17 Aprila, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Objekti (Page 7)

Objekti

Senstarova rješenja za CER

Direktiva o otpornosti kritičnih entiteta (CER) Evropske unije je okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture protiv fizičkih prijetnji, bilo da su prirodne ili ljudske, slučajne ili namjerne. Obuhvata širok spektar industrija i sektora, uključujući ali ne ograničavajući se na energetiku, transport, tretman vode i podatkovne centre

Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

CER zahtijeva da javne i privatne organizacije označene kao kritična infrastruktura izvrše procjenu sigurnosnog rizika i implementiraju korektivne mjere. Direktiva također zahtijeva aktivnu saradnju i izvještavanje unutar svakog sektora prema primjenjivim upravnim tijelima. Usvojena 2023. godine, regulatorna primjena se očekuje do kraja 2026. CER je uveden zajedno s NIS2, ažuriranim okvirom za cyber sigurnost. Kao i CER, NIS2 se bavi otpornošću kritičnih entiteta, pri čemu se obje direktive automatski primjenjuju. Pošto se obje trebaju obrađivati paralelno, preporučuje se sveobuhvatna procjena rizika koja uzima u obzir i fizičke i cyber sigurnosne aspekte. CER zahtijeva da države članice EU osiguraju da objekti kritičnih entiteta prolaze kroz temeljitu procjenu rizika i poduzmu korektivne mjere ako je potrebno.

Da li je vaša organizacija spremna?

Postoji jak poslovni argument za ispunjavanje CER zahtjeva – fizička sigurnost je značajan dio procjene rizika na nivou organizacije i ključni dio planova za osiguranje kontinuiteta poslovanja. CER proces se može podijeliti u četiri koraka: izvršiti procjenu sigurnosnih rizika, kreirati plan otpornosti koji opisuje planirane mjere ublažavanja, implementirati plan i pratiti njegovu učinkovitost te periodično ga ponovo procjenjivati.

Sigurnosna ograda duž perimetra objekta je prva linija odbrane. Ali, sama po sebi, ona je samo manja prepreka odlučnim uljezima, jer je mogu presjeći ili se popeti preko nje za nekoliko sekundi. Čak i bez pristupa bilo kojoj zgradi na licu mjesta, uljezi mogu ugroziti uslugu, uzrokovati veliku štetu, ukrasti zalihe i/ili ozlijediti sebe ili druge. Pored efikasnih alata za procjenu i odgovor, kritični entiteti zahtijevaju visokopouzdana, skalabilna rješenja koja su pogodna za veliki broj lokacija, s niskom stopom lažnih alarma i robusnim arhitekturama koje sprečavaju zastoje i neplanirane servise.

 Rješenja kompanije Senstar

Senstar nudi niz proizvoda koji donose inteligenciju na perimetar. Inteligentna rasvjeta djeluje kao aktivni odvraćajući faktor, dok senzori i nadzorne kamere detektuju i lociraju pokušaje upada. Detekcija proboja perimetra omogućava niz sigurnosnih odgovora, uključujući aktiviranje alarma na licu mjesta, aktiviranje kamera i angažovanje odvraćajućih uređaja kao što su audioporuke ili dodatna rasvjeta. Unutrašnji prostori također mogu biti zaštićeni. Pošto Senstarovi senzori dijele zajedničke komunikacijske protokole, kombinacija senzora može biti postavljena na lokaciji bez dodatne infrastrukture.

 Zaštita kritične infrastrukture

S više od 40 godina iskustva u zaštiti kritične infrastrukture širom svijeta, Senstar ima znanje, prisustvo u Evropi i sveobuhvatan portfolio potreban da klijentima pomogne u ublažavanju sigurnosnih ranjivosti. Senstarova rješenja za detekciju upada u perimetar, videoanalitiku, kontrolu pristupa i softver za upravljanje videom su isplativa, dokazano pouzdana i visokocijenjena u sektorima kritične infrastrukture.

Advanced: Zaštita od požara u maloprodajnim i sportsko-rekreativnim objektima

Oprema za zaštitu od požara u dinamičnim maloprodajnim, sportsko-rekreativnim i zabavnim okruženjima mora biti raznovrsna, pouzdana, ali i diskretna. Šta je potrebno uzeti u obzir pri odabiru pravih vatrodojavnih rješenja za ova zahtjevna okruženja, čitajte u nastavku

Piše: Vladimir Zrnić, voditelj prodaje za Evropu, Advanced; E-mail: vzrnic@advancedco.com

Lažni požarni alarmi u sportsko-rekreativnim i maloprodajnim objektima mogu biti izrazito nepoželjni, jer ljudima kvare dragocjeno vrijeme za odmor i kupovinu, ali i štete poslovnoj reputaciji. Efikasno upravljanje zahtijeva napredne detektore i vatrodojavne centrale sposobne za fleksibilnu verifikaciju alarma i odgađanje istrage. U hotelima, naprimjer, automatizirani tajmeri za potvrdu alarma mogu razlikovati lažne uzbune, uzrokovane parom iz tuša ili pušenjem, od stvarnih hitnih slučajeva. Upotrebom više vrsta specijaliziranih senzora s više načina rada u kinima se mogu izbjeći nepotrebne evakuacije zbog efekata kao što je dim suhog leda, što pruža sigurnost i nesmetan rad.

Fazna evakuacija i diskretnost

Sigurna evakuacija u velikim prostorima poput trgovačkih centara i hotela oslanja se na efikasno uzročno-posljedično programiranje i integraciju sirena ili razglasa kako bi se tokom požara olakšala evakuacija najugroženijih. Odabir brenda protivpožarnih centrala sa sofisticiranim uzročno-posljedičnim mogućnostima ključan je za efikasno upravljanje evakuacijom i pravovremenu reakciju na širenje vatre i dima kroz više područja istovremeno. I estetika je važna za diskretno uklapanje opreme za zaštitu od požara u maloprodajne i sportsko-rekreativne interijere. Moderno dizajnirani paralelni upravljački terminali s ravnim ekranom osjetljivim na dodir izgledaju privlačnije od standardnih vatrodojavnih centrala, a pružaju iste funkcije. Dostupne su i završne obrade koje pomažu da se centrale stope s dekorom ili brendiranjem, a detektori u bojama također poboljšavaju izgled vatrodojavne opreme. Neki protivpožarni sistemi omogućavaju i kontrolu treperenja LED dioda kako bi se minimiziralo ometanje u prostorima kao što su kina i hoteli.

Stil, sigurnost i jasna komunikacija

Promjene rasporeda su česte u nekim prodavnicama, pa je korištenje skalabilnih bežičnih sistema mudra opcija. Protivpožarna oprema bez kablova je fleksibilna i smanjuje troškove instalacije, dok vatrodojavne centrale usklađene s EN54-13 standardom osiguravaju kontinuirano praćenje i otkrivanje kvarova, upozoravajući osoblje da pravovremeno riješi skrivene probleme. Veći prostori mogu zakomplikovati snalaženje u hitnim slučajevima. Neki proizvođači, kao što je Advanced, nude prilagođena rješenja kao što su digitalni mimičari s LED diodama u boji za lakšu identifikaciju lokacije požara. U modernim zgradama integracija vatrodojavnih i sistema za upravljanje zgradom ključna je za sigurnost i efikasnost. Napredne tehnologije pojednostavljuju postavljanje i štede vrijeme jer koriste uobičajeni industrijski protokol. To omogućava kreiranje sistema koji konsoliduje podatke iz više izvora za monitoring s jedne centralne lokacije/računara ili oblaka.

 Odabir prave opreme je ključan

Ukratko, odabir prave opreme za zaštitu od požara za maloprodajne i sportsko-rekreativne prostore nije jednostavan. Međutim, provjera da proizvodni asortiman proizvođača nudi robusna rješenja za navedene izazove odličan je način da se osigura adekvatna zaštita od požara za vaše objekte i ljude koji u njima uživaju. Više informacija o ovim proizvodima možete dobiti na advancedco.com.

Prevencija je imperativ u morskim lukama

Menadžeri sigurnosti svakodnevno se susreću s izazovima, ugrozama i sigurnosnim problemima, ali i sveobuhvatnim pristupom i načinima njihova preveniranja i rješavanja. Tako je u svim oblastima u kojima industrija sigurnosti ima značajnu ulogu, a naročito u zaštiti morskih luka

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

Vertikalno tržište u kojem sigurnosni stručnjaci imaju jednu od ključnih uloga kako bi, u najširem smislu riječi, osigurali uvjete da sistem nesmetano funkcionira, jesu morske luke. Kako bismo uopće mogli govoriti o sigurnosnim sistemima koji se implementiraju u kritičnoj infrastrukturi, važno je napomenuti da se pod morskom lukom podrazumijeva morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta.

Potencijalne prijetnje i izazovi

To je i prostor koji se koristi za skladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale djelatnosti koje su u međusobnoj ekonomskoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi. Kao takve, luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi, kao i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na veliki broj prijetnji i rezultira brojnim sigurnosnim izazovima koje je neophodno prevenirati ili riješiti.

Kada su u pitanju veliki teretni brodovi koji u specijaliziranim kontejnerima ili na drugačije načine prevoze različite vrste roba, postoji mogućnost da će se u unutrašnjosti nalaziti nešto sumnjivo, što predstavlja potencijalnu prijetnju i zahtijeva odgovarajuće provjere i pretrese. Luke su i pogodna meta za nelegalnu međunarodnu distribuciju opojnih droga, oružja i drugih nedozvoljenih roba. Nadalje, imaju mnoge kritične nadzorne potrebe kao što je zaštita od nezakonitog ulaska i terorističkih prijetnji, ali se moraju izboriti i sa svakodnevnim krađama i oštećivanjem opreme i okruženja. To postaje sve teže zbog velikog prostora koje zauzimaju, ali i činjenice da se u principu nikada ne zatvaraju.

