28 Jula, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 10)

Vertikalna tržišta

Aurel: Kontroler plinova DGC-06

Ugradnjom digitalnog kontrolera gasova DGC-06 farmaceutske kompanije ostvaruju značajan napredak na planu sigurnosti i efikasnosti. Sistem ne samo da štiti zaposlenike i opremu već i optimizira proizvodne procese. Neočekivani kvarovi i smetnje mogu se svesti na minimum, dok se troškovi rada dugoročno smanjuju

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Istraživanje i razvoj novih aktivnih supstanci i oblika doziranja od suštinskog su značaja u farmaceutskoj industriji. Jednako je važno da proizvodnja lijekova dobije aktivne supstance iz mikroorganizama ili ćelija sisara u velikim fermentatorima. Dodavanjem bakterija, gljivica ili enzima nastaju organske supstance koje se dalje obrađuju kroz različite faze poput mljevenja, granulacije, oblaganja i proizvodnje tableta.

Zamislite farmaceutski pogon koji tokom procesa fermentacije ispušta toksičan gas poput ugljik-dioksida (CO₂) ili zapaljiv gas poput metana (CH₄). Bez pouzdanog nadzora plinova, ovaj gas bi mogao neprimijećeno iscuriti u okolinu, što bi moglo izazvati katastrofalne posljedice. Prepoznavanje takvih opasnosti u ranoj fazi praktično je nemoguće bez adekvatnog nadzora.

Prekretnica u nadzoru plinova

MSR-Electronic razvio je revolucionarno rješenje u vidu digitalnog kontrolera plinova DGC-06, koji uspješno savladava izazove nadzora gasova i istovremeno povećava sigurnost proizvodnje. Ovaj savremeni sistem za mjerenje, upozoravanje i upravljanje kontinuirano nadzire i analizira do 128 plinskih senzora. Fleksibilni, slobodno podesivi pragovi alarma omogućavaju trenutno prepoznavanje opasnih koncentracija gasova. Nakon toga se automatski pokreću odgovarajuće protivmjere.

Pouzdanost i višestruka primjena
Jedna od ključnih prednosti DGC-06 kontrolera je visoka pouzdanost i dostupnost. Sistem je opremljen funkcijom samonadzora i može se opcionalno povezati s neprekidnim napajanjem (UPS). Također je pogodan za mjerenje više od pedeset vrsta plinova i može se fleksibilno koristiti u raznim oblastima tehnologije za mjerenje gasova.

Jednostavno rukovanje i integracija
Upravljanje i konfiguracija DGC-06 sistema izuzetno su jednostavni. Intuitivno kretanje kroz meni i mogućnost postavljanja parametara putem PCE06 softvera omogućavaju brzo i jednostavno puštanje u rad, bez potrebe za posebnim programerskim znanjem. Kontroler se može besprijekorno integrisati u postojeće upravljačke sisteme. Zahvaljujući raznim interfejsima i protokolima, omogućeno je centralizirano praćenje i upravljanje, što dodatno povećava efikasnost proizvodnih procesa.

Razlika koju donosi DGC-06
DGC-06 je razvijen za velike sisteme, tunele, pa čak i za složene umrežene objekte. Moguća je široka primjena: od složenih garaža do upravljanja pristupom koje pokreće alarm u slučaju detekcije plinova. Serija DGC-06 kontrolera može nadzirati i analizirati do 128 plinskih senzora, uključujući 96 digitalnih i/ili 32 analogna senzora (4–20 mA). Svaki može imati do četiri slobodno podesiva praga alarma. Za alarmne signale, sistem kontrolera raspolaže sa do 128 releja s besnaponskim prekidnim kontaktom i do 16 analognih izlaza sa signalom od 4–20 mA.

DGC-06 kontrolere plinova možete naći u ponudi MSR-ovog partnera, zagrebačke firme Aurel d.o.o.

Axisova rješenja: Sigurnost mobilnosti u gradovima budućnosti

Održavanje javnog prijevoza i usluga mobilnosti funkcionalnim i prilagođenim potrebama ljudi jedan je od glavnih izazova za gradske vlasti. Najnovije studije pokazuju da veliki gradovi poduzimaju značajne korake ka razvoju novih transportnih opcija. Tehnologija nadzora ima ključnu ulogu u pružanju kvalitetnih, efikasnih i sigurnih usluga koje ti gradovi osiguravaju

Piše: Anders Grafström, menadžer marketinga za krajnje kupce, Axis Communications; E-mail: anders.grafstrom@axis.com

Nedavni izvještaj ThoughtLaba “Od vizije budućnosti do urbane realnosti”, koji je sponzorirao Axis Communications, istražuje najefikasnije strategije i digitalna rješenja koja gradski čelnici koriste kako bi se pripremili za budućnost. Kada je u pitanju urbana mobilnost, važnost podataka u realnom vremenu je u prvom planu. Tehnologija nadzora pruža veliki dio ovih podataka, kao i vrijedne uvide koji se koriste za unapređenje usluga. Ministarstvo saobraćaja koristi ove podatke za omogućavanje sistema kao što su upravljanje saobraćajem, parkiranje, javni prijevoz i digitalna plaćanja.

Ali znati gdje i kako investirati poseban je izazov. Srećom, priroda tehnologije nadzora omogućava da bilo koji pilot-projekat ili lokalna inicijativa odmah da povratnu informaciju kroz proces učenja, unapređenja i verifikacije prije velikih investicija na nivou cijelog grada, zahvaljujući bogatim podacima u realnom vremenu. Upravo to čini tehnologiju nadzora ključnom komponentom inicijativa digitalnih blizanaca. Zapravo, upravljanje saobraćajem je vodeći primjer upotrebe modeliranja digitalnih blizanaca, a gradovi širom svijeta već imaju koristi od njihove primjene.

Evo samo nekoliko primjera kako gradovi koriste tehnologiju nadzora za unapređenje urbane mobilnosti, preuzetih iz e-knjige Tehnologija nadzora za gradove budućnosti kompanije Axis Communications. Izvještaj dopunjuje ThoughtLab studiju, pružajući dodatni kontekst, primjere upotrebe i konkretne korake za gradske vlasti kroz prizmu tehnologija nadzora.

Pametno upravljanje semaforima
Ispravno upravljanje saobraćajnim svjetlima može biti razlika između zastoja i slobodnog protoka saobraćaja. Sistemi nadzora se koriste za prikupljanje podataka o dužini kolona na ovim kritičnim mjestima. Analizom podataka i prepoznavanjem obrazaca tokom sati, dana i sedmica, sistemi mogu predstaviti optimizirane profile vremenskog upravljanja semaforima. Slično tome, podaci u realnom vremenu mogu se koristiti i za kontrolu promjenjivih ograničenja brzine ili za otvaranje i zatvaranje traka, koristeći unaprijed postavljena pravila.

