za Honeywell su optimizacija kvaliteta zraka u zatvorenom, stabilnost termalnog komfora, smanjenje učestalosti lažnih alarma i poboljšanje vremena odgovora na incidente, dok se u Siemensu za ove učinke oslanjaju na Desigo CC platformu za rangiranje komfora i vizualizaciju ambijentalnih uslova unutar zgrade. Tu je i podrška za mobilne aplikacije, koje omogućavaju korisnicima da prijave probleme i direktno prilagode parametre komfora prema svojim željama. Inteligencija BMS-a se, u ovom okviru, mjeri kroz povratne informacije koje se razmjenjuju s korisnicima unutar zgrade. Bez obzira na razlike u pristupu prioritetima, svi sagovornici se slažu u tome da inteligentne zgrade moraju donijeti mjerljive vrijednosti, uz svijest da će se one uvijek drugačije definirati za konkretni objekat.

Skaliranje inteligencije: Između renoviranja i inoviranja

Skaliranje koncepta inteligentnih zgrada širom EMEA regije poseban je strukturni izazov koji nijedna arhitektura ne može riješiti u svakoj situaciji. Evropskim građevinskim pejzažom dominira renoviranje kao praksa koje traži faznu modernizaciju, interoperabilnost s postojećim platformama i uklapanje u različite regulatorne okvire. “Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite starosti”, kaže Petrović. On naglašava i važnost postepenog pristupa bez fokusa na jednog proizvođača jer je to način da se klijentima omogući fazna modernizacija kroz mapu puta umjesto skupih programa potpune zamjene starih sistema.

Njegov kolega Vasile ističe i da se iskustva mogu znatno razlikovati na terenu, posebno u Evropi, gdje svaka zemlja, pa i grad, imaju vlastite propise, sisteme i radnu kulturu. Pri tome, neke zgrade mogu biti digitalno napredne, dok druge koriste infrastrukturu iz vremena prije pojave interneta. Zbog toga izazov koji BMS treba riješiti nije samo tehnički nego i regulatorni, kulturološki i logistički. Prema njemu, konačni uspjeh prilagođavanja i skaliranja uveliko zavisi od primjene otvorenih standarda, prilagodljivih arhitektura i kreiranja snažnih lokalnih ekosistema. Univerzalnost ne postoji jer svaki pristup mora poštovati regionalnu raznolikost i pretvoriti je u operativnu prednost.

Kao odgovor na promjenjivu digitalnu zrelost, Johnson Controls zagovara modularne arhitekture koje se oslanjaju na standarde i otvorene protokole kao što su BACnet, Modbus, MQTT. S druge strane, Siemens ističe hibridne strategije implementacije koje balansiraju lokalne zahtjeve usklađenosti s regulativama (uključujući GDPR) s centraliziranim nadzorom portfolija. Na taj način se njihova Desigo CC platforma skalira od malih instalacija do velikih projekata na više lokacija. Istovremeno, pojednostavljene migracijske mogućnosti pomažu da se premosti jaz između postojeće infrastrukture i savremenih inteligentnih platformi. “Standardizovani interfejsi i konzistentni radni tokovi smanjuju potrebe za obukom”, kaže Matošić, “i tako rješavaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage, uz podršku za širu primjenu koncepata inteligentnih zgrada.”

Na drugom kraju EMEA regije je Bliski Istok, gdje integracija za potrebe skaliranja može početi već u fazi projektovanja. Ipak, obim i složenost tih projekata nose vlastite izazove u vidu očekivanja od cyber sigurnosti, potrebe za interdisciplinarnom koordinacijom i visokih kriterija za performanse od samog početka. Kako ovi projekti prelaze iz faze izgradnje u operativni životni ciklus, naglasak se pomjera s brzine implementacije na dugoročnu operativnu otpornost. I ovaj primjer je ilustracija važnosti spoznaje da skalabilnost nije jedinstveni tehnički izazov, nego problem koji ima svoju regionalnu, strukturnu i operativnu dimenziju.

Inteligencija se dokazuje rezultatima

Evolucija sistema za upravljanje zgradama pokazuje jasan pravac kretanja. Put od pametnih do inteligentnih zgrada vodi preko BMS-a, što znači da integracija sistema mora biti dublja, analitika zrelija, cyber sigurnost snažnija, a korisničko iskustvo mjerljivije. Suština je ista, a to je da BMS pomaže zgradama da više ne slijede pravila, već “sarađuju” s operaterima i usklađuje svoju funkciju s poslovnim ciljevima.

Nove i renovirane zgrade će se pomoću BMS sistema s funkcijom inteligencije vrednovati po sposobnosti da harmoniziraju podatke, kreiraju izvještaje i standardiziraju kontrolu nad ključnim parametrima svoje funkcije. U EMEA regiji, ova tranzicija se neće mjeriti suhoparnom tehničkom terminologijom, već kredibilitetom implementacije i mjerljivim rezultatima. Inteligencija kao BMS koncept se mora dokazati kroz dubinu integracije, sigurnosne garancije, kibernetičku otpornost i mjerljive operativne ishode. To znači i emotivni iskorak iz svijeta pukog mjerenja mjesečne uštede energije i ulazak u novi koncept u kojem zgrada utiče na produktivnost korisnika i nivo zadovoljstva u interakciji s njom, što je dugoročnije isplativija valuta u ovoj transakciji.

