21 Aprila, 2026
image
Home Articles posted by a&s Adria (Page 292)

Zašto je Code Handle najbolja zaštita za zdravstvene ustanove?

U svakojoj medicinskoj ustanovi sa visokim prometom ljudi, ambulantama, stomatološkim ordinacijama ili fizioterapeutskim prostorima često se javljaju situacije da neko slučajno ostavi otključana vrata. Skupa oprema i pohranjeni lijekovi atraktivna su meta za svakog zlonamjernika. No, ako instalirate elektronsku bravu Code Handle sa PIN kodom, više se nikada nećete morati brinuti zbog ovih situacija.

Code Handle je siguran i jednostavno ugradiv sistem koji se postavlja na postojeći cilindar za zaključavanje. Jednostavno zamijenite kvaku na vratima elegantnom i neupadljivom Code Handle kvakom i učvrstite je pomoću dva vijka. Na ovaj način ste dodali PIN zaštitu svakoj ordinaciji, prostoriji za pohranu lijekova ili ormariću za opremu.

Kod kvake Code Handle ne postoji potreba za postavljanjem kablova niti za skupim sistemima kontrole pristupa. Dva standardna utora za bateriju (CR2) nalaze se unutar ručke, pri čemu same baterije obično traju i do 30 000 ciklusa zaključavanja/otključavanja prije nego što ih morate zamijeniti. Vaš Code Handle dolazi u paketu s glavnim kodom i devet različitih korisničkih PIN kodova. Sve je do te mjere pojednostavljeno da će osoblje biti pošteđeno brige oko čuvanja mehaničkih ključeva i vođenja evidencije o njima. PIN kodovi se lako unose i mijenjaju kad god to administrator želi. Osoblju neće trebati nikakva stručna ili eksterna pomoć u upravljanju vratima opremljenim Code Handle bravama.

Integrisana PIN tipkovnica za Code Handle jednostavna je za korištenje. Svi koji imaju odgovarajuća ovlaštenja na kvaki unose četverocifreni kod za otključavanje vrata. Liječnici, medicinske sestre i drugi profesionalci, administrativno osoblje, menadžeri, sigurnosno i higijensko osoblje i ulaze i izlaze iz prostorija pomoću vlastitih PIN kodova.

Za dodatnu sigurnost i mir, Code Handle se sam zaključava nakon zatvaranja vrata. Sada možete biti sigurni da niko bez odobrenja neće moći pristupiti povjerljivim zdravstvenim kartonima pacijenata na vašem stolu ili ormarima za lijekove.

Kojim vratima treba Code Handle?

U svakoj zdravstvenoj ustanovi, pristup svakoj prostoriji se ne odobrava za cjelokupno osoblje jer ne želite da vam neko ometa sastanak s pacijentom. Ljekari i pacijenti očekuju određenu privatnost. Sa Code Handle kvakom, vaše prostorije štite i vašu diskreciju.

Gdje čuvate lijekove ili kante za opasni otpad? Instalirajte Code Handle tako da više ne morate pratiti fizičke ključeve ili mijenjati bravu kada ih izgubite.

U mnogim sobama za liječenje i preglede nalazi se skupa ili opasna oprema, uključujući aparate za rentgen, stomatološki pribor i fizioterapeutsku opremu. Uz Code Handle kvaku možete doći do nivoa sigurnosti koji ova oprema zaslužuje i to bez troškova instalacija sistema kontrole pristupa.

Potražite informacije o načinima na koje Code Handle PIN kvaka kompanije ASSA može pomoći zdravstvenim ustanovama https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/codehandle

a&s Adria br. 149

Dahua: Predstavljamo IMOU seriju

Na tržište regije došla je Consumer serija kamera kompanije Dahua Technology, globalnog proizvođača sigurnosne opreme, koju odnedavno distribuira hrvatska tvrtka Microline. Te su kamere namijenjene za maloprodajni/potrošački segment tržišta, a uz jednostavnu instalaciju, krajnji korisnik može staviti pod kontrolu svoj privatni ili poslovni prostor
Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology
E-mail: info.dhslo@dahuatech.com

IMOU, Dahuin brend proizvoda široke potrošnje namijenjen korisnicima interneta stvari (IoT), nudi poslovni sustav “3 u 1”, koji obuhvaća IMOU Cloud, pametne uređaje i inteligentnu tehnologiju. “Projektiran za korisnike u domu te malim i srednjim poduzećima, IMOU nudi sveobuhvatna pametna rješenja interneta stvari za različite scenarije. Otvorena platforma internetskog oblaka, koja omogućava integraciju trećih neovisnih proizvođača, čini IMOU savršenim za gradnju pametnih ekosustava interneta stvari te vraća uvećanu vrijednost partnerima i korisnicima”, poručuju iz Microlinea, koji je ove jeseni predstavio tu seriju Dahuinih kamera.

Funkcionalnosti kamera
IMOU seriju čine Bullet Lite, Dome Lite, Cell Pro, Ranger i Ranger Pro, Floodlight, LOOC, Cue i druge kamere i oprema (alarmi, upravljači, sirene…). Ranger 1080P IMOU nadzorna kamera može se okretati oko horizontalne osi od 0° do 355°, čime je, zapravo, vidno pokriveno kompletno područje. Po vertikalnoj osi kamera se može okretati od 5° do 90° stupnjeva. Također, Full HD rezolucija i mogućnost zakretanja po dvije osi u mogućnosti su pokriti kompletan prostor ne ostavljajući nigdje mrtve kutove.

