Home Vertikalna tržišta Kategorija Naftna i plinska industrija (Page 2)

Naftna i plinska industrija

Aurel: Detekcija heksana u najvećoj hrvatskoj tvornici nafte Čepin

Tvornica ulja Čepin već je 81 godinu sinonim za visok kvalitet domaćih sirovina i najveći je proizvođač sirovih i rafiniranih ulja u Hrvatskoj. S kapacitetom prerade od 150.000 tona i proizvodnim kapacitetom od 32 miliona litara godišnje, odnosno 6.000 litara na sat, Čepin je izgrađeno ime u ovoj oblasti

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Tri osnovna procesa igraju odlučujuću ulogu u proizvodnji sirovih ulja kao što su suncokretovo i repičino: prešanje i ekstrakcija, rafinacija (uklanjanje nepoželjnih sastojaka) i flaširanje. Odmah nakon presovanja sirovine, ulje se ekstrahuje iz mješavine čvrstih uljarica dodavanjem rastvarača (heksana). Na ovaj način se iz sjemenki izdvaja gotovo svaka kap ulja.

Za šta se heksan koristi

Kako heksan ima nižu tačku ključanja od ulja na 68,7°C, on se ponovo uklanja destilacijom. Zahvaljujući minimalnoj termičkoj obradi, dobijeno ulje ostaje visokog kvaliteta i zadržava visok nivo proteina. Uprkos efikasnosti, heksan je veoma zapaljiv i može eksplodirati, zbog čega je pouzdan sistem za detekciju plinova neophodan. Kako bi se proizvodnja suncokretovog ulja učinila sigurnom, proizvodni pogon se oslanja na pouzdani sistem detekcije plinova kompanije MSR-Electronic. Veliki broj sofisticiranih plinskih senzora nadgleda relevantno područje 24 sata dnevno, čime se osigurava kontinuirana, sigurna proizvodnja.

ATEX rješenje

Savremeni sistem za detekciju plina opremljen je plinskim detektorima iz PolyXeta PX2 serije i centralnim dijelom sistema – digitalnom plinodojavnom centralom DGC-06. U proizvodnom objektu definirane su dvije zone opasnosti: U zoni 1 ugrađeni su plinski detektori unutar okna i pored pumpe rezervoara heksana. S izuzetkom nekoliko područja, zona 2 pokriva cijelu zgradu.

Većina plinskih senzora instalirana je u glavnoj prostoriji s postrojenjem za ekstrakciju kako bi se osigurala veća sigurnost. Svi senzori ispunjavaju uvjete za zonu opasnosti 1. Plinski senzori se postavljaju na visini od 0,3 do 0,5 metara iznad poda, jer je heksan u gasovitom stanju teži od zraka. Izmjerene vrijednosti šalju se DGC-06 centrali. Ako centrala prepozna da su navedene granične vrijednosti prekoračene, pokreće se odgovarajuće upozorenje: 1. prag alarma na 20% LEL – u kontrolnoj sobi se aktivira trepćuće svjetlo; 2. prag alarma na 40% LEL – aktivira se, uz to, i ton upozorenja i prikaz na monitorima u kontrolnoj sobi.

Sistem za detekciju plina instalirao je i u rad pustio certificirani partner MSR-Electronica – firma Aurel d.o.o. iz Zagreba.

Tehničke karakteristike PolyXeta PX2 detektora sa senzorskom glavom SX1

  • ATEX i IECEx certifikati za električnu zaštitu od eksplozije

  • SIL2 za 4-20 mA, RS-485 i relejne sigurnosne funkcije

  • Kućište: dodatni FM i CSA certifikat za klasu I, div. 1

  • PX2-1 za zonu 1 i 2, varijanta “Ex db” tipa zaštitnog vatrootpornog kućišta

  • PX2-2 za zonu 2, varijanta “Ex nR” tipa zaštite

  • Kontinuiran samonadzor

  • X-change tehnologija i jednostavna kalibracija

  • Relej za signalizaciju alarma i greške

  • Zaštita od obrnutog polariteta i preopterećenja

  • Mikroprocesor sa 12-bitnom rezolucijom pretvarača

  • Opcionalno: priključak za senzorsku glavu SSAX1 kao alternativa SX1 klase zaštite IP66 sa SplashGuard dodatkom, LC displejem sa statusnim LED diodama

Senstarova rješenja za CER

Direktiva o otpornosti kritičnih entiteta (CER) Evropske unije je okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture protiv fizičkih prijetnji, bilo da su prirodne ili ljudske, slučajne ili namjerne. Obuhvata širok spektar industrija i sektora, uključujući ali ne ograničavajući se na energetiku, transport, tretman vode i podatkovne centre

Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

CER zahtijeva da javne i privatne organizacije označene kao kritična infrastruktura izvrše procjenu sigurnosnog rizika i implementiraju korektivne mjere. Direktiva također zahtijeva aktivnu saradnju i izvještavanje unutar svakog sektora prema primjenjivim upravnim tijelima. Usvojena 2023. godine, regulatorna primjena se očekuje do kraja 2026. CER je uveden zajedno s NIS2, ažuriranim okvirom za cyber sigurnost. Kao i CER, NIS2 se bavi otpornošću kritičnih entiteta, pri čemu se obje direktive automatski primjenjuju. Pošto se obje trebaju obrađivati paralelno, preporučuje se sveobuhvatna procjena rizika koja uzima u obzir i fizičke i cyber sigurnosne aspekte. CER zahtijeva da države članice EU osiguraju da objekti kritičnih entiteta prolaze kroz temeljitu procjenu rizika i poduzmu korektivne mjere ako je potrebno.

Da li je vaša organizacija spremna?

Postoji jak poslovni argument za ispunjavanje CER zahtjeva – fizička sigurnost je značajan dio procjene rizika na nivou organizacije i ključni dio planova za osiguranje kontinuiteta poslovanja. CER proces se može podijeliti u četiri koraka: izvršiti procjenu sigurnosnih rizika, kreirati plan otpornosti koji opisuje planirane mjere ublažavanja, implementirati plan i pratiti njegovu učinkovitost te periodično ga ponovo procjenjivati.

Sigurnosna ograda duž perimetra objekta je prva linija odbrane. Ali, sama po sebi, ona je samo manja prepreka odlučnim uljezima, jer je mogu presjeći ili se popeti preko nje za nekoliko sekundi. Čak i bez pristupa bilo kojoj zgradi na licu mjesta, uljezi mogu ugroziti uslugu, uzrokovati veliku štetu, ukrasti zalihe i/ili ozlijediti sebe ili druge. Pored efikasnih alata za procjenu i odgovor, kritični entiteti zahtijevaju visokopouzdana, skalabilna rješenja koja su pogodna za veliki broj lokacija, s niskom stopom lažnih alarma i robusnim arhitekturama koje sprečavaju zastoje i neplanirane servise.

 Rješenja kompanije Senstar

Senstar nudi niz proizvoda koji donose inteligenciju na perimetar. Inteligentna rasvjeta djeluje kao aktivni odvraćajući faktor, dok senzori i nadzorne kamere detektuju i lociraju pokušaje upada. Detekcija proboja perimetra omogućava niz sigurnosnih odgovora, uključujući aktiviranje alarma na licu mjesta, aktiviranje kamera i angažovanje odvraćajućih uređaja kao što su audioporuke ili dodatna rasvjeta. Unutrašnji prostori također mogu biti zaštićeni. Pošto Senstarovi senzori dijele zajedničke komunikacijske protokole, kombinacija senzora može biti postavljena na lokaciji bez dodatne infrastrukture.

 Zaštita kritične infrastrukture

S više od 40 godina iskustva u zaštiti kritične infrastrukture širom svijeta, Senstar ima znanje, prisustvo u Evropi i sveobuhvatan portfolio potreban da klijentima pomogne u ublažavanju sigurnosnih ranjivosti. Senstarova rješenja za detekciju upada u perimetar, videoanalitiku, kontrolu pristupa i softver za upravljanje videom su isplativa, dokazano pouzdana i visokocijenjena u sektorima kritične infrastrukture.

Principi tehnologije detekcije plinova

Tehnologija detekcije plinova s vremenom se snažno razvijala. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Opasni se gasovi u rudnicima stalno nagomilavaju i uzrokuju snažne eksplozije i nesreće. Stoga je potraga za metodama za rano otkrivanje opasnih plinova, kao što su metan i ugljik-monoksid, već u 19. i 20. stoljeću bila od presudne važnosti za zaštitu rudara. Prva metoda detekcije gasa uključivala je kanarinca. Naime, kanarinac se držao u malom kavezu i redovno ga se pratilo. Ako je pokazivao znakove stresa ili bolesti, to je uzimano kao jasan signal prisustva opasnih plinova.

Kasnije su se, umjesto životinja, koristile plamene lampe za određivanje opasnih nivoa koncentracije plina. Rudari bi palili plamen na svježem zraku. Ako bi se plamen smanjio ili počeo gasiti, to je ukazivalo na nizak nivo kisika u zraku. Ako bi se, s druge strane, povećao, to je značilo da je u rudniku prisutan i metan, ali i kisik.

Od tada se tehnologija detekcije plinova snažno razvijala. Danas se precizni, kompaktni i robusni plinski detektori koriste za praćenje opasnih koncentracija gasova i zapaljivih para. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina u širokom rasponu primjena i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka.

Plinski detektori moraju sigurno i kontinuirano pratiti različite gasove i pare u promjenjivim uslovima. To zahtijeva maksimalnu pouzdanost, fleksibilnost i stabilnost kako bi se na najbolji mogući način zaštitili ljudi i postrojenja. Osim toga, ne može se svaki detektor gasa koristiti u svakom radnom okruženju. Stoga je neophodno da provjerite jesu li ispunjene tražene specifikacije uređaja prije upotrebe. Ovi zahtjevi za uređaje objašnjeni su u relevantnim standardima i propisima.

Šta su gasovi?