Osim toga, luke su vrlo izložene akcidentalnim situacijama budući da su mjesto distribucije različitih opasnih materija poput hemikalija, nafte i naftnih derivata, čijim izlijevanjem nastaju velike nesreće, pa je sve navedeno provođenjem različitih sigurnosnih mjera potrebno prevenirati. Ne treba zaboraviti ni izloženost požarima i drugim mogućim ekološkim katastrofama.

Morske luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na sve veći broj prijetnji

Zakonski okviri i obavezna oprema

U lukama smještenim na obalama Jadranskog mora sigurnosni sistemi se implementiraju na način koji je propisan zakonskim rješenjima. Tako je, naprimjer, u Hrvatskoj Zakonom o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka detaljno propisano funkcioniranje sigurnosnog sistema u slučajevima prijetnje ili događaja koji ugrožava sigurnost, kao i u slučajevima događaja, radnji ili okolnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost broda i luke. Propisi definiraju i svaku dopuštenu djelatnost na lučkom području. Pritom se pod pojmom zaštite podrazumijeva i sistem preventivnih mjera namijenjenih zaštiti brodova i luka od prijetnje namjernim nezakonitim činom. Svaka morska luka ima izrađen plan sigurnosne zaštite, kojim su, osim slijeda aktivnosti, detaljno propisani načini fizičke i tehničke zaštite u svim situacijama.

Poseban segment plana podrazumijeva aspekt tehničke zaštite u morskim lukama, koji podrazumijeva instalaciju savremene sigurnosne opreme. S ciljem preveniranja svih vrsta rizika, u morskim lukama i plovilima prvenstveno se instaliraju videonadzor, sistem identifikacije osoba i vozila, oprema za detekciju oružja i eksploziva, sistem za detekciju nedozvoljenih supstanci i materijala, signalizacija za slučaj evakuacije luke i plan evakuacije, kontrola pristupa, sistem za unutrašnju komunikaciju, dronovi itd. Videonadzor je, naprimjer, vrijedno sigurnosno rješenje budući da službenicima omogućava da u stvarnom vremenu prate dešavanja i brzo identifikuju rizike ili ranjivosti. Savremena tehnologija nadzora donosi i vještačku inteligenciju te napredak u videoanalitici kao ključne trendove u unaprijeđenom nadzoru luka.

Skeniranje tereta u Luci Drač

O svim navedenim izazovima, savremenim prijetnjama te načinima prevencije i rješavanja incidentnih situacija u morskim lukama detaljno je bilo govora i na konferenciji Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, na kojoj je cijeli jedan blok bio posvećen ovoj temi.

Dio sigurnosnog sistema Luke Drač, najveće i najstarije luke u Albaniji, predstavio je direktor Sektora sigurnosti Alfred Velaj, koji je kazao kako se više od 90 posto trgovine te države odvija preko mora. “Stoga je i dio problema vezanih za ovu luku upravo krijumčarenje imigranata ili droge. Slične probleme imaju i susjedne zemlje. Kada je riječ o drogi, imamo probleme s teretom koji dolazi iz Južne Amerike, npr. u tovarima banana. S tim smo se uhvatili u koštac i spriječili krijumčarenje droge, jer smo uveli skeniranje 100 posto tereta koji dolazi s tog kontinenta. Oformili smo jedinicu policije koja se bavi time. Naravno, govorimo o malom broju kontejnera, ali su rezultati uglavnom pozitivni. Kao rezultat toga znatno je smanjena trgovina drogom u 2024. godini”, rekao je Velaj.

Za razliku od Drača, u crnogorskoj Luci Bar, kako je naveo Mladen Bulatović, direktor Sektora bezbjednosti, skenira se samo jedan do dva posto tereta, jer imaju samo jedan skener. “Zato moramo uložiti u nabavku novih skenera. S obzirom na to da imamo podatke odakle dolazi ta roba, kojim brodovima i kojom rutom, možemo da preveniramo dosta toga, kao što rade kolege u Luci Drač. Crna Gora je turistička zemlja, a turizam je veoma važna grana privrede koja je i dovela do napretka”, naglasio je Bilatović, dodavši kako su nekada u Luci Bar imali pet do deset kruzera godišnje, a sada ih imaju i do osamdeset. “To povećava izazove i zato je važno imati kvalitetan sistem detekcije i kontrole kruzera i putnika. Novi modus operandi u lukama je taj da se na kruzerima krijumčare i određena nedozvoljena sredstva”, kaže Bulatović.

Opasnost od terorističkih prijetnji

Posebna tema, kada je u pitanju organizacija sistema sigurnosti i zaštite morskih luka i brodova, otvorila se poslije događaja 11. septembra 2001. u New Yorku, a to je sprečavanje terorističkih napada. U vezi s tim, na sjednici Skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO) jednoglasno je dogovoren razvoj i primjena novih mjera koje se odnose na sigurnost brodova i luka. Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti, održana u decembru 2002. godine u Londonu, prihvatila je nove odredbe Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i Međunarodni kodeks o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Kodeks) radi unapređenja pomorske sigurnosti. Ti novi zahtjevi čine dodatni međunarodni okvir kroz koji brodovi i luke mogu sarađivati radi otkrivanja i otklanjanja prijetnji sigurnosti pomorskog saobraćajnog sistema.

Kako spriječiti i otkriti krijumčarenje?

Na koji način spriječiti i otkriti krijumčarenje nedozvoljenim robama te koje sisteme kontrole implementiraju u Kotoru, kazao je menadžer sigurnosti u toj crnogorskoj luci Boško Drakulović. “Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Brojni su, stoga, izazovi pred nama, pa zbog toga menadžment jako puno ulaže u fizičku i tehničku zaštitu. Tako je cijelo koncesiono područje luke pokriveno videonadzorom. Kada je u pitanju cyber sigurnost, ove godine smo ugradili najsavremeniji softver, antiviruse i check pointe koji će zaštititi naše računare. Veliki izazov imamo s dronovima, jer dosta ljudi želi da snimi kruzere koji dolaze. Zato smo jako zainteresovani i za nabavku antidronskih sistema”, rekao je Drakulović.

U kotorskoj luci, naglašava on, imaju i metal-detektore vrata. Ipak, kao vrlo značajan segment sigurnosti, Drakulović je istakao činjenicu da Luka Kotor ima plan sigurnosti koji je odobrilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore.

O savremenim sigurnosnim rješenjima tehničke zaštite, kada je riječ o operacijama s naftom i naftnim derivatima u lučkim područjima, detaljno je govorio Vladimir Kašćelan, menadžer bezbjednosti i zaštite naftne kompanije Jugopetrol, čiji se rezervoari nalaze i u lučkom području Luke Bar. Posjeduju veliku petrolejsku instalaciju, jedinu u Crnoj Gori, koja ima veliko požarno opterećenje, jer su kapaciteti preko 110.000 kubika, zbog čega je ova instalacija prepoznata kao kritična infrastruktura u toj zemlji, pa i u regiji.

Savremeni sistemi za upravljanje naftom

“Kada su u pitanju sistemi tehničke zaštite, mi imamo impozantan videonadzor i trudimo se da pokrijemo sto posto teritorije. Osim toga, savremena tehnologija se koristi i u operativnom radu. Od dolaska plovila u Luku Bar do iskrcavanja broda i punjenja rezervoara, imamo sistem za zaštitu od prepunjavanja koji je integrisan sa sistemom za mjerenje nivoa kako bismo u svakom trenutku znali koliko goriva imamo u rezervoaru. A sve to je integrisano i s automatskim SCADA sistemom, koji na osnovu analize podataka donosi odluke u pravo vrijeme o otvaranju i zatvaranju ventila rezervoara. A sve s ciljem prevencije prelijevanja”, objašnjava Kašćelan.

On dalje navodi da kao kompanija posjeduju i savremeno protivpožarno rješenje kojim, također, upravlja SCADA. Taj protivpožarni sistem sastoji se od sistema gašenja i hlađenja magistrale cjevovoda, glavne pumpaonice i glavnog rezervoara iz kojeg se napaja sistem gašenja. “Tu su još i glavna i pomoćna kontrolna soba. Sistem ima dva načina upravljanja, daljinski na komandom pultu ili putem aplikacije SCADA Winguard te ručno upravljanje – da u slučaju otkaza sistema, operater sam odabere, po utvrđenom algoritmu i pravilu, da zatvara ventile i ostalo. Veoma važni su i motorizirani ventili (motor operated valves) na ulazu i izlazu iz rezervoara, koji su jako bitni za pravovremenu reakciju. Pritiskom na dugme ili taster automatski upravljate ventilima”, ističe Kašćelan. Kako bi na najbolji način prikazao značaj sigurnosnih sistema koje primjenjuju, predstavnik Jugopetrola je naveo kako imaju razrađene razne scenarije, koji su detaljno analizirani.

Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Stoga menadžment mnogo ulaže u fizičku i tehničku zaštitu

Preveniranje svake vrste ugroza

“Otkrit ću vam jedan, koji bi bio dosta nepovoljan. Naime, kod rada s naftnim derivatima, veoma ste izloženi hazardima. Sve mjere koje poduzimamo imaju samo jedan cilj – smanjenje ovog rizika, koji uvijek postoji. Dakle, ako bi došlo do otkaza sistema na cisterni na autopunilištu, ukoliko neki ventil otkaže prilikom punjenja benzina, a protok goriva benzina je 450 litara u minuti, dok se shvati da imamo prolijevanje i dok vozač ispravi grešku, proći će deset minuta. To je više od 4.000 litara prosutog benzina i jedna mala mikrovarnica može dovesti do požara, odnosno incidenta velikih razmjera”, naglasio je Kašćelan. Upravo zbog ove činjenice, odnosno potrebe da se preveniraju ovakve situacije, on ističe da u Jugopetrolu svakodnevno prate nova svjetska rješenja i pokušavaju biti konkurentni i ispuniti misiju – nula incidenata i žrtava.