Ograničena autonomija sistema preduvjet je sigurnosti

Ipak, kako se inteligencija kao sloj sistema za upravljanje zgradama širi, raste i važnost povlačenja jasnih granica. Svi sagovornici navode da sistemi za zaštitu života moraju ostati funkcionalni i prilikom kvara. Dejan Petrović iz Honeywella naglašava da kritične protivpožarne funkcije moraju raditi lokalno i nezavisno, čak i u situaciji kada povezivost u cloudu unapređuje monitoring i procese usklađenosti s regulativama. Razlog je jednostavan: potreba za optimizacijom ne može “nadjačati” sigurnosnu logiku.

Valentin Vasile iz Schneider Electrica ovaj princip formuliše na još direktniji način. Prema njemu, autonomija sistema mora imati granice, a one su u osjetljivim okruženjima važnije od same inteligencije. Sistemi za zaštitu života uvijek moraju imati prednost nad imperativom optimizacije, a sigurnosne funkcije sačuvati svoj nezavisni autoritet. Ekosistem Schneider Electrica, naprimjer, namjenski održava certificirane hijerarhije otpornosti na kvarove. U konačnici, tvrdi Vasile, autonomija nije dopuštanje zgradi da “radi šta hoće”. Umjesto toga, zgradama se daje kapacitet da se efikasnije zaštite i ranije upozore one koje borave u njima čim nešto naruši očekivani obrazac.

Aikom: MOTOTRBO R5

24 Februara, 2026

Motorola Solutions predstavlja dvije važne nadogradnje svog profesionalnog radija MOTOTRBO R5, osmišljene s ciljem proširenja mogućnosti primjene i unapređenja korisničkog iskustva za osobe koje rade u kritičnim okruženjima, na terenu ili u pomorskom sektoru

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Prva nadogradnja odnosi se na lansiranje novog modela s integrisanim Bluetooth i Wi-Fi modulima, namijenjenog korisnicima koji zahtijevaju maksimalnu povezanost i upotrebu bežične dodatne opreme. Druga, iz tržišne perspektive još značajnija novost jeste činjenica da je MOTOTRBO R5 UHF radio sada certificiran za upotrebu na plovilima, u skladu s važećim evropskim propisima.

Certifikati i primjena

UHF verzija radija MOTOTRBO R5 dobila je certifikate EN 300 720 V2.1.1 i IEC / EN 60945:2002, čime je potvrđena njegova podobnost za upotrebu na kruzerima, jahtama, trgovačkim flotama, brodogradilištima i u lučkim službama. Ovo je značajna prekretnica jer omogućava uvrštavanje R5 radija u pomorske projekte u kojima je potrebna kontinuirana, pouzdana i regulatorno usklađena komunikacija. Zahvaljujući visokom stepenu otpornosti (IP67, MIL-STD-810H), autonomiji baterije do 32 sata i naprednom audiosistemu s AI potpomognutim potiskivanjem buke, MOTOTRBO R5 se potvrđuje kao višenamjenski profesionalni alat spreman za rad u ekstremnim uslovima morskog okruženja. Certifikacija važi za sve UHF verzije R5 radija, počevši od izdanja firmvera M2025.03, bez potrebe za posebnom ili dodatnom hardverskom opremom.

Veća povezanost

Druga ključna nadogradnja je dostupnost nove verzije radija s Bluetooth 5.2 tehnologijom i dvopojasnim Wi-Fi povezivanjem (2,4/5,0 GHz), koja je već dostupna za narudžbu. Ova verzija znatno proširuje mogućnosti primjene, omogućavajući direktno povezivanje s bežičnom dodatnom opremom, uključujući slušalice, RSM mikrofone, daljinske PTT tastere i rješenja za ugradnju u vozila. Zahvaljujući Wi-Fi konekciji, radiouređaj omogućava daljinsko ažuriranje firmvera, čime se pojednostavljuje održavanje sistema i smanjuje vrijeme zastoja u radu.

Aikom International i Motorola Solutions

Dizajniran za profesionalnu i kontinuiranu upotrebu, uređaj zadržava sve ključne karakteristike R5 linije: inteligentni AI audio, autonomiju do 32 sata, robusnu izdržljivost prema MIL-STD 810H standardu te UL TIA4950 intrinzičnu sigurnost koja omogućava siguran rad bez varničenja u opasnim i kritičnim okruženjima. S novim modelom MOTOTRBO R5, Motorola Solutions nastavlja predvoditi inovacije u oblasti profesionalnih komunikacijskih sistema. Za dodatne informacije ili organizaciju demonstracije uređaja, obratite se timu Aikom Internationala, zvaničnog distributera opreme Motorole Solutions.

Lunatronik: Pametna bezbednost za nove i postojeće parkinge

23 Februara, 2026

Jedan savremeni stambeni kompleks sa garažom za oko 600 vozila pokazuje koliko je digitalizacija važna u upravljanju parking prostorima. Stanari su godinama koristili kombinaciju RFID kartica, UHF tagova i daljinskih upravljača, ali su se u praksi suočavali sa brojnim operativnim problemima

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Neuspešno očitavanje UHF tagova usled loše pozicije ili smetnji, česti gubici RFID kartica i troškovi njihove zamene, prazne baterije i fizička oštećenja daljinaca, kao i različite zloupotrebe postali su svakodnevica jedne velike stambene zgrade u regionu. Kako bi se ovi problemi trajno rešili, Lunatronik je u saradnji sa partnerima ponudio rešenje koje u potpunosti eliminiše navedene slabosti, bez potrebe za zamenom postojećih rampi i infrastrukture.