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva gasom. U tom fizičkom stanju molekule ili atomi se udaljavaju jedni od drugih i potpuno zauzimaju raspoloživi prostor. Za razliku od materije u čvrstom i tekućem stanju, gasovi nemaju čvrstu formu i čvrst volumen. Plinovi se sastoje od roja molekula koje se kreću nasumično i haotično, neprestano se sudarajući jedne s drugima i sa svime oko sebe. One ispunjavaju svaki raspoloživi prostor i, zbog velike brzine kretanja, brzo se miješaju s bilo kojom atmosferom u koju se ispuštaju.

Plinovi mogu biti lakši ili teži od zraka ili imati približno istu gustinu. Mogu imati miris ili biti bez mirisa. Postoje obojeni i bezbojni gasovi. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema. Plinovi u principu nisu štetni. Oni su, na kraju krajeva, dio Zemljine atmosfere. Tek kada njihova koncentracija pređe kritične nivoe, postoji opasnost od trovanja i eksplozije, a ako padne ispod određenog nivoa, javlja se opasnost od gušenja zbog nedostatka kisika.

Metan je, naprimjer, bez boje i mirisa i teško ga je otkriti. Međutim, kako se ovaj prirodni plin koristi u mnogim domovima za grijanje i kuhanje, svakodnevno je prisutan u životima ljudi. Motori vozila sagorijevaju gorivo i kisik i proizvode otpadne plinove koji sadrže nitrogen-okside, ugljik-monoksid i ugljik-dioksid te predstavljaju opasnost za ljude, životinje i biljke. Oksigen i hidrogen se također moraju kontinuirano detektovati kako bi se ambijentalni zrak održao čistim i spriječile eksplozije kisika.

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva plinom. Gasovi mogu biti lakši ili teži od zraka, imati miris ili biti bez mirisa. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema

Opasnosti od gasova

Odabir ispravnog principa mjerenja od ključne je važnosti u otkrivanju opasnosti od plina. Svaki princip mjerenja je prikladan za različite zone opasnosti i optimiziran je za otrovne i/ili zapaljive plinove i kisik. U principu, mogu se razlikovati sljedeće opasnosti od plina:

Opasnost od eksplozije zbog prisustva zapaljivih gasova: Gdje god su prisutni zapaljivi plinovi kao što su metan, butan i propan, postoji povećan rizik od eksplozije, naprimjer u petrohemiji, industriji i rafinerijama. Ovdje se koriste senzori s katalitičkim senzorskim elementom za zapaljive plinove.

Višak i manjak kisika: Dok višak kisika čini materijale zapaljivijim, njegov izostanak je opasan po život. Kisik se može potrošiti ili istisnuti drugim gasom. Senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom uglavnom se koriste za praćenje nivoa kisika.

Toksičnost: Nesreće od toksičnih gasova mogu nastati u raznim proizvodnim pogonima ili tokom transporta, ali i za vrijeme prirodnih procesa, kao što su procesi truhljenja tokom razgradnje biomase. Ovdje se koriste senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom za otrovne plinove.

Osim različitih grupa plinova, odabir odgovarajuće metode mjerenja zavisi od mnogih drugih faktora, kao što je provjera da li su druge opasne supstance prisutne u okolini (unakrsna osjetljivost), da li je kontinuirano mjerenje ili dugotrajno ili kratkoročno mjerenje potrebno te da li su alarmi i upozorenja potrebni ako su granične vrijednosti prekoračene.

Senzori i principi mjerenja

Senzori koriste određena svojstva plina kako bi ih pretvorili u električni signal. U tehnologiji detekcije gasa koristi se pet principa mjerenja: elektrohemijski, katalitički, infracrveni, poluprovodnički i MPS mjerni princip.

Elektrohemijski princip mjerenja

Elektrohemijski senzori često se koriste zbog svoje preciznosti, osjetljivosti i brzog vremena reakcije. Upotrebljavaju se u oblastima kao što su nadzor okoliša, medicinska dijagnostika, kontrola hrane i industrija. Elektrohemijski senzori plina rade na sličan način kao i baterije i koriste se za mjerenje ugljik-monoksida (CO), dušikovog oksida (NO), dušikovog dioksida (NO2), amonijaka (NH3) i kisika (O2). Nadzirani ambijentalni zrak difundira se kroz membranu filtera u tečni elektrolit senzora.

Hemijski proces mjerenja je oksidacija, pri čemu se jedna molekula štetnog plina zamjenjuje jednom molekulom kisika. Reakcija pokreće molekulu kisika u kontraelektrodu, što rezultira strujnim signalom (nA) između mjerne i referentne elektrode. Po pravilu, plinski senzori su specifični, tako da postoji mala – ako uopće i postoji – unakrsna osjetljivost na druge supstance. Prednosti ove metode su linearno mjerenje signala, visoka osjetljivost i manja cijena.

Katalitički princip mjerenja

Katalitička mjerna metoda uključuje mjerenje pomoću senzora pelistora i katalitičkih zrna i pogodna je za mjerenje eksplozivnih plinova i para. U ovoj mjernoj metodi dva platinasta namotaja su ugrađena u keramički sloj i električno povezana preko premosnog sklopa (Wheatstoneov mjerni most). Površina jedne platinaste zavojnice se aktivira katalizatorom koji potiče oksidaciju, dok površina druge platinaste zavojnice nije aktivirana. Struja teče kroz zavojnice, zagrijavajući ih na približno 500°C. Kisik u zraku reaguje sa zapaljivim gasom na površini aktivnog namotaja. Ovo povećava temperaturu i otpor u aktivnoj platinastoj zavojnici, uzrokujući da mjerni most postane neuravnotežen. Ovaj proces se može izmjeriti. Prednosti katalitičke metode mjerenja su mogućnost mjerenja više vrsta zapaljivih plinova, linearni signal, visoka preciznost mjerenja, silikonsko trovanje itd.

Infracrvena metoda mjerenja

Infracrveni princip uključuje mjerenje CO2, metana itd. pomoću infracrvenih senzora. IR princip koristi pojedinačni apsorpcijski spektar gasa koji se mjeri kao baza i određuje tačnu koncentraciju precizno i ​​kvantitativno. Budući da se svi izmjereni plinovi apsorbiraju u različitim spektralnim rasponima, to rezultira svojevrsnim “otiskom prsta” koji omogućava selektivnu karakterizaciju gotovo bez unakrsne osjetljivosti. Prednosti ovakvog načina mjerenja su: niska unakrsna osjetljivost, visoka preciznost mjerenja, široki mjerni opseg, visoka selektivnost, osjetljivost na prašinu i tačku rose, dug vijek trajanja te niski troškovi održavanja.

Poluprovodnički princip mjerenja

Poluprovodnički senzori se koriste za neke otrovne i eksplozivne plinove. Poluprovodnik na bazi metalnog oksida (kalajni oksid) se nanosi na podlogu. Podloga sadrži elektrode koje mjere otpornost poluprovodnika i grijač koji ga zagrijava na 200 do 400°C. Senzor reaguje na promjene u sastavu okolne atmosfere promjenom otpora poluprovodnika. Reducirajući plinovi kao što su ugljik-monoksid ili hidrogen smanjuju njihov otpor, a osjetljivost poluprovodnika na određeni gas može se promijeniti kroz promjenu temperature. Uz nisku cijenu, prednosti su svestrana upotreba, neselektivnost i robusnost.

MPS mjerni princip

MPS senzorska tehnologija se koristi za detekciju zapaljivih gasova kao što su hidrogen, metan, propan i acetilen, kao i rashladna sredstva. Ovo visokofleksibilno senzorsko rješenje je atraktivno za širok spektar primjena. MPSTM senzori su posebno pogodni za teško dostupna područja, jer mogu raditi dugo vremena bez potrebe za kalibracijom ili održavanjem. Integrisani atmosferski senzor mjeri promjenu termodinamičkih svojstava. Vijek trajanja ovakvih senzora duži je od petnaest godina i nije ih potrebno održavati. Uz to, troše malo energije, visoko su linearni i stabilni te neselektivni.

Zone opasnosti i granice zapaljenja

Mnoge se zapaljive tvari pojavljuju ​​u industrijskim procesima gdje se zapaljivi plinovi i pare oslobađaju kroz ventile ili druge otvore. U svrhu prevencije, takve opasne zone nazivaju se zonama opasnosti (Ex zone), u kojima se smije koristiti samo oprema sigurne kategorije zaštite od zapaljenja. Zaštita od eksplozije je standardizirana širom svijeta i bazirana na trozonskom konceptu. Zone opasnosti su područja u kojima postoji opasna eksplozivna atmosfera. Mogu se razlikovati na sljedeći način:

Zone opasnosti Vrsta opasnosti Područja s opasnom eksplozivnom atmosferom Dozvoljeni uređaji /

zaštitne mjere

Zona 0 Trajna opasnost od eksplozivne atmosfere Npr., unutar kontejnera Potrebni uređaji sa zaštitom od eksplozije
Zona 1 Povremena opasnost od eksplozivne atmosfere Neposredna blizina zone 0, npr. otvori za punjenje Preporučuju se uređaji sa zaštitom od eksplozije, ali mogu se koristiti i oni koji nisu zaštićeni posebnim mjerama
Zona 2 Nizak rizik od eksplozivne atmosfere Područje oko zona 0 i 1 Uređaji koji nisu zaštićeni od eksplozije, pod uslovom da je vjerovatnoća eksplozivne atmosfere mala

Opseg eksplozije definisan je donjom granicom zapaljivosti (LFL) i gornjom granicom zapaljivosti (UFL). Donja granica zapaljivosti opisuje najnižu koncentraciju zapaljive supstance u zraku pri kojoj se plamen može pojaviti i proširiti. Gornja granica zapaljivosti opisuje najveću koncentraciju pri kojoj se plamen može zapaliti i samostalno širiti. Međutim, ovdje treba napomenuti da se situacija može brzo promijeniti, naprimjer raspršivanjem mješavine uzrokovane naletom vjetra, pa koncentracija opet može pasti ispod gornje granice zapaljivosti.