 Spašavanje od prevrtanja i onečišćenja

Na istom zadaktu i s jednakom misijom je i kapetan Zoran Nikitović, vlasnik kompanije Hemosan iz Bara,  koja se više od dvadeset godina uspješno bavi zaštitom mora, luka i marina od zagađenja, kao i prihvatom opasnog i neopasnog otpada. On je podsjetio na jedan događaj koji je i doveo do nastanka i razvoja njegove kompanije. “Desio se 1997. godine incident kada se u luci izlilo 148 tona nafte. Tadašnji direktor je zamolio našu pilotsku službu, u kojoj sam bio zaposlen, da spasimo situaciju. Mi smo sve očistili i riješili problem za 72 sata. Nakon toga nastao je Hemosan, koji će se godinama razvijati”, kazao je Nikitović. On navodi da je zaštita mora od zagađenja jednostavno bilo iznuđena i da je Hemosan sve do 2014. godine bio jedina firma u Crnoj Gori koja se bavila čišćenjem mora, kao i akcijama prilikom prevrtanja brodova i potapanja cisterni.

Crna Gora tada jednostavno nije imala ništa od opreme i luke i marine su se našle u velikom problemu. “Imajući to u vidu, naša kompanija se prvenstveno okrenula zaštiti mora u Crnoj Gori. Najprije smo počeli raditi u Luci Bar i Brodogradilištu Bijelo. Imali smo velike uspjehe. Navest ću jednu situaciju, kada je potonuo brod Meksika u Brodogradilištu Bijela. Imali smo vrlo uspješnu akciju, izvadili ga iz vode, sve očistili i nikakvih zagađenja nije bilo. Imali smo i slučaj požara na jahti u Herceg Novom, kada smo sve riješili za osam sati”, naglasio je Nikitović i podsjetio na aktivnosti na zaštiti mora od zagađenja, sprečavanju ispuštanja otpadnih voda i komunalnog otpada u Luci Bar. S Upravom pomorske sigurnosti, naveo je, uspostavili su saradnju te izradili Nacionalni plan prema kojem će postupati u slučaju akcidenata u lukama i marinama Bar, Porto Montenegro, Porto Novi i drugima.

MSR detektori nadziru garažu u sjedištu Dallas Cowboysa

Kompanija MSR-Electronic iz Pockinga postavila je plinodojavne detektore na dva sprata parking garaže u sjedištu američkog sportskog tima Dallas Cowboysa

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Kompleks “Star” u gradu Friscu u Teksasu dom je sjedišta i centra za obuku tima Dallas Cowboysa. U sklopu kampusa površine 91 hektara nalazi se i centar “Ford”, u kojem igrači bruse svoje vještine. Tu navijači mogu pratiti treninge iz neposredne blizine. Uz najsavremeniju opremu, ovaj poligon je uzbudljivo mjesto za sve koji gaje strast prema američkom nogometu u Teksasu. Posjetioci mogu parkirati vozila u samom sjedištu tima, a dva sprata garaže površine 35.000 m2 opremljena su plinodojavnim detektorima MSR-Electronica s ciljem zaštite ljudi i objekata.

Zašto je plinodojava važna u garažama?

Budući da vozila ispuštaju ugljični monoksid, koji je toksičan u visokim koncentracijama, kontinuirano praćenje plina je obavezno u garažama. Fiksni sistemi plinodojave su ključni ventilacijski sistemi jer kontinuirano prate kvalitet zraka radi detekcije potencijalnih rizika i aktiviranja ventilacije. MSR-ovi plinodojavni detektori su podešeni da reagiraju na specifične plinove u zraku, a kontroleri i senzori omogućavaju blagovremeno poduzimanje mjera zaštite ljudi i objekata čim se pređe dozvoljena razina koncentracije CO-a.

Način rada plinodojavnog sistema

Plinodojavni senzori koji pouzdano otkrivaju prisustvo ugljičnog monoksida i nitrogen-monoksida u zraku postavljeni su u garažu radi maksimalne zaštite. Za monitoring i evaluaciju bila je zadužena digitalna centrala DGC-05, koju je zamijenio novi model DGC-06. On uključuje pristupačni sistemski meni, koji se lako koristi paralelno s logičnom strukturom direktno na kontroleru i ne zahtijeva poznavanje programiranja. Veliki broj podesivih parametara i zadanih tačaka omogućava pojedinačno prilagođavanje brojnim aplikacijama. Tako se uvode funkcije za praćenje razine ugljičnog monoksida u garažama i tunelima prema važećim standardima. Kontroler je usklađen i sa SIL2 i EN50545 standardima i pogodan je za rad sa do 128 plinodojavnih senzora i više od 50 toksičnih i zapaljivih plinova.

Podesiv alarmni prag

MSR-ovi plinodojavni detektori imaju četiri podesiva praga alarma po senzoru i odlikuje ih lako i brzo puštanje u rad zahvaljujući konfiguraciji sa zadanim parametrima. Za svaki alarm se može konfigurirati više alarmnih releja, a prag aktiviranja može se podesiti tako da prati rast ili pad koncentracije plina. Posjeduju konektorske ulaze za PCE06 softver na modulu kontrolera, gdje je podržano povezivanje do sedam EP-06 modula za proširenje s integriranom funkcijom repetitora. Također imaju i serijski interfejs RS-485 sa Modbus RTU protokolom, a dostupne su i druge dodatne funkcije, kao što je integrirani zvučni signal upozorenja.

Tehničke karakteristike

  • Do 32 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A (preko GC-06 modula i 1–7 EP-06 modula)
  • Do 96 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A (preko MSC2/MSB2)
  • Do 96 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 30 V AC/DC, 0,5 A (lokalno preko WSB2)
  • Relej signala kvara s normalno otvorenim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A
  • Do 16 analognih izlaza, 4-20 mA, sa selektivnim izlazom signala za poseban status, kvar itd.

Egal: Svih pet funkcija u jednom uređaju

UCL Swift proizvodi “sve u jednom” uređaje za spajanje optičkih vlakana. Prije je taj proces zahtijevao korištenje više dijelova opreme i alata. UCL-ovi splajseri sada nude svih pet funkcija spajanja: skidanje izolacije, rezanje, čišćenje, spajanje i zaštitu – sve u jednoj jedinici

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Optički splajser je uređaj koji spaja krajeve optičkog stakla unutar optičkih kablova. Također može spojiti optičke konektore na optičke kablove. Radi tako što toplotom precizno zavaruje krajeve staklenih vlakana, a to se radi na kontrolisan i precizan način, osiguravajući da staklo optičkih vlakana zadrži svoju sposobnost prenošenja podataka. Stakleni krajevi spojenih optičkih vlakana zajedno imaju samo 125 mikrona u prečniku, što je otprilike debljina ljudske kose. Optička vlakna su nadmašila mehaničke veze kao preferirani način za povezivanje i prekidanje optičkih kablova zbog brzine spajanja, kao i zbog snage, pouzdanosti i performansi tih veza. Spajanje optičkih vlakana je idealna metoda za povezivanje i prekidanje fiber-optičkih kablova.

Sve u jednom

Najpopularniji “sve u jednom” splajseri pružaju svih pet funkcija spajanja: skidanje izolacije, rezanje, čišćenje, spajanje i zaštitu – sve u jednoj jedinici. UCL Swift proizvodi “sve u jednom” uređaje za spajanje optičkih vlakana i trenutno je jedini proizvođač u svijetu koji ovo ima u ponudi. Prije njihovih uređaja taj je proces zahtijevao korištenje više dijelova opreme i alata. Splajser uključuje sve alate i korake potrebne za spajanje krajeva optičkih staklenih vlakana zajedno ili za spajanje optičkog konektora na stakleno vlakno.

Osim što nude kompaktan proces spajanja, UCL-ovi splajseri se lako transportuju i mogu se koristiti u širokom rasponu unutrašnjih i vanjskih okruženja za spajanje pojedinačnih niti staklenih vlakana ili za trakasta vlakna, koja imaju dvanaest niti staklenih vlakana. Model K33A ima jedno postolje i koristi elektrodu koja omogućava do 18.000 spojeva i ugrađen rezač koji može izvršiti do 77.000 rezanja. Koristi šest motora za upravljanje postoljem od staklenih vlakana i precizno poravnavanje jezgara prije spajanja. S desecima hiljada proizvedenih uređaja za spajanje optičkih vlakana i milionima prodatih konektora, kupci se iznova vraćaju UCL Swiftu zbog kvaliteta njihovih proizvoda i korisničke podrške.

Jednomodni i višemodni optički kablovi i konektori

Sa UCL Swiftom moguće je spojiti jednomodne i višemodne optičke kablove i konektore. Jednostavno morate pravilno postaviti splajser. Također, moguće je spajati i konektore drugih proizvođača, no potrebno je koristiti posebne držače konektora kako bi se osigurao njihov pravilan položaj u splajseru. UCL Swiftovi uređaji posjeduju jednostavan meni za programiranje, koji omogućava konfiguraciju uređaja za rad s bilo kojom vrstom optičkog vlakna. On također nudi jednomodne i višemodne konektore koji se lako mogu spojiti na jednomodne, odnosno višemodne optičke kablove. Naravno, potrebno je znati da jednomodne i višemodne kablove nije moguće spojiti jedan s drugim. Za više informacija o ovom, ali i drugim proizvodima koje nudi EGAL kontaktirajte predstavnike te kompanije na: https://egal-eu.com/.

Aikom: Inovativna rješenja za poslovne potrebe

Sigurnost je glavni prioritet u sve složenijim i dinamičnijim poslovnim okruženjima. Motorola je provela anketu čiji rezultati pružaju detaljan pregled sigurnosnih potreba preduzeća. U izvještaju su navedene osnovne smjernice, inovativna rješenja i napredne tehnologije za rješavanje poslovnih izazova u različitim industrijama

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Poslovno okruženje je raznoliko i složeno, pri čemu se različite industrije suočavaju sa specifičnim izazovima. Međutim, potreba za integrisanom komunikacijskom tehnologijom je univerzalna. Kako bi došla do pravih odgovora, Motorola Solutions je intervjuisala više od 370 predstavnika kompanija u Evropi, na Bliskom Istoku i u Africi iz oblasti zdravstva, maloprodaje, ugostiteljstva, proizvodnje, transporta i logistike.

