U Prnjavoru, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine u blizini Banje Luke, u završnoj fazi je realizacija projekta videonadzora na postavljanju 46 kamera, koje će doprinijeti sigurnosti na području Općine.

Načelnik Prnjavora Darko Tomaš je precizirao da je ukupna vrijednost projekta oko 146.000 eura (290.000 maraka), a kamere će biti postavljene na 23 lokacije.

“Već je instalirano i u funkciji oko 40 kamera, video-nadzor u tom dijelu radi, a potrebno je postaviti i ostatak opreme. Za ovaj projekat Vlada RS-a izdvojila je 150.000, a ostalih 140.000 maraka Opština”, kazao je Tomaš.

Čelni čovjek Prnjavora je ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Draganu Lukaču zahvalio za nabavku dva nova vozila za potrebe njihove Policijske stanice, a dogovorena je i pomoć u prijenosu vlasništva s Općine na MUP jednog objekta koji u njenom krugu već koristi Policijska stanica Prnjavor.

“U narednom periodu ćemo uputiti zahtjev Opštini, a Skupština bi trebala donijeti odluku da se vlasništvo prenese u nadležnost Stanice policije. Ovaj objekat će poslužiti za obuku i bolju funkciju policije u Prnjavoru”, rekao je novinarima Lukač.

U Maglaju, gradu na sjeveru Bosne i Hercegovine, postavljene su videonadzorne kamere na ključne pozicije s ciljem povećanja sigurnosti građana.

Kamere su instalirane na kružnom toku, na raskrsnici u sjevernom dijelu grada kod Prve osnovne škole Maglaj, na gradskom mostu, na južnom ulazu u grad kod benzinske pumpe Energopetrol, na semaforima kod Karingtonke, na Omerdinom polju i Bijeloj Ploči. Na taj način su kamerama pokriveni svi ulazi i izlazi iz Maglaja.

Ukupno je postavljeno osam kamera na sedam lokacija, a sistem videonadzora uvezan je s Policijskom stanicom Maglaj, gdje će se vršiti 24-satna kontrola.

Ovaj projekat Općina Maglaj je realizovala radi povećanja sigurnosti građana i njihove imovine, javnih površina te saobraćaja.

(maglaj.ba)

E-Savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija otvoreno je do 1. decembra, a mjesec poslije očekuje se objava izvještaja nakon provedenog e-savjetovanja.

Kao propisana procedura u donošenju Zakona, e-Savjetovanje obavezuje na davanje odgovora na postavljene prijedloge, sugestije i obrazloženja. Stručnjaci i firme koje posluju u ovoj oblasti pozvani su da učestvuju u savjetovanju i daju mišljenje na novu zakonsku uredbu.

Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija možete pročitati na: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15334

Sistem videonadzora u Kragujevcu trenutno je u fazi testiranja, a u rad je pušteno šest kamera, rečeno je u lokalnoj samoupravi. Nakon toga slijedi kalibracija sistema, koji bi u punom kapacitetu trebao raditi krajem godine.

Riječ je o projektu koji se finansira sredstvima od naplaćenih saobraćajnih kazni. Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja, grad je obavezan da 30 posto tih sredstava opredijeli za podizanje sigurnosti saobraćaja.

Rezultat toga je projekat videonadzora vrijednosti 26,9 miliona dinara.

On podrazumijeva 37 kamera, od kojih je 26 već postavljeno na autobuskim i taksi stajalištima.

“Njihov primarni zadatak je da nadgledaju bezbednost saobraćaja na tim mestima zato što tu ima dosta uključenja i isključenja iz saobraćaja, a s druge strane da kontrolišu i nelegalan linijski taksi prevoz putnika. Sistem je automatizovan i ima mogućnost da automatski očitava tablice i na osnovu tog podatka kreira prekršajne prijave”, pojasnio je Vladimir Dobi, član Gradskog vijeća za investicije i upravljanje projektima.

Preostalih 11 kamera, koje su također postavljene u gradu, služit će za nadgledanje opće sigurnosti saobraćaja u smislu gužve ili saobraćajnih nesreća i prekršaja.

“Celokupan sistem video-nadzora razvija se u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova. S obzirom na to da mi kao gradska uprava nemamo pravo da se bavimo takvim poslovima, nakon puštanja u rad sistem predajemo na upravljanje MUP-u, koji će nam dostavljati informacije vezane za komunalne delatnosti u nadležnosti grada”, istakao je Dobi.

Realizacija projekta nastavit će se i naredne godine postavljanjem pet kamera za kontrolu brzine. Vrijednost projekta je između 45 i 50 miliona dinara. U toku je izrada idejnog rješenja i definisanje lokacija u gradu. Grad planira da tim projektom aplicira kod ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj kako bi dobio bar polovinu potrebnih sredstava.

Područje Mrkonjić Grada, općine na zapadu Bosne i Hercegovine, do kraja godine bit će pokriveno videonadzorom. Za ugradnju 46 kamera iz općinskog budžeta izdvojeno je 32.000 eura, izjavila je načelnica Divna Aničić.