Zahtjevi i smjernice

Razina sigurnosnog integriteta (SIL), poznata i kao razina sigurnosnih zahtjeva, međunarodno je priznata mjerena varijabla u području funkcionalne sigurnosti. Razina sigurnosnog integriteta se koristi za procjenu električnih, elektronskih i programabilnih elektronskih sistema i odnosi se na pouzdanost sigurnosnih funkcija. Četiri SIL nivoa se koriste za određivanje potencijalnog rizika za osobe, sisteme, postrojenja i procese. Oni se određuju korištenjem sigurnosnih funkcija uz pomoć sigurnosno instrumentiranog sistema (SIS), koji se može sastojati od različite opreme kao što su senzori, aktuatori i upravljački elementi. Pravi se razlika između SIL1, SIL2, SIL3 i SIL4 nivoa, odnosno najstrožije se mjere koriste ondje gdje je najveći rizik. Ovo su zahtjevi koji određuju vjerovatnoću pojave opasnih slučajnih kvarova.

Funkcionalna sigurnost je dio ukupne sigurnosti uređaja, postrojenja, vozova, automobila ili bilo kojeg drugog složenog automatiziranog sistema. Cilj funkcionalne sigurnosti uvijek je zaštititi ljude, postrojenja i okoliš od kvarova. Bez funkcionalne sigurnosti, vozovi ne bi bili bez nezgoda, hemijska postrojenja ne bi mogla sigurno raditi ili bi se zračni jastuci aktivirali u pogrešnom trenutku.

Certifikati i standardi za plinske detektore

Mnoge primjene zahtijevaju posebne certifikate koji dokazuju da plinski detektori ispunjavaju ekološke zahtjeve kao što su ATEX, ISO, Marine, IEC, EN, SIL itd. Plinski detektori se također znatno razlikuju po svojim tehničkim karakteristikama. Konkretno, ponekad postoje značajne razlike u pogledu funkcionalnosti, kalibracije, vijeka trajanja i pogodnosti za ugradnju kao i jednostavnosti upotrebe.

Širok spektar detektora i metoda za detekciju otrovnih i zapaljivih gasova karakteristika je portfolija njemačkog proizvođača MSR-Electronic. Kompanija proizvodi plinske senzore, kontrolere i uređaje za upozorenje za mnoge primjene, kao što su parking-garaže, tuneli, petrohemijska postrojenja i vozila. Uređaji zadovoljavaju i prevazilaze opće standarde i propise i na taj način mogu garantovati sigurnost postrojenja. MSR-Electronicovu opremu možete pronaći u ponudi njihovog certificiranog partnera, firme Aurel d.o.o. iz Zagreba.

Valamar se odlučio za MSR-Electronic

MSR plinski senzori PolyGard2 ne samo da pouzdano prate curenje tečnog naftnog gasa u proizvodnom pogonu najvećeg hotelskog lanca u Hrvatskoj već prije svega štite ljude od njegovih opasnih koncentracija.

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Valamar Riviera d.d. je prvi i najveći hotelski lanac u Hrvatskoj. Posjeduje 36 hotela i odmarališta te 15 kamp naselja na jadranskoj obali u Istri, na otocima Krku i Rabu te u Makarskoj i Dubrovniku. Kako bi gostima ponudio konstantno visok standard gastronomskog kvaliteta, Valamar je u Rapcu otvorio centralni nabavni odjel s modernom proizvodnjom hrane “Vinez” za opskrbu svojih turističkih objekata po HACCP standardima.

Pouzdani proizvodi MSR-Electronica

Uz modernu tehnologiju u proizvodnom pogonu, velikoj kuhinji za ketering, Valamar se oslanja na uređaje MSR-Electronica: pouzdani stacionarni LPG sistem upozorenja na plin. Plinski senzori PolyGard2 ne samo da pouzdano prate curenje tečnog naftnog gasa u proizvodnom pogonu već prije svega štite ljude u ovom području od njegovih opasnih koncentracija. LPG kao fosilno gorivo često se koristi za grijanje ili kuhanje.

C2 izmjenjivi senzori serije PolyGard2

Senzor tečnog naftnog gasa sa digitaliziranom obradom izmjerenih vrijednosti, temperaturnom kompenzacijom i automatskim monitoringom za kontinuirano mjerenje plinova u zraku lako je zamjenjiv radi ponovne kalibracije na licu mjesta. Senzorski uložak SC2 uključuje: Pellistor senzorski element, pojačalo i mikrokontroler za obradu izmjerenih vrijednosti. Svi podaci i izmjerene vrijednosti senzorskog elementa sigurno se pohranjuju u mikrokontroler i digitalno se prenose preko lokalne sabirnice do senzorske ploče – u slučaju Valamara na MSR-ovu senzorsku ploču SB2.

Upravljanje kalibracijom također je integrisano u mikrokontroler senzorskog uloška. Kalibracija se vrši: jednostavnom zamjenom uloška i korištenjem jednostavne integrisane rutine kalibracije direktno u sistemu.

GC-06 plinodojavna centrala

Regulator plina dizajniran je u skladu sa EN 50545-1 standardom i može pratiti i evaluirati do 100 plinskih senzora, od kojih je 96 digitalnih PolyGard2 i/ili 4 analogna (4–20 mA). Dostupna su četiri besplatna podesiva alarmna praga po senzoru. Za alarmne poruke, centrala nudi četiri alarmna releja sa beznaponskim izlazom i dva analogna izlaza sa signalom 4–20 mA. Za poruku o grešci integrisan je poseban relej.

Sa proširivim modulima EP-06, plinodojavna centrala može upravljati do: 32 analogna plinska senzora, 32 alarmna releja i 16 analognih izlaza. Za izlaze glavne i sabirnice polja postoji integrisana zaštita od preopterećenja i obrnutog polariteta. Slobodno podesivi parametri i zadate tačke omogućavaju veoma fleksibilnu upotrebu u mnogim primjenama tehnike mjerenja gasova. Jednostavno puštanje u rad, međutim, omogućava konfiguracija sa zadanim parametrima. U slučaju incidenta, MSR-Electronicovi plinodojavni sistemi upozoravaju proizvodno osoblje, zatvaraju dovod plina preko elektromagnetnog ventila i paralelno šalju alarmni signal preko centrale za dojavu požara vatrogasnoj brigadi.

Instalaciju sistema u hotelskom lancu Valamar izveo je MSR-Electronicov partner zagrebačka firma Aurel d.o.o.

Mjerenje nivoa plina pentana u proizvodnji pjene

Često korišteni polistiren, poznat kao stiropor, služi za izolaciju zgrada, smanjenje emisije CO2 te zaštitu ljudi, robe i hrane, npr. u kacigama za zaštitu od udara te ambalaži za televizore i svježe proizvode. Polistiren je izuzetno lagan, odličan izolator od toplote i hladnoće i veoma je otporan na mehaničke i hemijske utjecaje.

Proizvodnja polistirena

Da bi se proizveo polistiren, potrebna je nafta. U klasičnoj suspenzijskoj polimerizaciji miješaju se voda i stiren. Uz dodatak agensa za napuhivanje pentana, smjesa formira granulat u obliku kuglica, ekspandirajući polistiren (EPS). Čim se EPS granule zagriju parom, one se napuhaju na oko pedeset puta od svoje prvobitne veličine. Nakon cjelodnevnog skladištenja pjenaste granule se pune u kalupe i spajaju ponovnim zagrijavanjem parom. Dobijeni polistirenski blokovi se nakon određenog vremena skladištenja režu u listove.

Hrvatska firma Plastform d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju polistirena kao izolatora u građevinarstvu te za proizvodnju polistirenske ambalaže za upotrebu u industriji i poljoprivredi.

Plastformova fabrika polistirena sa stacionarnim sistemom upozorenja na gas MSR-Electronica za mjerenje koncentracije gasa pentana

Mjerenje koncentracije pentana plinskim senzorima

Plinski senzori MSR-Electronica nadziru koncentraciju plinova pentana u pojedinačnim fazama proizvodnje kako bi se spriječilo stvaranje eksplozivnih smjesa. Proizvodni pogon Plastforme oslanja se na pouzdano mjerenje plina pomoću serije PolyXeta2 uređaja iz MSR-a. Kao rezultat toga, koncentracija plina se mjeri u Atex zoni 1, kada se štiti polistiren (EPS) u paropropusnim silosima. Nadalje, eksplozivni plin pentan se detektira u Atex zoni 2 tokom skladištenja sirovina u procesu lijevanja ingota. Fiksni sistem upozorenja na gas uključuje ventilaciju na izmjerenoj koncentraciji od 10% LEL. Ako to nije dovoljno i koncentracija dostigne 20% LEL, sistem za detekciju gasa prekida dovod pentana i zaustavlja proces proizvodnje.

MSR-Electronicova rješenja za mjerenje koncentracije plina u Atex zoni 1 i 2

PolyXeta2 senzor se koristi u industrijskim područjima kao što su naftna/gasna industrija, bioplinska i petrohemijska postrojenja, elektrane itd. u Atex zonama 1 i 2. Pogodan je i za komercijalne prostore kao što su stanice za prijenos plina.

Senzor plina s mikroprocesorom i 4–20 mA / RS-485 Modbus izlazom, izlaznim relejem za alarm i grešku (svi certificirani u skladu sa SIL2 nivoom zaštite), koristi se za nadzor zraka radi otkrivanja zapaljivih plinova i para pomoću katalitičkog senzorskog elementa (pelistor) u skladu s Direktivom 2014/34/EU. Za senzore bez LC displeja kalibracija se vrši preko praktičnog uređaja za kalibraciju ili softvera za računar. Senzori sa LC displejem imaju integrisanu rutinu kalibracije koja se pokreće izvana pomoću permanentnog magneta bez otvaranja kućišta. Osim toga, pozadinsko osvjetljenje se mijenja iz zelene u crvenu u slučaju alarma ili greške.