Brza komunikacija ključna za sigurnost poslovanja

Izvještaj otkriva da je instantna komunikacija od kritične važnosti, a 70% ispitanika je smatra najvažnijom. Zaštita radnika i posjetitelja sigurnosnim sistemima jednako je važna. Njeni glavni prioriteti su automatska upozorenja – radi sprečavanja potencijalnih nesreća, efikasno upravljanje hitnim slučajevima i mogućnost obavještavanja radnika bilo gdje, na lokaciji i van nje, pomoću jednog komunikacijskog sistema.

U istraživanju su također naglašeni značajni izazovi za sisteme glasovne i video komunikacije u kompanijama, uključujući potrebu za pouzdanom pokrivenošću na velikim lokacijama, dužim trajanjem baterije (42%) i boljim kvalitetom zvuka (36%). U tom smislu, digitalni dvosmjerni radioaparati i uređaji se pojavljuju kao poželjan izbor, jer nude vrhunski kvalitet zvuka, veću pokrivenost i duže trajanje baterije.

Rast upotrebe videonadzora

Nesigurnim na radnom mjestu osjeća se 29% ispitanika, ali 30% kompanija i tvornica uključenih u istraživanje još nema adekvatne sigurnosne alate. Ako videonadzor usvoji 34% sudionika, budućnost se čini orijentirana na široku upotrebu nosivih kamera, a 30% je spremno investirati u ovu tehnologiju u idućih pet godina.

Kako bi se suočila s ovim izazovima, Motorola je predstavila napredna rješenja. MOTOTRBO Ion je hibridni, pouzdan, izdržljiv i tehnološki napredan uređaj koji kombinira funkcije dvosmjernog radija i pametnog telefona s čitanjem bar kodova. MOTOTRBO R7 i WAVE PTX pružaju kristalno čistu komunikaciju i povezivanje na velikim udaljenostima, dok je VB400 nosiva kamera bitna kao alat za prikupljanje dokaza. Interoperabilnost ovih Motorolinih uređaja s videonadzornim sistemima čini upravljanje cjelokupnim sistemom sigurnosti i zaštite u kompanijama fluidnim i centraliziranim.

Aikom ima rješenje

Ukoliko želite implementirati neke od ovih vrhunskih tehnologija u svom preduzeću, kontaktirajte Aikom International, distributera specijaliziranog za umrežavanje, profesionalne radiokomunikacije i videonadzorna rješenja kompanije Motorola Solutions. Više informacija možete dobiti i preko web-stranice www.aikominternational.com.

EGAL otvorio Centar za kupce

Sredinom marta prisustvovali smo jednom atipičnom poslovnom eventu vođeni za današnje vrijeme prilično jedinstvenim stavom porodične kompanije EGAL da ljudskost i međusobno razumijevanje garantiraju uspjeh u poslu

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Slovenska kompanija EGAL novu je godinu počela važnim poslovnim iskorakom – prelaskom u nove prostorije, u okviru kojih je otvoren i novi prošireni Centar za kupce. Otvorenje prostorija i novog izložbenog salona na adresi Tržaška cesta 371, u kojem su izloženi proizvodi partnerskih kompanija Panduit, AEM, Klein Tools i UCL Swift, bilo je i povod za održavanje prigodne konferencije u hotelu Four Points by Sheraton 21. marta u Ljubljani. Na konferenciji su se okupili prvenstveno dugogodišnji prijatelji i poslovni partneri ove kompanije te gosti i predstavnici medija.

Učenje o ljudima

U veoma ugodnom i toplom porodičnom okruženju pedesetak okupljenih moglo je uživati u predavanjima i prezentacijama predstavnika eminentnih svjetskih proizvođača s kojima ova ugledna slovenska

kompanija sarađuje, kao i poznate profesorice Lucije Mulin, koja je otvorila konferenciju izlaganjem o svome 4Q Intelligence Connectivity konceptu i metodologiji povezivanja. Kroz jedinstven sociološki pristup profesorica Mulin demonstrirala je potpuno nove aspekte i pristupe motivaciji, konverzaciji i otvorenosti u poslu metodologijom koja kreira nove perspektive za otvaranje ljudskih potencijala, talenata, kreativnosti i sposobnosti djelovanja kako u poslu tako i u životu općenito. “Poslovanje je, ustvari, priča o ljudima, a učenje o ljudima je priča koja se nikada ne završava. Ali, svaka priča ima lijep početak, a danas je to sigurno priča o Egonu Süssingeru, njegovoj djeci Uni i Petru te kompanijama s kojima zajedno kreiraju ovaj nevjerovatni uspjeh”, kazala je Mulin.

Pogledajte video reportažu sa Egalovog događaja:

Panduit i EGAL, priča koja traje

Kako EGAL već punih 25 godina uspješno sarađuje s kompanijom Panduit, čiji je i ekskluzivni zastupnik za Jugoistočnu Evropu, najveći dio predavanja ali i izložbenog prostora u novootvorenom Centru upravo zauzimaju proizvodi i rješenja te američke kompanije. Globalnu kompaniju koja se fokusira na proizvodnju i distribuciju proizvoda za fizičko i mrežno infrastrukturno upravljanje i nudi proizvode i rješenja za industrijske, komercijalne i ostale sektore, predstavilo je nekoliko važnih predavača.

Martin Kandziora, marketinški menadžer za EMEA regiju, na početku svoga izlaganja istakao je angažman Panduita i njegovog ekosistema od kojeg, kako kaže, svi danas imaju koristi, a zatim se osvrnuo na buduće ciljeve kompanije. “Da bismo svi bili uspješni, moramo planirati naš rast. Naši ciljevi rasta usmjereni su na istraživanje i razvoja proizvoda, marketinga i kanala prema tržištima kojih ste i vi sami dio. Želimo da svi zajedno imamo koristi od partnerstava i zato ste svi vi vrlo važni za Panduit”, rekao je Kandziora. On je napomenuo da su dva glavna prioriteta rasta Panduita obnovljiva energija i podatkovni centri. “Povezivanje različitih ekosistema, poput proizvodnje, komercijalnih zgrada, podatkovnih centara i energetskog sektora danas postaje sve važnije. Mi u Panduitu vjerujemo da je ovo jedini način postizanja veće efikasnosti, profitabilnosti i održivosti”, rekao je Kandziora.

Obnovljivi izvori, data centri, pametni gradovi

Zatim je predstavio podatke prema kojima će tržište obnovljive energije postati bitan dio energetskog rješenja napajanja Evrope do 2030. godine. Prema njemu, do kraja decenije više od 60% potrošnje energije u nekim od istočnoevropskih zemalja će biti generisano iz obnovljivih izvora, u čemu Panduit s ponudom kablova i opreme vidi svoju šansu. Naravno, i podatkovni centri su prilika za rast. “Pogledajte samo Istočnu Evropu i data centre, kojih ima oko 450 u 22 zemlje. U regiji koju pokriva EGAL kao predstavnik Panduita imamo više od polovine podatkovnih centara, tačnije 232, dok prihodi koji dolaze iz DC-a prelaze šest milijardi dolara. To su prilike za naš zajednički rast”, istakao je Kandziora i napomenuo da 75% investicija u postojeće ili dodatne podatkovne centre čine rješenja infrastrukture mrežnog povezivanja, što je upravo i osnovna poslovna djelatnost Panduita.

Regionalni direktor Panduita Jose Granja s EGAL-om sarađuje od 1996. godine. Prije nego što je počeo govoriti o samoj kompaniji i njenoj tržišnoj strategiji u 2024. godini, Granja je pojasnio šta za Panduit, zapravo, znači ekosistem. “To je kombinacija agenata, distributera, integratora, instalatera, alijansi itd. Bitno je istaći da samo zajedno možemo postići rezultate i da mi sami bez vas ne možemo postići ništa”, kazao je Granja.

Postizanje tržišnog uspjeha

On je naglasio da kompanija postoji 70 godina, da ulaže više od 12% ukupnih prihoda u istraživanje i razvoj te da više od polovine prometa dolazi od proizvoda koje je Panduit uveo na tržište u posljednjih pet godina. Granja je dalje obećao svu pomoć tržištu regije, a nakon predstavljanja nekih novih proizvoda najavio je ambiciozni cilj da gotovo udvostruče prihode do 2030. Treći predstavnik Panduita bio je Cosmin Berariu, viši poslovni menadžer za EMEA regiju. On se fokusirao na postizanje tržišnog uspjeha, koji se, prema njegovim riječima, može dostići kroz programe lojalnosti brandu, web-trgovinom i održivom saradnjom s velikim strateškim partnerima i vladinim projektima. “Naše učešće na događajima poput ovoga, kao i otvaranje jednog ovakvog Centra za korisnike pokazuje našu predanost ovome tržištu i odlučnost da zajedno uspijemo. Tu smo da omogućimo našim partnerima svu podršku i unaprijed se radujem budućim uspjesima”, rekao je Berariu.

 Manje a bolje

Njegov kolega Zacharias Baveas, menadžer za inžinjering tehničkih sistema, nagovijestio je da nas u skoroj budućnosti očekuje rast digitalnih podataka i data centara, što ne znači nužno povećanje objekata i postrojenja. “50 Mb/s mrežni interfejsi odavno su postali standard, a kompanije na tržište izbacuju podršku za 100, 200 i više Mb/s. Uskoro nas očekuju čak i 1,6 Tb/s”, kazao je Beaveas i ilustrovao kako samo jedan optički transiver (QSFP56-DD) u kombinaciji sa 8xSFP56 modulom umanjuje potrebu za osam switcheva pohranjenih u velikom ormaru, a da ne utječe na smanjivanje propusnosti od 400 Mb/s. “Ovi uređaji zauzimaju mnogo prostora, zahtijevaju veće hlađenje i, naravno, veću potrošnju energije. Mi, dakle, možemo potpuno mijenjati topologiju koju dizajniramo u podatkovnim centrima”, kazao je on i pozvao prisutne da posjete Egalov showroom, gdje su izloženi Panduitovi noviteti poput novih serverskih ormara, univerzalnih prolaza za zadržavanje hladnog zraka za serverske sobe, vodilica, optičkih kablova, modula i konektora, UPS i PDU jedinica za serverske ormare i brojne druge opreme.

