Zadaci nadzornika sigurnosti u okviru organizacijske strukture
Nadzornik mora pristupiti svakom uposleniku pojedinačno, jer svaki od njih posjeduje različite vještine, strahove i želje. Nekima je potreban strožiji nadzor u odnosu na druge, neki reagiraju na poticaj, a neki na upozorenja i naredbe. Dobar nadzornik ove faktore ne smije ispuštati iz vida ni u kojoj situaciji
Piše: Semir Kapetanović
E-mail: redakcija@asadria.com
Obavljanje zadataka iz oblasti sigurnosnog nadzora uključuje brojne aktivnosti koje se tiču discipline, motiviranja i unapređenja osoblja i vođenja komunikacije. Svaki od ovih faktora potražuje specifičan set vještina za uspješnu implementaciju. U manjim sigurnosnim odjelima zadaci menadžera sigurnosti se preklapaju s obavezama nadzornika sigurnosti na nivou većih odjela, no između njih obično postoji jasna linija odgovornosti. U tom kontekstu, različite uloge savremenog nadzornika najbolje su sumirane činjenicom da je njegov radni učinak ekvivalent performansi koje ostvare njegovi podređeni.
Nadzornik kao osoba zadužena za neposrednu kontrolu
Zbog toga je jedna od važnijih uloga nadzornika sigurnosti upravo ona koja se tiče obavljanja kontrole. Od najvišeg do najnižeg nivoa nadzornik sigurnosti mora kontinuirano kontrolirati aktivnosti svojih podređenih. Pri tome je lanac odgovornosti sljedeći: direktor sigurnosti kontrolira menadžera sigurnosti, menadžer svoje nižerangirane kolege, dok potonji prate rad nadzornika, koji sam vrši kontrolu rada ostalih uposlenika. U prvom redu, on prati izvršavaju li se zadaci i u kojem roku, te da li se neki od njih zanemaruju ili zapostavljaju. Kontrola pri tome ne smije biti negativno orijentirani proces u kojem nadzornik traži greške i propuste i na njima temelji svoju kritiku. Ovakav stil upravljanja kreira nezadovoljstvo i odbrambeni stav kod uposlenika i treba ga izbjegavati. Umjesto toga, nadzornik se treba fokusirati na adekvatnu realizaciju zadataka i pozitivno komentiranje njihovog izvršavanja, dok se na greške ukazuje na objektivan način.
Rad sa uposlenicima i nadzorna uloga
Kako bi se navedeni proces realizirao na adekvatan način, nadzornik mora pristupiti svakom uposleniku pojedinačno, jer svaki od njih ima različite vještine, strahove i želje. Nekima je potreban strožiji nadzor u odnosu na druge, neki reagiraju na poticaj, a neki na upozorenja i naredbe. Kvalitetan nadzornik ove faktore ne smije ispuštati iz vida ni u kojoj situaciji. Pri obavljanju nadzorne uloge on mora u prvom redu uživati odgovarajući autoritet. Kako je riječ o predstavniku upravljačkih struktura organizacije, njegov autoritet predstavlja zaštitu od pretvaranja u pukog „slabog šefa“ ili „potrčka“ nadređenih. Autoritet koji on uživa kod svojih agenata, istražitelja, uposlenika ili službenika mora biti i disciplinski i naredbodavni, posebno kada je u pitanju raspoređivanje zadataka.
Nadzornik kao medijator
Nadzornik je i veza između uposlenika i sigurnosnog menadžmenta. On djeluje kao zastupnik interesa i stavova menadžmenta u odnosu na podređeno osoblje. Neblagovremeno izvršavanje ove obaveze može imati teške posljedice, jer nadzornik na taj način ne samo da gubi povjerenje uposlenika neprenošenjem poruka menadžmentu nego i za sebe zadržava informacije koje mogu poslužiti rješavanju problema. Istovremeno, ovakva uloga ne smije mu poslužiti kao alibi za izbjegavanje vlastitih odgovornosti, odnosno pozivanje na menadžment prilikom svakog donošenja i realizacije nepopularnih odluka.
Polje djelovanja
Polje unutar kojeg nadzornik sigurnosti može obavljati kontrolu zavisi od više faktora. Jedan je njegova lična vještina u upravljanju aktivnostima osoblja i delegiranju zadataka. Drugi faktor je opis poslova podređenih. Istražitelje koji obavljaju kompleksne zadatke nadzornici moraju više kontrolirati u odnosu na uniformirano osoblje na jednoj lokaciji u jednoj smjeni. U idealnoj situaciji omjer nadzornika i uposlenika pod nadzorom iznosi 1:3, dok ovaj broj u poželjnim i prihvatljivim okolnostima može biti 1:6, odnosno 1:12. Naravno, u određenim situacijama (npr. ako je riječ o kraćem periodu ili homogenoj grupi uposlenika) jedan nadzornik može upravljati aktivnostima i više od 20 uposlenika.
——————————–
Jedinstveni lanac zapovijedanja, funkcionalni nadzor i obuka
Princip jedinstvenog lanca zapovijedanja podrazumijeva da svaki uposlenik odgovara svom nadređenom. U slučaju da nadzornik dozvoli postojanje više od jednog nadređenog, doći će do konflikta i konfuzije u pogledu izvršavanja zadataka, kao i pada radnog učinka. Postoje jedinstvene situacije kada može doći do automatskog preraspoređivanja nadležnosti unutar lanca zapovijedanja. To su, u prvom redu, nepredviđene situacije te okolnosti kada odbijanje nadređenog uposlenika da preuzme odgovornost predstavlja direktno ugrožavanje ciljeva ili reputacije sigurnosnog odjela.
Isto tako, postoje situacije kada neko drugo lice mora obavljati zadatke iz oblasti nadzora osoblja za koje nije direktno nadležno. Naprimjer, operater alarmnog sistema može raditi u noćnoj, a njegov nadzornik u dnevnoj smjeni. U tim situacijama, a prema dogovoru, šef smjene može privremeno preuzeti zadatke nadzornika, makar i uz ograničene kompetencije. Isto važi i za autoritet navedenih lica koja u tim situacijama nemaju disciplinske, nego tek savjetodavne ovlasti. Zbog toga je veoma važna obuka samih nadzornika i obično se preporučuje da oni, prije preuzimanja dužnosti, provedu određeno vrijeme uz odgovarajuću stručnu literaturu ili, još bolje, prođu program obuke ili seminar. Ovi kursevi mogu biti organizirani interno unutar organizacije ili su komercijalno dostupni. Nadzor se definira i kao aktivnost usmjerena ka kontroli obavljanja zadataka i njen najvažniji cilj jeste radni učinak. Kvalitetan nadzornik sigurnosti ovo postiže kontinuiranim nadzorom svojih uposlenika, pri čemu uzima u obzir sve njihove lične razlike i kapacitete. Osim održavanja autoriteta, nadzornik mora biti spreman ponuditi i objektivnu kritiku i pohvalu radnog učinka podređenih. U toj ulozi nadzornik predstavlja ključno lice za dvosmjernu komunikaciju između menadžmenta i osoblja i u tom pažljivom balansiranju leži delikatnost, ali i važnost njegove pozicije.
