Novi pravilnik o upotrebi dronova u Bosni i Hercegovini

Ukoliko posjedujete ili planirate nabaviti dron, nedavno objavljeni Pravilnik o izvođenju letačkih operacija u BiH vjerovatno vam je zapao za oko zbog pojedinih odredbi koje bi se mogle okarakterisati kao prestroge. U ovom tekstu pišemo detaljnije o pomalo kontroverznim stavkama pravilnika, koje smo usporedili i s propisima u pojedinim zemljama Evropske unije
Piše: Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Zamislite sljedeću situaciju: odmarate se na kauču navečer nakon posla i uživate u omiljenoj seriji. Krajičkom oka vidite kako se nešto crvenkasto i zelenkasto pomjera napolju, pored vašeg prozora. Ustajete da pogledate o čemu je riječ i na svoje zaprepaštenje otkrivate da se nalazite licem u lice s nečijim, kamerom opremljenim dronom, koji lebdi dva metra od vašeg prozora. Panično navlačite zavjese, nadajući se da vas nije stigao snimiti dok se izležavate u potkošulji. Ovakvi scenariji su češći nego što biste mogli pomisliti te postaju sve veći problem s povećanom dostupnošću dronova običnim ljudima. Upravo zbog toga su zemlje s većom urbanizovanom površinom donijele različite zakone i regulative za upotrebu dronova, od kojih su neke i prilično stroge. Štaviše, pojedine zemlje potpuno su zabranile civilnu upotrebu dronova, mada to često ima veze s autoritarnim režimima i sprečavanjem “špijuniranja” u osjetljivim područjima.

Početak primjene
Iz tog razloga je i Bosna i Hercegovina nedavno dobila prvi Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima, koji se primjenjuje od 25. septembra. Pravilnik pokriva opće, tehničke i operativne zahtjeve za operatere dronova radi izvođenja letačkih operacija, a tipovi operacija koje reguliše su nekomercijalne operacije, komercijalne operacije i izvođenje radova iz zraka. Ono što će najviše zanimati prosječne vlasnike dronova u Bosni i Hercegovini su nekomercijalne i komercijalne operacije, u koje spadaju rekreativno korištenje dronova, kao i snimanje videospotova i događaja. Treća kategorija – izvođenje radova iz zraka – obuhvata istraživačke letove, termovizijsko snimanje i slične aktivnosti za vlastite potrebe ili naknadu. Pravilnikom je načelno propisano da dron treba registrovati, uplatiti policu osiguranja za njega te da operater mora poznavati zrakoplovne propise, za što mora položiti poseban ispit. Također, nekomercijalno letenje je dozvoljeno samo po danu, na visini do samo 30 metara, a efektivno je zabranjeno u gradskim zonama ukoliko je dron teži od 248 grama.

Za pravilnikom postoji potreba
Prije pet godina u vijesti je dospio incident u Hrvatskoj kada je dron s kamerom kružio iznad porodičnih kuća na čijim terasama su se nalazila i djeca, natjeravši ljude da ih sklone u kuće. Prije je upotreba dronova bila neregulisana, tako da u slučaju ovakvog vida uznemiravanja niko nije znao šta činiti i kako ga spriječiti. Osim zaštite privatnosti, pravilnicima se postiže i očuvanje sigurnosti ljudi i imovine na tlu, jer u slučaju pada drona ili nestručnog upravljanja njime može doći do ranjavanja ljudi i oštećivanja objekata, automobila itd. Također, pravilnicima se štiti i kontrolisani zračni prostor od slučajnih i namjernih upada koji mogu ugroziti druge vrste zrakoplova te ometati civilne i vojne operacije. Stoga je i u Bosni i Hercegovini bilo neophodno uvesti pravilnik o upotrebi dronova. “Značaj ovog pravilnika je u tome da se njim reguliše upotreba dronova u vazdušnom prostoru BiH s obzirom na to da ga ove letjelice dijele s tzv. tradicionalnom avijacijom, odnosno vazduhoplovima s posadom (i putnicima), kao i da zaštiti treća lica na zemlji i njihovu imovinu od povreda, oštećenja, ugrožavanja bezbjednosti, privatnosti i sl.”, objašnjava za naš magazin Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću u Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH. “Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se na dronove čija je maksimalna masa pri polijetanju između 249 grama i 25 kg, a ne primjenjuju na dronove koji se koriste za potrebe državnih organa (vojska, policija, služba traganja i spašavanja, carina, bezbjednosno-obavještajne službe i slično), osim u dijelu upisa drona u evidenciju BHDCA-e”, kaže on.