Identifikovanje uzroka saobraćajnih nesreća
Razumijevanje kako i zašto dolazi do nesreća zahtijeva podatke. Snimci nadzora pružaju detaljne prikaze koji omogućavaju forenzičku analizu trendova ponašanja vozača. Moguće je prepoznati opasne obrasce ponašanja, poput naglih promjena trake ili kočenja, vozača koji voze u pogrešnom smjeru, kao i mjesta s učestalim prekoračenjem brzine i prolaskom kroz crveno svjetlo. Ovu analizu možete koristiti za donošenje novih politika i preventivnih mjera te potom pratiti njihovu efikasnost.

Brza reakcija na incidente
Na sličan način, sistemi nadzora mogu automatski detektovati incidente. Kamere mogu prepoznati neuobičajene ili nagle promjene smjera ili kada se vozilo zaustavi usred ceste. Kada dođe do incidenta, mogu aktivirati protokole za eskalaciju, poput obavještavanja osoblja ili hitnih službi. Detekcija dima i toplote pruža dodatne vrijedne informacije. Sve to pomaže da se vrijeme reakcije skrati i može spasiti živote.

Inteligentno parkiranje
Podaci iz sistema nadzora podržavaju mnoge funkcije važne za parking sisteme. Osim što otkrivaju slobodna parking mjesta i informišu vozače o njihovoj dostupnosti, prepoznavanje registarskih tablica omogućava besprijekorno automatizirane sisteme plaćanja. Oba ova sistema pomažu u smanjenju zastoja na ulazima i olakšavaju putovanja.

Također, ove kamere se mogu koristiti za uočavanje pogrešnog parkiranja, prekoračenje dozvoljenog vremena, nelegalno parkiranje, pa čak i mjerenje da li su vozila parkirana dovoljno daleko od ćoškova.

Podsticanje alternativnih oblika putovanja
Jedan od najčešće navedenih razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju alternativne načine putovanja jeste nedostatak sigurnosti, naročito noću. Ugradnja kamera u vozila, poput vozova i autobusa, omogućava dostupnost snimaka iz više kamera, unutrašnjih i vanjskih, u realnom vremenu za sigurnosno osoblje, čak i dok se vozila kreću. Ovo omogućava virtuelne patrole vozila, proaktivno praćenje tokom perioda povećanog saobraćaja ili poznatih događaja, kao i brze reakcije na sigurnosne alarme. Na otvorenom, u parkovima i duž glavnih pješačkih ruta, pametni stubovi opremljeni rasvjetom, kamerama, zvučnicima i interfonima mogu pružiti neophodnu sigurnost javnosti, pomažući u stvaranju utvrđenih sigurnih ruta za hodanje i putovanje.

Saznajte više
Tehnologija nadzora ne pomaže samo gradovima u rješavanju izazova mobilnosti. Rješenja zasnovana na Axisovoj tehnologiji podržavaju lokalne vlasti širom svijeta u postizanju veće efikasnosti, produktivnosti i uštedi novca, istovremeno unapređujući održivost, sigurnost i kvalitet života građana.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

LED, IP i automatizacija preuzimaju dominaciju

Segment vizualizacije sigurnosnih i komandnih centara znatno se razvijao proteklih nekoliko godina. Ono što je počelo kao prosti skup LCD panela evoluiralo je u sofisticirane LED zaslone, podržane IP mrežama, centraliziranim upravljanjem i automatiziranim mehanizmima za donošenje odluka
Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Nedavno održani webinar “Videozidovi u 2025 – novi horizonti” je, uz prikladan i aktuelan naslov, ponudio detaljan uvid u industrijske tokove koji proteklih godina oblikuju ovaj sektor. Učesnici su tehnološke trendove u svijetu komandnih centara analizirali na primjeru Datapathove platforme, čije su funkcije poslužile kao ogledalo načina na koji industrija odgovara na rastuće zahtjeve u pogledu funkcionalnosti i sigurnosti videozidova.

Te zahtjeve danas uveliko oblikuje pojačana cirkulacija podataka koji su dostupni u sve većim količinama na bazi  rasta broja izvora videozapisa visoke rezolucije. Pored njih, tu su i SCADA komandne table, mrežni feedovi i drugi sadržaji zbog kojih operateri sve češće traže pristup 4K videu u stvarnom vremenu, kako na svojim radnim stanicama tako i na velikim videozidovima. Tu tradicionalni sistemi za distribuciju videa ponešto gube dah u mogućnosti praćenja ovakvog tehnološkog tempa. Zato je za videozidove ključno da im savremene tehnologije otklone sve izazove u segmentu distribucije, obrade i prikaza sadržaja putem IP mreža i osiguraju da svaki piksel stigne na željenu destinaciju uz minimalnu latenciju i maksimalnu sigurnost.

Važnost LED tehnologije i gustina piksela
“Radna stanica operatera danas je sama po sebi mini videozid s obzirom na broj piksela koje sadrži”, kaže Matthew Tibbitt, viši menadžer proizvoda u Datapathu. Ova transformacija na nivou operatera odražava šire promjene u komandnim centrima u kojima se ubrzano prelazi na LED videozidove. LED moduli, koji su nekad bili rezervisani za sajamske atrakcije, danas dominiraju prostorijama i nude veću svjetlinu, ujednačenost i gustinu piksela u odnosu na svoje LCD prethodnike.

Prema Tibbittu, “veliki LED sistemi postaju sve impresivniji s rastom količine piksela”, što tjera projektante i dizajnere da biraju veličinu piksela u skladu s udaljenošću gledanja i vrstom sadržaja, bilo da je riječ o IPTV feedovima ili SCADA izlazima. Ova promjena omogućava smanjenje ukupnih dimenzija videozida bez žrtvovanja jasnoće, što je značajna prednost u objektima s ograničenim prostorom.

Inteligentna automatizacija i radni tokovi pokrenuti događajima

Još jedan važan aktuelni trend u tehnologiji videozidova jest integracija automatizacije pokrenute događajima. Savremeni sistemi danas “slušaju” različite okidače u vidu SNMP obavijesti, MQTT poruka, API poziva ili čak gubitaka videosignala i odmah reaguju na njih. Naprimjer, pri otkrivanju kvara na kameri, platforme se automatski prebacuju na rezervni izvor podataka. U slučaju vanredne situacije, one mogu izvoditi operacije poput prigušivanja svjetla, aktiviranja upozoravajućih indikatora u hodnicima i prikazivanja snimaka incidenata na ekranima za brifinge, a sve bez potrebe za intervencijom operatera. Ovaj nivo automatizacije ne samo da ubrzava vrijeme reakcije nego oslobađa operatere da se fokusiraju na donošenje ključnih odluka.