ANPR kamere s naprednim softverom

U osnovi sistema nalazi se deset specijalizovanih ANPR kamera sa 2,3 Mpx OCR Global Shutter senzorom, postavljenih na svim ulazima i izlazima, koje omogućavaju automatsko prepoznavanje registarskih tablica sa izuzetno visokom tačnošću. Kamere su All-in-One dizajna, ISDP 10003 sertifikovane po principima “Privacy by Default” i “Privacy by Design”, uz najviši nivo sajber bezbednosti i potpunu usklađenost sa NDAA zahtevima. Integrisani NVIDIA GPU, industrijska microSD SLC memorijska kartica, kao i bogate komunikacione mogućnosti – dva ulaza i tri izlaza, RS232/485 interfejs, OSDP ili Wiegand protokoli i USB 3.1 port – omogućavaju jednostavnu integraciju sa postojećim sistemima kontrole pristupa, uključujući rešenja proizvođača kao što su Siemens, Faac, Skidata, HUB Parking Came i Fadini.

Posebnu vrednost ovog sistema čine napredne softverske funkcije koje obezbeđuju pouzdano očitavanje registarskih tablica u realnim uslovima. Tu je i Fog-Fighter tehnologija, koja omogućava jasno čitanje tablica čak i tokom magle i kiše. Funkcija eliminacije prljavštine filtrira vizuelne smetnje poput blata, prašine ili fleka, čime se zadržava visoka tačnost i kada su tablice delimično zaprljane. U situacijama kada su karakteri na tablici oštećeni ili nečitljivi, prediktivna analiza karaktera omogućava algoritmu da na osnovu konteksta i poznatih obrazaca pouzdano rekonstruiše nedostajuće podatke. Sistem dodatno kompenzuje ugao snimanja, korigujući deformacije slike kada vozilo prilazi rampi pod kosinom, dok funkcija Magic Spot automatski detektuje i fokusira tačno područje registarske tablice, optimizujući brzinu i preciznost prepoznavanja.

Prilagoditi se tržištu

Bezbednost i pouzdanost dodatno su unapređeni ugradnjom radarskih detektora koji štite vozila od udara rampe, bez potrebe za građevinskim radovima i postavljanjem induktivnih petlji. Korisnicima je na raspolaganju i mobilna aplikacija, koja omogućava jednostavno dodavanje ili izmenu registarskih tablica u realnom vremenu, što je posebno korisno za kratkoročni najam ili privremeno korišćenje parking mesta. Sistem podržava i upis više registarskih tablica za jedno parking mesto, uz primenu Anti-Passback funkcije, koja sprečava ulazak drugog vozila dok prvo ne napusti garažu.

Bezbednost se ubrzano menja, a digitalizacija, mobilni identiteti, cloud platforme i AI postaju ključni elementi savremenih rešenja. Lunatronik je primer kako lokalni lider može uspešno primeniti globalne trendove i prilagoditi ih realnim potrebama tržišta.

Vivotek: Kako je 85°C unaprijedio sigurnost uz VORTEX

20 Februara, 2026

Ugostiteljski lanac 85°C je pomoću VIVOTEK-ove platforme VORTEX nadogradio svoju sigurnosnu infrastrukturu i poboljšao operativne procese u više od osamdeset prodajnih objekata širom SAD-a.

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK ; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Tajvanski lanac ugostiteljskih objekata 85°C Bakery Cafe brzo se razvio u međunarodno prepoznatljiv brend poznat po raznovrsnoj ponudi pekarskih proizvoda i napitaka. S više od osamdeset lokacija širom Sjedinjenih Američkih Država, kompanija se suočila sa složenim izazovom upravljanja sigurnošću i operacijama u velikom obimu uz malobrojno IT osoblje.

Kako bi osigurali nesmetano odvijanje poslovanja, započeli su saradnju s VIVOTEK-om, globalnim proizvođačem sigurnosnih rješenja. Ovo je rezultiralo implementacijom AI cloud platforme za videonadzor VORTEX s ciljem unapređenja vidljivosti, pouzdanosti i operativne efikasnosti u prodajnim objektima.

Izazov: Opterećenost zastarjelih sistema

Kako se 85°C brzo širio širom SAD-a, postojeći sistemi videonadzora nisu mogli pratiti tempo rasta, što je dovelo do brojnih operativnih izazova. U maloprodajnom okruženju brzo rješavanje incidenata direktno utječe na zadovoljstvo kupaca. U slučaju lanca 85°C Bakery Cafe, ograničenja postojećeg zastarjelog sistema sve su više postajala usko grlo koje uzrokuje povećane troškove, kašnjenja i operativne rizike.

Mrežni videosnimači često su se kvarili, ponekad i mjesečno, pri čemu su popravke trajale i do dvadeset pet dana, uz godišnje troškove zamjene od približno 2.000 američkih dolara. Istovremeno, nedostatak centraliziranog upravljanja sistemom otežavao je nadzor, pretragu i dijeljenje snimaka između različitih lokacija. Ovi izazovi dodatno su naglašeni ograničenim resursima IT tima, koji je sa samo sedam članova bio zadužen za podršku i skaliranje sigurnosnih sistema u velikom broju prodajnih objekata.

Kako je VORTEX odgovorio na ove izazove

Kako bi riješio navedene probleme, lanac 85°C Bakery Cafe implementirao je VORTEX, cloud platformu za videonadzor kompanije VIVOTEK. Za IT tim koji upravlja desecima aktivnih objekata ključne prednosti su bile pojednostavljenje instalacije, optimizacija svakodnevnih operacija i podrška daljem rastu bez potpune zamjene postojeće infrastrukture.