Pojedine odredbe prestroge?
Međutim, nakon što je pravilnik objavljen u Službenom glasniku BiH, među vlasnicima tih bespilotnih letjelica pojavile su se kritike da je previše strog te da se u njemu nalaze određeni zahtjevi kojih uglavnom nema u pravilnicima drugih zemalja. Jedan od najspornijih je potreba da operater drona položi ispit, čime će dobiti potvrdu o poznavanju zrakoplovnih propisa. Naime, dok se u nekim drugim zemljama potvrda o poznavanju zrakoplovnih propisa traži za upravljanje nešto većim dronovima i u rizičnijim uslovima, u Bosni i Hercegovini se taj zahtjev odnosi na vlasnike i onih manjih, koji imaju masu od 249 grama do 1 kg, a koji se koriste za sve komercijalne operacije.

Kako ne bi bilo zabune oko ovoga, Lalović naglašava da su operateri dronova koji spadaju u kategoriju čija je težina između 249 grama i 1 kg, a koji izvode nekomercijalne operacije, izuzeti od polaganja testa provjere poznavanja vazduhoplovnih propisa. “Cilj i svrha polaganja ispita iz poznavanja propisa iz civilnog vazduhoplovstva BiH za operatere drona je da se provjeri znanje operatera drona o propisima, uslovima i detaljima vezanim za vazdušni prostor kako bi se održao nivo bezbjednosti u vazdušnom prostoru te da se utiče na povećanje svijesti kod operatera dronova šta treba da preduzmu ukoliko lete u kontrolisanom vazdušnom prostoru, kome da se obrate za dodatna odobrenja koja mogu biti propisana za dio vazdušnog prostora, o zaštiti trećih lica i imovine, mjerama za smanjenje/ublažavanje rizika i sl.”, dodaje Lalović.

Detalji o tome kako će se ispit polagati i kolika će biti njegova cijena u trenutku pisanja teksta nisu bili dostupni na web-stranici Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, ali nam je kazano da će informacije o tome biti na vrijeme objavljene te da će operaterima dronova biti ostavljeno dovoljno vremena za pripremu.

Sporan i donji prag tolerancije?!
Kada je riječ o tome šta će ispitom biti obuhvaćeno, “Pravilnikom su definisani propisi iz oblasti civilnog vazduhoplovstva iz kojih će biti organizovane provjere znanja, a to su Zakon o vazduhoplovstvu BiH, Pravilnik o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronom, Pravilnik o nadzoru u civilnom vazduhoplovstvu i Naredba o pravilima letenja vazduhoplova”, kaže Lalović i dodaje da se svi propisi nalaze na web-stranici Direkcije (www.bhdca.gov.ba). Drugi potencijalni problem za vlasnike dronova-hobiste u Bosni i Hercegovini je činjenica da je pravilnikom propisano da su tek dronovi maksimalne težine od 248 grama izuzeti od obaveze pridržavanja pravilnika. S druge strane, standardni prag težine u svijetu za dronove izuzete od pravila i registracije je 249 grama, zbog čega je kineska kompanija DJI napravila dron s kamerom koji je lakši od 250 grama, a sve kako bi hobisti mogli uživati u korištenju dronova bez potrebe za polaganjem testova i registracijom. Stoga smo pitali gospodina Lalovića zbog čega je taj prag u Bosni i Hercegovini postavljen na 248 grama.