Rastuća glad za podacima

U savremenim komandnim centrima, rast količine videosadržaja visoke rezolucije kreirao je nikada jači pritisak na audio-vizuelnu (AV) infrastrukturu. Operateri danas prate više desetaka UHD streamova istovremeno, bilo da je riječ o videonadzoru, IPTV-u, snimcima s nosivih kamera ili komandnim pločama na webu. Istovremeno, oni očekuju da prikaz svake slike bude kristalno jasan.

Ova realnost pretvorena je u formulu “više podataka = više piksela” prema kojoj operateri stalno traže mrežnu arhitekturu i kontrolere za videozidove koji su sposobni za prijenos terabajta podataka u sekundi, bez kompromisa u latenciji ili kvalitetu slike. Količina podataka i dalje brzo raste, što otežava tržišni opstanak rješenjima koja ne mogu odgovoriti na rastuću potražnju za prikaz u visokim rezolucijama uz punu vjernost slike.

Radne stanice kao minijaturni videozidovi

No, vratimo se tezi da su radne stanice već postale minijaturni videozidovi. Pored uspona LED-a, za ovaj trend je zaslužan i višegodišnje brzo povećanje rezolucije prikaza. Zapravo, operateri u savremenim komandnim centrima zamijenili su nekada standardne postavke s jednim ekranom brojnim 4K monitorima i tako praktično kreirali vlastite videozidove na svakoj radnoj stanici. Veći broj piksela na radnoj stanici operatera omogućava prikaz veće količine informacija lokalno, što poboljšava situacijsku svijest i smanjuje ovisnost o velikim, centraliziranim videozidovima.

Posljednji faktor u ovoj jednadžbi je dizajn samog komandnog centra, u čemu videozidovi imaju važnu ulogu. Drugim riječima, loše isplaniran prostor može biti bukvalno opasan u ovim okruženjima. “Mi smo centralno čvorište vizualizacijskih podataka. Ako je nešto teško ili nezgrapno za rukovanje ili stvari nisu tamo gdje to očekujete, to će vas učiniti znatno manje efikasnim operaterom”, kaže Tibbitt.

Pametniji prostori za učenje

Iako su ovi sistemi primarno dizajnirani za cjelodnevne kritične operacije, principi rada videozidova primjenjivi su na različita okruženja, od maloprodaje do obrazovnih kampusa. Fleksibilnost AV-a preko IP-a i centralizirano upravljanje omogućavaju prenamjenu postojeće infrastrukture s ciljem isporuke prilagođenih sadržaja u sale za sastanke, učionice i amfiteatre uz minimalnu rekonfiguraciju.

U modernim kabinetima, naprimjer, ekran postaje još jedna tačka za prikaz na IP mreži kampusa. Uz pravilnu autentifikaciju korisnika, instruktori mogu streamovati prezentacije visoke rezolucije, udaljene demonstracije i multimedijalne resurse direktno na ekrane u bilo kojoj prostoriji, uz povlačenje sadržaja iz centralnih repozitorija ili laptopa. Ovaj IP pristup eliminiše potrebu za namjenskim računarima, smanjuje kompleksnost kabliranja i omogućava IT osoblju da centralizirano upravlja ažuriranjima i sigurnošću i tako lakše transformira prostorije u interaktivna i skalabilna okruženja za učenje.

 Centralizirano upravljanje i IP mreže

Jezgru postavki savremenih videozidova čini konvergencija AV-a i IP mreža. Integrisane platforme razdvajaju izvore od tačke prikaza, što omogućava da se bilo koji ulazni sadržaj sigurno distribuira unutar cijelog objekta, bilo da je to snimak uživo s kamere, serverski feed ili video s laptopa. Prema Tibbitu, Datapath se iz ovih razloga fokusirao na razvoj tehnologije u skladu s maksimom “bilo šta i bilo gdje”, pri čemu bi svaki stream bio isporučen uz minimalnu latenciju i enkripciju na nivou organizacija. Ovaj pristup fokusiran na konsolidaciju treba zamijeniti postojeće labirinte računara ispod stolova i starih videokontrolera, a administratorima ponuditi jedinstveni interfejs za konfiguraciju videozidova, radnih stanica i pomoćnih prostorija.

Da bi se odgovorilo na nove zahtjeve, komandni centri napuštaju zatvorenu matričnu videoinfrastrukturu u korist AV-a preko IP mreža. Standardizirane IP mreže nude fleksibilnost za usmjeravanje svakog izvora AV podataka na bilo koju tačku prikaza, npr. na desktop monitor, videozid ili ekran u sobi za brifinge. Ovaj pristup ne samo da pojednostavljuje kabliranje i instalaciju nego omogućava i praktično neograničenu skalabilnost, bez limita u pogledu broja ulaza i izlaza.

Smanjenje latencije i šanse za greške je ključno

U okruženjima u kojima su integritet podataka i kontrola pristupa ključni, enkripcija nije puka opcija, nego nužnost. Moderna AV-IP rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima, što osigurava zaštitu videa, zvuka i kontrolnih signala. Osim toga, integrisana KVM funkcionalnost operaterima omogućava prebacivanje s jednog izvora na drugi unutar jednog ili dva frejma, čime se eliminišu kašnjenja i smanjuje kognitivno opterećenje u stresnim situacijama. Konzistentni korisnički interfejsi na više tačaka prikaza dodatno reduciraju potrebu za obukom i rizik od pojave grešaka ljudskog faktora.

Osim toga, savremeni komandni centri danas upravljaju izuzetno osjetljivim podacima kao što su snimci uživo, izvještaji o incidentima i kritične komandne table. Prenošenje ovih podataka preko IP mreža izlaže ih potencijalnim kibernetičkim prijetnjama u odsustvu implementacije robusnih mjera enkripcije. Napredna rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima kako bi sadržaj ostao nečitljiv čak i u slučaju presretanja. Na planu latencije, širenje 10 GbE mreža i usvajanje tehnika vizuelne kompresije bez gubitaka omogućili su prijenos nekompresovanog ili minimalno kompresovanog videa uz kašnjenje od manje od milisekunde. Ovo može biti presudno u kontrolnim scenarijima u kojim svaka milisekunda na terenu doslovno može činiti razliku između života i smrti.

Evolucija uloge AV tehnologija

Osim tradicionalnih sektora primjene kao što su hitne službe i komunalne usluge, IP komandni centri danas opslužuju i sektore poput cyber sigurnosti, pametnih gradova i obrazovanja. Centralizirano praćenje mrežne sigurnosti postalo je neophodno kako organizacije sve češće upravljaju disperziranom radnom snagom. Paralelno s tim, lokalne gradske agencije danas koriste komandne centre za upravljanje saobraćajem, senzorima okoline i energetskim mrežama, što zahtijeva besprijekornu integraciju videozidova s IoT uređajima, sistemima za upravljanje zgradama i platformama za objedinjenu komunikaciju.

