Na redovnoj izbornoj skupštini održanoj u 13. januara 2021. izabrano je novo rukovodstvo Hrvatskog ceha zaštitara, najvećeg strukovnog udruženja u području privatne zaštite i sigurnosti u Hrvatskoj, za sljedeće četiri godine.

Dosadašnja predsjednica Lidija Stolica (Salon bankarske opreme) jednoglasno je izabrana za novi mandat na čelu Ceha. Za dopredsjednika za fizičku zaštitu za novi mandat izabran je Ivan Funčić (Securitas Hrvatska), a za dopredsjednika za tehničku zaštitu Marko Sikirica (Tehnozavod Marušić).

U Upravni odbor uz predsjednicu i dva dopredsjednika izabrani su: Vladimir Vrcić (Hrvatska pošta), Milan Dujmović (AKD Zaštita), Ivan Špoljarić (ECCOS inženjering), Valentina Lisak (Pro alarm rješenja), Renata Dončević (Alarm automatika), Velimir Ostoić (Adriatic Security Solutions), Goran Bjelotomić (Protekta) i Željka Belavić (Primat RD).

U Nadzorni odbor izabrani su: Krešimir Paić (ECCOS inženjering), Ivan Ročić (Securitas Hrvatska), Matija Mandić (KING-ICT) i Stipica Baljkas (Prospectus).

U Sud časti izabrani su: Nadia Cvitanović (INsig2), Robert Pažitka (Pro alarm rješenja), Dragan Horvat (Pliva Hrvatska), Mladen Sremec (Podravka) i Davor Mihalinec (A.A.M.- Mihalinec).

Lidija Stolica, nova predsjednica HCZ-a, zahvalila se članovima Skupštine Ceha na ukazanom povjerenju, kao i svim članicama i članovima koji su u proteklih 29 godina svojim kvalitetnim i stručnim radom stvarali i održali najveće strukovno udruženje u području sigurnosti u Hrvatskoj. Posebno je zahvalila svim zaštitarkama i zaštitarima koji svakodnevno na prvoj liniji obavljaju sve povjerene im zadaće i poslove te najavila nastavak aktivnog rada Ceha u daljem razvoju i pozicioniranju djelatnosti privatne zaštite, jačanju saradnje s MUP-om i drugim državnim tijelima, organizacijama i strukovnim udruženjima iz Hrvatske i Evropske unije.

Nakon što je prošle godine Visoka škola za sigurnost ušla u okvir Švicarske škole za poslovanje i menadžment (Swiss School of Business and Management) iz Ženeve, na novim web-stranicama VSS-a objavljeni su studijski i programi edukacije, popis predavača, uvjeti upisa i druge informacije iz visokoškolske ustanove koja nudi obrazovanje iz područja zaštite i zdravlja na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša i zaštite osoba i imovine.

“Visoka škola za sigurnost je dio SSBM Geneva, globalne, inovativne i jedinstvene škole sa studentima iz više od 70 zemalja svijeta. Naši su programi osmišljeni s preko 30 industrijskih partnera. Jamčimo švicarsku kvalitetu obrazovanja i izvrsnost”, poručuju iz VSS-a.

Više informacija možete dobiti na VSS-ovoj novoj web-stranici.

(zastita.info)

Teledyne Technologies i FLIR Systems zaključili su ugovor prema kojem Teledyne preuzima FLIR za gotovinsku i dioničku protuvrijednost od približno osam milijardi američkih dolara. Prema odredbama sporazuma, dioničari FLIRA dobit će 28 dolara po dionici u gotovini i 0,0718 dionica Teledynea za svaku dionicu FLIR-a, što podrazumijeva ukupnu nabavnu cijenu od 56 dolara po dionici.

Teledyne je ugovorio kreditnu obavezu u iznosu od 4,5 milijardi dolara za finansiranje transakcije i servisiranje postojećeg duga. Kompanija očekuje da će ova transakcija doprinijeti povećanju prihoda već u prvoj kalendarskoj godini nakon akvizicije.