Kako bi vaš prostor bio nadziran 24 sata dnevno, tu je i noćni način snimanja. Obavijesti o alarmima odmah se šalju na pametni telefon korisnika ukoliko kamera detektira kretanje u štićenom/nadziranom prostoru. “Ukoliko imate kućnog ljubimca te on mahnito počne divljati stanom, moći ćete ga dozvati putem dvosmjerne komunikacije s kamerom i pokušati smiriti”, poručuju proizvođači i navode kako se jednostavan setup sastoji od instaliranja IMOU aplikacije na mobilni telefon te „čarobnjaka“, koji korisnika vodi kroz postupak uparivanja kamere s WiFi mrežom i mobilnom aplikacijom. Dostupne Wi-Fi mreže nalaze se na frekvenciji od 2,4 GHz, a od standarda dostupne su IEEE 802.11 b/g/n mreže. Uz mogućnost pohrane u oblaku na trideset dana, videosnimke se mogu kriptirati posebnom lozinkom. Međutim, kamera radi i bez potrebe za zakupom cloud usluge. “Dok god imate pristup internetu u svakom trenutku, dislocirano od kuće, možete vidjeti što se događa u vašem domu”, navode iz Dahue i Microlinea.

Promocija u Solinu
IMOU serija kamera predstavljena je na Dahua otvorenim danima 26. rujna u Solinu, eventu na kojem su se posjetitelji mogli upoznati s najnovijim proizvodima i rješenjima te kompanije. U programu se, uz prikaz demo rješenja, našlo i nekoliko govornika koji su držali predavanja i stručne prezentacije. Koncept Dahua otvorenih dana inače donosi najbolje vijesti i trendove industrije sigurnosti te je jedinstvena prilika za objedinjavanje svih noviteta iz sektora kao što je inovativan pristup umjetnoj inteligenciji te networking. Događaj je bio namijenjen instalaterima, projektantima, voditeljima sigurnosti i tehničkim direktorima.

Glavne funkcionalnosti IMOU proizvoda:
On-line pregled
Obavijest na pametnom telefonu u stvarnom vremenu
Dvosmjerni zvuk
Snimke na MicroSD kartici ili u oblaku
Stvaranje zona i polja za detekciju

Boschevo rješenje: Zaštita perimetra nije tako jednostavna kao što izgleda

Ova vrsta zaštite od ključne je važnosti u kritičnim infrastrukturama kao što su aerodromi i komunalne kompanije. Videoanalitika može uveliko poboljšati sigurnost u takvim okruženjima, istovremeno smanjujući troškove i mrežno opterećenje
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

U deset godina zabilježeno je 286 proboja perimetra, rezultat je istraživanja Associated Pressa o sigurnosti na jednom od najprometnijih aerodroma u SAD-u. Do tih incidenata došlo je bez obzira na činjenicu da su američke zračne luke nakon napada 11. septembra uložile stotine miliona dolara u nadogradnju perimetarskih ograda. Napadi su pokazali dvije stvari: prvo, zaštita velikih prostora je sve samo ne laka za izvesti, i drugo, nije dovoljno izgraditi ograde od dva metra s bodljikavom žicom kako bi se spriječili upadi.

Videonadzor ipak prvi izbor
Iako ograda i čuvari mogu predstavljati odgovarajuće rješenje za okruženja nižeg rizika, kritičnoj infrastrukturi je potrebno više od toga. Mrežni videonadzor ima najveći potencijal da drastično poveća perimetarsku sigurnost. Najočiglednija prednost koju donosi je bolji kvalitet slike. U današnjim situacijama koje zahtijevaju videonadzor raste potražnja za detaljnijom slikom. Međutim, industrija se ipak previše oslanja na visoku rezoluciju i samim time detaljniju sliku. Više detalja, odnosno piksela također znači i više podataka, što zauzvrat znači veći prostor za pohranu videa i veće mrežno opterećenje. Broj kamera ugrađenih po projektu također se ubrzano povećava. Čak i ako se količina podataka i mrežno opterećenje znatno smanje, sve će to i dalje rezultirati ogromnom količinom podataka. Time dolazimo do problema pristupačnosti videopodataka i upravljanja njima.

Upravljanje videopodacima
Sigurnosno osoblje ili operateri žele odmah biti upozoreni kada se detektiraju sumnjivi događaji. Ugrađena videoanalitika iz Boscha analizira sliku u stvarnom vremenu kako bi instantno detektirala sumnjive događaje i prikazala upozorenje na osnovu predefiniranih parametara. To operaterima i sigurnosnom osoblju pomaže da provode više vremena na drugim zadacima te reagiraju samo na bitne događaje. U slučaju da je doista došlo do nekog događaja, operateri ili sigurnosno osoblje žele pregledati pohranjeni video kako bi pronašli neosporive dokaze. Ukoliko su poznati tačno vrijeme i mjesto događaja, snimak se može lako pronaći pomoću vremenskih oznaka na snimcima. Ali ako na osnovu snimaka s različitih kamera želite shvatiti kako je počinitelj pobjegao, nećete to moći brzo uraditi zbog prevelike količine podataka.

Imajući to u vidu, bilo bi korisno kada bi mrežne kamere “razumjele” ono što vide. Boscheva ugrađena esencijalna videoanalitika radi upravo to i mnogo više. U kritičnim situacijama kao što su perimetarska zaštita aerodroma, kritične infrastrukture ili vladinih zgrada, kao i u nadzoru granica i saobraćaja, Bosch nudi ugrađenu videoanalitiku. Male i srednje kompanije, veliki maloprodajni objekti, komercijalni objekti i skladišta mogu koristiti tu videoanalitiku za naprednu detekciju provala, pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih regulativa te poslovnu analitiku kao što je brojanje ljudi.

