Siemensova konferencija u Sarajevu

Pred više od stotinu partnera i korisnika Siemens je 24. juna u Sarajevu organizirao konferenciju posvećenu pametnim objektima budućnosti. Uhvatiti korak s vremenom pokazalo se neophodnim za opstanak na tržištu, jer će nekonkurentni biti oni koji ne budu primjenjivali inteligentno projektovanje i upravljanje objektima.

Piše: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Konferenciju je otvorio Igor Kulašić, regionalni voditelj divizije Tehnička oprema objekata u Siemensu, koji je, nakon riječi dobrodošlice prisutnima, govorio o četvrtoj industrijskoj revoluciji. Riječ je o trendu u automatizaciji i razmjeni podataka u proizvodnim pogonima, koji obuhvata cyber-fizičke sisteme, internet stvari, računarstvo u oblaku i kognitivno računarstvo. Prema riječima Kulašića, u sektoru građevinarstva ovaj će koncept izazvati velike promjene i donijeti mnogo prednosti, zbog čega je važno na vrijeme sustići postojeće trendove. A Siemens je upravo prava adresa za to.

Pogledajte fotografije sa konferencije:

Bogata historija

U građevinskom sektoru Siemens posluje još od 1847. godine, kada je na tržište izbacio svoje prve proizvode. Danas ostvaruje sedam milijardi eura prihoda, 784 miliona eura profita te zapošljava 27.000 radnika. Posjeduje 16 razvojnih centara i devet proizvodnih pogona. Čak 40.000 projekata godišnje izvede se koristeći Siemensovu opremu, a u segmentu sigurnosti i zaštite predočen je podatak o ugrađenih 4.300.000 protivpožarnih detektora. Kada je riječ o našim zemljama, one su obuhvaćene centralnim uredom u Austriji, iz kojeg je pokriveno 13 zemalja Jugoistočne Evrope.

Upravljanje svim sistemima

Zbog sve veće globalizacije rastu potrebe stanovništva, naročito u gradovima. Neke analize, kako ističe Kulašić, pokazuju da se 5,5 miliona uređaja uveže svaki dan, tako da se očekuje da će do 2020. biti uvezano 50 milijardi uređaja u internet stvari. Zgrade postaju inteligentne i postoji potreba i tržište da se svi sistemi u objektima uvežu. Tu na scenu stupa Siemensov Desigo CC, centralizirana softverska platforma za upravljanje objektima. Pomoću nje korisnik može jednostavno i efikasno upravljati ugrađenim sistemima u objektima, nadzirati ih, optimizirati njihov rad tokom cjelokupnog životnog vijeka te smanjiti ukupne troškove. Hijerarhijskim prikazom primarnih i sekundarnih zadataka moguće je imati uvid u informacije od najveće važnosti. Softver upravlja svim sistemima u objektima: od grijanja, ventilacije i osvjetljenja do sigurnosti i zaštite. Ključna prednost je u tome što više nema potrebe za odvojenim sistemima, već se svime upravlja s jedne lokacije. Također je kroz LogViewer moguće imati uvid u historiju svih aktivnosti, čak i za pojedinačne instalirane uređaje, kao i unose korisnika.

Digitalni blizanac

Riječ je nakon toga uzeo Jon Lester, Siemensov menadžer prodaje, koji je govorio o trendovima u građevinarstvu i digitalizaciji. Budući da su pred gradnjom objekata mnogi izazovi, kao što su cijena, utjecaj okoliša, nedovoljan kvalitet izgradnje, greške tokom gradnje i važnost njihova planiranja – Siemens je razvio Building Information Modelling (BIM), softver koji premošćuje sve ove nedostatke. Naime, već se pri samom projektovanju kreira digitalni blizanac objekta sa svim precizno definisanim parametrima, mjerama, vrstama proizvoda, tehničkim karakteristikama itd. “Riječ je o holističkom pristupu procesu optimizacije, koji sadrži konzistentne, uvijek dostupne i obogaćene podatke, a pomoću kojeg se prije gradnje model može testirati, analizirati i simulirati”, istaknuo je Lester dodavši da softver prati cjelokupan proces ugradnje i održavanja uređaja tokom njihovog životnog vijeka. Time se izbjegavaju greške tokom gradnje objekta, štedi vrijeme i novac, uvijek se ima u vidu stanje svih komponenata i mogu se pravovremeno planirati popravke. BIM u svojoj online bazi već ima oko 2.200 unesenih proizvoda različitih proizvođača sa svim proizvodima, koje arhitekta može već gotove unijeti u model, što umnogome olakšava proces projektovanja, kao i nabavke i isporuke proizvoda.

Opasnost od nekonkurentnosti

Kako bi se apostrofirao značaj rada u BIM-u za velike projekte, naročito one u EU, kao predavači su pozvani Muamer Serdarević, predsjednik bh. udruženja BIMalijansa, te Samo Peter Medved, vlasnik najvećeg slovenskog projektantskog biroa Lineal. Serdarević smatra da se s radom u Building Information Modelling softveru već uveliko kasni, a da tržište neće čekati. Zbog toga postoji realna opasnost od gubljenja tržišta, na kojem će firme koje ne budu znale raditi u BIM-u biti nekonkurentne. “Kasni se u praćenju trendova. Mali je broj firmi koje primjenjuju BIM, a i zbog nesređenosti tržišta nemamo vremena da uđemo u taj proces. Već sada neke javne nabavke traže da se dostavi projekat u BIM formatu, a bit će mnogo investicija u čijim će se tenderima tražiti praćenje ovog trenda”, istaknuo je Serdarević dodavši da se već novi terminal Aerodroma Sarajevo radi u tom formatu. Osim toga, naveo je i neke druge koristi koje donosi ovaj softver kao što su energetska efikasnost, zajednički istovremeni rad, jer svi mogu dorađivati i ažurirati projekat u cloudu, integracija te kontrola rada objekata nakon izgradnje.

Praćenje trendova ključ napretka

Posljednje predavanje održao je Samo Peter Medved iz slovenske kompanije Lineal. Riječ je o čovjeku koji je praćenjem svjetskih trendova firmu s nekoliko radnika doveo do liderske pozicije na slovenskom građevinskom tržištu, koje je nakon ekonomske krize bilo gotovo potpuno palo. Medved je istakao da taj sektor prate veliki problemi, jer 72 posto ugovora ide preko planiranog budžeta, a 70 posto projekata kasni. Upravo se tim problemima pokušava stati ukraj pomoću BIM-a, kojim se znatno smanjuju greške, vrijeme i troškovi rada, a investitor u svakom trenutku može znati dokle se došlo s radovima te gdje se kasni i zbog čega. Prepoznavši značaj toga, Lineal je slovenskom tržištu postao pionir primjene takvog modeliranja te sada izvode velike projekte kao što su druga cijev tunela Karavanke, za koju su projektovana 172 podmodela. Dobili su brojne nagrade za svoj rad, osnovali slovensko udruženje, pokrenuli godišnju konferenciju te izdali priručnik za upotrebu BIM-a. Na osnovu njihovih zahtjeva slovenska vlada je naložila da do 2023. godine sve bude rađeno u BIM-u te je tome prilagodila i školski sistem.

Na kraju konferencije održane su četiri radionice: Cjelovita rješenja tehničke opreme (Desigo CC), Siemens cloud tehnologije, Digitalni alati te Siemensovi modeli za BIM i njihova upotreba, na kojima su se prisutni mogli praktično upoznati s onim o čemu su teoretski slušali u prvom dijelu dana.