“Maloprodaja se ne svodi samo na prodaju proizvoda već na izgradnju povjerenja i odnosa s kupcima. VORTEX nam pomaže u sprječavanju pojave sporova i praćenju artikala koji nestaju. Sistem održava cijele objekte funkcionalnim. A kada oni rade bolje, kupci se u njima zadržavaju duže i češće nam se vraćaju”, kazao je Ariel, IT direktor u kompaniji 85°C Bakery Cafe.

VORTEX je omogućio hibridnu kompatibilnost kroz objedinjavanje više od 200 postojećih i 150 cloud kamera u jedinstvenu platformu, bez dodatnih troškova zamjene opreme. Centralizirano upravljanje omogućava daljinsku kontrolu pristupa, trenutna upozorenja, bržu pretragu videozapisa uz AI funkcije te efikasnije upravljanje incidentima na svim lokacijama. “Uz funkciju Deep Search možemo pronaći osobe ili predmete za nekoliko sekundi. Ako kupac izgubi nešto u objektu, možemo brzo rekonstruisati događaj i vratiti izgubljeni predmet”, dodao je Nolan Carter, menadžer za objekte u 85°C Bakery Cafeu.

Proces implementacije dodatno je pojednostavljen zahvaljujući plug-and-play pristupu, čime je vrijeme instalacije skraćeno za približno 50 posto. Ovo je omogućilo i brže otvaranje novih prodavnica. “Ranije nam je za postavljanje sistema na svakoj lokaciji trebalo dva do tri dana. Sa VORTEX plug-and-play rješenjem, posao završavamo za samo jedan dan”, ističe Jason Chow, menadžer tehničke podrške u istoj kompaniji.

Brži rad i bolje korisničko iskustvo

Za 85°C Bakery Cafe, VORTEX je omogućio proaktivniji pristup tehničkoj zaštiti jer je unaprijedio vrijeme reakcije, smanjio prekide u radu i omogućio zaposlenicima da se fokusiraju na kupce, a ne na tehničke probleme. Plug-and-play pristup dodatno je skratio vrijeme instalacije, dok je upravljanje u cloudu smanjilo potrebu za čestim posjetama lokacijama i prateće operativne troškove. Ove promjene su rasteretile tehničke timove, pojednostavile svakodnevne procese i dodatno ojačale povjerenje kupaca kroz bržu i pouzdaniju obradu incidenata.

Innovatrics: Gdje sigurnost gradnje počiva na identitetu

19 Februara, 2026

Biometrics House, novo sjedište kompanije Innovatrics u Bratislavi, osmišljeno je kao funkcionalni model zgrada čija sigurnost počiva na provjeri identiteta. Objekat demonstrira kako se sigurnošću može još djelotvornije upravljati bez narušavanja privatnosti

Piše: Aleksandra Krstevska, SEO Content Lead, Innovatrics; E-mail: aleksandra.krstevska@innovatrics.com

Innovatrics danas posluje iz novog globalnog sjedišta u Bratislavi, Slovačka. Ova zgrada nije samo radni prostor. Biometrics House je projektovan prema jednostavnom principu: povjerenje počinje identitetom. U praksi, svakodnevno kretanje kroz objekat odvija se bez kartica, PIN-ova ili čekanja na recepciji, a sigurnosni timovi u svakom trenutku imaju jasan uvid u to gdje se ko nalazi i zašto.

Za sigurnosne profesionalce, poruka je vrlo konkretna: biometrija više nije ograničena isključivo na aerodrome ili objekte visokog rizika. Kada se implementira uz odgovarajuće zaštitne mjere, može postati dio svakodnevnog upravljanja zgradom.

Identitet kao pristupni sloj

Biometrics House izgrađen je kao praktičan primjer kako multimodalna identifikacija može zamijeniti tradicionalne akreditive u poslovnom okruženju. Sigurnosni koncept zasniva se na prepoznavanju, a ne na posjedovanju. Zaposleni i posjetioci kojima je odobren ulaz identifikuju se prepoznavanjem lica ili dlana. Na taj način se eliminišu rizici povezani s posuđenim karticama, dijeljenim kodovima ili zaboravljenim akreditivima. Ovaj princip ne završava na ulaznim vratima – isti model primjenjuje se i na parkingu, dok se liftovi povezuju s identitetom korisnika koji će biti usmjeravani na spratove na koje imaju pravo pristupati, a sve to bez dodatnih dodira ili kartica.

Usmjeravanje posjetioca također je zasnovano na mogućnosti praćenja kretanja. Umjesto izdavanja privremenih propusnica koje se često ne vraćaju, registracija se može obaviti unaprijed ili putem samouslužnih pultova. Kada uđe u objekat, posjetilac je već registriran i njegova putanja je poznata, a pristupne ovlasti ostaju jasno definirane i jednostavno ih je nadzirati.

Sigurnost koja poštuje privatnost

Svaka zgrada zasnovana na identitetu počiva na povjerenju, pa tako i Biometrics House. No, objekat ide i korak dalje od propisa GDPR-a. Biometrijski podaci se razdvajaju uz minimalno zadržavanje informacija, a podaci se obrađuju direktno na uređajima uz visoke sigurnosne mjere. Operativno gledano, objekat funkcioniše kao primjer savremenih sigurnosnih praksi: nadzor zona u realnom vremenu, detekcija upada i automatizirana upozorenja bez ometanja redovnog rada. Za situacije povišenog rizika implementirane su anti-spoofing i kontrole da li je osoba živa kako bi se spriječile zloupotrebe putem fotografija, videozapisa ili maski.