AV uređaji, uključujući videozidove, s vremenom su se transformisali iz izolovanih kontrolera prikaza u snažne integrisane alate za vizualizaciju podataka. Rješenja poput VuWallovog Application Servera, naprimjer, mogu streamovati i dijeliti dashboarde, web-aplikacije i videosadržaj preko mreže, što eliminiše potrebu za posebnim računarima po aplikaciji.

Istovremeno, KVM preko IP-a dobija na značaju ne samo za udaljeni pristup nego i za jačanje sigurnosti. Tačnije, premještanjem kritičnih servera i radnih stanica na sigurne centralne lokacije organizacije smanjuju unutrašnje prijetnje i poboljšavaju kontrolu okruženja, dok se operaterima omogućuje besprijekoran pristup desktop stanicama preko šifrovanih KVM streamova.

Integracija AI i AV tehnologija na videozidu

I vještačka inteligencija će igrati sve važniju ulogu u radu komandnih centara. Dok AI analitika već podržava videonadzor i sisteme za otkrivanje kvarova, čvršća integracija s AV platformama obećava automatizaciju situacijskih radnih tokova.

Dovoljno je zamisliti scenarij u kojem AI prepoznaje alarm za nasilni upad putem senzora kontrole pristupa, automatski poveže podatke s analitikom na videonadzoru i odmah šalje relevantne snimke na glavni videozid i u udaljene centre za dispečerske intervencije. Kako AI postaje sofisticiraniji, on će u maniru dirigenta koordinirati višesektorske odgovore, poput aktivnosti policije, vatrogasaca i hitne pomoći, tako što će objedinjavati glasovne, video i podatkovne tokove u sinhronizirane i automatizirane brifinge.

Traže se “sve u jednom” proizvodi

Kao primjer tehnološkog razvoja pod pritiskom aktuelnih korisničkih zahtjeva kada su u pitanju videozidovi webinar je posvetio pažnju i platformi Aetria, koju Datapath opisuje kao rješenje za dizajn, upravljanje i operacije komandnih centara. Kao primjer konvergencije hardvera i softvera, Aetria objedinjuje capture kartice za snimanje videa, AV distribuciju preko IP-a i vizualizaciju unutar jednog interfejsa. To administratorima omogućava centralizirano upravljanje izvorima podataka i pratećim predlošcima.

Engine za prepoznavanje događaja podržava skriptiranje kompleksnih scenarija, poput okidača u vidu svjetlosnih upozorenja i kontrole pristupa putem standardnih protokola kao što su API pozivi, SNMP signali ili upozorenja o gubitku signala. U tom slučaju dolazi do automatskog prebacivanja na rezervne izvore podataka. Pritom se hitni sadržaji naglašavaju trepćućim okvirima ili aktivacijom vanjskih sistema, poput prigušivanja svjetla ili uključivanja svjetlosnih indikatora. Iako vlasnički karakter ovog proizvoda može suziti njegovo polje primjene, Aetria se može promatrati i kao skup želja korisnika koji pod jednim krovom traže upravljanje pikselima, sigurnost, automatizaciju i ergonomiju za operatere.

Pametniji, brži i sigurniji u budućnosti?

Videozidovi u 2025. godini više nisu pasivne površine za prikazivanje, već inteligentni i umreženi sistemi koji sintetiziraju podatke, sigurnost i automatizaciju. Od LED ekrana do personaliziranih videozidova na radnim stanicama, današnje platforme moraju isporučiti prave informacije pravim osobama u pravom trenutku.

Tehnologija videozidova danas je definisana sposobnošću da adekvatno apsorbuje sve veće količine videa visoke rezolucije, zaštiti te podatke preko IP mreža i isporuči ih uz nisku latenciju gdje god su potrebni. Vlasničke platforme poput Datapathove Aetriae ilustriraju trend prelaska na integrisana “AV preko IP-a” rješenja, iako i pristupi fokusirani na otvoreni razvoj privlače pažnju zbog svoje interoperabilnosti i fleksibilnosti.

Kako gustina piksela nastavlja rasti, a radni tokovi vođeni događajima sazrijevaju kao praksa, sve organizacije mogu imati koristi od unaprijeđene situacijske svijesti i optimiziranih operacija koje karakteriziraju videozidove nove generacije. Istovremeno, komandni centri se razvijaju u kolaborativna IT čvorišta za upravljanje cyber prijetnjama, pametnim gradovima i tu će fuzija AV-a, IP-a i vještačke inteligencije na videozidovima biti ključna za operativnu izvrsnost i brze reakcije.

Sector Security: 25 godina liderstva u sektoru bezbjednosti

Sector Security je iz male kancelarije sa svega četiri zaposlena izrastao u jednu od vodećih bezbjednosnih kompanija u Bosni i Hercegovini, sa 1.400 zaposlenih i više od 5.500 zadovoljnih klijenata širom države

Piše: Zoran Branković, zamjenik generalnog direktora, Sector Security; E-mail: zoran.brankovic@sectorsecurity.org

Kompanija Sector Security osnovana je 2000. godine u Banjoj Luci, s vizijom da unaprijedi sektor privatne bezbjednosti u Bosni i Hercegovini. Njen osnivač, gospodin Slaviša Krunić, donio je tada na naše prostore novi koncept – agenciju za privatnu zaštitu, i to u vremenu kada tržište nije bilo upoznato s ovakvim uslugama, a zakonska regulativa gotovo da nije postojala. Uprkos izazovima, vizija je bila jasna: graditi pouzdanu i profesionalnu sigurnosnu službu koja će postati stub sigurnosti u zemlji.

Kroz 25 godina predanog rada, Sector Security je iz male kancelarije sa svega četiri zaposlena izrastao u jednu od vodećih bezbjednosnih kompanija u Bosni i Hercegovini, sa 1.400 zaposlenih i više od 5.500 zadovoljnih klijenata širom države.

Rast zasnovan na kvalitetu i ljudima

U temelju svakog uspjeha kompanije Sector Security nalaze se njeni zaposleni, posvećeni stručnjaci koji svakodnevno doprinose njenom rastu i razvoju. Kompanija zaposlene prepoznaje kao svoj najvredniji resurs, te kontinuirano ulaže u njihovo obrazovanje, stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Kroz sistemsku edukaciju i osposobljavanje, izgrađen je tim visokokvalifikovanih stručnjaka, spremnih da se nose i s najsloženijim bezbjednosnim zadacima.