PolyXeta2 senzor plina kompanije MSR-Electronic

Prednosti

  • MSR-Electronic ima Atex i IECEx certifikate za električnu zaštitu od eksplozije i metrološka ispitivanja kao i SIL2 za sigurnosne funkcije 4-20 mA, RS-485 i relejni izlaz (samo pelistor senzor).
  • Dvije verzije: s vatrootpornim kućištem ili zaštitom od paljenja
  • Kućište: dodatni FM i CSA certifikat za Klasu I, Div. 1
  • Kontinuirani nadzor
  • Mikroprocesor sa 12-bitnom rezolucijom pretvarača
  • Samonadzor
  • Jednostavna kalibracija / usluga kalibracije zamjenom glave senzora
  • Proporcionalni 4–20 mA izlaz
  • Serijski interfejs za kontrolni centar
  • Zaštićen od obrnutog polariteta i preopterećenja

Dodatne informacije o MSR-ovim uređajima možete pronaći ovdje u MSR-Electronic online katalogu ili u web-trgovini www.msr-24.com.

Instalaciju sistema izveo je MSR-ov partner zagrebačka firma Aurel d.o.o.

Sankcije Rusiji: Šta rat na istoku Evrope znači za industriju sigurnosti?

Ruska invazija na Ukrajinu traje duže od mjesec dana i ne zna se kada će završiti. Rat će dugoročno uzdrmati ne samo odnose među državama nego i ekonomiju. No, postavlja se pitanje kako će to utjecati na industriju sigurnosti

Priredila: redakcija a&s Adrije i portala asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Rat u Ukrajini počeo je 24. februara. Od tada je više država i kompanija najavilo obustavu poslova s Rusijom. To uključuje i proizvođače sigurnosne opreme. U nastavku teksta vam donosimo više detalja o ovim događajima.

Podrška Ukrajini

“Prošle sedmice smo odlučili zaustaviti sve isporuke prema Ruskoj carinskoj uniji (Armenija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Rusija) do daljnjeg. Osim toga, ne primamo nove narudžbe niti registrujemo nove projekte u toj regiji. Pomno pratimo razvoj događaja i čim budemo imali bilo kakve dodatne informacije ili promjene o kojima bismo mogli podijeliti informacije, učinit ćemo to s onima kojih se to tiče”, naveli su iz Axis Communicationsa. Slična obavijest stigla je iz MOBOTIX-a: “Upravni odbor MOBOTIX-a odlučio je odmah prekinuti sve poslovne transakcije s Rusijom u znak podrške globalnim sankcijama protiv ruske invazije na Ukrajinu. Ujedinili smo se s ostatkom svijeta u naporima da rusku vladu pozovemo na odgovornost za ovo i izražavamo svoje najdublje poštovanje i saosjećanje građanima Ukrajine.”

“Naprosto smo shrvani činjenicom da svjedočimo kontinuiranoj invaziji Rusije na Ukrajinu i novom stradanju ljudi. Kao odgovor na sve to odlučili smo poduzeti akciju kako bismo pokazali našu podršku ukrajinskom narodu – obustavili smo sve naše aktivnosti u Rusiji i Bjelorusiji do daljnjeg. Osim toga, uputili smo pomoć preko UNICEF-a posebno namijenjenu djeci. Naše misli su s narodom Ukrajine. Svima koji su direktno pogođeni ovom situacijom, bez obzira na njihovu nacionalnost, želimo izraziti podršku u ovom teškom vremenu”, poručio je izvršni direktor Milestone Systemsa Thomas Jensen. Iz kompanije Honeywell kratko su poručili da također obustavljaju sve poslove u Rusiji i Bjelorusiji zbog invazije na Ukrajinu. To praktično znači da je kompanija suštinski obustavila sve svoje prodajne, distribucijske i uslužne aktivnosti u obje zemlje, pridruživši se tako grupi zapadnih firmi koje su obustavile poslovanje na tom prostoru. Treba napomenuti i da je Messe Frankfurt, najveći evropski organizator sajmova i matična kompanija platforme asmag.com, također je najavio slične mjere. “Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja prijetnju bez presedana mirnom suživotu u Evropi. Messe Frankfurt podržava sve sankcije koje je poduzela njemačka savezna vlada. U tom kontekstu, Upravni odbor Messe Frankfurta odlučio je otkazati sve događaje u okviru svoje podružnice u Rusiji do daljnjeg”, navode iz asmaga.

Manji utjecaj na proizvođače

Zbog rata se mnogi pitaju kako takav događaj može utjecati na našu industriju. Za početak treba reći da Rusija nije veći izvoznik u sigurnosnoj areni. “Osim nekoliko dobavljača sa sjedištem u toj zemlji, Rusija zaista nije veliki proizvođač sigurnosnih proizvoda i komponenti, tako da će utjecaj na te aspekte tržišta vjerovatno biti minimalan”, kaže Danielle VanZandt, analitičar za industriju sigurnosti u kompaniji Frost & Sullivan. Iako su i Rusija i Ukrajina zemlje koje imaju obimne nabavke u segmentu sigurnosti, one nisu “centralna središta” aktivnosti za mnoge proizvođače sigurnosnih sistema. “Kao takav, sukob će vjerovatno utjecati na sve tekuće projekte tako što će ih u potpunosti zaustaviti, no moguće je da to neće imati značajan finansijski utjecaj na proizvođače sigurnosnih sistema. Kineski pružaoci sigurnosnih usluga imaju značajnije prisustvo u Rusiji i za sada bi mogli nastaviti svoje poslovanje tamo. Ipak, nastavak pritiska kada su u pitanju ekonomske sankcije i izolacija mogao bi promijeniti i njihove prodajne strategije”, smatra VanZandt.
I Motorola prekinula saradnju

Kompanija Motorola Solutions je potvrdila IPVM-u da “obustavlja” narudžbe iz Rusije, uključujući sve ponude za Avigilon i druge njene firme. Motorola je, navodeći sankcije, rekla da će se u potpunosti pridržavati svih zakonskih mjera koje su objavile američke i druge svjetske vlade kada je u pitanju invazija na Ukrajinu. “Zbog invazije na Ukrajinu obustavili smo sve narudžbe proizvoda iz Rusije, kao i isporuku proizvoda u Rusiju iz bilo koje zemlje svijeta. Ovo je u skladu sa sankcijama koje su objavile američka i druge vlade”, ističu iz Motorole. Štaviše, kompanija koja je imala i 58 zaposlenih širom Rusije naglasila je i dodatni rizik od cyber napada, pogotovo nakon što je ključni konkurent, Axis Communications, napadnut  tačno u vrijeme početka ruske invazije. “Pojačali smo odbrambene sisteme od kibernetičkih napada, što je također u skladu s preporukama vlade SAD-a”, kažu iz Motorole.

Povećana potrošnja u istočnoevropskim državama

Ono što možemo očekivati je povećanje izdataka za sigurnost u svim susjednim zemljama. “Očekujem ograničena povećanja ulaganja u sigurnosna rješenja kao što su kontrola pristupa, zaštita granica i odbrana perimetra u susjednim zemljama kao što su Poljska, Rumunija, Estonija i druge. Ipak, veliki dio povećane potrošnje također će se usmjeriti na nabavku odbrambene tehnologije, a ne samo na sigurnost”, kaže VanZandt. Ovo se može primijeniti i na širu industriju sigurnosti u Evropi. “Kratkoročno, Evropa će vjerovatno doživjeti blagi rast u oblasti primjene velikih perimetarskih sigurnosnih sistema, kao i naprednijih sistema cyber sigurnosti kako bi se države i sistemi ojačali u slučaju da se kriza proširi izvan Ukrajine. Zemlje duž ukrajinske granice, kao što su Poljska, Rumunija, Latvija, Estonija, Litvanija, Finska i Moldavija, povećat će ulaganja u sigurnost granica kao sredstvo za zaštitu svojih graničnih prijelaza. Istovremeno, ove zemlje će tražiti i dodatna rješenja za autentifikaciju i provjeru identiteta kao odgovor na priliv izbjeglica iz Ukrajine i regija u blizini kriznih područja. Ovakav nivo potrošnje će vjerovatno i ostati na nešto većoj stopi sve dok se kriza ne završi”, kaže VanZandt.

 Problemi u lancu nabavke

I lanac nabavke može biti u određenoj mjeri pogođen novom krizom, prvenstveno zbog dužeg vremena potrebnog za avionski transport. “Moglo bi doći do nekih blažih posljedica po lanac nabavke unutar industrije, posebno kada su u pitanju proizvodi koji se moraju transportovati zračnim putem. To je posljedica promjena koje su uvedene za mnoge zračne rute kako bi se izbjegli ruski, bjeloruski i ukrajinski zračni prostor. Ograničenja zračnog prostora u regiji i preusmjeravanje zračnih ruta mogu uzrokovati duže vrijeme isporuke i to bi mogla biti najznačajnija posljedica po širi lanac nabavke”, kaže VanZandt. Iako se mislilo da će se problemi s inflacijom i deviznim kursom pogoršati nakon uvođenja sankcija, čini se da oni već jenjavaju i trenutno pogađaju samo rusku i bjelorusku ekonomiju.

Problemi za Kaspersky

Njemački Savezni ured za sigurnost informacijskih tehnologija (BSI) nedavno je objavio da bi korisnici širom svijeta trebali zamijeniti Kasperskyjeve proizvode nekim drugim te upozorio da ruske kompanije koje se bave informacijskim tehnologijama mogu biti špijunirane ili čak primorane da pokrenu cyber napade. “Ruski IT proizvođač može i sam izvoditi napadačke operacije, ali i biti prisiljen protiv svoje volje da napadne ciljne sisteme, odnosno biti špijuniran kao žrtva cyber operacije bez njegovog znanja ili postati alat za napade na vlastite kupce”, navodi se u upozorenju BSI-ja. Trenutno niko ne govori o konkretnim problemima s proizvodima kompanije Kaspersky, ali se navodi da sukob u Ukrajini i ruske prijetnje Evropskoj uniji, NATO-u i Njemačkoj nose veliki rizik od cyber napada. BSI je preporučio da se Kaspersky antivirusni proizvodi zamijene alternativnim, ali pažljivo kako bi se izbjeglo slabljenje odbrane. Nakon upozorenja glasnogovornik njemačkog fudbalskog kluba Eintracht iz Frankfurta Axel Hellmann rekao je za medije da su, slijedeći preporuke njemačke vlade, obavijestili upravu kompanije Kaspersky da odmah žele raskinuti ugovor o sponzorstvu.