Ono što Biometrics House čini posebnim nije sama upotreba prepoznavanja lica, već način na koji se zgrada koristi. Sjedište kompanije funkcioniše kao stalna testna platforma u kojoj se identitet, videonadzor i kontrola pristupa provjeravaju u stvarnim kancelarijskim uslovima, a ne u kontrolisanom demo prostoru.

Kako se identitet sve više pozicionira u središte sigurnosti, Biometrics House je konkretan referentni model: potpuno funkcionalno radno okruženje u kojem su biometrijski pristup, zaštita privatnosti i upravljanje zgradom objedinjeni u jedno ponovljivo i skalabilno rješenje.

Hikvision: Kako AIoT tehnologija štiti ključne vodene ekosustave

17 Februara, 2026

U zaštiti prirodnih resursa sve se više koriste Artificial Intelligence of Things sustavi, koji omogućuju neprekidan i automatiziran nadzor. Međutim, primjena tehnologije u prirodnim i udaljenim područjima zahtijeva posebno dizajnirana rješenja, prilagođena ekstremnim uvjetima rada

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Vodeni ekosustavi – od visokoplaninskih ledenjačkih jezera do prostranih močvara – od presudne su važnosti za naš planet. Reguliraju klimu, pročišćavaju vodu i omogućuju opstanak bogatog biljnog i životinjskog svijeta. No, mnogi se nalaze u udaljenim i teško dostupnim područjima, zbog čega su posebno izloženi sporom, ali često neprimijećenom propadanju.

Sigurnosni izazovi i nedostatak pravovremenih informacija

Najveći izazov u zaštiti ovih dragocjenih vodenih sustava jest sve veći nesrazmjer između brzine kojom se okoliš mijenja i naše sposobnosti da te promjene pravodobno pratimo. Riječ je o izrazito osjetljivim ekosustavima. Prema podacima Ramsarske konvencije, močvare nestaju čak tri puta brže od šuma, a od 1970. godine izgubljeno ih je oko 35 %. UNESCO upozorava i da bi gotovo trećina ledenjaka koji su dio svjetske baštine mogla nestati do 2050., čime bi se znatno povećao rizik od poplava za nizvodne zajednice.

Tradicionalne metode nadzora pokazuju se nedostatnima u ovakvim uvjetima. Visokogorska područja karakteriziraju niske temperature, snijeg i gusta magla, dok se močvare i riječni sustavi protežu na velikim, teško preglednim površinama. U obalnim i riječnim zonama dodatne izazove predstavljaju brze struje, slaba vidljivost i dugačke dionice bez stalne fizičke prisutnosti nadzornih službi.

Takvi uvjeti stvaraju “slijepe točke” u sustavima nadzora, zbog kojih se često ne prepoznaju na vrijeme aktivnosti poput ilegalnog ribolova, krivolova, onečišćenja ili promjena koje mogu dovesti do ozbiljnih ekoloških i sigurnosnih posljedica.

AIoT sustavi kao alat za kontinuirani nadzor

Kako bi se odgovorilo na ove izazove, u zaštiti prirodnih resursa sve se više koriste AIoT (Artificial Intelligence of Things) sustavi, koji omogućuju neprekidan i automatiziran nadzor. Međutim, primjena tehnologije u prirodnim i udaljenim područjima zahtijeva posebno dizajnirana rješenja, prilagođena ekstremnim uvjetima rada.

U regijama bez dostupne elektroenergetske infrastrukture koriste se solarno napajani sustavi koji omogućuju dugotrajan samostalan rad. Oprema je industrijske razine, s dodatnom zaštitom od vlage i korozije u obalnim i močvarnim područjima te integriranim grijačima za rad u niskim temperaturama i sprječavanje zaleđivanja optike.

Tehnologija nadzora ne služi samo za prikupljanje snimki, već i za proširenje mogućnosti detekcije. Termalne kamere omogućuju nadzor u uvjetima potpune tame, magle ili slabih vremenskih prilika, bez potrebe za dodatnim osvjetljenjem koje bi moglo uznemiriti životinjski svijet. Kamere za slabo osvjetljenje osiguravaju jasnu sliku u noćnim uvjetima, dok ugrađeni AI algoritmi u stvarnom vremenu analiziraju videozapise, prepoznaju objekte i obrasce ponašanja te automatski generiraju upozorenja za nadzorne službe.

Primjeri primjene u različitim okruženjima

Ovakav pristup zaštiti danas se primjenjuje u različitim ključnim vodenim ekosustavima, od kojih svaki nosi svoje specifične izazove. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama, promjene koje je nekada bilo gotovo nemoguće pravodobno uočiti danas postaju vidljive.

U ledenim visinama Himalaje fokus je na zaštiti tzv. azijskog vodenog tornja. U području gdje je električna energija rijetkost, a vremenski uvjeti izuzetno surovi, Hikvisionove solarne kamere neprekidno prate stanje okoliša. Projektirane da izdrže snježne oluje i temperature duboko ispod ništice, ove robusne kamere prikupile su više od 100 terabajta time-lapse snimki. Ti podaci omogućuju znanstvenicima praćenje topljenja ledenjaka i promjena vodostaja te služe kao važan sustav ranog upozorenja za zajednice koje nizvodno ovise o tim vodnim izvorima.