Rubna inteligencija
Bosch je postigao najviši mogući kvalitet i pouzdanost videoanalitike ugrađujući je na rubne uređaje. Upravo zbog toga svaka mrežna kamera s inteligentnom ili esencijalnom videoanalitikom može neovisno raditi bez potrebe za centralnim analitičkim serverom – zbog toga ne postoji jedna tačka koja može uzrokovati kvar čitavog sistema. To se zove distribuirana ili decentralizirana inteligencija. Ako se jedna kamera ili enkoder pokvari, ostatak sistema radi punim kapacitetom. Mrežno opterećenje i količina podataka mogu se smanjiti prenošenjem samo onog videa koji je potreban, budući da se analiza provodi na samoj kameri. S rubnom inteligencijom cilj nam je značajno povećati robusnost i fleksibilnost sistema, istovremeno smanjujući troškove.

Upozoravanje samo kada je to potrebno
Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu se podesiti da automatski identificiraju uvjete za aktivaciju upozorenja kao što su osobe koje prilaze ogradi ili se pokušavaju popeti preko nje. Uvjeti za prikazivanje upozorenja također mogu uključivati objekte koji prelaze jednu ili više predefiniranih linija, zatim praćenje određene linije kretanja ili promjenu brzine (odnosno trčanje), oblik (čučanje) ili perspektivu (padanje). Procesiranje u stvarnom vremenu na kameri može se koristiti i za aktiviranje alarma u slučaju neovlaštenog zadržavanja pojedinaca na nekom mjestu ili detekciju ostavljenih objekata, što sigurnosnom timu daje informacije potrebne za blagovremenu reakciju. Automatsko praćenje pokretnih objekata može pomoći u verificiranju ili poništavanju upozorenja, čime se sigurnosni operater upozorava samo kada je to potrebno. Takvo praćenje može se pokrenuti jednostavnim klikom ili automatski, nakon ispunjavanja predefiniranih uvjeta. Jednom kada se integrira s protuprovalnim sistemima ili kontrolom pristupa, inteligentni video može se koristiti i za automatsko verificiranje alarma ili dodatnu provjeru identiteta pojedinca na ulazu.

Videoanalitika u ekstremnim uvjetima
Videonadzor vanjskih prostora prate mnogi izazovi. Jedan od njih je činjenica da svjetlosni uvjeti variraju, a iako su neke od ovih promjena predvidljive (smjena dana i noći), druge poput farova automobila u prolazu nisu. Boscheve mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu detektirati promjenjive uvjete osvjetljenja i u stvarnom vremenu prilagoditi svoje postavke, čime se garantira najbolja moguća slika u bilo koje doba dana ili noći. Inteligentni algoritmi također pomažu u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom (npr. DINION IP Starlight 8000 MP) iz Boscha izuzetno su pouzdane, i s minimalnim brojem lažnih detekcija pri većini nepovoljnih uvjeta. One lako mogu detektirati razliku između kiše i snijega te tako uveliko smanjiti broj lažnih alarma. Mrežne kamere s inteligentnom videoanalitikom također nude praćenje brodova, čime se poboljšava sigurnost u kritičnim infrastrukturama na obalama.

Brzo pronalaženje pravih podataka
Analiziranje snimljenog videa vremenski je zahtjevno i podložno greškama. Mrežne kamere s ugrađenom videoanalitikom mogu uveliko ubrzati forenzičke istrage pomoću apstrahiranja. Kamere mogu generirati metapodatke koji opisuju detalje poput objekata ili kretanja u relevantnim snimcima. Na ovaj način obično je dovoljno 20 sekundi za filtriranje četiri sata videa.

Robusne kamere za nepovoljne uvjete
Bosch je razvio i nove robusne IP PTZ kamere, koje objedinjuju svu ekspertizu te kompanije u mehaničkom inženjeringu i IP videonadzoru. Inteligentne MIC IP Starlight 7000 HD i MIC IP Dynamic 7000 HD nadzorne kamere kombiniraju gotovo neuništivo kućište sa sposobnošću automatskog čišćenja te se mogu daljinski nadograditi, čime se eliminira potreba za servisiranjem na rubu kritičnog perimetra.

Održan peti Adria Security Summit

Prvi petogodišnji krug Adria Security Summita zatvoren je u Sjevernoj Makedoniji. Cilj – i više nego uspješno ostvaren. Najviše dogovorenih sastanaka, najviše posjetilaca, najviše sponzora i najviše edukativnih programa do sada obilježilo je centralni poslovni događaj industrije sigurnosti Jadranske regije
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Kada smo prije pet godina počeli razmišljati o organizovanju regionalnog susreta sigurnosnih stručnjaka, u neizvjesnosti kako će tržište reagovati te hoćemo li imati dovoljno kapaciteta, niko nije ni pretpostavljao da ćemo na kraju ciklusa, u Sjevernoj Makedoniji, okupiti najveći broj kompanija i stručnjaka u historiji Jadranske regije. Ono što je počelo tek kao ideja, podržana u krugovima naših dugogodišnjih partnera, izraslo je u respektabilan događaj koji se posvećenošću detaljima – istaknuše sami posjetioci – ravnopravno može natjecati s vodećim evropskim u istoj kategoriji. Put je to bio koji je zahtijevao mnogo truda, pokušaja i promašaja, ali najvažnije – slušanja tržišnih igrača, koji najbolje znaju šta im nedostaje i kako im mi kao medij u tome možemo pomoći. Stoga bi se moglo kazati da nakon prve dionice ovoga puta zahvalnost najveću dugujemo upravo njima – svim dobronamjernim poslovnim partnerima, čije su nas pohvale i kritike osmjelile da uvijek idemo stepenicu iznad.