“Projekat je značajan sa bezbjednosnog aspekta. U toku su pripreme tenderske dokumentacije i tehničkih stvari, tako da očekujemo da se realizuje u toku ove godine”, rekla je novinarima Aničić.

Načelnik Policijske uprave Mrkonjić Grad Milan Milekić istakao je da će videonadzor mnogo olakšati rad policijskih službenika i da će se stepen sigurnosti biti podignut na viši nivo.

“Zahvaljujem se načelnici koja je prepoznala značaj sistema video-nadzora. Područje Opštine biće pokriveno sa 46 kamera na 14 lokacija”, naveo je Milekić.

Kompanija Huawei danas je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavila Galileo Exhibition Hall i Huawei Cyber Security Transparency Center

Beograd, 22. oktobar 2020. – Inspirisan pionirskim dostignućima Galilea u nauci i tehnologiji, Huawei je svom novom 5G izložbenom prostoru dao ime Huawei Galileo Hall, koji se koristi za predstavljanje tri ključne karakteristike onoga što čini 5G mrežu: velika propusnost, minimalno kašnjenje i veliki kapacitet povezanosti.
Prilikom ture prisutni su mogli da vide da se tehnologija 5G može koristiti za razvoj širokog spektra novih industrijskih aplikacija kao što su inteligentna povezana vozila, pametne fabrike, pametna zdravstvena zaštita, pametne mreže, pametno obrazovanje, bezbednost urbanih sredina, dronovi, pametna poljoprivreda i pametni novi mediji. Više nije samo mobilna tehnologija ograničena na komunikaciju od osobe do osobe.

Nikola Lazić, Service and Delivery vice president, Huawei Srbija

Jedan po jedan, predstavljeni su primeri upotrebe 5G tehnologije kao i prednosti koje standard povezivanja može ponuditi proizvodnoj industriji, ili uslužni program u slučaju proizvoda koje svakodnevno koristimo. Osim toga, predstavljena je i Huawei 5G AAU antena, najkompaktnija i najlakša 5G antena na svetu. Ovaj model se može brzo i lako instalirati na bilo koje mesto, čak i ono teško dostupno.
Kao deo Galileo Exhibition Hall-a predstavljeni su i uređaji koji pomažu u prijemu jačeg 5G signala. Oni pomažu u postizanju brzina bliskih brzinama optičkog Interneta i menjaju područje zabave 5G emisijama i koncertima koji se emituju u VR ili 8K strimingu. 5G tehnologija neće promeniti samo brzinu kojom preuzimamo datoteke ili pristupamo Internetu.

Osim toga, predstavljen je i Huawei Cyber Security Transparency Centre. Osnovan u Briselu, sa ukupnom površinom od 1000 m² na čak dva sprata, briselski centar za sajber bezbednost, Huawei je zvanično otvorio 5. marta 2019.

Cilj HCSTC platforme je da poboljša reputaciju i uticaj kompanije Huawei na polju bezbednosti i ima tri centra:
1. Experience Centre: prikazuje strategiju kompanije Huawei i pristup kibernetičkoj bezbednosti, bezbednosna rešenja, mogućnosti za istraživanje i razvoj…
2. Innovation Centre: predstavlja sveobuhvatnu platformu znanja za spoljnu komunikaciju, razmenu najboljih praksi i saradnju, radi jačanja međusobnog poverenja
3. Verification Centre: pruža kupcima white-box kod za verifikaciju i testiranje black-boxa

Ovi centri su svojevrsna platforma za unapređenje komunikacije i zajedničkih inovacija sa svim zainteresovanim stranama, javnim i privatnim.
Tokom proteklih 30 godina, Huawei je snabdeo više od tri milijarde ljudi širom sveta. Osim toga, kompanija održava stabilno poslovanje više od 1.500 mreža prevoznika u preko 170 zemalja i regiona. Posvećen kontinuiranom ulaganju u rast ekosistema Huawei će nastaviti putem otvorene saradnje sa partnerima i podržavati napredak industrije.