U nizinskim područjima, poput srednjeg toka rijeke Yangtze, fokus nadzora usmjeren je na sprječavanje ilegalnih aktivnosti i zaštitu bioraznolikosti. U nacionalnom parku močvara, često nazivanom “bubrezi Zemlje”, koriste se termalne bi-spektralne kamere koje omogućuju noćnu detekciju ilegalnog ribolova i krivolova bez uporabe jakih svjetlosnih izvora. Integrirana videoanalitika omogućuje automatsko prepoznavanje sumnjivih aktivnosti i trenutačno obavještavanje rendžerskih službi, čime se povećava učinkovitost intervencija i smanjuje potreba za stalnim fizičkim patrolama.

Tehnologija kao podrška sigurnosti i održivosti

Omogućujući vodenim ekosustavima kontinuirani nadzor i pravodobnu razmjenu informacija, AIoT tehnologija značajno smanjuje operativni jaz između terena i nadzornih centara. Takav pristup ne doprinosi samo zaštiti okoliša, već i jačanju sigurnosti ljudi i infrastrukture koji ovise o stabilnosti ovih prirodnih sustava.

Primjena naprednih nadzornih tehnologija važan je korak prema održivom upravljanju prirodnim resursima i dugoročnoj zaštiti “plavog pulsa” planeta. Saznajte više o tome kako Hikvisionove zelene prakse doprinose razvoju sigurnijih i održivijih rješenja na https://www.hikvision.com/europe/.

Apricum: KNX tehnologija iz regije na međunarodnoj sceni

17 Februara, 2026

TAPKO Technologies već dugi niz godina razvija profesionalne KNX sisteme za zahtjevne primjene. Za proizvodnju i segmente tehnološke implementacije zadužena je kompanija Apricum d.o.o. iz Splita, koja se etablirala kao nezavisni KNX brend, posebno unutar Jadranske regije

Piše: Olivera Tomić, CEO, Apricum; E-mail: Olivera.Tomic@apricum.com

Kada se međunarodni predstavnici industrije u martu 2026. okupe na sajmu Light + Building u Frankfurtu na Majni, kompanija TAPKO Technologies i s njom povezani brend Apricum zajednički će predstaviti svoja najnovija rješenja za inteligentnu automatizaciju zgrada u hali 11.1, na štandu D36.

Moderan KNX dodirni panel

Na Light + Buildingu 2026 u fokusu će se naći nekoliko serija proizvoda. S rješenjem TAPKO Touch 55 TAPKO Technologies predstavlja moderan KNX dodirni panel u klasičnom i standardnom formatu od 55 mm. Ovaj kompaktni uređaj zamjenjuje konvencionalne KNX tastere, besprijekorno se uklapa s postojećim prekidačima i nudi intuitivno upravljanje putem dodira uz ekran visoke rezolucije, a bez potrebe za dodatnim napajanjem.

Bit će predstavljen i ultratanki KNX detektor prisutnosti za plafonsku ugradnju minimalističkog dizajna, s detekcijskim opsegom od 360 stepeni, četiri PIR senzora i podrškom za KNX Secure. Portfolio dodatno upotpunjuje aluminijski KNX zidni prekidač čistih linija i vrhunskog kvaliteta materijala, koje ga čine posebno pogodnim za moderne interijere, hotele i primjene u pomorskom sektoru.

m~ linija

Kada je riječ o pomorskim primjenama i KNX uređajima za jahte, m~ linija proizvoda razvijena je specifično za rad u ekstremnim uslovima. Odlikuje je visoka otpornost na vibracije, efikasna zaštita od vlage i iznadprosječan vijek trajanja, uz garanciju dužu od pet godina.

U oblasti sistemske tehnologije, TAPKO predstavlja KAIstack Secure, KNX-certificirani komunikacijski stack za TP, IP i RF koji je optimiziran za energijski efikasne i baterijski napajane KNX uređaje. Uz to, KAIstack Evaluation ploče omogućavaju brz razvoj proizvoda uz visoku hardversku fleksibilnost i podršku za više KNX komunikacijskih medija.

Apricum Academy by TAPKO

Za proizvođače i OEM partnere, TAPKO nudi i unaprijed konfigurirane KNX sistemske uređaje koji se mogu individualno prilagoditi i označiti, te isporučiti zajedno s ETS bazom podataka, KNX registracijom i tehničkom podrškom. Uslužni portfolio zaokružuje KNX-akreditirani TAPKO TestLab, namijenjen testiranju interoperabilnosti i protokola.

Apricum u Splitu ima i Apricum Academy by TAPKO, koja nudi certificirane KNX edukacijske programe u rasponu od osnovnih i naprednih kurseva do KNX Secure i IT integracije. Zajedničkim nastupom na sajmu, TAPKO Technologies i Apricum potvrđuju svoju ulogu unutar evropske tehnološke mreže za KNX rješenja prilagođena potrebama sutrašnjice.

Salto Dlok: Univerzalna pametna brava za stambene objekte

17 Februara, 2026

DLok je posljednji izdanak Saltove tehnologije pametnog zaključavanja za domove. Ovo rješenje nudi univerzalnu i motoriziranu pametnu bravu koja se besprijekorno integriše s Homelok ekosistemom pametnog stanovanja radi unapređenja korisničkog iskustva pristupa stambenim objektima

Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto ; E-mail: a.filipowicz@saltosystems.com

Kompanija Salto predstavila je DLok, najnovije rješenje za pametno zaključavanje stambenih vrata. Riječ je o novoj etapi u razvoju Saltovih pametnih rješenja za domove. Ova univerzalna i motorizirana pametna brava povezuje se s Homelok ekosistemom kako bi podržala pristup pametnim domovima i stambenim zgradama. Na taj način se dobija unaprijeđena sigurnost, uz automatizaciju i pristup bez upotrebe ključeva. DLok stanarima omogućava korištenje digitalnog, automatiziranog i širokokompatibilnog rješenja za kontrolu pristupa u vlastitom domu.

