Uloga menadžmenta i organizacije u zaštiti

Samo u rijetkim slučajevima bit ćemo u prilici da prije početka izvršavanja naloga dobijemo sve neophodne informacije i resurse od nalogodavca kako bismo napravili opsežnu analizu opasnosti. Zato su prve ponude i tzv. grubi koncept izuzetno važni dokumenti našeg menadžmenta i često će njihov kvalitet odlučivati jesmo li uopće u igri ili ne.

Piše: Džemal Arnautović, instruktor IPSTA-e (International Private Security Training Association)

E-mail: redakcija@asadria.com

Menadžment naše kompanije mora analizirati svaki nalog ili naloge, izraditi različite dokumente i, shodno situaciji, iste sa nalogodavcem, saradnicima i drugim organima uskladiti, provjeriti, prilagoditi i konačno usvojiti. Sve naše dalje aktivnosti temeljit će se na ovim dokumentima. Pri tome mislimo na, između ostalog, one koji tretiraju: koncept zaštite lica, koncept sigurnosti, koncept operacije, koncept za slučaj nužde, sigurnosne upute i upute za ponašanje, naredbe i ponude, razne koncepte i varijante, izvještaj o položaju, vremenske planove (interne i eksterne), stručno ocjenjivanje upita, pregled kontakata, pregled trenutnih mjera, liste za sastanke i dogovore itd.

U privatnom sektoru, kao i u mnogim drugim, često se, nažalost, događa da agencije klijentima prvo moraju izraditi grubi koncept osiguranja sa opsežnom ponudom bez poznavanja osnovnih detalja o štićenoj osobi ili potencijalnoj prijetnji. I tek kada se izda nalog, dobija se pristup potrebnim informacijama za provođenje opsežne analize opasnosti. Također, može se dogoditi da su drugi savjetnici ili institucije već postavili svoju analizu opasnosti, a da smo mi ubačeni u projekat samo kao zaštita prema već propisanim specifikacijama. Dakle, samo ćemo u rijetkim slučajevima biti u prilici da prije početka izvršavanja naloga dobijemo sve neophodne informacije i resurse od nalogodavca kako bismo napravili opsežnu analizu opasnosti. Zato su prve ponude i tzv. grubi koncept izuzetno važni dokumenti našeg menadžmenta i često će njihov kvalitet odlučivati jesmo li uopće u igri ili ne.

Djelatnosti menadžmenta

Kako bi se u djelatnosti menadžmenta moglo uključiti više osoba, one bi trebale biti postavljene sistematski i prema jednostavnom i jasnom obrascu razmišljanja. Time je također zagarantovano da druge osobe mogu jednostavno preuzeti nalog ili upravljanje, odnosno da efektivno mogu sarađivati u poslovima menadžmenta, a olakšana je i pojednostavljena saradnja sa drugim organizacijama. Ovaj postupak odaje sigurnost da su svi faktori uzeti u obzir i može biti od velike pomoći ako se neka odluka kasnije mora objasniti ili detaljnije obrazložiti, kao što je, naprimjer, situacija u kojoj imamo povrijeđene osobe. Potrebno vrijeme te organizacijski, ljudski i materijalni utrošak zavise od složenosti izazova, raspoloživog vremena te osoba koje su uključene i njihovog iskustva u menadžmentu. Taj proces možemo sažeti kroz sljedeće faze ili aktivnosti:

• Shvatanje (započinjanje)
• Analiziranje (orijentacija)
• Odlučivanje (razvoj koncepta)
• Razvijanje (razvojni plan)
• Upućivanje/revizija (naredba/revizija)
• Paralelno: vremenski plan/trenutne mjere

Shvatanje

Kada dobijemo novi nalog ili se situacija temeljno promijeni, prvo što moramo uraditi jeste da shvatimo suštinu tog problema i podijelimo ga u nekoliko kategorija. Počinjemo sa analizom onoga o čemu je riječ i definisanjem u kojem okviru i vremenskom omjeru se mora djelovati. Nakon toga se moraju prikupiti dodatne informacije kako bismo nakon iscrpne inspekcije mogli imati pregled situacije i definisati pojedinačne probleme. Zatim se rješavanje pojedinačnih zadataka/problema dodjeljuje odgovornim osobama, koje će prvenstveno utvrditi važnost i hitnost svakog problema. U većini slučajeva mi ne raspolažemo sa dovoljno vremena i kapaciteta da bismo mogli samostalno i optimalno riješiti svaki pojedinačni problem/zadatak. Zbog toga vođa operacije mora utvrditi prioritete. Nakon temeljnog shvatanja naloga trebali bismo imati sljedeće dokumente:

• Opis zadatka sa definisanim konačnim stanjem
• Cilj i svrhu
• Djelomične naloge sa prioritetima
• Formativne okvirne uslove
• Prve pristupe za rješenje
• Dodjeljivanje odgovornosti

Analiziranje

Analizirati, odnosno ocijeniti situaciju ili nalog znači prepoznati faktore koji su relevantni za odlučivanje i iz toga izvesti moguće rješenje situacije, uzimajući u obzir sve uslove. Najjednostavnije je da se analiziraju činjenice (izjave), da se svrstaju u saznanja i iz toga izvedu posljedice.

Zadatak

Zadatak formira osnovu za vlastito djelovanje tokom cjelokupnog trajanja mjere zaštite osoba. Moguća područja evaluacije su formativni okvirni uslovi, očekivanja (logistika, sigurnost i zaštita) te podrška.

Vremenski omjeri

Faktor vremena nije ništa drugo do vremensko ograničenje svih naših djelovanja. Tačna analiza o njemu daje zaključak o tome kada i gdje moramo biti, fazama mobilnosti (izbor sredstava, dionice itd.), fiksnim vremenima i terminima, potrebnom vremenu za pojedinačne akcije i organizacijskim mjerama kako bi se vrijeme efektivno iskoristilo i pridržavalo vremenskih omjera.

Ciljevi zaštite

Ciljevi zaštite su svi elementi koji se uključuju u koncept zaštite i predstavljaju definiciju stanja kojem težimo. Drugim riječima, oni nam daju spoznaje o posljedicama upotrebe naših resursa, ali i svih mogućnosti protivničke strane. Jedan od direktnih ciljeva je klijent i njegova cjelokupna okolina, kao i mjesta koja posjećuje te faze mobilnosti koje se nalaze između njih. Ciljevi zaštite moraju se prethodno definisati i propisati. Nakon toga slijedi sveobuhvatna analiza (check-liste). Naravno, izviđanje će nam pomoći kako bismo se snabdjeli neophodnim informacijama prije donošenja odluke.

Sastavni dijelovi analize su:

• Područje stanovanja i okruženje
• Područje rada i okruženje
• Javni objekti i okruženje
• Slobodne aktivnosti i okruženje
• Faze mobilnosti
• Oblasti
• Ključna mjesta
• Štićena osoba i druge uključene osobe (tokovi dana, navike, redovitosti, aktivnosti itd.)
• Faze komunikacije

Vlastiti resursi

Analiza vlastitih resursa i mogućnosti je neophodna da bi se mogle sagledati realne procjene mogućnosti i dijapazon našeg djelovanja. Faktori koji nam daju oslonac su postojeće tehničke, građevinske i organizacijske mjere, osobe koje će djelovati, oprema, zakonske osnove, budžet i formativni uslovi.

Protivnička strana

Moraju nam biti jasne postojeće i moguće opasnosti i prijetnje. One postavljaju osnovu za mjere zaštite lica koje će se primijeniti i taktike koje će se provoditi. Tako ocjenjujemo područja opće opasnosti, opasnosti vezane za sami nalog, nepersonificirani kriminalitet i personificirani kriminalitet. Pokušavamo napraviti razliku između najopasnije aktivnosti protivničke strane i najvjerovatnije mogućnosti, ali i označiti sve druge moguće opasnosti. Također, važan kamen temeljac je pitanje zbog čega i s kakvom motivacijom bi protivnička strana mogla biti zainteresovana za moguće aktivnosti protiv naše štićene osobe i/ili protiv nas. Iz toga proizlaze i neka osnovna pitanja:

• Izvor opasnosti
• Motivi djelovanja (politički, privatni, osveta itd.)
• Vremensko ograničenje (politički nastup, za vrijeme posjete/manifestacije itd.)
• Efektivni cilj (štićena osoba, okolina, saradnici ili porodica i dr.)
• Regularnosti (gdje smo tačno ranjivi)

Djelatnosti menadžmenta trebale bi biti postavljene sistematski i prema jednostavnom i jasnom obrascu razmišljanja kako bi se u njih moglo uključiti više osoba. Time je omogućeno da i druge osobe mogu jednostavno preuzeti nalog ili upravljanje, odnosno da efektivno mogu sarađivati u poslovima menadžmenta