AEM, UCL Swift i Klein Tools

O pametnim rješenjima za pametne zgrade govorio je Werner Heeren, viši direktor za EMEAIA regiju kompanije AEM Precision Cable Test. Inače, ova singapurska kompanija specijalizirana je za testiranje kablova i komponenti u različitim industrijama. Njihovi proizvodi uključuju testere kablova visoke preciznosti, kao i poboljšani softver za analizu podataka i upravljanje testiranjem. Heeren je posebno istakao važnost AEM-ovog uređaja za testiranje kablova za sve buduće instalacije, bilo da je riječ o podatkovnim centrima ili pametnim zgradama, koji radi sa 3 GHz frekvencijom i obavlja testiranje za šest sekundi, što ga izdvaja od konkurencije. Eckhard Schirm, prodajni menadžer za EMEA regiju kompanije Klein Tools, najavio je dolazak u Evropu američke kompanije specijalizirane za proizvodnju alata, opreme i pribora za električare i profesionalce u srodnim industrijama. Kompanija s tradicijom od gotovo 170 godina uskoro planira graditi i veliko distributivno skladište, dok će EGAL biti ekskluzivni zastupnik za Istočnu Evropu.

Američku kompaniju UCL Swift, nezaobilaznu u priči o mrežnoj infrastrukturi i pametnim gradovima, koja proizvodi uređaje za spajanje optičkih vlakana, predstavio je Egon Süssinger, osnivač kompanije EGAL i njen direktor prodaje. U kratkom izlaganju on je prezentirao i najnovije “sve u jednom” splajsere, modele K33 K33A, KR12, KR12A i KF4A, kao i nove uređaje za skidanje izolacije te još jednom pozvao prisutne da posjete Centar za korisnike, u kojem su modeli i oprema izloženi.

Konferenciju su zatvorili u prilično emotivnom izlaganju Peter i Una Süssinger, direktor poslovanja i generalna direktorica EGAL-a, koji su se zahvalili prisutnima na dolasku, a predstavnicima kompanija na dosadašnoj saradnji. “Danas zvanično otvaramo naš showroom gdje zainteresirani mogu vidjeti sva rješenja strukturnog kabliranja data centra firme Panduit s kojom radimo 28 godina. U posljednje vrijeme tu smo dodali i rješenja kompanija AEM i UCL Swift pa i Klein Tools, koja svakako mogu pomoći instalaterima”, kazao je Peter. “Zahvaljujemo se svima koji su prisustvovali ovome eventu. Posebna čast nam je bila predstaviti Panduit i druge brandove, ali i to što ćemo vas ugostiti u našem novom Centru za korisnike”, kazala Una Süssinger. Nakon konferencije organizovana je i kolektivna posjeta novom showroomu kompanije EGAL.

Pogledajte fotografije sa Egalovog događaja:

Kontrola pristupa u zdravstvu

Kako pomiriti sigurnost i otvorenost kontrole pristupa u savremenim zdravstvenim ustanovama? Odgovor je u novim tehnologijama koje od zdravstvenih ustanova više neće tražiti da prave nepovoljne kompromise u pogledu otvorenosti prema pacijentima i njihove zaštite

Piše: Mirza Bahić ; E-mail: redakcija@asadria.com

Kontrola pristupa u zdravstvenom sektoru opterećena je paradoksom. U drugim sektorima ovaj dio sigurnosne slagalice ograničava pristup zaštićenim prostorima bez potrebe da se posebno prilagođava korisnicima, izuzev zadržavanja elementarne pristupačnosti. S druge strane, bolnice, domovi zdravlja i ambulante su mjesta koja održavaju praksu cjelodnevne otvorenosti i pristupačnosti za što širi spektar korisnika.

Nevidljiva ali beskompromisna

Bolnice su ustanove za zaštitu i čuvanje života, zbog čega i pacijenti i medicinsko osoblje s razlogom očekuju da će se s istom posvećenošću pristupiti i zaštiti njihove privatnosti i sigurnosti. Istovremeno, većina medicinskih ustanova mora njegovati i načelo pristupačnosti jer tamo u svako doba dana morate moći potražiti pomoć i dobiti je u najkraćem mogućem roku. S druge strane, pretjerano nametljiv i strog sistem kontrole pacijenata i posjetilaca može izazvati osjećaj nelagode i navesti ih da potraže mjesto na kojem će se osjećati ugodnije.

Ipak, same prijetnje ovim ustanovama su dovoljno stvarne i česte da bi im se pristupalo stihijski. Sigurnosni problemi u bolnicama obuhvataju širi spektar rizika, od ugrožavanja zdravlja u vidu nanošenja povreda, otmica i ucjena te prijetnji nasiljem do ugrožavanja privatnosti pacijenata, krađe podataka, opreme i lijekova i pojave neželjenih posjetilaca. U konačnici, bolnice su mjesta gdje su ljudski životi često na kocki i dodatni vidovi ugrožavanja života i tjelesnog integriteta su posljednja stvar koju pacijenti, osoblje i menadžment žele imati kao dodatnu brigu.

Uz pacijente, ništa manje važna nije zaštita medicinskog osoblja, odnosno ljekara, medicinskih sestara i radnika na održavanju, među kojima su prve dvije skupine najčešće na udaru. Prema istraživanjima, zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima, što naglašava hitnost rješavanja ovih sigurnosnih izazova.

Zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo 40% zdravstvenih radnika doživljava fizičko nasilje na poslu. Sale za operacije, ambulante za pretrage sa skupom opremom i sobe za boravak osoblja zbog toga trebaju biti strogo odvojene od prostora koji su otvoreni javnosti kao što su čekaonice i trijažne stanice. Tu kontrola pristupa mora postojati kao nevidljiva ali ništa manje robusna granica koja razdvaja dva svijeta.

Izazovi cjelodnevnog režima rada

I režim rada u bolnicama jedan je od razloga zašto je fleksibilnost kontrole pristupa u ovim ustanovama važna jednako koliko i nivo zaštite. Zdravstvena zaštita je cjelodnevni posao koji je već po svojoj prirodi dinamičan i nepredvidiv. Raspored rada osoblja često se odvija po nepredviđenim obrascima koji se ne oslanjaju samo na smjene nego uveliko zavisi i od hitnih slučajeva, epidemija, prirodnih nesreća i slično. Zato savremeni sistemi kontrole pristupa u ovim objektima moraju ponuditi fleksibilnost za prilagođavanje nepredvidivom režimu rada, uz istovremeno omogućavanje glatkog pristupa konkretnim zonama za ovlašteno osoblje.

Tu je i jedinstvena institucija posjeta pacijentima koju korisnik sistema kontrole pristupa mora uzeti u obzir. Rizici po osoblje i pacijente smanjuju se ograničavanjem potencijalnih prijetnji kroz upravljanje procesima odobravanja ulaska u objekte i prostorije, čime se podstiče kreiranje sigurnijeg okruženja. To se realizira kroz pojednostavljenu koordinaciju smjena, ograničavanje pristupa grupama korisnika i terminima posjeta te napredno upravljanje posjetiocima.

Neovlašteni pristup imovini ugrožava živote

Moderne zdravstvene ustanove su i mjesta na kojima se čuva vrijedna i skupa imovina, poput medicinske opreme za preglede, lijekova u bolničkim apotekama i medicinskih kartona pacijenata koji se tretiraju kao povjerljiva dokumentacija. Sve ovo naglašava potrebu za rješenjima za kontrolu pristupa koja će biti fleksibilna u smislu pružanja podrške za nesmetanu interakciju osoblja i pacijenata, ali i beskompromisna kada je u pitanju zaštita vrijedne imovine u ovim ustanovama.

Povreda imovine znatno utječe na kvalitet zdravstvene zaštite, kao i na društvenu reputaciju pružalaca zdravstvenih usluga. Incidenti se kreću u rasponu od krađe predmeta kao što su stetoskopi i termometri do otuđenja medicinskih aparata mnogo veće vrijednosti. Krivci su obično članovi osoblja, pacijenti ili izvođači radova.

Međunarodno udruženje za zdravstvenu sigurnost i zaštitu (IAHSS) u svom istraživanju iz 2022. navelo je da je provala u medicinske centre treći najčešći vid kriminaliteta u tim objektima nakon remećenja javnog reda i napada. Prema tim podacima, usljed neadekvatne kontrole pristupa, krađe u bolnicama su porasle za skoro 6% na stotinu kreveta u odnosu na samo godinu dana ranije.

Ipak, krađa medicinske opreme je dosta složeniji problem u odnosu na puko otuđenje stvari. Tačno je da krađa opreme zdravstvenim ustanovama nanosi veliku materijalnu štetu. No, “nevidljivi” dodatni trošak su povećani troškovi zdravstvene zaštite i usluga jer organizacije nastale troškove najčešće prenose na buduće pacijente. Osim toga, ovaj vid ugrožavanja sigurnosti ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da nanese direktnu štetu samim pacijentima u slučaju da do krađe opreme dođe u najhitnijim medicinskim slučajevima.

Zaštita imovine bolnice kroz kvalitetniju kontrolu pristupa postiže se kroz implementaciju dovoljno naprednog sistema koji će zaštititi medicinsku opremu i lične predmete pacijenata na bazi primjene hijerarhije privilegija, upravljanja posjetiocima i vođenja evidencije o događajima.

Krađa opreme ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da direktno naškodi samim pacijentima u slučaju da do nje dođe u hitnim medicinskim slučajevima

Krađe povjerljivih podataka

Kontrola pristupa u zdravstvu obuhvata fizički pristup objektima kao što su bolnička odjeljenja i administrativne prostorije, kao i digitalni pristup elektronskim zdravstvenim kartonima i drugim osjetljivim informacijama.