Automatizacija nove generacije i besprijekorna integracija

Pametna rješenja za zaključavanje i napredne tehnologije kontrole pristupa mijenjaju način na koji se stambeni prostori štite i kontrolišu. DLok je osmišljen kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za umreženim pristupom stanovanju, uz pouzdano i univerzalno rješenje za nadogradnju koje omogućava pravilno zaključavanje i otključavanje bez fizičkih ključeva. Pri tome se cijeli proces odvija preko aplikacije digitalnog ključa za stanare kao temeljne funkcije automatizacije.

Ova pametna brava dizajnirana je za jednostavno i intuitivno korištenje u stambenim okruženjima. Potpuno automatizirano zaključavanje smanjuje potrebu za manuelnim upravljanjem, uz svijest da će vrata uvijek ostati zaključana. Stanari preko Homelok mobilne aplikacije mogu otključati vrata stana pomoću pametnog telefona, što je praktično za korisnika, goste i posjetioce. Kao univerzalna motorizirana pametna brava, DLok se direktno povezuje sa Salto Homelok ekosistemom pametnog stanovanja, omogućavajući pristup bez ključa i integraciju s drugim rješenjima te kompanije.

Novi pristup mehanici, elektronici i dizajnu

DLok donosi tehnička unapređenja u segmentu povezivosti, pouzdanosti i estetike. Brava nudi široku kompatibilnost kroz različite modele i dodatke za zamjenu postojećih okova. Olakšano je i prilagođavanje standardnim tipovima vrata, uključujući evropske, skandinavske i sjevernoameričke varijante brava sa zasunom. Ova pametna brava univerzalno podržava instalaciju i nadogradnju i može se postaviti za manje od petnaest minuta, bez potrebe za zamjenom postojećeg mehanizma brave ili kvake.

Mehanička izdržljivost unaprijeđena je snažnijim motorom, koji je certificiran za više od 50.000 radnih ciklusa, uz naprednije metalne osovine i potporne komponente. Preciznost kalibracije poboljšana je uvođenjem magnetnog senzora koji mijenja mehaničke komponente, čime se unapređuju performanse brave i tačnost izvještavanja o njenom statusu. Unaprijeđena elektronika podržava poluautomatski proces kalibracije koji kombinira automatske i ručno vođene korake radi poboljšanja ukupnih performansi i tačnosti izvještavanja. Sa dizajnerskog aspekta, redizajnirani ravni okretni element nudi estetski atraktivniji izgled, uz diskretnu oznaku koja služi kao vizuelna povratna informacija o položaju okretanja.

Dizajn za inovacije, sigurnost i jednostavnost

DLok donosi tehnička unapređenja usmjerena na dugotrajnost i pouzdanost, uz zadržavanje savremenog dizajna. Osim brave, Salto je razvio i univerzalni cilindar, kao i seriju adaptera s dodacima. Rezultat je širokokompatibilno rješenje koje omogućava nadogradnju stambenih vrata u vidu pametne kontrole pristupa uz što manji broj jednostavnih koraka. Kompletna instalacija, koja u pravilu traje petnaestak minuta, uključuje zamjenu cilindra i vizuelno vođeni i postepeno objašnjeni postupak instalacije bez bušenja ili potrebe za dodatnim alatima. Brava se u potpunosti ugrađuje s unutrašnje strane vrata i nudi minimalistički i nenametljiv vanjski izgled. Kompatibilnost je dodatno proširena pomoću Euro Compact Turner adaptera, koji omogućava nadogradnju s evropskim profilnim cilindrima (PZ). Adapter omogućava ugradnju pametne brave uz zadržavanje postojećih mehaničkih ključeva, ukoliko to stanari žele.

Pristup bez ključa

DLok je univerzalno kompatibilno rješenje koje stambena vrata pretvara u pametne pristupne tačke, a koje, pri tome, ostaje neprimjetno s vanjske strane. Kompatibilno je s većinom tipova vrata i instalacija za potrebe nadogradnje i odraz je kontinuiranog fokusa kompanije Salto na pametni stambeni pristup, uz kombinaciju praktičnosti i napredne sigurnosti u jednom rješenju. Univerzalna kompatibilnost omogućava isplativu nadogradnju, bez potrebe za zamjenom postojećih brava ili kvaka.

DLok je također važan korak naprijed za strategiju kompanije Salto u stambenom sektoru. Ovo rješenje se oslanja na stečena stručna znanja u oblasti pametnog pristupa i primjenjuje ih u stambenom okruženju. Kombinacija pametne tehnologije pristupa i univerzalnog dizajna omogućava siguran i intuitivan pristup stambenim objektima, uz fleksibilne opcije instalacije i široku geografsku kompatibilnost. Za više informacija o Saltovim rješenjima za zaključavanje u pametnim domovima, posjetite web-portal proizvođača.

Assa Abloy: Bežične digitalne brave i pametni ključevi za bolju kontrolu

17 Februara, 2026

Integracijom CLIQ uređaja u SMARTair rješenje korisnici dobijaju potpuno integrisanu kontrolu i sljedivost pristupa. Bežični sistem kontrole pristupa SMARTair dio je povezanog portfolija digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Ponekad digitalni sistem ne može pokriti sve pristupne tačke koje kompanije i korisnici koriste. Čitači, maske za brave i sigurnosne brave mogu se postaviti na veliki broj vrata. Ali šta ako postoji potreba za inteligentnim sistemom zaključavanja pomoću ključeva za alarmne ormariće, skladišta lijekova, serverske sobe ili energetske uređaje? Do sada je jedina sigurna opcija bila paralelna primjena dva zasebna sistema. Nova integracija dva digitalna ekosistema upraviteljima objekata nudi do sada neviđeni nivo kontrole.