Od početaka do danas, kompanija je prerasla iz lokalne zaštitarske službe u stručan i moćan tim eksperata, koji nudi širok spektar bezbjednosnih usluga – od fizičke i tehničke zaštite do integrisanih sistema sigurnosti i savremenih rješenja koja prate globalne trendove u industriji.

Širok spektar usluga i tehnološka rješenja

Pored osnovnih usluga fizičkog obezbjeđenja, transporta novca i vrijednosnih pošiljki, interventne službe i operativnog centra, Sector Security svojim klijentima pruža sveobuhvatnu podršku u oblasti bezbjednosti. To uključuje bezbjednosni konsalting, isporuku i instalaciju bankarske opreme, kao i elektroinstalacione radove – od projektovanja do izvođenja tehničkih sistema zaštite.

U segmentu slabe struje, nudi rješenja poput videonadzora, sistema za dojavu požara, alarmnih sistema za zaštitu od provale i prepada, kao i naprednih integrisanih sistema sigurnosti. Poseban fokus stavljen je na perimetarsku zaštitu uz primjenu vještačke inteligencije, evakuacijsko i ambijentalno ozvučenje, zaštitu bankomata od eksplozivnih napada gasom, kao i tehničke preglede uređaja za igre na sreću.

U oblasti jake struje, Sector Security realizuje projekte koji obuhvataju isporuku i montažu LED rasvjete, polaganje napojnih kablova, ugradnju gromobranske i uzemljivačke instalacije, kao i postavljanje električne galanterije. Kompanija posjeduje sopstvenu proizvodnju elektro-ormara svih dimenzija i nudi rješenja za besprekidna napajanja, uključujući UPS sisteme i agregate. Takođe, s ponosom ističu uvođenje Smart Home sistema u domove svojih klijenata, koji, pored visoke sigurnosti, donose i dodatnu udobnost i savremeni životni komfor.

Partnerstva i međunarodni standardi

Prevencija rizika takođe predstavlja osnovu pristupa kompanije Sector Security. Njihovi licencirani eksperti izrađuju bezbjednosne analize i procjene rizika te provjeru nivoa bezbjednosne kulture, kako u klasičnom tako i u digitalnom (cyber) okruženju. Nadalje, Sector Security sarađuje s renomiranim svjetskim proizvođačima kao što su: DSC, Paradox, Protege, AVS Electonic, Tecnoalarm, INIM Electronic, Peridect, Jantar, Primion, Hikvision, Dahua, Geovision, Milestone, Notifier, Morlay, Apollo, Labor Strauss, Giesecke & Devrient, Oblo Living, Aling Conel, Legrand, ETI, Schneider Electric, Schrack, Obo Bettermann, Philips, Disano, Tehnolink, SDMO i mnogi drugi.

Kvalitet njihovog rada potvrđuju brojne licence i međunarodni certifikati koji obuhvataju sisteme upravljanja kvalitetom, informacijama, zaštitom okoline, zdravljem i bezbjednošću na radu, energijskom efikasnošću i korisničkim iskustvom poput: ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO/IEC 27001 (informacijska sigurnost), ISO 14001 (zaštita životne sredine), ISO 45001 (zdravlje i bezbjednost na radu), ISO 50001 (energijska efikasnost) i ISO 18295-1 (korisničko iskustvo). Osim toga, kompanija je dobitnik certifikata bonitetne izvrsnosti za 2021. godinu, što je potvrda stabilnosti, pouzdanosti i dugogodišnjeg sistemskog rada koji je  svrstava u sam vrh domaće privrede.

Pogled u budućnost

Kada se osvrnu na proteklih dvadeset pet godina, iz kompanije s ponosom ističu sve što je tim postigao – od pionirskih koraka u industriji do pozicije lidera u oblasti bezbjednosti. Ipak, najveći fokus ostaje na budućnosti. S istom strašću kojom su započeli svoj put, danas s još više iskustva, vizije i entuzijazma gledaju unaprijed, uvjereni da će ime Sector Security i u godinama koje dolaze ostati sinonim za sigurnost, pouzdanost i inovaciju. To uvjerenje dodatno osnažuju riječi generalne direktorice Dragane Kosić, koja poručuje: “Biti prvi, biti najbolji je standard od kojeg ne odustajemo. Kada ste najveća domaća kompanija iz oblasti fizičko-tehničke zaštite i sigurnosti u državi, tu odgovornost morate pravdati svaki dan, svake nedjelje, mjeseca, godine. Iako je bezbjednost stalni izazov savremenog doba, Sector Security nastavlja, i u trećoj deceniji, svoj rad kao lider u industriji bezbjednosti.”

Eccos: Kibernetička sigurnost u drugoj cijevi tunela Učka

U suvremenom svijetu, gdje digitalna povezanost postaje sve prisutnija, kibernetička sigurnost u tunelima kao ključnim dijelovima kritične infrastrukture dobiva na značaju. Kako tvrtka Eccos u svakom projektu prepoznaje važnost kibernetičke sigurnosti tako i projekt opremanja tunela Učka nije bio iznimka

Piše: Vesna Podgajski, voditeljica marketinga, Eccos inženjering; E-mail: Vesna.Podgajski@eccos.com.hr

Izgradnjom druge cijevi tunela Učka ostvaren je značajan napredak u povezivanju Istre i ostatka Hrvatske. Tvrtka Eccos inženjering imala je ključnu ulogu u opremanju tunela modernim električnim i strojarskim sustavima, pri čemu je posebna pažnja posvećena kibernetičkoj sigurnosti svih implementiranih sustava. Eccos je opremio tunel ključnim sustavima koji osiguravaju njegovu funkcionalnost i sigurnost. Ugrađena je najsuvremenija oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, protupožarni, komunikacijski i videonadzorni sustav, sustav automatske detekcije prometnih incidenata temeljen na naprednoj videoanalitici te sustavi za upravljanje prometom i signalizacijom.

Ključni elementi kibernetičke sigurnosti u tunelima

Kako bi se postigli najviši standardi sigurnosti prometa u tunelu, svi navedeni sustavi su međusobno povezani. Pomoću aplikacije Epsimax, Eccosovog vlastitog programskog rješenja, povezane sa SCADA sustavom  postignute su sve potrebne interakcije između ugrađenih sustava te oni služe kao osnovno sredstvo za nadzor i upravljanje tunelom. U suvremenom svijetu, gdje digitalna povezanost postaje sve prisutnija, kibernetička sigurnost u tunelima kao ključnim dijelovima kritične infrastrukture dobiva na značaju. Tuneli također predstavljaju potencijalne ciljeve za kibernetičke napade, što može ugroziti sigurnost putnika, lance dobave, rad žurnih službi i slično.