Povećanje u svim kategorijama
A kako je sve to izgledalo od 18. do 20. septembra u Skoplju najbolje je početi govoriti iz ugla statistike. Peti Adria Security Summit powered by Intersec okupio je blizu 1.400 posjetilaca (1.267 registrovanih na glavnom ulazu u konferencijski i izložbeni dio i više od stotinu dodatnih gostiju na radionicama) iz 31 zemlje, koji su imali priliku posjetiti štandove 84 sponzora. Skopsko izdanje nadmašilo je u svim statističkim kategorijama čak i prošlogodišnji događaj u Ljubljani, koji je okupio tada nevjerovatnih 1.200 posjetilaca i 72 sponzora. Bojazan o manjoj ekonomskoj potentnosti makedonskog tržišta kao rukom je odnijela, zapravo, velika potreba proizvođača, integratora i instalatera da u kvalitetnom poslovnom okruženju pronađu ne samo lokalnog nego i regionalnog partnera, već koji put potvrdivši da je Summit postao istinski regionalni događaj. Statistika kaže da je 54 posto posjetilaca stanovnika Sjeverne Makedonije, 26 posto iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, dok je ovaj put veliko povećanje zabilježeno iz Albanije, Bugarske i s Kosova u desetopostotnom zbiru. Ostatak čine Italijani, Turci, Britanci, Holanđani, Rumuni, Nijemci, Kinezi, Španci, Portugalci, Poljaci, Česi, Mađari, Tajvanci, Emiraćani, Francuzi, Grci, Kanađani, Austrijanci, Danci, Amerikanci, Šveđani te po jedan posjetilac iz Čilea i s do sada najudaljenijih Kukovih ostrva.

Gotovo trećina donosilaca odluka
Zanimljivo je navesti da je gotovo ujednačen broj krajnjih korisnika, proizvođača, sistem-integratora i distributera u rasponu od 16 do 21 posto, nešto je manji broj instalatera i ponuđača sigurnosnih usluga (po 10–12 posto), dok je, očekivano, najmanje bilo projektanata i konsultanata (4 posto). Više od 56 posto posjetilaca radi u industriji tehničke (videonadzora, kontrole pristupa, protivprovale, vatrodojave i mehaničke zaštite) i fizičke sigurnosti, a zabilježeno je i veliko povećanje radnika iz IT i finansijskog sektora, čak 21 posto. Ostatak posluje u sektorima kao što su: komunikacije i transport, građevina i arhitektura, vladin sektor i vojska, energetika i zaštita okoliša te drugi. U pogledu ostvarenih godišnjih prihoda, čak 35 posto je iz kompanija koje ostvaruju više od pet miliona eura, dok je većina, odnosno 49 posto, onih koje se mogu svrstati u kategoriju srednje velikih preduzeća s prihodima od 100.000 do 5.000.000 eura. U broju zaposlenika, to znači da te kompanije zapošljavaju od 20 do 500 osoba. Međutim, ono što je, s aspekta sklapanja posla, vjerovatno najvažniji podatak jeste da su gotovo trećinu (31 posto) posjetilaca na Summitu činili donosioci odluka, odnosno direktori i članovi upravnih odbora, dok su s druge strane također gotovo trećinu (32 posto) činili prodajni menadžeri. Adria Security Summit je, dakle, izvrsna prilika za dolazak do pravih osoba za sklapanje poslova, o čemu iz ugla profesionalaca možete pročitati u posljednjem bloku ovog izvještaja.

Godinama s nama
Veoma nam je važno i drago da je veliki broj kompanija, blizu četrdeset posto, već najmanje tri godine s nama. Pokazatelj je to da su prepoznali Summit kao važno mjesto za dolazak do pravih kontakata, razvoj poslovanja i razmjenu znanja i iskustava. Među njima posebnu zahvalnost zaslužuje devet kompanija koje su od samog početka s nama i koje su vjerovale da im naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da zajedno rastemo. To su: Alarm automatika, Bosch, Dahua (platinasti sponzori), Hikvision, Avigilon (zlatni sponzori) te D-Link, Sony, Tenzor i Cards Print Security (srebreni sponzori). Preostali od 84 ovogodišnja sponzora su: Makedonski Telekom (dijamantni sponzor), ATEÏS, NIKOB, OSA, Seagate, Špica Group, Teletek Electronics (zlatni sponzori) te Ajax Systems, AMC Elettronica, AVS Electronics, Axis Communications, Benten-Pan, Balkan Security Service, Besa Security, Building Industry Consulting Service International (BICSI), BIROSAFE, COIN Systems, ComNet, Deluks Distribucija, Feerica, FLIR Systems, FONESTAR, Global Proof, Global Security, Hochiki, IDIS, Ingram Micro, Inim electronics, INZA, ISEO Grupa, IT Concepts, IT Odjel, KODEKS, Lunatronik, M2M Services, Mak Alarm, MAKIM, Maksiprint Kompjuteri, March Networks, MDN Security, Messe Frankfurt, Mikei International, MOBICOM, Modepack, MS Tech, NIK Sistemi, Optex, Partizan, PASO, Perpetuumobile Security, Prima, Protekta, Racksis, Rapiscan, Relisys, Roaming Networks Security, Salon bankarske opreme, SALTO Systems, Satel, Sectron, SECUBEST, SICURIT Perimeter Protection Systems, SPSC Grupa, Suprema, TOA, Trokutest Group, Tyco, Venitem Grupa, Videotec, VIVOTEK, Wizard Systems, Zarja Elektronika (srebreni sponzori).