Postoji rješenje

Bežični sistem kontrole pristupa SMARTair dio je povezanog portfolija digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY. Ova tehnologija sada omogućava upravljanje CLIQ programabilnim pametnim ključevima preko jedne softverske platforme. Kada korisnici proširuju svoje SMARTair rješenje za digitalni pristup pomoću CLIQ cilindara bez baterija, dobijaju potpuni nadzor nad svojim objektima, uključujući i vanjske prostore. Nema potrebe za kabliranjem i mehaničkim ključevima i sve se svodi na pametno i fleksibilno upravljanje.

Kada se CLIQ elektronski i elektromehanički cilindri postavljaju tokom instalacije kojom upravlja SMARTair, sigurnosni timovi mogu upravljati mnogo većim brojem vrata. Digitalni pristup moguće je uvesti gotovo svuda, bez bušenja i oštećenja strukture objekta. Širok raspon prolaza koje pokriva SMARTair dodatno se proširuje s više od 60 tipova CLIQ i eCLIQ cilindara. Na taj način se štiti svaka pristupna tačka. SMARTair inteligentni softver TS1000 kontrolira i nadzire sva vrata i akreditive, uključujući pametne i mobilne ključeve, po potrebi.

“Za zdravstvene ustanove, obrazovne institucije, stambene zgrade i mnoge druge tipove objekata, nova integracija upraviteljima daje mnogo više funkcija. Upravitelji objekata dobijaju transparentan nadzor nad svim vrstama prolaza kroz dobro poznato softversko okruženje. To im pomaže da odgovore na rastuće zahtjeve u pogledu usklađenosti s regulativama i znatno detaljnije kontroliraju pristup unutar svojih objekata”, kaže Mikel Gaztañaga, menadžer prodaje za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions. Kroz novu integraciju SMARTair i CLIQ sistema, upravljanje i korištenje prostora postaje jednostavnije za sve aktere. “Servisno osoblje može raditi pametnije i efikasnije, dok korisnici uživaju u pojednostavljenom i jedinstvenom korisničkom iskustvu već od ulaznih vrata”, napominje Gaztañaga.

Jedno rješenje, maksimalan domet

Integracijom CLIQ uređaja u SMARTair rješenje, korisnici dobijaju potpuno integriranu kontrolu i sljedivost pristupa. Kontrola pristupa se može proširiti i na udaljene lokacije pomoću robusnih CLIQ cilindara i programabilnih ključeva, a svime se upravlja preko poznatog SMARTair TS1000 interfejsa.

Osim toga, SMARTair opcija bežičnog online upravljanja omogućava sigurnosnim timovima da vrše nadzor i kontrolu sistema u realnom vremenu putem bežičnih HUB-ova. Radi dodatne praktičnosti, svaki CLIQ ključ sadrži RFID čip koji se može programirati za otključavanje vrata sa SMARTair uređajima na baterijsko napajanje. Usklađivanjem CLIQ i SMARTair sistema, upravitelji objekata mogu birati između mobilnih i RFID akreditiva (pametne kartice, privjesci ili bedževi) za SMARTair uređaje, pametnih ključeva za CLIQ cilindre i pametnih ključeva s RFID oznakama za oba sistema.

SMARTair i CLIQ na fudbalskom stadionu

Ova nova i napredna integracija već se primjenjuje na stadionu španskog fudbalskog kluba UD Almería. Klub je za svoj stadion odabrao SMARTair digitalni pristup uz centralizirano upravljanje CLIQ pametnim ključevima i cilindrima bez kablova. Svim korisnicima i pristupnim tačkama upravlja se online preko SMARTair TS1000 Web softvera. SMARTair Wireless Online tehnologija upravljanja osoblju omogućava nadzor i kontrolu kancelarija, svlačionica i prostorija za fizioterapiju u realnom vremenu. Zaposlenici koriste prilagođene RFID kartice, koje ujedno služe kao identifikacijske iskaznice. Posjetioci i vanjski izvođači radova dobijaju vremenski ograničen pristup putem mobilnih ključeva koji se šalju direktno na njihovu SMARTair Openow aplikaciju. CLIQ cilindri štite tehničke prostorije i unutrašnje servisne zone. Osoblje za održavanje i sigurnost, uključujući policijske snage na dan održavanja utakmica, koristi programabilne CLIQ ključeve s individualno definiranim pravima pristupa.

“Komplementarne prednosti SMARTair i CLIQ sistema osiguravaju da se potrebe kluba Almería mogu zadovoljiti bez kompromisa glede sigurnosti ili fleksibilnosti. Ova inovativna hibridna instalacija omogućila je zadovoljavanje širokog spektra potreba kada je u pitanju pristup. Samo ASSA ABLOY može ponuditi jedno ovako uvezano i objedinjeno rješenje”, dodaje Gaztañaga.

Za više informacija o integraciji SMARTair i CLIQ tehnologije, možete posjetiti web-portal kompanije ASSA ABLOY te preuzeti i besplatan primjerak vodiča za ova rješenja.

Prethodni
1
…
12
13
14
15
16
…
121
Sljedeći