Želite li se pohvaliti dobrim i pametnim rješenjima koja već primjenjujete u svome gradu ili ste tek u potrazi za dobrom idejom? Imate proizvod ili uslugu za razvoj pametnih gradova i tražite tržište? Ili vas jednostavno samo zanimaju teme vezane uz pametne gradove? Posjetite portal Pametni gradovi
Izazovi s kojima se sve više suočavaju gradovi budućnosti uključuju prometna i populacijska zagušenja, zagađenja, duže lance opskrbe hranom, kriminal, klimatske promjene, nejednakost dohotka, sporu i neučinkovitu državnu birokraciju i gomilanje instanci i institucija, korupciju, nesigurnost, nedostatak pristupa osnovnim uslugama i preduvjetima opstanka – zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i obrazovanju…–
Budućnost se, imajući sve ovo pred sobom, ne čini svijetlom, stoga je način na koji gradimo nove gradove od temeljne i izuzetne važnosti za različita područja – od klimatskih promjena do ekonomske vitalnosti, od naše dobrobiti do osjećaja međusobne povezanosti. Svi ovi naprijed spomenuti problemi neće nestati sami od sebe, već će se i dalje intenzivirati. Uostalom, 1950. godine u gradovima je živjelo nešto više od 751 miliona ljudi. Danas globalno gradsko stanovništvo premašuje 4,2 milijarde. Ujedinjeni narodi predviđaju da će udio čovječanstva koji živi u gradovima i oko njega dostići čak 68% do 2050. godine, dodajući dodatnih 2,5 mlrd. ljudi u gradsko okruženje širom svijeta, jer se više od 1,5 milijuna ljudi seli i rađa u gradovima svaki dan. Kairo, primjerice, raste za dva milijuna stanovnika godišnje, uz napomenu da se radi o “konzervativnoj” i optimističnoj procjeni.
Urbani svijet uvelike radi na planiranju gradova budućnosti i zalaže se za dizajn zajednice koji je usmjeren na ljudsku interakciju. Većina tehnologa i inženjera zauzeta je istraživanjem kako graditi pametne gradove i koje im mogućnosti dati. No također je važno pitati tko će živjeti u njima i što znači biti građanin pametnog grada. Upravo se tim temama bavi portal Pametni gradovi.
Predviđa se da će globalno tržište pametnih gradova doseći 400 milijardi dolara godišnje do kraja 2020. a do 2025. stvorit će poslovne prilike s tržišnom vrijednošću od 2,46 bilijuna američkih dolara. Pametni će gradovi dati više digitaliziranih usluga i jaku infrastrukturu za analizu podataka, što će dovesti do povećane potrošnje na tehnologiju. Što znači da ćemo čuti više o usponu pametnih gradova i njegovim širenjima. Uz to, tehnologija pametnih kuća također će rasti i postajati interaktivnija s ljudima. Prema istraživanju, industrija pametnih kuća doseći će 50 milijardi dolara do kraja 2020. Internet stvari (IoT) neprestano se širi i nastavit će to činiti ubuduće. Razmještanje 5G mreža dramatično će ubrzati upotrebu povezanih IoT uređaja s preko 20 milijardi već predviđenih.
Gdje je tu Hrvatska?!
Hrvatska je, uglavnom, sramežljivo krenula u tom smjeru. To je još jedan od razloga zašto je pokrenut portal PAMETNI GRADOVI čiji je cilj postati relevantno mjesto za informiranje javnosti o temama sastavnica pametnih gradova kao što su proizvodi i usluge za projekte pametnih gradova, digitalizacija, 5G, IoT, mobilnost, zelena i održiva energija, znanost, obrazovanje, sigurnost i druge.
Također, u Hrvatskoj postoje mnoge, manje ili veće, kvalitetne tvrtke koje imaju sjajna vlastita pametna rješenja ili su zastupnici vrhunskih svjetskih brendova koji imaju i znanje i iskustvo u raznim sferama razvoja pametnih gradova. Želja je promovirati njihova rješenja, njihove proizvode i usluge te ih spajati sa županijama, gradovima i općinama koji traže pametna razvojna rješenja i žele pronaći najbolje proizvode i usluge po mjeri svoje sredine.
Pozivamo vas stoga da budete prisutni na portalu, iz njega crpite ideje drugih gradova, umrežavate se s tvrtkama koje vam nude pametna, povoljna i provjerena rješenja te pratite novosti.
I zaključno, namjera je osnivača portala tijekom predstojećih godina izgraditi reprezentativan i relevantan “zajednički krov” za gradove, tvrtke i medije posvećene ideji pametnih gradova.
DOBRODOŠLI!

Hrvatska kompanija Protekta, koja više od 25 godina ugrađuje i servisira sefovsko-trezorsku i protivprepadnu opremu, elektronsku zaštitu artikala, sisteme kontrole pristupa te uređaje za obradu novca i elektronsku protivprovalnu zaštitu, u rad je pustila novu, informativniju web-stranicu.

“Cilj nam je da se osjećate sigurnije, opuštenije i slobodnije u svom domu i na svom radnom mjestu”, počinje poruka na početnoj stranici, koja zatim iznosi glavni razlog približavanja kupcima kroz pristupačniji online katalog.

“Naši klijenti su nam uvijek na prvom mjestu i zato njegujemo dugoročne odnose s našim partnerima, osnovanim na međusobnom povjerenju i pouzdanju. U Protekti vjerujemo u simbiozu sigurnosti i efikasnosti poslovnih procesa. Tražimo rješenja koja će pored optimalne sigurnosti pružiti i priliku da poboljšate poslovne procese u Vašoj organizaciji.”

Novi web-sajt segmentiran je po proizvodima i uslugama, uz kontaktne i informacije o firmi.

Pogledajte kako izgleda nova Protektina stranica i detaljnije se informišite o njihovoj ponudi.

https://protekta.hr/