Zato je osiguravanje adekvatne kontrole pristupa podacima u zdravstvenim ustanovama esencijalno i za zaštitu privatnosti pacijenata. Jednako važna je i usklađenost s propisima kao što su Zakon o prenosivosti zdravstvenog osiguranja i odgovornosti (HIPAA) u SAD-u ili Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u Evropskoj uniji. Ovi propisi podrazumijevaju primjenu mjera kao što su autentifikacija korisnika, enkripcija, kontrola pristupa zasnovana na ulogama (RBAC) i vođenje evidencije za ograničavanje pristupa informacijama o pacijentu na osnovu principa najmanjih privilegija. Tako se štiti povjerljivost informacija o zdravlju pacijenata i smanjuje rizik od povrede podataka kroz neovlašteni pristup.

Šta sektor zdravstva traži od kontrole pristupa?

Zbog svega navedenog, sistemi kontrole pristupa u savremenim medicinskim ustanovama moraju odgovoriti na znatno širi spektar sigurnosnih potreba koje se tiču specifičnosti njihovog načina poslovanja. Jedan od osnovnih preduslova je sofisticiran sistemski dizajn koji će jednako dobro služiti i javnim i zaštićenim prostorima. Bolnicama su potrebna rješenja za kontrolu pristupa koja se neprimjetno uklapaju u njihov arhitektonski raspored, a da istovremeno nude robusne sigurnosne mjere. Pouzdanost je još jedna ključna stavka jer su bolnice ustanove koje nemaju radno vrijeme od devet do pet i stalno su otvorene kako bi pružile pravovremenu njegu svakom pacijentu.

Kontrola pristupa u zdravstvu je otežana i činjenicom da klinički centri često obuhvataju komplekse sa više zgrada. Ona se, pri tome, mora povezati s drugim sistemima u tim objektima kao što su videonadzor ili protivpožarni alarmi. Kako imaju presudnu ulogu u vanrednim situacijama, sistemi kontrole pristupa u bolnicama moraju osigurati glatku integraciju s vatrodojavom i videonadzorom. U vanrednim situacijama, moraju podržati i procedure brze evakuacije, uz mogućnost prilagođenog ažuriranja u realnom vremenu za interventno osoblje na terenu.

Kako kontrolirati višak pristupnih tačaka?

U drugim sektorima, prostori zgrada često su nedostupni za širu javnost, tako da njihova zaštita uz standardni sistem akreditiva obično daje dovoljno dobre rezultate. S druge strane, medicinske ustanove najčešće imaju brojne pristupne tačke za javnost, uz ograničen broj sigurnosnog osoblja i primjenu politike opće otvorenosti svima koji traže pomoć.

Privremena opcija je smanjenje pristupnih tačaka za izbjegavanje sigurnosnih incidenata, poput neovlaštenog pristupa, bijega pacijenata ili otmica. Nažalost, to je moguće samo u početnoj fazi izgradnje objekta, čiji se kapaciteti s vremenom neminovno šire. Kako uskraćivanje pristupa glavnoj ulaznoj tački nije opcija, bolnice moraju dati prioritet samo najosjetljivijim prostorima i primijeniti odgovarajuću kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. Naprimjer, pacijenti ne bi trebali moći slobodno pristupati bolničkoj apoteci ili sobama sa zdravstvenim kartonima drugih pacijenata.

Kontrola pristupa na bazi privilegija može smanjiti vjerovatnoću od toga posjetioci izvrše krađu. U slučaju nepredviđene nezgode, evidencija korištenja pristupnih tačaka je važna kao izvor vrijednih podataka koji će pomoći u privođenju krivaca. Osim toga, same pristupne tačke u ustanovi korisno je podijeliti na standardna i sigurnosno osjetljiva područja, odnosno odjeljenja ili zone za koje postoji veća vjerovatnoća od pojave sigurnosnih problema. Tim prostorima je potrebna strožija kontrola pristupa ako se procijeni da u slučaju neovlaštenog upada može doći do ozbiljnog narušavanja sposobnosti zdravstvene ustanove da pruži visokokvalitetnu njegu pacijentima.

Zbog svega navedenog najpovoljnija opcija za kontrolu pristupa u ovakvim ustanovama su napredni sistemi koji tokom cijelog dana odobravaju privilegije pristupa prema ulogama, a uz fleksibilne opcije ograničavanja pristupa. Istovremeno, ovako osmišljena kontrola pristupa mora ponuditi i dugoročnu isplativost kroz skalabilnost i fleksibilnost u konfigurisanju pristupnih zona.

AI podržava automatizaciju pristupa

Trendovi u zdravstvu odraz su globalnih kretanja na tržištu kontrole pristupa. Ono se nakon pandemije oporavilo i doživjelo snažan rast tokom 2021. i 2022. godine, uz vrijednost koja se procjenjuje na 13,3 milijardi dolara. Najvažnije za zdravstvo ipak je temelj na kojem je ostvaren ovaj rast, a to je tehnološki napredak koji omogućava kreiranje prilagođenijih, odnosno bolje integrisanih rješenja. To se u prvom redu odnosi na mobilno upravljanje pristupom, biometriju, integracije u okviru interneta stvari i beskontaktna rješenja.

Osim integracije s vatrodojavnim i evakuacijskim sistemima, kontrola pristupa u bolnicama mora ići korak dalje i ponuditi jednako uspješne integracije s videonadzornim sistemima, protivprovalnim alarmima i ostalim tehnološkim platformama. Zato se u posljednjih nekoliko godina u sektoru zdravstva prepoznavanje lica širi “požarnom” brzinom. Pokretački faktori uključuju poboljšanu sigurnost, automatizaciju pristupa radnom mjestu i besprijekorno korisničko iskustvo.

Jedno od novih rješenja na tržištu koje prepoznaje važnost ove strategije je BioStation 3 sistem kompanije Suprema, koji podržava integrisano upravljanje cijelim sistemom kontrole pristupa. U slučaju bolnica, to donosi pogodnosti u segmentu upravljanja posjetiocima i pacijentima kao ključnim segmentima kontrole pristupa.

Za upravljanje pristupom koristi se integracija sa VoIP interfonom i RTSP (Real Time Streaming Protocol) videonadzorom s bilo koje lokacije. VoIP interfon omogućava neometanu komunikaciju sa svim vratima, dok videonadzor u realnom vremenu podiže nivo sigurnosti i omogućava cjelodnevnu kontrolu za sve pristupne tačke. Ovaj vid kontrole spušten je na nivo vrata kao kontaktnih tačaka kojim obiluju sve zdravstvene ustanove. BioStation 3 se s njima povezuje kao terminal sa skupom funkcija koje trebaju olakšati autentifikaciju i sortiranje korisnika objekata.

BioStation 3 koristi opciju za beskontaktnu autentifikaciju, koja bolnicama nudi i važne higijenske pogodnosti u smislu sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Tu je i fleksibilnost u odabiru najprikladnije metode za zadatak filtriranja pristupa. One se kreću u rasponu od autentifikacije lica i mobilnog pristupa uz QR kodove sve do bar-kodova i RFID kartica. Za lakšu instalaciju i skalabilnost, ovaj sistem se može postaviti na gotovo svaki tip vrata u zdravstvenim ustanovama, uključujući i vanjski perimetar uz podržani standard otpornosti na prašinu i mehaničke udare IP65 i IK06.

 Suprema BioStation 3

Kako su bolnice objekti čije hitne službe imaju koristi od agilnosti sistema kontrole pristupa, one su uvijek u potrazi za tehnologijom koja će znatno ubrzati procese autentifikacije za različite profile korisnika. Tu se u svijetu kontrole pristupa kao dovoljno brzo rješenje nametnula vještačka inteligencija poput one koju koristi BioStation 3. Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što, upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica, predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu. Ovi sistemi moraju posjedovati i sistem zaštite od pokušaja prevare platforme, uz neometanu funkciju samostalne prijave i registracije predstavljanjem lica ili fotografije na mobilnom uređaju, kao kod Supreminog BioStation 3 sistema.

Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu

Prst kao neotuđivi akreditiv

Priča o biometriji kao okosnici nove strategije kontrole pristupa u zdravstvu ne završava s vještačkom inteligencijom koja ostale tehnologije treba poslati u prijevremenu penziju. I bez AI-ja procjene govore da je globalno tržište tehnologija za prepoznavanje lica u godini iza nas dostiglo vrijednost od 6,3 milijarde američkih dolara. Ova cifra bi do 2028. trebala ići do 13,4 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 16,3%, navodi Marketsandmarkets.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova. To omogućava diverzifikaciju metoda autentifikacije na osnovu konkretnih sigurnosnih potreba ustanova, od pristupnih tačaka do javnih prostora koji se u bolnicama prepliću više nego u drugim zgradama.

Zato i provjera otiska prsta već dugo igra važnu ulogu u biometrijskoj komponenti kontrole pristupa. Osim sigurnosti, autentifikacija otiskom prsta znači da zdravstveni radnici mogu brzo i lako dobiti pristup zaštićenim područjima, bez potrebe za fizičkim ključevima ili pristupnim karticama. Ovaj pojednostavljeni proces štedi vrijeme i smanjuje rizik od izgubljenih ili ukradenih akreditiva.

Osim toga, sistemi kontrole pristupa zasnovani na otisku prsta kreiraju digitalni zapis o svakom pokušaju pristupa, uključujući identitet pojedinca i vrijeme pristupa. Važna prednost je i činjenica da za razliku od tradicionalnih metoda kontrole pristupa, kao što su kartice ili PIN kodovi, otisci prstiju predstavljaju nezamjenjiv dokaz identiteta koji se ne može dijeliti među pojedincima.

