Stavovi građana Hrvatske o internetu i cyber sigurnosti

Iz godine u godinu IT stručnjaci upozoravaju korisnike interneta na moguće opasnosti koje spadaju pod domen cyber sigurnosti. Međutim, postavlja se pitanje da li korisnici ozbiljno shvataju opasnosti koje im prijete u online sferi te kolikim znanjem raspolažu kada se trebaju zaštititi?

Piše: Vesna Matić-Karić

E-mail: redakcija@asadria.com

Kako bi se saznalo šta građani Evropske unije misle o računarstvu i cyber sigurnosti, 2017. godine je objavljeno istraživanje “Stavovi Evropljana o cyber sigurnosti”. Ovaj izvještaj razotkriva stavove javnog mnijenja iz 28 zemalja EU o računarskoj sigurnosti, a cilj istraživanja je razumijevanje svijesti, iskustava i percepcija građana Unije o ovoj temi, njih 28 hiljada koliko ih je ukupno učestvovalo u istraživanju. Neophodnost objavljivanja ovakvog izvještaja leži u činjenici da cyber kriminal predstavlja veliki problem modernog doba i u okviru njega ne postoje nikakve fizičke granice koje bi barem donekle kontrolisale njegovo širenje. Iako nam je pristup internetu olakšao svakodnevnicu i pristup informacijama, tužna je činjenica da njegova sve šira upotreba ima i negativnu posljedicu koja se ogleda u vidu pojačanog i sve kreativnijeg cyber kriminala.

Gubici u milijardama

Procjenjuje se da će računarski kriminal u budućnosti izazivati gubitke koji će se mjeriti milijardama eura godišnje, što će izvršiti veliki pritisak na organe za provođenje zakona, koji možda još nisu u potpunosti spremni da adekvatno odgovore na novu prijetnju. Kako bi odgovorila na ovaj rastući problem, Evropska komisija je oformila koordiniranu politiku kroz blisku saradnju sa zemljama EU i drugim evropskim institucijama kako bi doprinijela borbi protiv problema povezanih sa cyber kriminalom, kao što su napadi na računarske sisteme, uvredljivi online materijali i dječija pornografija, online privatnost i online prevare te falsifikovanje. Mi ćemo se u pregledu prikupljenih i u izvještaju objavljenih podataka koncentrisati na podatke koji se tiču Hrvatske i uporediti ih s podacima o prosjeku koji se odnosi na ostale članice EU kako bismo prikazali gdje se tačno nalazi Hrvatska kada je riječ o stavovima građana o cyber sigurnosti. Izvještaj sadrži i podatke o tome koliko se često građani Hrvatske služe internetom, koje uređaje koriste za pristup te kojim se aktivnostima najčešće bave.

Upotreba interneta i nivo svijesti o sigurnosti na internetu

Iako bi se, s obzirom na raširenost interneta, moglo zaključiti da skoro sto posto građana Hrvatske koristi internet, podaci iz ovog izvještaja pokazuju drugačije. Prema izvještaju, u Hrvatskoj se internetom svakodnevno služi 59% ispitanika, dok se s druge strane taj prosjek penje na čak 70 posto kada su u pitanju sve zemlje članice Evropske unije. Povremeno se internetom služi 10% Hrvata, dok evropski prosjek iznosi 9%. Internetom se nikada ne služi 25% ispitanika u Hrvatskoj, što je značajno veća brojka od evropskog prosjeka koji iznosi 19%. Zanimljiv je i omjer procenata između te zemlje i ostatka EU kada je riječ o ispitanicima koji uopće nemaju pristup internetu. Dok u ostatku EU pristup internetu nema samo 2% ispitanika, u Hrvatskoj se taj procenat penje na 6%. U skladu s velikom popularnošću društvenih mreža u zemljama regije, od svih aktivnosti na internetu hrvatski ispitanici su odgovorili da najčešće koriste društvene mreže, dok se kupovinom usluga i proizvoda preko interneta bavi dvostruko manji procent korisnika nego u zemljama EU (grafikon QB7). Kada se pogledaju socio-demografski podaci za svakodnevne korisnike interneta, može se zaključiti kako se broj ispitanika koji koriste internet u Hrvatskoj podudara s brojem ispitanika u EU kada je riječ o mlađoj populaciji, odnosno o korisnicima starijim od 15, a mlađim od 24 godine. Međutim, situacija se drastično mijenja kada je riječ o korisnicima starijim od 40 godina.