“Ranije su u većini zemalja propisima obuhvaćeni dronovi čija je minimalna težina bila 250 grama iz razloga što su letjelice ispod te težine smatrane igračkama. Kako vam je poznato, jedan od najpoznatijih proizvođača dronova je na tržište plasirao dron koji je zbog svega jednog grama bio izuzet iz tadašnjih propisa. Zato je većina regulatora pristupila izmjeni svojih propisa, te su regulaciju ovih letjelica obuhvatili ili na osnovu težine (smanjili granicu težine) ili prema karakteristikama kamere (megapikseli i sl) ili samog drona (brzina, visina) bez obzira na težinu i na taj način obavezale operatere dronova da podliježu propisima”, kaže Lalović. “U skladu s tim, grupa stručnih lica BHDCA-e koja je radila na izradi ovog propisa utvrdila je da je jednostavnije i čitljivije da klasifikacija dronova bude urađena samo na osnovu težine. Prema tome, akcenat je stavljen na bezbjednost, zaštitu trećih lica, imovine, privatnosti i sl.”, dodaje on. Ovdje vrijedni napomenuti da je primarni razlog postavljanja praga težine regulisanih dronova na 250 grama bio taj što lakši dronovi pri padu ili udaru u druge objekte proizvode malu štetu. Pomjeranje praga regulisanja dronova za jedan gram kako bi se pravilnikom obuhvatio jedan popularni ultralaki model drona stoga može djelovati nepotrebno.

Ograničena upotreba u gradskim zonama
Još jedna diskutabilna stavka u pravilniku je zabrana nekomercijalnog i komercijalnog letenja “iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 30 metara”. Ovo pravilo djeluje kao efektivna zabrana korištenja drona u naseljenim područjima, gdje nije moguće ostvariti minimalnu horizontalnu udaljenost od 30 metara od objekata, ljudi, životinja i puteva, ali Lalović naglašava da to nije uvijek slučaj.
“BHDCA je u pravilniku navela uslove i ograničenja za kategorije operacija dronom koja se odnose na rastojanje, kako vertikalno tako i horizontalno, koje je neophodno prilikom izvođenja operacija. Ali, u članu 10. Pravilnika za izvođenje komercijalnih operacija dronom navedena su i moguća odstupanja, kao i procedure za dobijanje istih”, kaže on. Spomenuta odstupanja kažu da je moguće letjeti na horizontalnom rastojanju od 5 metara od ljudi, objekata i infrastrukture tamo gdje veće rastojanje nije moguće, ali samo na visini do 20 metara – i pri tome to odstupanje važi samo za komercijalnu upotrebu drona. Za sva druga odstupanja u komercijalnim operacijama potrebno je nabaviti posebno odobrenje Direkcije za civilno vazduhoplovstvo.

Isplati li se posjedovati dron iz hobija?
Postavlja se pitanje da li se sada u BiH uopće isplati posjedovati dronove radi hobija. Kao što smo prethodno spomenuli, dronovi težine 248 grama i lakši izuzeti su od pravila. “Ovaj pravilnik se odnosi na dronove čija je maksimalna težina neposredno prije polijetanja, zajedno s kamerom ili nekom drugom opremom, u rasponu od 249 grama do 25 kg. Stoga se ovaj pravilnik ne odnosi na dronove čija je težina 248 grama i manja sa ili bez dodatne opreme (kamere…)”, kaže Lalović. “Ali, i pored toga, BHDCA apeluje da se ovakve letjelice koriste po preporukama proizvođača, kao i pojedinim dijelovima ovog pravilnika i drugih propisa koji regulišu bezbjednost, privatnost i sl.”, dodaje on. Dronovi se danas upotrebljavaju u razne korisne svrhe, a jedna od najupečatljivijih je korištenje na tržištu nekretnina. Naime, snimkom iz drona agenti za nekretnine mogu potencijalnim kupcima pokazati generalno stanje nekretnine, stanje u okruženju, kao i susjedstvo. Pravilnik o dronovima u BiH otežava upotrebu u ove i slične svrhe.