No, kibernetička sigurnost u tunelima zahtijeva pažljivo razmatranje kako hardverskih tako i softverskih komponenti. Kada govorimo o hardveru, važno je biti upoznat s podrijetlom njegovih komponenti, a on treba omogućiti sigurnost podataka kako u tranzitu tako i u mirovanju. Nadogradnje hardvera moraju biti jednostavne i redovite, a sustav treba pružati detaljne dnevničke zapise kako bi se mogao pratiti njegov rad ili rekonstruirati incidenti.

Sigurni razvojni procesi

Što se tiče softvera, on treba biti razvijen korištenjem sigurnog razvojnog procesa te implementirati načela sigurnosti u dizajnu, inicijalnim postavkama i primjeni. Osim toga, softver mora imati strogo kontroliran lanac dobave komponenti trećih proizvođača, posebice kada je riječ o komponentama otvorenog koda. ISA/IEC 62443 je standard za upravljanje kibernetičkom sigurnosti sustava temeljenim na operacijskim tehnologijama koji obuhvaća cjelokupno upravljanje kibernetičkom sigurnošću sustava i daje preporuke o segmentaciji sustava i pravilnom omogućavanju njihove komunikacije. Preporučeno je definiranje funkcionalnih razina (zona) koje grupiraju sustave sa sličnim sigurnosnim zahtjevima uz jasno definiranu komunikaciju s ostalim razinama. Komunikacija između razina implementira se vodovima (conduit), koji dopuštaju samo strogo određeni tip komunikacije. Na taj način se osigurava da, ako dođe do napada na određenu zonu, napadač nema otvoren put prema ostalim sustavima. Također, posebna pozornost posvećuje se sigurnosti komunikacije s IT komponentama sustava koja je omogućena implementacijom demilitarizirane zone (DMZ).

Eccos u svakom projektu prepoznaje važnost kibernetičke sigurnosti, pa tako i projekt opremanja tunela Učka nije bio iznimka. Osim navedenog, vodilo se računa o tajnosti osjetljivih podataka, konfiguraciji sigurnosnih značajki (umjesto isključivanja), redundanciji kritičnih dijelova sustava, segmentaciji sustava te omogućavanju redovitih nadogradnji (bez prekida u radu) operacijskih sustava i softverskih komponenti.

Proaktivno upravljanje

Vidljivost sustava je temeljna za proaktivno upravljanje sigurnošću, omogućujući brže reakcije na prijetnje i bolju pripremljenost za moguće incidente. U osiguravanju vidljivosti pomaže i Eccosov softver Epsimax System Health Management, neovisna komponenta zadužena za praćenje stanja bilo kojeg tipa mrežnog uređaja i od bilo kojeg proizvođača koristeći standardne protokole. Tako je postignut uvid u sve elemente sustava i pravovremeno otkrivanje ranjivosti.

Iako poduzimanjem svih preporučenih mjera potpuna obrana od napada nije moguća zbog nepredvidljivosti i složenosti kibernetičkih prijetnji, znatno se može smanjiti rizik od napada i ublažiti njihove posljedice. Zahvaljujući implementaciji i integraciji naprednih rješenja i modernih sustava te usklađenosti s europskim sigurnosnim standardima, tunel Učka postaje jedno od najsigurnijih infrastrukturnih projekata u regiji i šire.

Aurel: Nulta emisija štetnih plinova u avijaciji

Phoenix, dvosjedni Sling 4 avion, pokreću vodikove gorive ćelije, a prvi let planiran je za 2026. godinu. S pogonskim sistemom bez unutrašnjeg sagorijevanja, AeroDelft šalje poruku o budućnosti avijacije. Prototip aviona Phoenix ima ključnu ulogu u projektu, jer omogućava stjecanje važnih saznanja o rukovanju tečnim vodikom

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Kompanije MSR-Electronic i AeroDelft udružile su snage kako bi unaprijedile primjenu hidrogenske tehnologije u avioindustriji. U središtu saradnje je Phoenix, revolucionarni avion koji koristi tečni vodik. U ovom pionirskom projektu koriste se inovativni plinski senzori PX2 iz serije PolyXeta2 kompanije MSR-Electronic, koji su ključni za precizno mjerenje gasova.

Rješenje MSR-Electronica

Stacionarni detektori gasova PolyXeta2 koriste se kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost vodikovog sistema. Plinski detektori iz serije PX2-1 sa Ex db zaštitom od zapaljenja pogodni su za upotrebu u zonama 1 i 2, dok je serija PX2-2 sa Ex ec zaštitom namijenjena za zonu 2. Oni kontinuirano nadziru okolni zrak na prisustvo zapaljivih gasova i para u skladu s direktivom 2014/34/EU. Detektori gasova upravljani mikroprocesorom imaju izlazni signal 4–20 mA / preko RS-485 Modbus konektora, kao i releje za signale u slučaju alarma ili kvarova (certificirani u skladu sa SIL2 standardom). Opcionalno su dostupni i sa LCD displejem, koji u slučaju alarma ili kvara mijenja pozadinsko osvjetljenje iz zelene u crvenu boju.

Primjena

Plinski detektor PolyXeta2 PX2 koristi se u industrijskim okruženjima kao što su naftna i gasna industrija, postrojenja na biogas, petrohemija, elektrane itd., i to u Ex zoni 1 (PX2-1) ili zoni 2 (PX2-2). Detektor PolyXeta2 pogodan je i za komercijalne primjene, poput stanica za prijenos gasa, kao i za upotrebu na brodovima, brodogradilištima i offshore platformama. Zahvaljujući izlaznom signalu 4–20 mA i RS-485 Modbus, PX2 se može povezati s kontrolerima gasova iz serije PolyGard2 kompanije MSR-Electronic, kao i drugim kontrolerima ili automatiziranim uređajima.

Tehničke karakteristike

Više je karakteristika PX2 detektora: ATEX (1/2) i IECEx certifikati za električnu zaštitu od eksplozije, SIL2 za funkcije sigurnosti 4-20 mA, RS-485 i releja, dodatni FM i CSA certifikat za Class I, Div. 1 za kućište, kontinuirani samomonitoring, mikroprocesor s 12-bitnom rezolucijom konvertora, zaštita od obrnutog polariteta i preopterećenja, jednostavno kalibriranje, kalibracijska usluga zamjenom senzorske glave, proporcionalni izlaz 4-20 mA, serijska komunikacija sa kontrolnim centrom te signalni relej u slučaju alarma ili kvarova.