Naime, tek dvije trećine ispitanika starijih od 40 i mlađih od 54 godine iz Hrvatske koristi internet svakodnevno, dok u ostatku EU taj postotak iznosi 81%. Najveća razlika je u grupi ispitanika starijih od 55 godina, gdje samo petina ispitanika iz Hrvatske iz ove dobne grupe svakodnevno koristi internet, dok je u EU taj prosjek dvostruko veći, odnosno 40%.

Kakva je informisanost građana?

S druge strane, iz izvještaja je jasno da su među hrvatskom populacijom pametni telefoni znatno popularniji kao sredstvo pristupanja internetu nego u ostatku EU, pa ih u te svrhe koristi 87% Hrvata, dok je prosjek za EU osam procenata manji. Zato Hrvati u manjoj mjeri koriste računare i tablete, pa tako računare koristi 85% svih ispitanika te samo 81% ispitanika iz Hrvatske. Tablete koristi 40% svih ispitanika te samo 29% onih iz Hrvatske, dok putem televizora internetu pristupa 18% svih ispitanih te 12% ispitanika iz Hrvatske. Kada je riječ o informisanosti građana EU o rizicima do kojih može doći u eri cyber kriminala, izvještaj pokazuje da manje od polovine ispitanika smatra da je dobro obaviješteno o mogućim cyber sigurnosnim rizicima, a sve ispitanike, kada je o ovoj problematici riječ, najviše brine mogućnost zloupotrebe privatnih podataka. Zbog toga najveći dio Hrvata, njih 52%, smatra da je transakcije najsigurnije obavljati licem u lice, dok se s njima slaže samo 27% svih ispitanika iz EU.

Građani EU imaju više povjerenja u vlast nego Amerikanci

Kako u Hrvatskoj tako i u ostatku EU više od polovine ispitanika potvrdilo je da zbog zabrinutosti za sigurnost izbjegava otkrivati svoje lične podatke na internetu. Također, većina ispitanika je svjesna toga da je rizik da postanu žrtve cyber kriminalaca sve veći, a zanimljivo je i to da je istraživanje pokazalo kako i građani Hrvatske, ali i ostatak građana EU, vjeruju da državna tijela brinu o njihovim ličnim podacima. Zbog toga većina od ukupnog broja ispitanika (56%) promjene u sigurnosnoj politici EU smatra veoma bitnim, ali kada su upitani koliko se slažu s tvrdnjom da policijske snage i zakonodavna tijela rade dovoljno na sprečavanju cyber kriminala, ispostavilo se da pitanje povjerenja i nije baš tako jednostavno. Naime, samo 13% svih ispitanika se slaže s ovom tvrdnjom u potpunosti, bez pogovora, a u samoj Hrvatskoj s ovom tvrdnjom se složilo samo 11% ispitanika, dok se s njom ne slaže njih 42%. Dakle, iako imamo podatke prema kojima se čini da građani Evropske unije imaju povjerenje u svoja zakonodavna tijela kada je riječ o brizi o njihovim privatnim podacima, kada se počne pričati o tome koliko se radi na mjerama zaštite od cyber kriminala, tu dolazi do zaokreta i mišljenja se mijenjaju. Poređenja radi, mnogi Amerikanci ne vjeruju modernim institucijama da će zaštititi njihove privatne podatke. Prema studiji Pew istraživačkog centra iz 2016. godine provedenoj nad 1.040 odraslih osoba kako bi se ispitale njihove navike i ponašanje kada je riječ o cyber sigurnosti, većina ispitanika se plaši da je već izgubila kontrolu nad privatnim podacima, a mnogi sumnjaju u to da su vladine agencije i velike korporacije uopće u stanju da zaštite korisničke podatke koje prikupljaju. Istraživanje je pokazalo da, baš kao što je slučaj s građanima EU, Amerikanci ne upražnjavaju najbolje prakse za zaštitu svojih online podataka, pa tako skoro 40 posto njih priznaje da koristi iste ili veoma slične lozinke za različite online profile, a 41% ispitanika kaže da je dijelilo ili još dijeli lozinku s prijateljem ili članom porodice. Tačno je četvrtina priznala da namjerno koristi jednostavnije lozinke, jer ih je lakše zapamtiti. Mnogi ne zaključavaju svoje mobilne uređaje, a čak 54% ispitanika priznaje da koriste potencijalno nesigurne javne Wi-Fi mreže.