Partneri i prijatelji projekta
Adria Security Summit je opet okupio gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja u svojstvu partnera i prijatelja projekta. Obilježje je to ovog događaja od samoga početka, jer se time jača struka, otvara prilika za zajednički rad i povećava informisanost kroz promotivne kanale. Ovogodišnji domaćin je Komora za privatnu sigurnost Republike Makedonije, koja nam je bila vrijedan partner na terenu pozivajući svoje članove i pomažući nam u organizacijskom pogledu. Ostali partneri su: Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Udruženje za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije te Rumunska Asocijacija za sigurnosnu tehnologiju A.R.T.S. Podršku nam pružaju i prijatelji našeg projekta: slovenski Institut za korporativne studije, Srpska asocijacija menadžera korporativne bezbednosti te makedonska Asocijacija za korporativnu bezbednost, vladavinu prava i ljudska prava “Menadžer korporativne bezbednosti”. Važno je napomenuti da je u svojstvu partnera s nama prvi put i bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), čime smo još više proširili mrežu stručnih udruženja koja su prepoznali važnost ovoga projekta. Podršku su nam dali i naši prijatelji iz medija: a&s International, a&s Asia, a&s Polska i asmag iz naše grupacije, zatim italijanski secsolution, hrvatska Zaštita, portal My Dear Drone te od ove godine srbijanski PC Press i Aluminijum PVC.

Dio najveće evropske porodice
Osim regionalnih, Adria Security Summit od 2017. godine ima i važnog globalnog partnera – kompaniju Messe Frankfurt. Riječ je o najvećem evropskom organizatoru sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.400 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od preko 640 miliona eura. Organizator je nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Iskustvo Messe Frankfurta u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost u promotivnom i kvalitativnom pogledu. Uz partnera dostojnog daljeg rasta i jačanja, naš event već tri godine nosi i prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Slušajući tržište
Osim tradicionalno prepoznatljivog koncepta – spoja jake konferencije te izložbe s ujednačenim veličinama štandova, kao i pomjeranja mjesta održavanja svaki put u drugu državu, važno obilježje Adria Security Summita jesu i stalne inovacije u sadržaju. Jedna od takvih ove se godine odnosi na gotovo dvostruko povećanje broja radionica, sa šesnaest u Sloveniji na čak trideset. Time smo otvorili prostor sponzorima da u okviru Adria Security Summita imaju svoje radne seminare, koje bi inače organizirali u vlastitoj režiji. Takav pristup rezultat je slušanja zahtjeva učesnika na tržištu, koji žele priliku da svoj rad prezentuju što većem broju potencijalnih klijenata. Workshopovi su se održavali oba dana nakon glavnih predavanja i predstavljanja projekata, a prezenteri su bili zadovoljni brojem zainteresovanih osoba.

Najveća novina ipak je bila nova b2b platforma, koju smo ponudili u online, mobilnoj i desktop varijanti. Ponukani činjenicom da ranije verzije nisu bile potpune u pogledu broja preuzetih aplikacija na mobilne telefone, broja napravljenih profila te slabije mogućnosti filtriranja osoba i kompanija, ovaj put smo ponudili potpuno novu platformu pod nazivom b2match. Najveća prednost bila je u tome što je registracijom na Summit osoba automatski bila unesena u bazu podataka sa svim njenim podacima. Dakle, svi registrovani su se odmah našli na listi osoba kojima su svi putem b2match aplikacije mogli poslati zahtjev za sastankom, pri čemu je automatski bio dodijeljen prazan termin u agendi oba korisnika, što je znatno skraćivalo vrijeme dogovaranja. Uz to, može se izvršiti filtriranje posjetilaca po kompanijama, državama, vrsti (proizvođač, instalater…) te oblasti poslovanja (videonadzor, protivprovala…). Time je svim učesnicima olakšano dolaženje do pravog kontakta, što se pokazalo istinskom vrijednošću Adria Security Summita ove i narednih godina. Prema našim procjenama, održano je između 2.500 i 3.000 sastanaka, što će sigurno rezultirati većim investicijama i novim projektima u Jadranskoj regiji.

Korisna novina su obogaćeni promotivni kanali za sponzore Summita. Prošle godine napravljena web-stranica bila je obogaćena mnoštvom novih sadržaja, pojačano smo obavještavali o prisustvu važnih ljudi, intervjuisali predstavnike kompanija, povećali frekventnost slanja newslettera te omogućili kompanijama veću vidljivost kroz podne naljepnice, sponzorisanje više segmenata događaja, zaglavlja na akreditacijama itd. Ishod obogaćene kampanje su obaviješteni posjetioci o svim koristima koje im Adria Security Summit nudi, naročito u pogledu olakšanog dogovaranja sastanaka sa zainteresovanim stranama.

Pogledajte fotografije sa ovogodišnje Adria Security Summita 2019 u Skopju:

Prepoznavanje lica kao dio poslovne svakodnevnice

Pametni telefoni i društveni mediji sve više koriste tehnologiju prepoznavanja lica, što je dovelo do njene raznovrsnije upotrebe. Iako se i dalje povezuje sa sigurnošću, vladinim institucijama i policijom, kompanije koriste prepoznavanje lica ne samo u sigurnosne svrhe nego i za prikupljanje poslovnih podataka
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema izvještaju MarketsandMarketsa, vrijednost tržišta prepoznavanja lica raste i očekuje se da će do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Kao glavni faktor rasta navodi se rastuća potreba za nadzorom na javnim prostorima. S druge strane, jedinstvene mogućnosti naprednog prepoznavanja lica mogu se primijeniti na gotovo svaku vertikalu, a budući da tehnologija ne zahtijeva fizički kontakt ili akreditive koji se mogu izgubiti, ukrasti ili kopirati, ona je atraktivno rješenje za brojne vrste upotreba. Dodajte tome i podatke o poslovanju koje kompanije mogu steći zahvaljujući sposobnosti te tehnologije da lako identifikuje i prati pojedince – što bi im moglo dati vrijedne podatke za analizu trendova, istraživanje produktivnosti, optimiziranje radnih procesa i brojnih drugih stvari. Stoga nije teško zamisliti zašto sve više firmi koristi rješenja za prepoznavanje lica.