“Obje naše kompanije posjeduju vlasničke senzorske tehnologije. I naši poslovni modeli su slični: svojim kupcima nudimo senzore, kamere i senzorske sisteme. Međutim, naše tehnologije i proizvodi se međusobno dopunjuju uz minimalno preklapanje, jer posjeduju senzore za sliku zasnovane na poluprovodničkim tehnologijama za različite valne dužine”, kaže Robert Mehrabian, izvršni predsjednik kompanije Teledyne. “Već dvije decenije Teledyne dokazuje svoju sposobnost da dosljedno i redovno kreira zaradu i novčane tokove. Zajedno s FLIR-om i optimiziranom strukturom kapitala, uvjeren sam da ćemo i dalje osiguravati velike prihode našim dioničarima.”

“FLIR je posvećen inovacijama koje obuhvataju više senzorskih tehnologija i to je našoj kompaniji omogućilo da preraste u preduzeće koje danas vrijedi više milijardi dolara”, kaže Earl Lewis, predsjednik FLIR-a. “Pomoću komplementarne tehnologije našeg novog partnera moći ćemo nastaviti ići ovim putem i našim zaposlenicima, klijentima i dioničarima ponuditi još uzbudljiviji prostor za rast. Naš odbor u potpunosti podržava ovu transakciju jer ona donosi trenutnu vrijednost i priliku za učešće u pozitivnom potencijalu objedinjene kompanije.”

“Veoma smo sretni što smo udružili snage s Teledyneom kroz transakciju koja stvara novu vrijednost. Zajedno ćemo ponuditi jedinstveni i komplementarni komplet senzorskih tehnologija za sve ključne domene i primjene, sa dobro uravnoteženom i globalnom bazom kupaca. Drago nam je što smo u partnerstvu s organizacijom koja dijeli naš fokus na kontinuiranim inovacijama i operativnoj izvrsnosti. Radujemo se bliskoj saradnji s Teledyneovim timom dok objedinjujemo naše kompanije kako bismo iskoristili važne prilike koje su pred nama“, kaže Jim Cannon, predsjednik i izvršni direktor FLIR-a.

Alarm automatika je i 2020. nosilac AAA Certifikata bonitetne izvrsnosti, što znači da je ostvarila odlične poslovne rezultate, zadovoljila stroge finansijsko-analitičke kriterije prema metodologiji jedinstvenoj za cijelu Evropu i da spada u 5% najboljih firmi u Hrvatskoj. Od svih aktivnih poslovnih subjekata u Primorsko-goranskoj županiji samo 9 posto je ispunilo uvjete za dobivanje ovog certifikata.

Alarm automatici je osam godina u kontinuitetu dodijeljeno pravo na certifikat kompanije Bisnode, vodećeg ponuđača poslovnih informacija u Evropi. Taj certifikat u poslovnom svijetu predstavlja dokaz o natprosječnom kvalitetu poslovanja firme. Više desetaka statistički značajnih varijabli, formula provjerenih na temelju finansijskih podataka, blokada, navika plaćanja i tužbi dokazuje sigurnost, konkurentnost, trajnost, stabilnost, kvalitet i pouzdanost poslovnih subjekata.

Predgovor

Zavisnost modernog društva od funkcionisanja kritičnih infrastrukturnih sistema dovela je do toga da je njihova zaštita jedna od prvorazrednih tema nacionalne bezbednosti, našavši zapaženo mesto u diskursu nacionalnih bezbednosnih politika i strategija. Za Evropsku uniju, ovo pitanje povezano je sa održanjem vitalnih funkcija društva i blagostanjem ljudi koje prevazilazi granice nacionalne bezbednosti i zahteva harmonizaciju nacionalnih bezbednosnih i drugih politika.

Zaštita kritične infrastrukture predstavlja izuzetno složenu oblast izučavanja stvarnosti koja zahteva multidisciplinarne teorijske i praktične uvide. Budući da ne podnosi fragmentarne pristupe i „cehovsku podeljenost“ u okvirima jedne naučne, stručne i profesionalne trajektorije, sa aspekta sistemskog pristupa, najzahtevnija je u teorijskom i praktičnom smislu.

Svesni navedenih ograničenja, autori ove knjige usudili su se da pruže teorijsku konceptualizaciju pažljivo odabranih tema koje se nalaze na agendi savremenih rasprava u vezi sa uspostavljanjem pravno-institucionalnog i funkcionalnog okvira zaštite infrastrukturnih sistema. Sa teorijske tačke gledišta, razlike u definisanju kritične infrastrukture i elemenata kritičnosti imaju negativne posledice po integritet sistema zaštite, na isti način na koji to ima nepostojanje jedinstvene definicije bezbednosnih pretnji, ili barem percepcije stepena tih pretnji, odnosno načina na koji bi se zajednice i pojedinci prema njima trebalo odnositi. Kao po pravilu, prisutne su dve krajnosti- precenjivanje, odnosno potcenjivanje njihovog značaja, sa svim rizicima koje sa sobom nose.