Očekivano, Kaspersky je odgovorio na upozorenje njemačke vlade. U saopćenju se navodi kako je u pitanju odluka zasnovana na političkoj, a ne tehničkoj procjeni i osnovama.

Utjecaj na kupce u Americi

Sjedinjene Američke Države i mnoge druge zemlje uvele su sveobuhvatne i oštre sankcije Rusiji nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu. Sankcije bi mogle imati određene efekte na kupce sigurnosnih proizvoda u Americi, ali i cijelom svijetu.

Naš partnerski portal asmag.com je o utjecaju uvedenih sankcija na tržište videonadzora, kontrole pristupa, protivprovale i drugih oblasti sigurnosti razgovarao s Brianom Schwabom, osnivačem i glavnim konsultantom S3SDC-a i partnerom u eSRX-u, kako bi se razumio obim ovih efekata. Trenutna lista sankcija zabranjuje izvoz napredne tehnologije u Rusiju. Ovo će ozbiljno umanjiti sposobnost te zemlje da proizvodi sigurnosne komponente ili opremu bilo koje vrijednosti u svrhu izvoza. Ali, u suprotnom smjeru, utjecaj na kupce u SAD-u neće biti jednak.

“Kada se analizira cjelokupno globalno tržište sigurnosne opreme, po mom mišljenju, Rusija ne proizvodi opremu u ovoj oblasti koja se kvalitativno ili tehnološki razlikuje od bilo kojeg drugog svjetskog proizvođača. Generalno, sigurnosna oprema ili njene komponente su ono što ekonomisti nazivaju ‘zamjenskom robom’. To znači da, s obzirom na cijenu i dostupnost, potrošač može jednostavno preći s jednog proizvođača opreme na drugog te i dalje biti u stanju zadovoljiti svoje neposredne sigurnosne potrebe uz malo primjetnog gubitka u kvalitetu”, rekao je Schwab.

 Veći utjecaj na cyber sigurnost

Bilo kakav opipljiv utjecaj sankcija vjerovatno će se osjetiti u domenu kibernetičke sigurnosti. Pandemija COVID-a 19 promijenila je svakodnevno radno okruženje, čineći rad na daljinu novom normalnošću. Internetski komunikacijski uređaji i platforme za razmjenu informacija (kao što su Zoom, Teams i Dropbox) postali su izuzetno popularni. Ovo je povećalo broj potencijalno ranjivih uređaja i mreža, što je rezultiralo naglim rastom broja i vrste potencijalnih prijetnji s kojima se američke kompanije i druge organizacije suočavaju. Učinak drugog niza sankcija bile bi aktivnosti kibernetičkog rata čiji je cilj ometanje poslovnih aktivnosti, kompromitiranje podataka i druge zlonamjerne aktivnosti koje se provode u ime ruske države. “Ovdje očekujem da će se najveći finansijski utjecaj na američke kupce vjerovatno vidjeti kroz povećanje troškova povezanih s mjerama zaštite podataka”, rekao je Schwab. “Međutim, s povećanjem napada ucjenjivačkim softverom u posljednjih nekoliko godina, mnoge američke firme već su se počele kretati u tom smjeru. Posljedica drugog niza primjene ovih sigurnosnih aktivnosti mogao bi biti prelazak na američke pružaoce usluga”, kaže on. Za one koji nisu napravili tu promjenu, već nastavljaju raditi s nekom od nekoliko velikih kompanija ruskog porijekla za analizu podataka, postoje pravna pitanja koja će morati adresirati i procijeniti kao dio procesa upravljanja rizicima sigurnosti preduzeća.

Vojna i druga industrija

Rusija igra malu, ali važnu ulogu u snabdijevanju specifičnim sirovinama koje se koriste za izradu sigurnosne i odbrambene opreme. Ruske sirovine, kao što je titanij, sastavni su dijelovi odbrambene i vazduhoplovne opreme. Međutim, mnoge američke firme počele su diverzificirati svoje dobavljače sirovina još nakon što su separatisti zauzeli Krim 2014. godine. “Firme bi se sada mogle okrenuti Kini kako bi nadoknadile zastoj, ali ovo nije zagarantovan način da se eliminišu problemi s opskrbom uzrokovanim sankcijama, s obzirom na trgovinski rat SAD-a i Kine koji je počeo za vrijeme Trumpove administracije, kao i sve veće kinesko-rusko strateško partnerstvo”, istakao je Schwab.

Radarska tehnologija za veći domet detekcije

Radar ima veliku prednost u odnosu na lidar i druge tehnologije detekcije unutar perimetra zbog mogućnosti rada i u nepovoljnim vremenskim i svjetlosnim uslovima. Na performanse radara ne utječu nikakve ambijentalne promjene, tako da se može koristiti za detekciju unutar perimetra i u zahtjevnim okruženjima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Zahvaljujući velikom dometu detekcije i mogućnosti rada u lošim vremenskim uslovima i zahtjevnim okruženjima, uključivanje radara u sigurnosna rješenja za zaštitu perimetra moglo bi sigurnosnim operaterima ponuditi bolju vidljivost i veće uštede. Tehnologije radara i lidara (Light Detection and Ranging) ne samo da napreduju nego i šire svoje polje primjene. Lidar je poznat po primjeni na tržištu naprednih sistema za pomoć pri vožnji (ADAS), ali i u sektorima kao što je odbrana. Radar se, međutim, pokazao korisnim za sigurnosne i videonadzorne funkcije na aerodromima, graničnim prijelazima i lukama.

Kada je riječ o raširenosti, Sjeverna Amerika je prednjačila na ovom tržištu u 2017. godini. Slijedi je Evropa s „kontinuiranim tehnološkim napretkom i programima dodavanja sigurnosnih i nadzornih radara“, što su glavni faktori koji doprinose rastu prema izvještaju Zion Market Researcha. Azijsko-pacifička regija je najbrže rastuća. U pogledu zaštite perimetra, radar može ponuditi značajne prednosti za identifikaciju uljeza. Globalno tržište radara za sigurnost i nadzor će do 2024. dostići vrijednost od 10,6 milijardi dolara, u odnosu na sedam milijardi 2017. godine, procjenjuje ZMR. Rast tržišta uglavnom se pripisuje povećanju broja navigacijskih radara, koje koriste bespilotne letjelice, kao i većoj potražnji za kompaktnijim i energetski efikasnim radarima.

Superiornost radara za zaštitu perimetra
Iako se i lidar i radar mogu koristiti za zaštitu perimetra, potonji je bolji izbor iz više razloga. Obje tehnologije imaju mogućnost skeniranja u rasponu od 360 stepeni, no njihovi dometi i metode detekcije se razlikuju. Osim toga, razlikuju se i podaci koje generiše njihov hardver: iako radar može „vidjeti“ na većoj udaljenosti, lidar nudi veću rezoluciju slike. Zbog toga ih njihove prednosti u pogledu primjene ne čine istovjetnim kandidatima za zaštitu perimetra. „Radar je pogodniji za nadzor šireg područja zbog većeg dometa detekcije. Lidar ima mnogo kraći domet zbog atmosferskih utjecaja i ograničene izlazne snage. Radar i lidar se obično koriste za otkrivanje uljeza u vidu osoba i vozila, ali su nedavno prilagođeni i za praćenje dronova“, objašnjava Phil Avery, direktor Navtech Radara.

Iz perspektive perimetarskog nadzora, radar je superiornija opcija. Često se smatra pogodnijim rješenjem u odnosu na tradicionalne mjere zaštite perimetra jer omogućava detekciju unutar i izvan njega, smatra Avery. „To operaterima na lokacijama daje cjeloviti uvid u događaje koji se odvijaju unutar i izvan kompleksa koji pokrivaju. Radar ima veliku prednost u odnosu na lidar i druge tehnologije detekcije unutar perimetra zbog mogućnosti rada i u nepovoljnim vremenskim i svjetlosnim uslovima. Na njegove performanse ne utječu nikakve ambijentalne promjene, tako da se može koristiti za detekciju unutar perimetra i u zahtjevnim okruženjima. Lidar može biti veoma osjetljiv na prašinu, pijesak i maglu, koji negativno utječu na njegove performanse. Jednak učinak imaju i jaka kiša i snijeg, što ga čini manje prikladnim rješenjem za korištenje unutar perimetra na otvorenom, osim za kraće domete“, objašnjava Avery.

Još jedna prednost korištenja radara za velike površine je to što je jeftiniji od tradicionalnih mjera zaštite perimetra kao što su ograde, svjetla, stražari i kamere. „Jedan radar može pokriti stotine kvadratnih kilometara, vrlo je pouzdan i radi u gotovo svim vremenskim uvjetima, danju i noću, i s njim nemate stalne troškove“, kaže Bill Drafts, direktor marketinga proizvoda za integrisana rješenja za javne i vojne projekte u FLIR Systemsu. Budući da ima veći domet, potrebno vam je manje senzora za jednak nivo pokrivenosti lokacije. „Prednost nadzora širokog područja je u tome što se operaterima unaprijed šalje upozorenje. Zbog toga imaju dovoljno vremena za presretanje uljeza i tako smanjuju vjerovatnoću od stvarnog narušavanja sigurnosti. Osim toga, senzori kontinuirano prate uljeze unutar perimetra, što znači da će operateri u svakom trenutku znati njihovu tačnu lokaciju. Tradicionalne metode su daleko nepreciznije i često su sposobne samo za detekciju unutar perimetra, bez dodatnih informacija nakon što se uljez udalji od ograde“, dodaje Avery.