Povećanje efikasnosti
Danas mnogi koriste prepoznavanje lica, a kompanije nisu izuzetak. Usvajanje te tehnologije raste u raznim industrijama, a razlog je sve veća svijest o toj tehnologiji, njen napredak i pristupačnost. “Razvoj napredne centralizirane analitike za prepoznavanje lica doveo je do toga da je relativno lako primijeniti je na bilo koju umreženu kameru“, objašnjava Shawn Mather, direktor prodaje za tržište SAD-a u Intelligent Security Systemsu. S obzirom na to da kompanije žele dodatne načine korištenja naprednih tehnologija, kao i na činjenicu da vještačka inteligencija i duboko učenje postaju sve popularniji, pojavili su se novi praktični slučajevi korištenja prepoznavanja lica. Osim toga, razvoj videonadzornih kamera omogućio je “organizacijama da ostvare punu vrijednost investicije u videonadzor”, kaže Stephanie Weagle, direktorica marketinga u BriefCamu.

“Rastuća sofisticiranost videoanalitičkih sistema (VCA), u kombinaciji s boljim razumijevanjem načina na koji videoanalitička rješenja mogu, uz sigurnosni aspekt, potaknuti efikasnost, rezultirala je većom zainteresovanošću kompanija svih vrsta za VCA i prepoznavanje lica”, kaže Weagle. S aspekta maloprodaje, korištenje tehnologije prepoznavanja lica omogućava kompanijama da bolje upoznaju demografiju kupaca (npr. spol, starost itd.), a ti podaci prodavaču omogućavaju da bolje razumije ko su njegovi kupci, što im može omogućiti da personaliziraju iskustvo kupovine i prilagode marketinšku strategiju. “Kada se kompanije educiraju o demografskom sastavu, onda na osnovu podataka o poslovanju mogu povećati praktičnost u interakciji ljudi s njihovim okruženjem, kao i personalizirati reklamna iskustva”, objašnjava Dan Grimm, potpredsjednik Computer Visiona i direktor SAFR AI platforme u RealNetworksu.

Poboljšano iskustvo kupovine
Grimm objašnjava da kompanije mogu koristiti prepoznavanje lica ne pohranjujući biometrijske podatke kako bi stekle uvid u način ponašanja kupaca. “Naprimjer, vlasnici tržnih centara moći će donositi bolje odluke o reklamiranju, iznajmljivanju robe i uslugama ukoliko znaju da od 12 do 13 sati popodne X broj posjetilaca čini 60 posto žena i 40 posto muškaraca, pri čemu je njihova prosječna starost 42 godine, a sve na osnovu jedne IP kamere koja je pravilno podešena za rad na ulazu”, dodaje on.

Kompanije također koriste prepoznavanje lica kako bi kreirale programe za lojalne kupce i identificirale VIP posjetioce. Mather ističe i korištenje prepoznavanja lica u upravljanju radnom snagom kao novi globalni trend. Mogućnost ispravnog identifikovanja i praćenja osoblja s ciljem bilježenja prisustva i vremena provedenog u kompaniji predmet je velike potražnje. Prepoznavanje lica se za tu svrhu implementira u velikom broju industrija, gdje veliki broj radnika, često privremenih, stiže na stalna ili privremena radna mjesta. “Savršen primjer ovoga su fabrike i građevinske zone, gdje se smjene mijenjaju na osnovu rasporeda dostave i proizvodnih linija, a različite grupe specijaliziranih radnika moraju biti na proizvodnim linijama u različito vrijeme”, objašnjava Mather. To su samo neki od načina na koje kompanije koriste tehnologiju prepoznavanja lica u situacijama koje nisu povezane sa sigurnošću.

Prepoznavanjem lica do veće zaštite
Sve više kompanija koristi tehnologiju prepoznavanja lica kako bi pratile situaciju u svojim objektima i oko njih. To im omogućava da na lakši i pametniji način prate ko ulazi u njihovo okruženje, ostaje u njemu i izlazi iz njega, uz istovremeno povećavanje sigurnosti i praktičnosti. Doug Aley, direktor Ever AI-ja, napominje da na primjenu u situacijama od kritične važnosti otpada oko 75 posto tržišta prepoznavanja lica. To uključuje primjere kao što su sigurnosni nadzor, kontrola pristupa, digitalna autentifikacija te primjena u vladinom i policijskom sektoru. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, tržišni rast potiče povećana potreba za boljim nadzorom javnih mjesta te upotreba tehnologije u vladinom sektoru. Iako je sigurnost glavna svrha korištenja rješenja za prepoznavanje lica, tu je i “omogućavanje pojedincima da koriste svoja lica kao tokene kako bi brzo ostvarili pristup i za autentifikaciju”, kaže Dan Grimm iz RealNetworksa. “Prepoznavanje lica je ‘savršeno’ za okruženja u kojima je potrebno pozitivno identifikovati pojedince radi fizičke ili podatkovne autorizacije, generalnog pristupa, usklađenosti s propisima i finansijske verifikacije”, kaže Shawn Mather iz Intelligent Security Systemsa.