Kratka vremenska distanca od uspostavljanja prvih institucionalnih mehanizama zaštite na nadnacionalnom i nacionalnom nivou autorima ne dopušta previše slobode da, koliko je to moguće, kritički opserviraju postojeća rešenja. Danas se fizionomija rizika menja brzinom nedokučivom oku posmatrača i spoznaji najpažljivijih analitičara, a tzv. inherentna neizvesnost načina na koji će sistem sa svojom složenom strukturom međuzavisnosti odgovoriti na nepoznate pretnje ne ostavlja mnogo prostora za egzaktna merenja i predviđanja. Usled navedenog, autori su se odlučili da daju svoj skromni doprinos pregledom strategijskih, normativnih i instituacionalnih okvira zaštite kritične infrastrukture, kako na nivou EU, tako i na nivou pojedinih zemalja čiji se pristupi mogu smatrati relevantnim za Republiku Srbiju. Ovo štivo je utoliko značajnije i društveno i teorijski relevantnije, ukoliko se na umu ima činjenica da se Srbija nalazi na početku uspostavljanja normativno-pravnog ustrojstva zaštite, harmonizovanog sa evropskim dokumentima koji regulišu ovu materiju, a nakon čega će uslediti primena donetih rešenja.

Zahvaljujemo recenzentima Marini Mitrevskoj, Robertu Mikcu i Denisu Čaleti na veoma dragocenim savetima prilikom pisanja redova ove knjige. Ona je i plod višegodišnje saradnje sa ovim uglednim ekspertima na polju razvoja akademske i stručne misli u regionu u kompleksnoj oblasti zaštite kritične infrastrukture.

Posebnu zahvalnost dugujemo Institutu za standardizaciju Srbije koji je pomogao u pripremi i publikovanju ovog štiva.

Autori
U Beogradu, novembar 2020. godini

U Novigradu Podravskom, općini na sjeveru Hrvatske, puštene su u rad nove nadzorne kamere.

Zbog učestalog nepropisnog odlaganja otpada kamerama će se nadzirati površine Zelenih otoka u Vlaislavu, Borovljanima i Delovima, zatim površina uz cestu Plavšinac – Vlaislav gdje se ubrzano stvara “divlje” odlagalište i takozvanih laguna za deponiranje uvehlog cvijeća i vijenaca na groblju Sv. Klara.

Zbog kontrole i sprečavanja eventualnog vandalizma, kamerom se nadzire i dječije igralište u sklopu parka Pod lipama u Novigradu Podravskom.

– Prije postavljanja kamera za videonadzor navedenih površina ishodili smo svu potrebnu propisanu dokumentaciju, suglasnosti i dozvole – poručili su iz Općine.

Pаndеmiја izаzvаnа virusоm SARS-CoV-2 potaknula je rad na daljinu, što je postao sigurnosni izazov firmama i zaposlenicima, ali i prilika za cyber kriminalce.

Globalno istraživanje Kasperskyja iz aprila 2020. ukazalo je na zabrinjavajuću činjenicu da je tek nešto više od polovine zaposlenih za rad od kuće opremljeno korporacijskim uređajima (55%), a nešto manje (53%) VPN zaštitom veze kako bi se sigurno povezivali na korporativnu mrežu. Isto istraživanje pokazalo je i da se više od četvrtine (27%) zaposlenih koji rade od kuće već susrelo s e-mail porukama na temu COVID-19 infekcije koji su sadržavali maliciozne fajlove.

“Cyber kriminalci su počeli koristiti novonastalu situaciju kako bi napade učinili uspješnijim. Tehnikom socijalnog inžinjeringa, tematika COVID-a poslužila je prvenstveno pokretanju physhing kampanja i učestalijim napadima trojancima usmerenim na krađu bankarskih podataka korisnika. Nedugo zatim uslijedio je niz DDoS i ransomver napada na bolnice, Svjetsku zdravstvenu organizaciju ili kompanije koje su se bavile razvojem vakcine protiv COVID-a. Bili su usmjereni na krađu podataka, ali i onemogućavanje njihovog normalnog funkcionisanja. Konačno, cyber kriminalci su napore usmjerili i na one koji rade od kuće, pa je broj napada na protokole za rad na daljinu globalno porastao za 242%, što je ogroman skok”, rekao je Miroslav Koren, generalni direktor Kasperskyja za Istočnu Evropu.