Nije sve ni idealno
Prednosti radara, međutim, ne znače da je on savršeno rješenje. Obje tehnologije su u nepovoljnom položaju zbog vidljivosti. Naprimjer, krupni objekti kao što su zgrade ili drveće mogu utjecati na performanse detekcije jer zaklanjaju vidik. „Prilikom postavljanja radara važno je osigurati da ima čisto vidno polje. Oni ne mogu vidjeti kroz svaki objekt. Također ih je važno postaviti dalje od velikih objekata koji mogu dovesti do odbijanja energije, što može ograničiti efikasnost radara“, objašnjava Drafts i dodaje: „Ako instalacija mora biti blizu velikog objekta, emisija se može maskirati. To znači da će se prilikom okretanja radara snop impulsa prekidati u kontaktu s objektom, čime se eliminiše odbijanje. Na kraju, radar treba postaviti dovoljno visoko iznad tla da bi se spriječili problemi s više putanja. U principu, što je veći potrebni domet, radar se postavlja više.“

Kamere kao partner radaru
Jedan od načina da se ublaže nedostaci radara kao rješenja za zaštitu perimetra jeste da ih se kombinuje s drugim senzorima, kao što su videonadzorne kamere. Kao i radari, kamere same po sebi nisu dovoljno efikasno rješenje za zaštitu perimetra. Zbog toga je najbolje da se te dvije vrste proizvoda integrišu kako bi sigurnosno osoblje imalo pristup informacijama koje se ne tiču samo položaja objekata nego i njihove vizualizacije. „Kamere nude prepoznavanje subjekata kao prijatelja ili uljeza, a mogu pratiti samo područje koje pokrivaju. To je još veći problem kada su ciljevi brojni ili se nalaze na većim udaljenostima jer ih kamera mora zumirati. Pri tome se njeno vidno polje značajno sužava i ograničava uvid u situaciju na terenu. Dok kamera identificira udaljenog uljeza, drugi napadači mogu ući u praćenu zonu izvan vidnog polja kamere“, kaže Drafts.

S druge strane, radari detektiraju sve ciljeve, u rasponu od onih manjih dimenzija, poput komercijalnih dronova, do velikih objekata kao što su brodovi, a sve to bez promjene u vidnom polju, navodi Drafts. „Radar svake sekunde neprekidno skenira prostor u rasponu od 360 stepeni, tražeći bilo koju metu koja reflektuje emitovanu energiju natrag do njega. Idealno rješenje za zaštitu perimetra uključuje radar, kameru i softver za upravljanje i kontrolu. Radar detektuje cilj, a softver naređuje kameri da se okrene kako bi ga upratila i omogućila identifikaciju uljeza.“ Avery ističe radarsku tehnologiju kao što je AdvanceGuard, proizvod kompanije Navtech Radar. Ovo rješenje može se integrisati s termalnim ili videonadzornim kamerama ili s mrežom senzora za potpunu pokrivenost konkretne lokacije. Visoka rezolucija koju nudi omogućava sistemu da prepoznaje različite ciljeve koristeći karakteristike kao što su njihova brzina, smjer kretanja i veličina.

Najvažnije vertikale
Potražnja za radarskim i lidarskim tehnologijama i dalje raste. Jedan od razloga za to su nedavni slučajevi upada u perimetre na aerodromima, koji su uzrokovali velike poremećaje u rasporedu letova, narušili ugled nadležnih tijela i mnogo koštali PR timove tokom upravljanja krizom, navodi Avery. Lokacije s kritičnom infrastrukturom žele smanjiti troškove sigurnosti i broj nepotrebnih lažnih alarma. Iako se lidar može koristiti za detekciju unutar perimetra, on je pogodniji za vertikale kojima je potrebna detekcija kraćeg dometa, a na lokacijama nema problema s nepovoljnim vremenskim prilikama. Tu spadaju industrijski objekti ili instalacije u zatvorenom prostoru. Međutim, radar je idealan izbor za zaštitu perimetra na velikim, otvorenim lokacijama, jer je vrlo robustan i kvalitetno radi i pri nepovoljnim meteorološkim uvjetima ili u zahtjevnim okruženjima. Osim toga, detekcija dugog dometa je najkorisnija na lokacijama na kojima prostrani tereni unutar i izvan perimetra zahtijevaju pouzdanu detekciju.
„Ako se stićeno područje nalazi u sredini šume ili je okruženo drvećem ili visokim objektima, radari nisu najbolji izbor za zaštitu. Istovremeno, svaka vertikala s otvorenim terenima koja zahtijeva ekonomičan i kontinuiran nadzor može imati koristi od njega. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na kritičnu infrastrukturu, luksuzne stambene objekte, brane, luke, aerodrome, zatvore, granične prijelaze, vojne objekte, stadione, državne zgrade, postrojenja za proizvodnju energije i podstanice. Sve ove vertikale mogu koristiti i koriste radarsku tehnologiju za zaštitu perimetra. Stalna pokrivenost, rad tokom dana i noći, različite vremenske prilike, manje dimenzije, duži domet, isplativost i relativna tajnost faktori su koji doprinose njenom širem korištenju i primjeni“, smatra Drafts. Budući da se oba sistema mogu montirati na postojeću infrastrukturu, oni tokom instalacije ne podrazumijevaju prekide u svakodnevnim aktivnostima i svode prateće troškove na minimum.

Napredak radarske tehnologije
Zion Market Research navodi da tehnološki napredak radarskih sistema može otkriti nove pravce razvoja tržišta sigurnosti i nadzornih radara u bližoj budućnosti. Rastuća potražnja za radarskim i lidarskim tehnologijama dovela je do pojave da kompanije kontinuirano razvijaju tehnologije koje odgovaraju specifičnim potrebama kupaca. Napredak radarske tehnologije, poboljšani algoritmi klasifikacije ciljeva, pad cijena i jednostavnost upotrebe ubrzali su primjenu ovih tehnologija za potrebe zaštite perimetra, navodi Drafts. „Kako su dronovi postali dio spektra potencijalnih prijetnji, radari su, poput onih iz FLIR Ranger serije, morali evoluirati kako bi ih mogli pratiti. Oni za nadzor perimetra ranije su se obično postavljali na tlo, što znači da su imali elevacijski snop impulsa širok pet ili manje stepeni prilikom usmjeravanja radara za detekciju uljeza na tlu. Tehnologija je u posljednje evoluirala, tako da danas može otkrivati i prijetnje iz zraka poput dronova, uz elevaciju snopa impulsa u rasponu od 20 do 60 stepeni. Povećana visina snopa nudi skoro hemisferičnu detekciju prijetnji na tlu i u zraku“, objašnjava Drafts.

Navtech Radar je nedavno unaprijedio svoj AdvanceGuard sistem kao sigurnosno rješenje za nadzor pomoću radara visoke definicije. Sada uključuje i opciju prepoznavanja „prijatelja“ ili „neprijatelja“. „Sistem koristi detekciju zasnovanu na pravilima, tako da se regularne aktivnosti filtriraju, a učestalost pojave lažnih alarma svodi na minimum. On analizira ponašanje, pri čemu se prepoznaje razlika između normalnih aktivnosti, kao što je dolazak vozila uposlenika, od pojave uljeza i prijetnji. Za razliku od drugih radarskih i lidarskih sistema, AdvanceGuard nudi kontinuirani uvid u situaciju tokom trajanja jednog događaja i operaterima prikazuje tačnu lokaciju uljeza u realnom vremenu. Njegova funkcija ranog otkrivanja veoma je važna za kompleksne lokacije, kao što su aerodromi, gdje je presretanje uljeza ključno prije samog narušavanja sigurnosti. Tako se na minimum svode poremećaji koji mogu biti dugotrajni, skupi i opasni“, kaže Avery. Uz napredak ovih tehnologija i napore koje kompanije ulažu u razvoj najboljih rješenja za svoje klijente, polje primjene radara za zaštitu perimetra će se zasigurno proširiti u godinama koje dolaze.

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Nafta i gas sa sigurnosne tačke gledišta

Sa sigurnosne tačke gledišta, naftne i gasne instalacije su među najkritičnijim i najzahtjevnijimokruženjima. Brzina kojom neki incident može prerasti u katastrofu uslovljava ekstremno brzi prijenos informacija kako bi operateri na instalacijama mogli reagovati u što kraćem roku i na taj način eventualnu štetu svesti na minimum. Napredak na polju videonadzora, posebno kada je u pitanju videoanalitika, ima ogroman potencijal da pomogne u ranom otkrivanju požara, curenja nafte ili gasa, te drugih sigurnosnih problema na naftnim i gasnim instalacijama. Uza sve to, na taj način jeeksploatisanje nafte i gasamoguće učiniti efikasnijim

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

S obzirom da se istraživanje novih nalazišta nafte pomjera na nove lokacije širom svijeta, u porastu je potreba da se kvalitetnije nadziru udaljena postrojenja, da se kreira bolja zaštita od terorističkih prijetnji te pronađu novi i efikasniji načini detekcije curenja i nadzora cjevovoda. Sigurnosni sistemi za zaštitu bušotina i lokacija na kojima se vrši potraga za naftom i gasom uskoro će postati najveći segment sigurnosnog tržišta kada je u pitanju potrošnja i usvajanje novih tehnologija od strane rafinerija i postrojenja za odlaganje nafte i gasa. Prema istraživanju kompanije Frost and Sullivan, globalno sigurnosno tržište gasnih i naftnih instalacija procijenjeno je na vrijednost od 19,6 milijardi američkih dolara u 2013. godini, a procjenjuje se rast na 24,7 milijarde američkih dolara do 2021. godine. Uključujući mrežnu i cyber sigurnost, kombinovano sigurnosno tržište nafte i gasa će dostići 30 milijardi američkih dolara već 2018. godine.

Svaka šteta na naftnim i gasnim postrojenjima ima katastrofalne posljedice. Praktično svaki incident utječe na sigurnost zaposlenika, zagađenje životne okoline, povećanje troškova čišćenja, visinu troškova uzrokovanih oštećenjem opreme, odnosno njenom zamjenom, te povećanjem raznih drugih troškova, čija je lista sve duža i duža. Sve nabrojano postaje još intenzivnije kada se uzme u obzir priroda ovih instalacija. Postoji praktično na stotine potencijalno ranjivih mjesta na kojima se mogu pojaviti oštećenja ili curenje nafte ili gasa: veliki broj ventila i pumpi, kilometri i kilometri cjevovoda. Čak i u samom postrojenju okolina može biti različita, što donosi nove sigurnosne prepreke. Ako uzmemo rafineriju kao primjer, moramo znati da u obzir treba uzeti različite tipove nafte koja se transportuje na različitim temperaturama i pritiscima, od temperature i pritiska okoline, pa do ekstremnih vrijednosti od, naprimjer, 130 bara i 100 stepeni celzija.