Šta građani EU poduzimaju da se zaštite od cyber kriminala?

Zanimljivo je otkriće da većina ispitanika smatra da su dovoljno zaštićeni od cyber kriminala ukoliko koriste antivirusni softver i tu se rezultati između građana Hrvatske i ostatka EU ne razlikuju u nekoj većoj mjeri. Čak 72% ukupnog broja ispitanika vjeruje u neprobojnost i zaštitu anitivirusa, a u samoj Hrvatskoj isto misli 71% ispitanih. Ovo samo pokazuje da upozorenja stručnjaka iz IT svijeta i dalje ne liježu na plodno tlo kada je riječ o zaštiti od cyber kriminala. U nepogrešivost antivirusa ne vjeruje samo 25% svih ispitanika te 26% njih iz Hrvatske, pri čemu građani te zemlje nemaju običaj mijenjati svoju antivirusnu zaštitu (grafikon QD17) – tačnije, to rade dvostruko rjeđe u odnosu na prosjek u EU. Kada je Hrvatska u pitanju, ti procenti su barem u skladu s činjenicom da, kao što je moguće vidjeti iz grafikona QB12, korisnici interneta se u daleko manjem procentu susreću s online prevarama i virusima na svojim uređajima u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji. Opuštenost spram cyber sigurnosti pokazuju i podaci da Hrvati mnogo rjeđe mijenjaju lozinke za svoje online profile u odnosu na evropski prosjek. Svijest o ovome bi svakako bilo poželjno povećati u okviru strategije za prevenciju cyber kriminala.

Sudeći po navedenim uvjerenjima većine građana EU, veliki broj ljudi, uprkos dugogodišnjem korištenju interneta, još ne zna kakvim su tačno opasnostima svakodnevno izloženi te da postojanje antivirusa ne isključuje mogućnost ljudske greške, zbog čega i dan-danas cyber kriminalci “pecaju” žrtve koje, nesvjesne svih opasnosti, otvaraju e-mailove sa zaraženim prilozima ili koriste preslabe lozinke, koje time gube svoju funkciju. To potvrđuju i odgovori ispitanika, jer je manje od polovine građana Evropske unije, samo 41%, promijenilo lozinku za e-mail, dok je procent mijenjanja šifri za većinu ostalih online aktivnosti još niži. Tako je u Hrvatskoj samo 21% njih u posljednjih godinu dana promijenilo e-mail lozinku, uprkos upozorenjima IT stručnjaka da ih trebate promijeniti i ojačati kako bi se smanjila mogućnost krađe podataka. Čak 48% Hrvata nije promijenilo lozinku ni za jednu online uslugu ili servis u toku godine dana u vrijeme kada se ovo istraživanje provodilo. Samo je 28% svih ispitanika priznalo da za svaku uslugu koristi posebne lozinke, dok je u Hrvatskoj taj procent znatno manji.

Zaštita djece

I za kraj, prilično su alarmantni podaci koji pokazuju da građani Hrvatske čine dosta manje na zaštiti djece od online uznemiravanja dok su ona na internetu (grafikon QB9R), što znači da bi se trebala pojačati edukacija porodica o ovoj temi. Jednu stvar nam je ovaj izvještaj jasno predstavio: građani EU još nisu obaviješteni o svim opasnostima koje ih vrebaju u online sferi, a ako i jesu, onda im manjka znanja i iskustva kako da se odbrane od njih. Jasno je da u budućnosti treba raditi na mjerama zaštite građana od cyber kriminala te da građane treba educirati o sigurnijoj upotrebi interneta.

SAD vs EU: različiti stavovi o povjerenju vladi

Prema podacima iz prošle godine, 64 posto Amerikanaca lično je doživjelo hakerski napad, a u najvećem broju slučajeva (41 posto) riječ je o bankovnim prevarama. Relativno veliki dio javnosti u SAD-u, za razliku od građana EU, ne vjeruje institucijama koje bi ih trebale zaštititi, a nepovjerenje je posebno izraženo prema federalnoj vladi i društvenim mrežama. S druge strane, iako za EU imamo liste hakerskih napada po državama, još nije urađena statistička analiza koja bi nam na nedvosmislen način pokazala koliki je tačno procent građana EU doživio hakerski napad u posljednjih nekoliko godina.