Ove prednosti bile su temelj na osnovu kojeg je Suprema razvila svoj BioEntry W2 sistem kontrole pristupa na bazi provjere otisaka prstiju. Uz novi algoritam autentifikacije pomoću otiska prsta u kombinaciji s četverojezgrenim CPU-om za detekciju otisaka uživo, BioEntry W2 nudi visoku brzinu provjere baza podataka s otiscima i preciznu kontrolu sistema zaključavanja u bolnicama. Uz rast broja incidenata u bolničkom okruženju, menadžeri ovih institucija će znati cijeniti robusni dizajn kućišta BioEntry stanice prema IP67 standardu. Uz dvofrekventnu RFID tehnologiju, BioEntry W2 podržava i LF (125 Khz) i HF (13,56 MHz) RFID, uključujući sve RFID standarde koje podržavaju HID multiCLASS čitači. Pored akreditiva za otisak prsta, BioEntry W2 podržava većinu standarda RFID kartica, uključujući MIFARE, HID iCLASS, DESFire, FeliCa, HID Prox, EM i NFC. Na kraju, osobe koje pokušaju neovlašteno pristupiti zabranjenim zonama unutar bolnica suočit će se s jedinstvenim sistemom infracrvenog i bijelog svijetla koji detektira pokušaje prevare s vještačkim otiskom i blokira sve imitacije izrađene od materijala poput gline, gume, ljepila ili papira.

U uslovima u kojima bolnice ne smiju biti prisiljene da prave kompromis sa sigurnošću nauštrb kvaliteta pružene usluge, BioEntry W2 dolazi u paketu ne samo s TCP/IP interfejsom već i s tradicionalnijim interfejsima (RS-485, Wiegand) kako bi se medicinskim ustanovama ponudila veća fleksibilnost instalacije za različita okruženja uz niže troškove instalacije i održavanja te jednostavnije kabliranje.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova

Brzo lociranje osoblja spašava živote

I RFID uređaji igraju važnu ulogu u kontroli pristupa u bolničkim okruženjima. Riječ je o zreloj tehnologiji koja omogućava brz i besprijekoran pristup različitim zonama jer ovlašteno osoblje može lako cirkulirati između različitih odjela, bez potrebe za fizičkim ključevima ili manuelnim procesima autentifikacije. Rezultat je smanjenje administrativnog opterećenja i ušteda vremena u objektima u kojima su i sekunde nerijetko tanka barijera između života i smrti.

RFID uređaji podržavaju i postavljanje posebnih oznaka (tagova) na akreditacije osoblja, što omogućava menadžmentu da lakše prati kretanje zaposlenih. Osim standardnih prednosti u vidu osiguravanja regulatorne usklađenosti sa sigurnosnim protokolima i praćenja produktivnosti, ova tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva. Isto tako, RFID narukvice ili tagovi mogu se koristiti za identifikaciju i nadzor pacijenata tokom boravka u bolnici. Tu je i mogućnost praćenja dinamike primjene lijekova, pravilnog usmjeravanja pacijenata i blagovremenih medicinskih intervencija.

Kontrola pristupa mora obuhvatiti i perimetar

Sistem kontrole pristupa u medicinskim ustanovama ne počinje i završava u čekaonicama i portirnicama. Tu je i vanjski perimetar bolnica kao prva linija filtriranja neželjenih gostiju u kombinaciji s postojećim videonadzornim sistemom. To je posebno važno u dijelovima bolničkih kompleksa u kojima se odvijaju klinička ispitivanja, a koji rijetko imaju doticaja s posjetiocima ili pacijentima. Isti tretman imaju i prostori u kojima se čuvaju lijekovi ili objekti za potencijalno nasilne pacijente s duševnim oboljenjima.

Kao gotovo školski primjer tehnologije ove namjene je Supremin XPass 2 RFID uređaj, koji dolazi u formatu pogodnom za postavljanje na stubove, u kutije ili u kombinaciji s tastaturom. XPass 2 posjeduje dvofrekventnu (125 kHz / 13,56 MHz) RFID tehnologiju, što mu omogućava čitanje mobilnih kartica koristeći NFC i BLE. Pri tome se komunikacija s pametnim telefonima odvija preko Supremine Mobile Access tehnologije, koja omogućava korištenje pametnog telefona kao ključa i akreditiva za pristup vratima i objektima u sklopu bolnice. Zbog toga se sve odvija na jeftiniji i sigurniji način, koji praktično eliminira mogućnost gubitka akreditiva. Uređaj nudi otpornost na prašinu i vodu prema standardima IP65 i IP67, kao i na pokušaje neovlaštenog rukovanja ili vandalizma, što ga čini prikladnim za vanjske instalacije u medicinskim ustanovama u ambijentalno zahtjevnim okruženjima.

RFID tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva

Integracija kontrole pristupa i vatrodojave

Kako su bolnice objekti s velikim brojem korisnika, posebno onih s ograničenom mobilnošću, integracija kontrole pristupa s vatrodojavom je još jedan trend koji privlači interes struke i korisnika. U kompaniji Suprema, naprimjer, svjesni su važnosti zadatka olakšane koordinacije između kontrole pristupa i mjera zaštite od požara. Oni su obje komponente učinili dijelom svojih pristupnih čitača i BioStar 2 sistema koji se mogu podesiti za integraciju s vatrodojavnim zonama.

Supremin protivpožarni prozivni softver omogućava organizacijama da prate prisustvo pojedinaca u pojedinačnim zonama tokom vanrednih situacija. Ova tehnologija posebno je korisna u bolnicama i staračkim domovima jer u slučaju požara automatski generiše izvještaj sa ključnim informacijama o tome ko se i gdje nalazi u zgradi. Softveru je za obavljanje ovog zadatka dovoljna pametna kartica za kontrolu pristupa ili privjesak koji zaposleni koristi za pristup zgradi ili izlazak iz nje.

Osim toga, integracija senzora za požar u rubne uređaje i jedinice za kontrolu pristupa omogućava otkrivanje opasnosti od požara u realnom vremenu, dok signali upozorenja daju trenutna obavještenja osoblju i tako olakšavaju poduzimanje brzih protivmjera.

Ovo je tek ilustracija trenda evolucije kontrole pristupa u pravcu prelaska na hibridni model u kojem se prepliću tehnički i digitalni sistemi. Zdravstvene ustanove su tu prikladan lakmus papir za testiranje efekata ovog trenda jer holistička pristupna rješenja po definiciji nude veću otvorenost i fleksibilnost koje su prijeko potrebne ovim ustanovama.

Više od sigurnosti: podizanje kvaliteta usluga

Kako sve zdravstvene ustanove pacijentima nastoje ponuditi personaliziranu i efikasnu njegu, biometrijska tehnologija kontrole pristupa može poslužiti i kao alat za unapređenje kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima. Uz biometrijsku autentifikaciju, bolnice mogu pojednostaviti registraciju pacijenata uz do sada neviđeni nivo preciznosti i minimiziranja identifikacijskih grešaka.

Navedeno pomaže u sprečavanju pojave medicinskih grešaka, kao što su zamijenjene dijagnoze ili pogrešno usmjereni tretmani za pacijente, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po sigurnost korisnika zdravstvenih usluga i kvalitet njege.

Uz prepoznavanje lica kakvo već nude sistemi kontrole pristupa, biometrijski sistemi pojednostavljuju i proces prijave tako što po dolasku automatski prepoznaju pacijente kroz njihove jedinstvene biometrijske karakteristike. Ovo smanjuje vrijeme čekanja i administrativno opterećenje osoblja, što medicinskom osoblju omogućava da se bolje fokusira na pružanje kvalitetne njege umjesto na papirologiju ili spore provjere identiteta. Isto važi i za druge sigurnosne tehnologije poput prepoznavanja šarenica oka ili otiska prsta, koje pored brze identifikacije smanjuju i mogućnost pogrešnog prepoznavanja pacijenata ili krađa zdravstvenih kartona čiji se slučajevi na godišnjem nivou u svijetu broje u milionima.

Nema tenzija između pristupačnosti i sigurnosti

Kontrola pristupa u medicinskim ustanovama podrazumijeva pronalazak delikatne ravnoteže između sigurnosti i pristupačnosti, što je ključno za dobrobit i osoblja i pacijenata. Efikasna kontrola ulazaka i izlazaka pojedinaca u bolnicama ne samo da štiti sigurnost osoblja i pacijenata već čuva i reputaciju i imovinu ustanove.

Sistemi kontrole pristupa prvobitno su osmišljeni da regulišu ulazak u prostorije i objekte, no oni su danas i u zdravstvu evoluirali dalje od svoje konvencionalne uloge. Biometrija se tu pojavila kao revolucionarna tehnologija unutar zdravstvenog sektora jer maksimalno ubrzava identifikaciju pacijenata i osoblja uz do sada neviđen nivo preciznosti. Osim toga, ona je postala i fleksibilan alat za kreiranje dodatne vrijednosti jer pojednostavljuje svakodnevne operacije bolnica, povećava efikasnost pružanja njege i olakšava usklađenost s propisima o zaštiti privatnosti. Uz dodatno profiliranje ove i srodnih tehnologija, kontrola pristupa će pacijentima ponuditi personaliziraniju, pristupačniju i sigurniju uslugu na zadovoljstvo svih karika u lancu zdravstva.

Nisu svi odjeli isti

Kontrola pristupa ne suočava se s istovjetnim izazovima širom sektora zdravstva. Pojedine medicinske ustanove imaju posebne sigurnosne potrebe koje traže fokus na specifične segmente kontrole pristupa. To se posebno odnosi na psihijatrijske ustanove i institucije za odvikavanje od droga i drugih ovisnosti. U istraživanju nasilja u Velikoj Britaniji, naprimjer, trećina (36%) psihijatrijskih pacijenata je iskusila, a skoro polovina (46%) svjedočila nasilju tokom boravka u bolnici. Takvim institucijama je potrebna znatno strožija kontrola na izlazima i ulazima, uz detaljniju kontrolu posjeta kroz integraciju s alarmima za obavještavanje osoblja, videonadzor i detektore kretanja.