Prema istraživanju te kompanije, u Srbiji je tokom 2020, a u odnosu na prošlu godinu, došlo do primjetnog pada u broju napada na računare (-30,64%), kao i do pada u ukupnom broju detekcija malvera za mobilne uređaje (-32,62%). Kada je riječ o bankarskim trojancima, njihova aktivnost je manja u odnosu na proteklu godinu. Međutim, zabilježen je znatan porast u trećem kvartalu 2020. u odnosu na isti period prošle godine, čak 67,10%. Jedna od najzanimljivijih činjenica je da je, u odnosu na prošlu godinu, broj korisnika u Srbiji koji su bili pogođeni ransomverom ove godine porastao za čak 143,16%, s najvećim zabilježenim porastom u prva tri meseca ove godine (257,65%).

“Iako razvijenije ekonomije nude lukrativnije ciljeve i njihove kompanije predstavljaju najveće i najzanimljivije mete, iste te kompanije su uložile ogromne resurse u svoju zaštitu. Jedan od najefektivnijih modela zarade sajber kriminalaca jeste upravo targetiranje kompanija sa nižim stepenom zaštite, prvenstveno putem softvera za iznudu ili ransomwarea. Otud i ne čudi da je u prethodnom periodu rast ove vrste pretnji i u Srbiji u porastu od 70%, dok je broj korisnika koji su bili napadani porastao čak za 143%”, kaže Dragan Davidović, menadžer prodaje kompanije Kaspersky.

(informacija.rs)

Još jedna prestižna nagrada stiže na police KING ICT-a. Ta je hrvatska kompanija dobila Dell Technologies Channel Services Delivery Excellence nagradu za 2020. godinu.

Kako navode iz Della, priznanje se dodjeljuje za izvanredne performanse u isporukama te predanost kupcima i kompaniji Dell Technologies. U čitavoj EMEA regiji samo je 18 partnera dobilo ovu nagradu, a KING ICT je jedini dobitnik iz Jugoistočne Evrope.

“Raduje nas što imamo tako predanog i educiranog partnera koji može pružiti najviši nivo tehničkog znanja i stručnosti za naš cijeli portfolio”, poručuju iz Della.

Povećanje sigurnosti građana, monitoring i nadzor važnih gradskih saobraćajnica, parkova, ustanova i institucija osnovni su ciljevi uvođenja videonadzora koji se do kraja ove i tokom naredne godine planira u Nišu. Bit će instalirano više od stotinu kamera.

“Dogovoreno je da grad Niš pokrije 70 najznačajnijih lokacija sa 100–120 kamera kako bismo unapredili uslove življenja i poslovanja svih nas. Sada su pod video-nadzorom raskrsnice i parkovi, ali ono na čemu ćemo insistirati jeste da, pre svega, Čair i Tvrđava budu pokriveni kamerama”, kazala je gradonačelnica Dragana Sotirovski nakon sastanka s načelnikom Policijske uprave Niš Slavišom Virijevićem.

Videonadzor na raskrsnici ulica Milojka Lešjanina i Kneginje Ljubice u funkciji je skoro godinu dana, dok kod Crvenog pevca postoji od 2015. godine. Taj sistem se pokazao kao dobar, jer je od njihovog postavljanja broj prekršaja mnogostruko manji.

Namjenskim sredstvima Savjeta za bezbjednost Grada Niša za Policijsku upravu također je nabavljena vrijedna kompjuterska i oprema za alkotestiranje.

“To su sredstva koje je trebalo utrošiti do kraja godine i grad ih je iskoristio za kupovinu kompjutera, štampača i opreme za merenje alkohola u krvi, koju smo danas predali policiji. Grad će naredne godine obezbediti određena tehnička sredstva za merenje buke, a radi se i na donošenju gradskih pravnih akata u cilju suzbijanja buke iz ugostiteljskih objekata”, kazala je Sotirovski.

(niskevesti.rs)