Stanje u drugim zemljama
Građani Bosne i Hercegovine često nisu zadovoljni propisima i zakonima koji se donose, a sudeći po komentarima većeg broja vlasnika dronova po portalima, forumima i društvenim mrežama, ni sada nije mnogo drugačije. Kada su u pitanju dronovi, u Hrvatskoj su, naprimjer, propisi o njihovom korištenju dosta relaksiraniji te omogućavaju različite kreativne aktivnosti uz manje papirologije. Tako je polaganje ispita o poznavanju zrakoplovnih propisa potrebno samo za korištenje dronova teških 5 kg i više, a one lakše od 900 grama nije potrebno upisivati u evidenciju. Također, u Hrvatskoj letjelicama do 5 kg mogu upravljati i maloljetnici, što u Bosni i Hercegovini nije slučaj.

S druge strane, Francuska ima dosta stroge propise za operatere dronova – tamo je ispit potrebno položiti za komercijalno korištenje drona teškog 800 grama i više, a u Parizu je, recimo, potpuno zabranjena upotreba dronova, bez obzira na to da li se let obavlja iznad privatne imovine ili javnih površina. Slovenija, pak, zabranjuje slobodnu komercijalnu upotrebu dronova, tako da je svaki let potrebno najaviti 12 sati unaprijed, a registracija drona košta 90 eura i obnavlja se jednom godišnje. Lalović kaže da je Bosna i Hercegovina analizirala propise drugih zemalja prije nego što je donijela svoj pravilnik. “Većina zemalja je objavila nacionalne propise koji regulišu ovu oblast, a na osnovu preporuka i nacrta propisa od strane međunarodnih vazduhoplovnih institucija i organizacija (ICAO, EASA, EUROCONTROL, JARUS i sl.), te je isto postupila i BHDCA kao regulatorni organ u oblasti civilnog vazduhoplovsta u BiH. Takođe, BHDCA je analizirala i nacionalne propise drugih zemalja, koje opet imaju svoje specifičnosti, i izradila vlastiti propis”, objašnjava Lalović.

Radionice za operatere
Zanimalo nas je da li je nešto strožiji pravilnik možda donesen zbog određenih incidenata s dronovima, ali u Direkciji do sada nisu evidentirali događaje u kojima je dron ugrožavao sigurnost letenja na području Bosne i Hercegovine. S obzirom na sve prethodno rečeno, jasno je da se velika većina vlasnika dronova u toj zemlji, kao i oni koji ih tek planiraju nabaviti, moraju dobro informisati o svim stavkama pravilnika za njihovu upotrebu. Lalović poziva sve vlasnike i operatere dronova koji su obuhvaćeni ovim pravilnikom da prije svega izvrše upis svojih dronova u evidenciju. Za sve eventualne nedoumice ili pitanja mogu se obratiti Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH. Također, BHDCA će u narednom periodu, u saradnji s operaterima dronova, a u skladu s epidemijskom situacijom u BiH, organizovati radionice u većim gradovima na kojima će operatere upoznati s primjenom i implementacijom Pravilnika.

U kojim su zemljama dronovi potpuno zabranjeni?
Ukoliko nekim slučajem planirate putovati po svijetu, snimati putovanja i razviti freelance karijeru na osnovu toga, vrijedi se informisati o tome gdje ni slučajno ne smijete ponijeti dron. Za početak, Kuba, Butan, Alžir, Maroko, Iran, Nikaragva, Senegal i Kuvajt su neke od zemalja u kojima je običnim ljudima korištenje drona potpuno zabranjeno i koje će ga zaplijeniti ukoliko ga pokušate unijeti u zemlju. Antarktik je također na listi regija u kojima su dronovi zabranjeni kako se ne bi uznemiravale životinje. Egipat, pak, dozvoljava njihovu upotrebu, ali stranci vrlo teško mogu doći do dozvole.