AeroDelft koristi najsavremeniju tehnologiju kako bi osigurao da Phoenix ima domet i autonomiju koji nadmašuju konvencionalna goriva i baterije: samo 10 kg tečnog vodika omogućava let aviona u trajanju od skoro tri sata, prelazeći udaljenost od oko 400 km. Cilj je donijeti trajne promjene u avioindustriji. AeroDelft se zalaže za međunarodnu saradnju u razvoju smjernica za certifikaciju sigurnog pogona na vodik. “Partnerstvo s MSR-Electronicom važan je korak ka ostvarenju ovog cilja i početku nove ere letenja bez emisija štetnih plinova”, kaže Emil Wes Lambert, menadžer za partnerstva u AeroDelftu. Zajedno, MSR-Electronic i AeroDelft oblikuju budućnost avijacije – sigurno, održivo i inspirativno za cijelu industriju.

Noćna misija zaštitara na Ohridskom jezeru

U okviru našeg serijala priča o svakodnevnim izazovima i opasnostima s kojima se suočavaju zaštitari, donosimo još jednu epizodu koja svjedoči o hrabrosti, profesionalizmu i prisebnosti – osobinama koje u najtežim trenucima čine ključnu razliku

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Decembarske noći 2024. godine, oko 01:30 sati poslije ponoći, dežurni operativni centar u agenciji Piton Obezbeduvanje – Piton Security zaprimio je dojavu o provali u Manastir Sveta Bogorodica Zahumska. Manastir je smješten na teško pristupačnoj lokaciji uz Ohridsko jezero, gdje do objekta nije moguće doći vozilom – pristup je moguć jedino plovilom preko nemirnog jezera ili uskim, strmim planinskim stazama. Te noći, Goran Dejkoski, odgovoran za patrolno-interventni sektor u ovoj agenciji, ispričao nam je kako su okolnosti bile izuzetno izazovne.

“Kada smo zaprimili dojavu, već smo znali da nas čeka težak zadatak. Ne samo zbog noći već i zbog nemogućnosti brzog pristupa manastiru. Zbog loših vremenskih uslova, bilo je jasno da plovilo neće biti opcija, pa smo morali brzo donijeti plan”, kazao je Dejkoski.

Brza reakcija

“S obzirom na to da je pristup jedino moguć pješice ili plovilom, odlučeno je da se koriste sve dostupne snage na terenu. U takvim situacijama, izuzetno je važna koordinacija i brzina reakcije”, naglasio je Dejkoski, dodajući da su svi, uključujući zaštitara Acu Kostoskog, bili svjesni rizika i važnosti misije.

Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, Kostoski je donio brzu odluku: umjesto plovilom, gdje bi ga bura i valovi mogli usporiti ili ugroziti, odlučio je krenuti pješice, strmom i uskom planinskom stazom. Svjestan opasnosti, isključio je baterijsku lampu kako ne bi odao svoje prisustvo, oslanjajući se samo na vlastitu orijentaciju, iskustvo i tišinu noći.

“Aco je izuzetno iskusan, zna teren bolje od ikoga. Njegova odluka da krene pješice bila je ključna u ovoj situaciji. Nije bilo prostora za greške. Teren je bio klizav, vrijeme nije bilo na našoj strani, ali Aco je bio posvećen misiji i nije se povukao”, naglašava Dejkoski.

Iskoristili nevrijeme

Nakon mukotrpnog penjanja i savladavanja prepreka, Aco je stigao nadomak manastira. Opreznim promatranjem terena primijetio je dvije nepoznate osobe koje su stigle pedalinom preko jezera, koristeći loše vremenske uslove kao idealnu priliku za skrivanje svojih namjera.

“Aco je postupio potpuno profesionalno. Uočio je napadače, ali u takvim situacijama, bitno je održati hladnu glavu”, objašnjava Dejkoski. “Odmah je reagirao povišenim glasom i uperio svjetlo prema njima, što je izazvalo paniku kod jednog napadača. Drugi je pokušao pobjeći, ali Aco je uspio zadržati situaciju pod kontrolom i ipak jednog uhvatio, savladao i zadržao do dolaska policije”, rekao je Dejkoski.

Istovremeno, putem operativnog centra zatraženo je pojačanje. Policijske snage brzo su organizirale intervenciju vodenim putem, boreći se s valovima kako bi stigli do manastira. Nedugo zatim, preuzeli su slučaj i utvrdili da je uhvaćeni pljačkaš ilegalno prešao granicu iz susjedne Republike Albanije preko Ohridskog jezera.

Snaga iskustva

“Ovo nije bio samo fizički izazov već i logistički, jer je teren bio gotovo neprohodan. Timski rad je ključan u ovakvim okolnostima”, zaključio je Dejkoski. Ova dramatična noć pokazala je koliko su hrabrost, odlučnost i iskustvo presudni u radu zaštitara. Aco Kostoski je, zahvaljujući dugogodišnjoj karijeri i izuzetnom poznavanju terena, spriječio potencijalnu pljačku i dodatno oštećenje ovog značajnog kulturnog i vjerskog objekta.

“Njegova reakcija te noći nije samo pokazatelj profesionalizma već i izuzetne predanosti svom zadatku. Kao tim, ponosni smo na njega. Ovo je samo jedan od mnogih primjera kako naš rad nije samo posao – to je životna misija koja zahtijeva hrabrost, odlučnost i predanost”, zaključuje Goran Dejkoski. U agenciji Piton Obezbeduvanje navode kako svoj posao obavljaju savjesno i odgovorno, uz poštivanje i provođenje zakonskih propisa, bilježeći kontinuiran, stabilan rast i razvoj u oblasti sigurnosti. Tako da je danas Piton prepoznatljiv brend kao nacionalna kompanija za sigurnost.

Profesionalizam i inovacije u službi sigurnosti

Piton Obezbeduvanje pruža usluge privatne zaštite od 2003. godine. Agencija od samog početka do danas bilježi stabilno poslovanje i rast kroz unapređenje usluga i opreme za tehničku zaštitu. Svakodnevne obuke stručnog osoblja, kao i stalno praćenje svjetskih trendova u sigurnosti, doprinose njenom stalnom usavršavanju i unapređenju. Danas Piton Obezbeduvanje nudi kompletan spektar sigurnosnih usluga: fizičku i tehničku zaštitu, monitoring – patrolno obezbjeđenje, transport novca i vrijednosnih pošiljki, alarmni monitoring centar, kao i 24-satni videonadzor, uz više od 4.000 zadovoljnih klijenata širom države. “Naša poslovna politika zasniva se na profesionalnosti, kvalitetu i tačnosti pruženih usluga, lojalnosti i diskreciji prema klijentima, kao i na svakodnevnom unapređivanju i širenju naših usluga. Cilj nam je jedan – sigurni i zadovoljni klijenti”, poručili su iz ove agencije.