Stroga pravila

Na sve ovo treba dodati i prostu činjenicu da su lokacije postrojenja obično vrlo udaljene i da se nalaze u vrlo zahtjevnim prirodnim okruženjima. Sve ovo naftnu i gasnu industriju čini jednim od najzahtjevnijih klijenata za kompanije koje nude usluge i proizvode na tržištu sigurnosti i zaštite. Jedno od ograničenja naftnog i gasnog sektora su vrlo stroga pravila kada je u pitanju oprema koja se koristi u postrojenjima. Naprimjer, oprema koja se koristi u zonama klase 1 – dakle, lokacijama koje su najbliže bušotinama – mora biti posebno otporna na eksplozije kako bi se osiguralo da takva oprema neće uzrokovati eksplozije na lokacijama visokog rizika. Slična ograničenja postoje i za mobilne uređaje pošto elektromagnetna zračenja iz ovakvih uređaja također mogu uzrokovati eksplozije.”Ako posmatramo tipičnu rafineriju gasa i nafte, broj kamera za nadzor se kreće između 300 i 500. Pored toga, sigurno ćete pronaći i termalne kamere koje detektuju plamen i curenje, te specijalne kamere koje se nalaze u zonama visokog rizika. Na bušotinama koje se nalaze na vodi obično postoji između 16 i 20 kamera koje se koriste za nadziranje eventualnih eksplozija, te 40–50 standardnih kamera”, navodi William Moore, viši menadžer prodaje u kompanijiPelco by Schneider Electric.Pošto na svakom postrojenju postoji ogroman broj sigurnosnih kamera, vrlo je nepraktično nadzirati ih sve vrijeme. U slučaju situacije koja zahtijeva uključivanje alarma, kamera koja nadzire područje pogođeno nepredviđenim događajem će se staviti u fokus sigurnosnog sistema i time će operater lakše odlučiti o koracima koje je potrebno napraviti.

Druga linija odbrane: videoanalitika

Videoanalitika je tipično najprikladnija za slučajeve nadziranja vanjskih ili prostranih unutrašnjih prostora, gdje nije moguće postavljanje drugih senzora (npr. skladište sa vrlo visokim plafonom) i najčešće se koristi za otkrivanje dima i vatre, detekciju curenja nafte ili gasa, detekciju bljeskova koji mogu biti rani signali vatre ili eksplozije, te za nadziranje osoblja u slučaju padova i sličnih nezgoda. Pored toga, videoanalitika se može koristiti za tipične sigurnosne namjene, kao što je zaštita objekata i prostora ili detekcija neovlaštenog pristupa.

Ipak, uprkos ogromnom napretku tehnologije, videonadzor i videoanalitika ne mogu potpuno zamijeniti tradicionalne sisteme za otkrivanje požara. Obično su oba sistema instalirana odvojeno. Videoanalitika je vrlo korisna za potvrdu alarmnih situacija, te za pružanje sekundarnog vizuelnog uvida u situacije koje su aktivirale druge senzore. Naprimjer, kombinacija termalnih i standardnih kamera može pružiti bolji uvid u alarmne situacije od korištenja samo jedne vrste kamera.

Videoanalitika koja otkriva plamen omogućava korisnicima da kontinuirano prate i procjenjuju situaciju na terenu i na udaljenostima od nekoliko kilometara. Tokom skeniranja nadziranog područja sistem identifikuje porast temperature iznad postavljenog praga. Kada dođe do detekcije plamena, kamera koristi višestruke alarmne mehanizme, uključujući i slanje tačne lokacije požara. Specifičnost ovakvih sistema ogleda se u tome što je moguće razlikovati plamen od drugih izvora dima koji su uobičajeni u industrijskim postrojenjima i koji ne predstavljaju prijetnju.

Kombinacija videoanalitike i termalnih kamera se sve češće koristi za nadziranje osjetljivih područja. Na ovaj način je moguće efikasnije nadzirati veći prostor nego što je to moguće uobičajenim metodama. Termalne kamere omogućavaju detekciju požara na udaljenostima od 600 metara, a u nekim slučajevima i na udaljenostima od jednog kilometra, dok standardne kamere u noćnim uslovima imaju maksimalni domet od svega 130 metara. Isto tako, standardne kamere su podložne češćim lažnim detekcijama uzrokovanim svjetlosnim izvorima koji se kreću (npr. automobilski farovi), bljeskovima i sličnim pojavama koje nisu vezane za požare. Na kraju, termalne kamere pružaju više detalja na noćnim snimkama.

Videoanalitika za nadziranjerada

Videoanalitika se može iskoristiti za nadziranje proizvodnih i drugih procesa, te na taj način pratiti ispravno funkcionisanje  postrojenja. Naprimjer, moguće je nadzirati ritam rada pumpe te obavijestiti nadležne u slučaju uočenih nepravilnosti. Ovo čini videoanalitiku ekstremno korisnom u slučajevima nadziranja udaljenih lokacija na kojima ljudsko prisustvo nije stalno. Bez ovih mogućnosti kvar na postrojenju se može otkriti tek nakon nekoliko sati ili čak nekoliko dana ako je pumpa na vrlo udaljenoj lokaciji, odnosno tek po dolasku ljudske posade. Prema tome, ovakva rješenja štede vrijeme koje bi inače bilo protraćeno na detekciju problema, te videonadzor pretvaraju u inteligentni nadzor na osnovu kojeg se mogu preduzeti pravovremene akcije. Videonadzor se može iskoristiti za nadziranje ponašanja zaposlenika u alarmantnim i drugim sigurnosno kritičnim situacijama. Na taj način nadređeni mogu analizirati da li se poštuju sigurnosne i druge procedure propisane pravilima kompanije.

Povezivanje i integracija sistema

Jedan od najbrže rastućih tržišnih trendova je integracija sistema. “Postoje na hiljade ograđenih postrojenja koja su zaštićena senzorima, pa klijenti traže integraciju kamera i kontrole pristupa”, objašnjava dalje William Moore. “Naprimjer, implementirali smo takvo rješenje u zapadnom Teksasu. Skeniranje FOB pametne kartice na ulazu administratoru postrojenja prikazuje sliku kamiona.” Integrisane su i LPR kamere, mobilni telefoni i iPad uređaji za upravljanje i nadzor posjeta postrojenju.”Još jedna stvar koju korisnici traže jezajednička platforma, kao što je ONVIF”, dodaje Thomas Soderlund, menadžer za razvoj poslovanja u EMEA regiji kompanije Bosch Security Systems. “Sa starim analognim sistemima bilo je lahko – jednostavno izaberete kameru, uključite je i ona odmah radi. Sa IP uređajima situacija nije tako jednostavna, jer svaka promjena sistemskog softvera kamere (firmware) ili promjena modela zahtijeva dodatno programiranje glavnog sistema”, kaže Soderlund.

SCADA integracija

Od posebne je važnosti mogućnost povezivanja uređaja na SCADA sisteme. Glavna prednost integrisanog sistema nasuprot korištenju više sistema je jedinstveni interfejs za upravljanje alarmnim sistemom i nadziranje, čime se iz različitih segmenata pokušava sklopiti slika stvarnog stanja na terenu. Pored toga, integracija sistema može pomoći u zaustavljanju isporuke energenta i tako ograničiti negativne posljedice u slučaju curenja cjevovoda. Većina platformi zahtijeva posebne SDK (Software Developer Kit) dodatke kako bi se integrisali u SCADA sisteme, što je u velikom broju slučajeva skupo i kompleksno rješenje kojem treba posvetiti mnogo vremena.

Izbjegavanje lažnih alarma

Postoji nekoliko načina na koje se može izbjeći pojava lažnih alarma. Jedan je instalacija više različitih senzora za potvrdu alarmne situacije. Drugi način je kalibracija sistema pomoću postojeće baze podataka o pozitivnim i lažnim detekcijama. Testovi se mogu izvoditi korištenjem alata za čišćenje vodom pod visokim pritiskom, što omogućava testiranje u uslovima različite temperature i različitog pritiska. Na ovaj način se simuliraju različite vrste curenja u različitim vrstama cijevi. Ovi testovi se kasnije mogu koristiti kao polazna tačka za analitiku, na osnovu čega se mogu kreirati pragovi za aktivaciju alarma. Testovi se moraju ponavljati u redovnim vremenskim intervalima kako bi se osigurao kontinuiran rad rješenja.

Analitika uz pomoć sistema vještačke inteligencije provjerava stanje alarma i smanjuje broj lažnih uzbuna tako što pravi jasnu razliku između stvarnih objekata koji se nadziru i drugih objekata koji se ne nadziru, ali koji mogu kreirati lažne uzbune. Primjer takve situacije je nevrijeme, gdje munje i gromovi mogu kreirati lažne alarme. Sličan primjer je prelazak oblaka preko sunca, čime se stvara promjena u osvjetljenju, pa može doći do aktiviranja senzora koji mjere jačinu svjetla.

Ne samo video, učestvuju i drugi senzori

Za detekciju curenja cjevovoda ne koriste se samo specijalizovani senzori i videoanalitika. Postoje sistemi za detekciju curenja bazirani na zvuku. “Na instalaciji u južnoj Luizijani kamere su opremljene mikrofonima, pa sigurnosno osoblje može čuti zvuk koji proizvodi gas koji ističe iz cijevi”, objašnjava Moore iz kompanije Pelco by Schneider Electric. “Ovakvi sistemi se koriste u manje kritičnim zonama, dok je implementacija u kritičnim zonama nešto kompleksnija, s obzirom da mikrofoni moraju zadovoljiti stroge sigurnosne zahtjeve kako oni sami ne bi bili uzrok eksplozija.” Pored zvuka, najnapredniji sistemi mogu koristiti i miris kao sredstvo za detekciju curenja nafte ili gasa.