 U porodilištima, s druge strane, kontrola pristupa mora uključivati sisteme orijentirane na prevenciju otmica novorođenčadi ili zamjena beba. Sistemi kontrole pristupa moraju se integrisati sa sigurnosnim sistemima radi pravilne identifikacije i povezivanja beba s odgovarajućim roditeljem, kao i njihovog nadzora i zaštite od namjernih i nenamjernih ugrožavanja sigurnosti.

U bolničkim apotekama slični sistemi trebaju pratiti pristup prostorima za čuvanje medikamenata, uključujući ormariće i rashladne jedinice kako bi se spriječile krađe ili neovlaštene upotrebe lijekova, posebno onih koji imaju potencijal za izazivanje ovisnosti. Integracija sa sistemima za upravljanja zalihama može pomoći u praćenju distribucije lijekova, datuma isteka i lakšeg naručivanja novih količina.

 Kontrola pristupa za klinička ispitivanja

Osim zaštite pacijenata i osoblja, kontrola pristupa u zdravstvenim ustanovama ima još jednu važnu komponentu: zaštitu podataka koji se odnose na klinička ispitivanja i aktivnosti na planu istraživanja i razvoja. Zaštitom podataka iz kliničkih ispitivanja medicinske ustanove štite povjerljive nalaze istraživanja o novim medicinskim sredstvima i intelektualno vlasništvo povezano s njima. Adekvatna kontrola pristupa tako postaje jedini način da medicinske ustanove zadrže status sigurnih okruženja za klinička ispitivanja i inovacije u medicini.

Biometrija igra važnu ulogu u ovom segmentu jer omogućava osoblju da brzo dođe do tačnih podataka o svim učesnicima u kliničkom ispitivanju, bez ugrožavanja privatnosti pacijenata. Uz biometrijsku tehnologiju za preciznu identifikaciju i praćenje učesnika u ispitivanjima, istraživači mogu biti sigurni da će samo odabrane osobe na kraju završiti u odgovarajućim grupama i kohortama.

Biometrijska tehnologija pomaže istraživačima i da na siguran način upravljaju dobijenim podacima i pobrinu se da samo ovlašteni pojedinci dobiju uvid u strogo povjerljive rezultate studija.

Cisco DNA arhitektura za industrijske IoT sisteme

Šta je dobra inovacija ako ostane iza zatvorenih vrata? Cisco DNA arhitektura (Digital Network Architecture) postoji na tržištu više godina, ali su njene mogućnosti uglavnom bile retko iskorišćene u mrežama manjih kompanija, jer je centralna upravljačka konzola (Catalyst Center) dugo bila dostupna samo na jakim Cisco serverskim uređajima i na enterprise modelima mrežnih uređaja.

Piše: Nikola Milovanović, Technical Presales Architect, Comtrade Distribution
nikola.milovanovic@comtrade.com

Cisco je nedavno napravio dodatni iskorak u povećanju dostupnosti Catalyst Center platforme time što je omogućio instalaciju virtuelnog uređaja na VMware ESXi hipervajzoru. I time dao osnovni povod za pisanje ovog teksta. Drugi povod je što Cisco DNA arhitektura donosi značajne prednosti kada se poveže sa Cisco industrijskim svičevima, ruterima i bežičnim pristupnim AP uređajima po pitanju velikog broja funkcionalnosti, kao što su: automatizacija, orkestracija, sigurnost, segmentacija, pouzdanost, dostupnost, analitika, prediktivno održavanje, provera compliance-a i integracija sa industrijskim sistemima.

Catalyst Center platforma (i dalje široko poznate pod ranijim imenom DNA Center) omogućava organizaciju upravljanih mrežnih uređaja (svičeva, rutera, bežičnih AP-ova) u hijerarhijske nivoe (npr. po postrojenjima u fabrici), plug-and-play automatizaciju otkrivanja mrežnih uređaja (topologija, inventar, procesi RMA zamene), upravljanje softverskim fajlovima na mrežnim uređajima (nadgledanje firmware fajlova, konfiguracija uređaja, potencijalnih bezbedonosnih propusta, davanje informacije administratoru o ažurnom statusu uređaja – tzv. device posture) i DNA Assurance (pruža obilje informacija za praćenje statusa i zdravlja mrežnih uređaja i uređaja krajnjih korisnika).

Cisco DNA arhitektura prvi put je najavljena još 2016. godine, što je označilo početak inicijative kompanije Cisco za transformaciju tradicionalnih mreža u digitalno orjentisane platforme. Tokom svih ovih godina Cisco je konstantno radio na razvoju DNA arhitekture kako bi odgovarala dinamičnim potrebama kompanija, u cilju povećanja agilnosti, bezbednosti i efikasnosti računarske mreže.

Glavne komponente DNA arhitekture su:

  • Cisco Catalyst (DNA) Center – centralna upravljačka konzola za administratorski nadzor, upravljanje i automatizaciju mreže.
  • Cisco DNA SD-WAN (Software-Defined Wide Area Network) – tehnologija za optimizovanje performansi i pouzdanosti WAN linkova preko softverski definisanih funkcija.
  • Cisco SD-Access (Software-Defined Access) – tehnologija za automatizaciju implementacije (segmentacija mreže, primena sigurnosnih polisa) u pristupnom delu mreže.

Integracijom ovih komponenti, Cisco DNA arhitektura omogućava kompanijama da izgrade inteligentne i sigurne mreže ne samo za poslovne zgrade (enterprise), već i za zahtevna industrijska okruženja (IoT, IIoT, ICS, OT). Da podsetimo samo na činjenicu da Cisco ima široku paletu mrežnih uređaja za industrijska okruženja i to: Catalyst rugged svičeve (IE3100, IE3200, IE3300, IE3400, IE9300), Catalyst rugged rutere (IR1100, IR1800, IR8300) i Catalyst bežične AP uređaje (IW9167, IW9165, 9163, 9124).

Za instalaciju Catalyst Center virtuelnog uređaja dovoljno je da kompanija poseduje potrebnu hardversku infrastrukturu i  VMware ESXi, i može da koristi napredne mogućnosti DNA licenci (Essentials i Advantage) koji su uključene u najnovijim generacijama Catalyst mrežnih uređaja. Takođe, od prošlog leta Catalyst Center postao je dostupan kao virtuelni uređaj za Microsoft Azure i AWS cloud virtuelizovana okruženja.

Očekujemo da će ovo napredno rešenje biti najviše zainteresovane kompanije iz oblasti industrijske proizvodnje koje žele da šire svoja postrojenja brzo i skalabilno, koje žele da modernizuju svoja postrojenja i koje žele da njihov postojeći IT tim može da efikasno odgovori povećanom obimu posla.

Kompanija Comtrade Distribution je vodeći Cisco distributer za Adriatic regiju i stoji na raspolaganju za sve dodatne informacije oko Cisco DNA arhitekture.

Projekti Roaming Smart Solutionsa 

Stručnim znanjem i profesionalnim pristupom tim od pedeset zaposlenih, mahom visokokvalifikovanih inžinjera, trudi se da integracijom sistema podigne nivo sigurnosti i kvaliteta upravljanja objektima

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanija Roaming Smart Solutions iz Srbije klijentima pruža usluge i kompletna rješenja iz oblasti integrisanih sistema tehničke zaštite, automatskog upravljanja zgradama (BMS), inteligentnih saobraćajnih sistema i dr. Podrška se podrazumijeva u svim fazama projekta, od idejnog rješenja i projektovanja, preko instalacije i puštanja u rad do održavanja sistema. Stručnim znanjem i profesionalnim pristupom tim koji broji pedeset zaposlenih, mahom visokokvalifikovanih inžinjera, trudi se da integracijom sistema podigne nivo sigurnosti i kvaliteta upravljanja objektom, iskorištavajući spektar mogućnosti koje ti sistemi, kada se pametno iskoriste, omogućavaju.

Stadion Kraljevica u Zaječaru

Prošla godina za Roaming Smart Solutions bila je u znaku dva velika projekta. Inžinjeri te kompanije pustili su u rad sistem evakuacijskog ozvučenja, ozvučenja tribina i sale za novinare na novootvorenom stadionu Kraljevica u Zaječaru. Visok kvalitet ozvučenja ostvaren je korištenjem Boschevog Paviro sistema i Symetrix Radius audiomatrica u sprezi sa Solton pojačalima. Uz mnogobrojne reference u domenu komercijalnog, industrijskog i infrastrukturnog građevinarstva, Roaming Smart Solutions posebno se ponosi izvedenom softverskom integracijom sistema slabe struje sa BMS-om, uz objedinjavanje nadzornih sistema i softvera trećih strana. Na taj način uspostavljen je jedinstven sistem nadzora i upravljanja čitavim objektom. Kao i svaki pionirski projekat, i ovdje je najveći izazov bio kako doći do kvalitetne tehničke podrške: odgovarajuće dokumentacije, iskustava iz prakse i slično, što su njihovi inžinjeri uspješno prevazišli.

Stadion Lagator u Loznici

Također, u saradnji s kompanijom Ekonomistelektro iz Beočina, Roaming Smart Solutions je krajem 2023. godine u rad pustio još jedan integrisani BMS, ovaj put za stadion Lagator u Loznici. U sklopu BMS sistema, baziranog na Honeywellovoj Niagara4 platformi, integrisani su sistemi osvjetljenja, ventilacije, grijanja, odimljavanja garaže itd. Kroz specijalizirani Honeywellov Winmag softver izvedena je integracija sistema tehničke zaštite, dok su BMS i Winmag integrisani u jedinstveni sistem za upravljanje alarmima. Objedinjeni su sistemi kontrole pristupa, protivprovale i videonadzora, a izvedeno je i ozvučenje tribina i pratećih prostorija na stadionu. Pomoću Winmag softvera integrisan je i sistem detekcije i dojave požara, koji je instalirala treća strana.

Cijeli projekat je uspješno završen, tako da je stadion dobio upotrebnu dozvolu međunarodnih komisija, koje su odobrile korištenje stadiona u skladu s najvišim UEFA-inim standardima.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.