Projekat Ambient Systema: Moderniji sistem razglasa na švedskim željezničkim stanicama

Ključna prednost ovog rješenja je inteligentna kontrola nivoa zvuka, koja automatski prilagođava glasnoću obavijesti u skladu s nivoom ambijentalne buke. Ovo osigurava da obavijesti budu jasne i čujne putnicima, a istovremeno ne ometaju okolnu zajednicu

Piše: Katarzyna Lenczewska, koordinatorica za marketing, Ambient Systems: E-mail: k.lenczewska@ambientsystem.pl

Ambient System, proizvođač razglasnih sistema i evakuacijskog ozvučenja (PA/VA), sklopio je ugovor sa Švedskom upravom za transport kako bi modernizirao analogne zvučne sisteme na željezničkim stanicama širom te zemlje.

Sveobuhvatno pametno rješenje

Cilj projekta modernizacije PA/VA sistema pomoću novog inteligentnog sistema razglasa, EN54 certificiranih zvučnika i pojačivača za displeje na platformama i satove na željezničkim stanicama je unaprijediti sigurnost i komunikaciju s putnicima te smanjiti buku koja ometa okolne stanovnike. Kroz dugoročni okvirni ugovor, Ambient System će švedskim željeznicama pružiti sveobuhvatno rješenje, koje uključuje smartVES inteligentni sistem razglasa, EN54 certificirane zvučnike i pojačivače za displeje na platformama i satove na željezničkim stanicama. Sistem je dizajniran da izdrži švedsku klimu i zahtjevno okruženje željezničkih platformi.

Ključna prednost ovog rješenja je inteligentna kontrola nivoa zvuka, koja automatski prilagođava glasnoću obavijesti u skladu s nivoom ambijentalne buke. Ovo osigurava da obavijesti budu jasne i čujne putnicima, a istovremeno ne ometaju okolnu zajednicu. Sistem također uključuje funkcije za daljinsku dijagnostiku i samoprovjeru, koje omogućuju Švedskoj upravi za transport da prati i održava sistem sa centralne lokacije.

Važan projekat za lokalnu zajednicu

Tim je povodom Adrian Zawistowski, direktor prodaje kompanije Ambient System, izjavio: “Drago nam je što sarađujemo sa Švedskom upravom za transport na ovom važnom projektu. Naše napredno rješenje za zvučne sisteme na stanicama i platformama pružit će putnicima jasnu i pouzdanu komunikaciju, a istovremeno utjecati na znatno smanjenje buke koja je ometala okolne stanovnike.” Ta je institucija inače odgovorna za planiranje, izgradnju i održavanje nacionalne transportne infrastrukture Švedske, uključujući ceste, željezničke pruge i vodne puteve.

S druge strane, Ambient System je jedan od vodećih evropskih proizvođača sistema za razglas i evakuacijsko ozvučenje (PA/VA) za različite primjene, uključujući transport, obrazovanje, zdravstvo i komercijalne zgrade. Njihovi su sistemi napravljeni tako da zadovolje najviše standarde sigurnosti, pouzdanosti i rada.

Kamir: iLOQ brave, revolucija sigurnosti i praktičnosti

Razvojem interneta stvari i rastućom potražnjom za automatizacijom doma, pametne brave danas postaju nezaobilazan dio modernog života. Nudeći kombinaciju napredne tehnologije, praktičnosti i sigurnosti, jedan su od najnovijih trendova u industriji tehničke zaštite

Piše: Ana Lukenda, voditeljica marketinga, Kamir; E-mail: ana.lukenda@kamir.hr

Među vodećim brendovima na tržištu kontrole pristupa ističe se iLOQ, koji svojim rješenjima redefinira koncept sigurnosti i upravljanja pristupom. Njihova su rješenja odnedavno u ponudi grupacije Kamir, gdje je testirana praktična primjena dva proizvoda: iLOQ S50 lokota 8/60 mm te iLOQ DIN demo bloka.

Pametne brave bez baterija i kablova

Jedna od ključnih prednosti iLOQ pametnih brava je njihova ekološka održivost i jednostavnost. Ove brave ne koriste baterije niti kablove, što znatno smanjuje troškove održavanja tijekom životnog ciklusa proizvoda. Instalacija je brza i jednostavna, bez potrebe za velikim infrastrukturnim prilagodbama, što ih čini idealnim za nove objekte ili renovacije postojećih prostora.

Prednosti iLOQ brava uključuju samonapajajuću tehnologiju (brave ne koriste žice ni baterije, već energiju generiraju samostalno prilikom korištenja), mobilne i digitalne ključeve (sigurno i fleksibilno upravljanje pristupom putem mobilne aplikacije ili ključeva s mogućnošću programiranja), zaštitu od neovlaštenog kopiranja (napredna enkripcija i upravljanje pristupnim pravima u realnom vremenu), prilagodljivost za različite objekte (idealno za poslovne zgrade, industrijske objekte, stambene komplekse i kritičnu infrastrukturu) te jednostavnu instalaciju i integraciju (kompatibilnost s postojećim sustavima i lako održavanje donosi potpunu kontrolu pristupa ne ugrožavajući sigurnost, uz optimizaciju troškova i ekološku održivost).

Koliko su pametne brave sigurne?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o specifičnom proizvodu i načinu njegove implementacije. Pametne brave nude razne sigurnosne funkcionalnosti, uključujući dvostruku autentifikaciju (npr. kombinacija otiska prsta i PIN koda), obavijesti o pokušajima neovlaštenog pristupa, kao i mogućnost daljinskog zaključavanja i otključavanja. Međutim, kao i kod bilo kojeg drugog uređaja, ključna je kvaliteta proizvodnje i sigurnosni protokoli koji se primjenjuju prilikom dizajniranja sustava.

Korištenje dodatnih sigurnosnih mjera poput jake enkripcije, dvofaktorske autentifikacije i pravovremenih ažuriranja može znatno smanjiti rizik od cyber prijetnji. No, korisnici moraju biti oprezni prilikom odabira uređaja te birati samo proizvode od renomiranih proizvođača koji nude odgovarajuće sigurnosne funkcije i podršku.

Zaključak

Nova ILOQ smart lock rješenja nude značajan napredak u pogledu sigurnosti, komfora i efikasnosti upravljanja pristupom prostorima. Iako tehnologija brzo napreduje, važno je uvijek razmatrati sigurnost u kontekstu cyber prijetnji. Za korisnike koji žele maksimalno iskoristiti prednosti pametnih brava, ključno je ulaganje u proizvode s naprednim sigurnosnim funkcijama i redovitim ažuriranjima kako bi se osigurala njihova zaštita. Inovacije u ovoj industriji donose nove mogućnosti, ali sigurnost ostaje najvažniji čimbenik u implementaciji pametnih brava.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.