U poslovnom okruženju kao što je maloprodaja “to bi moglo značiti korištenje snimaka različitih krađa, sastavljanje liste sumnjivih osoba na osnovu videonadzornih snimaka te odgovaranje na upozorenja koja aktivira videoanalitička detekcija biometrijskog podudaranja s navodnim lopovom”, objašnjava BriefCamova Stephanie Weagle. Nakon toga bi sigurnosni ili policijski službenici mogli provesti dalju istragu kako bi otkrili je li sistem ispravno prepoznao kradljivca i ako jeste, privesti ga prije nego što prodavnica pretrpi dalje gubitke.

Učinkovita detekcija na stadionima
Prepoznavanje lica također se može koristiti za analitiku u stvarnom vremenu u industrijama u kojima postoji veliki broj nepoznatih posjetilaca i na velike organizacije s velikim protokom posjetilaca, kao što su bolnice, univerziteti i stadioni, a koje imaju potrebu da budu obaviještene o tome kada se osobe od interesa pojave na kameri. Grimm kao primjer navodi stadion. Operateri na stadionu mogli bi u bazi podataka označiti posjetioce kojima je zabranjen pristup ili VIP posjetioce kako bi ih na odgovarajući način dočekali i pružili im vrhunski nivo usluge. “Kako bi podržavali funkcionalne liste osoba od interesa – kako za sumnjivce tako i za VIP posjetioce – sistemi za prepoznavanje lica moraju biti dobri u identifikovanju ljudi u videu u stvarnim uslovima. To podrazumijeva izbjegavanje lažnih detekcija i pouzdanu detekciju ljudi bez obzira na varijacije u osvjetljenju, orijentaciji i zaklonjenosti lica šalovima, naočalama i šeširima”, objašnjava Grimm.

Korisnici u školama, kancelarijama i proizvodnji također koriste prepoznavanje lica kako bi omogućili sigurnosni pristup u objektima. “U ovim slučajevima sistemi za prepoznavanje lica poboljšavaju sigurnost na načine koji su bolji od bedževa, koje je moguće lako ukrasti, te također mogu prepoznati pokušaj korištenja gužve za ulazak”, objašnjava Grimm. Prepoznavanje lica može povećati i praktičnost u odnosu na postojeća rješenja. Naprimjer, korisnici uz prepoznavanje lica više ne moraju dolaziti u situacije u kojima zaborave bedževe kod kuće. Grimm dodaje da s ciljem sigurnog pristupa rješenja za prepoznavanje lica trebaju uključivati zaštitu od varanja sistema kako bi se spriječio neodobreni pristup za one koji pokušavaju koristiti fotografiju za ulazak u objekat.

Kako bi kompanije trebale štititi privatnost
Prepoznavanje lica je odnedavno predmet kontroverzi. San Francisco je nedavno dospio u medije time što je postao prvi grad u SAD-u koji je zabranio policiji i vladinim agencijama korištenje tehnologije za prepoznavanje lica. Međutim, kompanije ne potpadaju pod tu zabranu. S obzirom na to da je ugrađena u pametne telefone, tehnologija je smanjila zabrinutost stanovništva zbog korištenja biometrije. Ipak, brojne grupe za zaštitu prava građana i potrošača još su zabrinute zbog načina na koji korporacije koriste i pohranjuju podatke za prepoznavanje lica. Definisanje privatnosti često zavisi od konkretnog slučaja. U određenim situacijama privatnost definišu nadležne institucije. Naprimjer, Global Entry program, koji je pod nadležnošću Ministarstva domovinske sigurnosti SAD-a, koristi prepoznavanje lica kako bi verificirao da je osoba ispred kamere ista kao i u fotografiji u pasošu. “Ne samo da su pristanak i korištenje privatnih podataka u ovom slučaju ‘implicitni’ nego i legalno obavezni”, kaže direktor Ever AI-ja Doug Aley.

S druge strane, očekivanja korisnika kada su u pitanju privatnost i pristanak (na korištenje podataka) često zavise od same primjene. “Obično implicitni pristanak pronalazimo u situacijama u kojima ga korisnici očekuju, npr. korisnici očekuju da zlonamjernim osobama neće biti dozvoljen ulazak u zemlju te im je zbog toga koncept prepoznavanja lica radi njihove detekcije prihvatljiv”, objašnjava Aley. Međutim, postoji osjetljiv balans koji se svodi na razliku između kritičnih primjena i generalne svrhe prepoznavanja lica u manje ozbiljne svrhe, kao i radi zabave, dodaje on. Kada je riječ o legislativi, zakoni koji se tiču privatnosti ubrzano se razvijaju širom svijeta. U Evropi Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) sadrži specifične odredbe koje određuju kako se biometrijski podaci mogu prikupljati, koristiti i pohranjivati. Naprimjer, u GDPR-u stoji da stanovnici Evropske unije moraju dati eksplicitan pristanak prije nego što se podaci mogu prikupiti te imaju pravo u bilo kojem trenutku povući taj pristanak. Ovo je poznato kao “pravo na zaborav”.

Dan Grimm iz RealNetworksa vjeruje da su u SAD-u potrebne regulative na nacionalnom nivou, a ne samo prema jurisdikciji. To bi pomoglo u definisanju kako se prepoznavanje lica može implementirati na način koji uzima u obzir “bitne zadatke naših korisnika i interes generalne javnosti”.