Automatski odgovor

Integracija informacija sa različitih senzora u jednu platformu obično se naziva PSIM (Physical Security Information Management – softver za upravljanje informacijamafizičke sigurnosti). Također, postoje rješenja koja omogućavaju ne samo objedinjavanje informacija već i automatski odgovor sistema na neku vanrednu situaciju. Sistem može bez ljudske intervencije pronaći najbližu osobu zaduženu za sigurnost, te je obavijestiti o novonastaloj situaciji. Važne informacije se mogu dostaviti putem mobilnog telefona, a moguće je čak korištenje pametnog telefona kao svojevrsne kontrolne stanice. Ipak, treba znati da ovakav sistem umnogome zavisi od kvaliteta bazne analitike. Automatski odgovori smanjuju vrijeme potrebno za reakciju, pa su korisni i za sigurnost i zaštitu, ali i za efikasnost cjelokupnog sistema jer se brzo reaguje na neplanirane probleme.

Trendovi za budućnost

Kako se iskorištavanje nafte i gasa seli u sve nepristupačniju okolinu, tako raste i potreba za nadzornim sistemima. Budućnost zahtijeva otporne i pouzdane sisteme koji mogu podnijeti teške uslove rada, a pri tome komunicirati sa drugim sistemima koji će pored sigurnosti nuditi i optimizaciju radnih procesa. Integrisani sistemi su bez sumnje budućnost videonadzora, jer koriste svu tehnologiju koja im stoji na raspolaganju kako bi poboljšali sigurnost i zaštitu.

Prihvatanje cloud-baziranih sistema

Naftne bušotine su raštrkane širom svijeta, od Aljaske do Azerbejdžana, od Sibira do Saudijske Arabije. Neophodnost nadzora tih lokacija (posebno onih na udaljenim lokacijama) kreira potrebu za platformom koja će biti u stanju da na jednom mjestu skuplja i pohranjuje sve snimke. S obzirom da se konekcija sa udaljenim lokacijama ostvaruje putem satelitskih veza ili mobilnih telefona, mogućnost cloud-bazirane pohrane postaje sve važnija. Ova vrsta pohrane također rješava problem velike količine prostora potrebne za smještaj snimaka. Problem je što je trenutna pohrana u cloud sistemima prilično spora. Sigurnosni problemi, kao i potreba za konstantnom konekcijom velikog kapaciteta za sada sprečavaju masovnije korištenje ovih tehnologija.

Jedno od rješenja je kreiranje sistema koji znaju šta je važno na snimcima, pa se važni podaci kao što su lica ljudi čuvaju u visokoj rezoluciji, dok se manje bitni detalji snimaju manjom rezolucijom.

Cloud pohrana podataka nudi mogućnost otvaranja pristupa snimcima svim zainteresovanim stranama u organizaciji. Izbor kamera i njihov raspored se obavlja prema funkciji, ali su sve informacije spremljene na jedno mjesto, a pristup kamerama je određen prema definisanim pravilima o pravu pristupa. Na ovaj način je omogućen pogled na lokaciju iz obje perspektive – one sigurnosne i one koja služi nadziranju i optimizaciji rada postrojenja i osoblja.

Sigurnosni izazovi industrije nafte i plina

Naftna i plinska postrojenja među najvećim su kritičnim infrastrukturama na svijetu. Ta je industrija također ključni ekonomski sektor. Prema tome, od izuzetnog značaja je osiguravanje i zaštita tih postrojenja od hakerskih i fizičkih napada

Izvor: a&s International 

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Vremena su teška za naftnu i plinsku industriju. Od pada cijena nafte 2014. godine globalna industrija nafte i plina trudi se da smanji troškove i poveća produktivnost i efikasnost, uz rješavanje problema povećane potrebe za sigurnošću. Međutim, teško je povećavati ulaganje u sigurnost kada se provode mjere uštede usljed manje zarade. Istovremeno, nedavni hakerski i teroristički napadi na postrojenja za preradu nafte i plina dodatno ističu potrebu za većom sigurnošću, kako fizičkom tako i onom u informatičkoj sferi.

Trenutno stanje na tržištu

Prema izvještaju MarketsandMarketsa, procjenjuje se da će vrijednost globalnog tržišta sigurnosti u naftnoj i plinskoj industriji do 2020. dostići cifru od 33,9 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 5,2 posto. “Ako pogledate koje se lokacije od nas traži da osiguramo, jasno je da su razlog za to upadi i teroristička aktivnost, lokalno ili na drugim lokacijama. Rast potiče direktna reakcija na ovu aktivnost i potreba da se bolje zaštite postrojenja”, kaže David Montague, direktor prodaje u oblasti sigurnosti za tržište Evrope, Bliskog istoka i Afrike u FLIR Systemsu. Prema Bobu Fryklundu, analitičaru i potpredsjedniku odjela za istraživanje u IHS Markit Energyju, proteklih se godina sigurnost u toj industriji dramatično promijenila. Posljedica je to njene evolucije usljed globalizacijskih problema i trgovine, kao i digitalizacije.

Uprkos tome, Fryklund kaže: „Sigurnost je i dalje fokusirana na velikih pet faktora: operacije, finansijski faktor, okruženje, ljude i informacije, s tim da su sada problemi rašireniji i međusobno povezaniji. Operativni rizici sada sadrže komponente informatičke sigurnosti, faktore unutar postrojenja, druge kompanije, okruženje i osoblje. Došlo je do velikog rasta ozbiljnosti situacije i odgovornosti za rizike.” Prema Dereku Tanu, direktoru Centra za izvrsnost u oblastima sigurnosne tehnologije i integracija za azijsko-pacifičko tržište u Johnson Controlsu, iako tržište raste, nove regulacije, politička previranja i nestabilnost na Bliskom istoku, alternativni izvori energije, kao što je ona iz obnovljivih izvora, te stabilnost i mogućnost tih tehnologija da ispune potrebe kompanija u industriji nafte i plina – i dalje usporavaju rast.

Sjeverna Amerika predvodi tržište

Očekuje se da će Sjeverna Amerika imati najveći tržišni udio na polju sigurnosti u industriji nafte i plina. Međutim, Latinska Amerika će, prema MarketsandMarketsu, od 2015. do 2020. godine rasti najvećom objedinjenom godišnjom stopom. Kada je riječ o prihvaćenosti tehnologija, ta je industrija u Sjevernoj Americi aktivno usvajala cloud i mobilne tehnologije. “Tokom nekoliko posljednjih godina došlo je do rasta na sjevernoameričkom tržištu jer se proširilo istraživanje naftnih i plinskih resursa na kontinentu. Tokom protekle decenije povećan je broj bušotina i cjevovoda u blizini obale i na kopnu širom Sjeverne Amerike, a nafta s tog kontinenta u većem je procentu učestvovala u svjetskim energetskim resursima“, objašnjava Genetecov vođa tima za naftne i plinske prakse Rob Borsch.

Veće povjerenje u tržište Bliskog istoka i Afrike

Uprkos nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi, kompanije poput FLIR Systemsa doživljavaju značajno povećanje potražnje, naročito u Iraku. “Došlo je do povećanja ulaganja i povjerenja sada kada su problemi blizu kraju. Ljudi ulažu više novca. Rekao bih da svjedočimo značajnom povećanju interesa za našim proizvodima u tom regionu”, kaže Montague i ističe povećanu potražnju u Africi kada su u pitanju priobalne platforme nafte i plina. “Rast na tom području proteklih pet ili šest godina bio je stabilan, tako da postoji stalni interes. Nije došlo do značajnog pada”, kaže on.

Pirati su jedan od najvećih izazova za priobalne platforme u Africi. “Na priobalnim platformama ljudi naročito traže radare. Vidimo veću potrebu za detekcijom većeg dometa – radarima i termalnim kamerama velikog dometa – tako da mogu biti detektovani oni koji prilaze platformama na malim brodovima, kao što je slučaj s piratima”, objašnjava Montague.

Sigurnosni faktori

Prijetnja industriji nafte i plina ne posustaje, pa sigurnosno okruženje zbog toga treba stalno održavati nadograđenim i spremnim za zaštitu od svih mogućih incidenata. Međutim, budžeti rezervisani za sigurnosne odjele u kompanijama mogli bi biti nedovoljni usljed smanjenog profita i lošijeg ekonomskog stanja. “Imajući u vidu pad cijene nafte, sigurnosni stručnjaci moraju biti dobro upućeni u to kako da omoguće isplativo korištenje postojećih resursa umjesto da im naprosto dodaju druge skupe resurse”, kaže Paul Barker, savjetnik pri Linx International grupaciji, savjetodavnoj kompaniji iz Britanije. Andrea Sorri, direktor poslovnog razvoja u oblasti vladinih projekata, gradskog nadzora i kritične infrastrukture u Axis Communicationsu, objašnjava: “Kako se tržište razvijalo tako smo viđali spajanje tradicionalnih sigurnosnih rješenja s onima koja uzimaju u obzir zaštitu okruženja i zdravlja. U praksi to znači integraciju novih hardverskih komponenti u postojeće platforme, omogućava se daljinsko rukovanje, testiranje, neometana proizvodnja i proširen nadzor iz centralne kontrolne sobe. Krajnji korisnici i partneri se prilikom odabira kamera posebno fokusiraju na kvalitetnu sliku i performanse budući da vrhunska slika poboljšava svakodnevni rad u njihovim postrojenjima.” Također je ključno da se prouči okruženje. Barker ističe potrebu za poznavanjem stvarnih problema na određenoj lokaciji, nedavnih incidenata i aktivnosti vlasnika, partnera i konkurencije kako bi se proučile i ublažile trenutne prijetnje.

Tan se također dotakao potrebe da se vozila i cjevovodi koji prenose naftu i plin osiguraju od različitih prijetnji koje mogu stići s kopna, iz zraka i s mora. Postrojenja za preradu nafte i plina, a naročito plinovodi i naftovodi koji se protežu preko velikih područja, izloženi su terorističkim napadima, sabotažama i krađama. Jeremy Bernard, direktor operacija u Osprey Informaticsu, dodaje: “Slušamo o sve većoj zabrinutosti zbog potencijalnih pokušaja sabotiranja naftne i plinske infrastrukture u protestne svrhe. Prema tome, sve je bitnija mogućnost nadgledanja udaljenih lokacija i infrastrukture poput cjevovoda.”

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…