Enkripcija podataka u svim fazama
Iako se prilikom implementacije sistema za prepoznavanje lica podrazumijeva pridržavanje regulativa za zaštitu privatnosti, bilo da je riječ o cloudu ili lokalnoj instalaciji, kompanije mogu i same dodatno zaštititi privatnost. To bi trebalo uključivati enkripciju svih podataka u svim fazama njihovog slanja i pohrane, jaku cyber zaštitu sistema, omogućavanje pojedincima da budu obrisani iz sistema te mogućnost davanja i povlačenja pristanka za korištenje prepoznavanja lica. “Kada je u pitanju SAFR u RealNetworksu, to nam je naročito bitno i ne samo da odmah u startu uključujemo ove mogućnosti nego našim korisnicima pružamo uvid i u najbolje prakse za implementiranje prepoznavanja lica”, dodaje Grimm. U budućnosti možemo očekivati da će vlade širom svijeta nastaviti razvijati regulative za korištenje biometrijskih tehnologija te definisati pravo na isključenje iz digitalnog praćenja aktivnosti pojedinaca. Čak bismo mogli vidjeti da još gradova ponovi potez San Francisca i zabrani određene načine korištenja tehnologije prepoznavanja lica.

Šta je potrebno da bi kompanije implementirale prepoznavanje lica?
Hardverske potrebe kompanije koja želi implementirati prepoznavanje lica mogu varirati u zavisnosti od svrhe. Ne zahtijeva svaka situacija kameru najveće rezolucije ili snage niti svako okruženje ima iste izazove. Generalno je za sistem za prepoznavanje lica potrebna precizna kamera, lokalni računarski sistem i softver. Hardverski sistemi se moraju kombinovati s odgovarajućom procesorskom snagom kako bi prepoznavanje lica bilo efikasno, što zavisi od toga imate li okruženje s više ili manje saobraćaja. Međutim, hardverski zahtjevi uveliko mogu varirati u zavisnosti od svrhe korištenja i procesa implementacije. “U slučaju korištenja za kontrolu pristupa, gdje u bilo kojem momentu pratite samo nekoliko lica odjednom, moguće je koristiti kamere niske rezolucije s podrškom za video malog broja slika u sekundi te takav sistem zahtijeva manju procesorsku snagu (kao i manji broj kamera), što smanjuje troškove održavanja i implementacije sistema”, objašnjava Dan Grimm.

S druge strane, prilikom korištenja listi osoba od interesa, upotreba većeg broja kamera može poboljšati tačnost prepoznavanja i performanse. Grim dodaje: “Ukoliko platforma za prepoznavanje lica podržava distribuiranu arhitekturu tako što detekciju obavlja na rubnim uređajima, a prepoznavanje u cloudu, tada ste ne samo smanjili ukupne troškove nego ste uveliko povećali prilagodljivost platforme”. U ranoj fazi razvoja tehnologije prepoznavanja lica često je postojao kompromis između tačnosti prepoznavanja i procesorske snage uređaja. “Uređaji koji su zahtijevali manje energije, bilo zbog čipseta, propusnosti ili rezolucije kamere, patili su od male preciznosti u prepoznavanju”, spominje Doug Aley.

Hardverski zahtjevi
Ever AI je u međuvremenu uspješno omogućio implementaciju na svemu – od starijih jednojezgrenih procesora do blokova naprednih GPU-ova poput NVIDIA-inog T4. “Sada postoje i druge kompanije poput naše, u kojima više ne postoji problem kompromisa glede tačnosti prepoznavanja”, dodaje Aley. Danas se uređaji uglavnom razlikuju po brzini – što je hardver snažniji, to je prepoznavanje brže. Većina modernih procesora – počevši od četverojezgrenih pa nadalje – veoma je brza. Osim toga, današnji modeli prepoznavanja lica i razvojni okviri na osnovu kojih su napravljeni sve bolje rade na slabijim procesorima.

Shawn Mather, direktor prodaje za područje SAD-a u Intelligent Security Systemsu, ističe da su problemi sa softverskom integracijom gori od hardverskih komplikacija. Međutim, proizvođači softvera mogu prevazići ove izazove tako što će svoje rješenje učiniti kompatibilnim s VMS-om i rješenjima za elektronsku kontrolu pristupa. Vrsta prepoznavanja lica – tehnologija za 2D ili 3D prepoznavanje lica – koju kompanija odluči koristiti također može dolaziti sa svojim specifičnim problemima i zahtjevima. U izvještaju MarketsandMarketsa stoji da su se snimci iz ranije tehnologije za 2D prepoznavanje lica uveliko oslanjali na osvjetljenje, što znači da je slabo osvjetljenje značajno utjecalo na kvalitet slike. Još jedan izazov bila je “nekompatibilnost integracije softverskih alata i biometrijskih uređaja”.

Međutim, u izvještaju se očekuje da će tehnologija za 3D prepoznavanje lica narednih godina imati najveći tržišni udio. Nasuprot 2D tehnologiji, 3D tehologija ne zavisi od osvjetljenja, što joj omogućava da pravi kvalitetne snimke u nekontrolisanim okruženjima, kao što su slabo osvijetljena ili potpuno mračna područja. Još jedna stvar koju narednih godina treba imati u vidu jesu kamere za prepoznavanje lica, gdje se proces prepoznavanja procesira na samim kamerama. Međutim, one zahtijevaju veliku procesorsku snagu, budući da se na kamerama nalaze svi alati potrebni za prepoznavanje. Iako nekoliko proizvođača trenutno razvija kamere za prepoznavanje lica, to tržište je još u početnoj fazi, ali možemo očekivati da će u budućnosti biti drugačije.

U sigurnost elektrana potrebno uložiti više

Napad bilo koje vrste na elektranu može imati ne samo teške ekonomske već i katastrofalne ekološke i sigurnosne posljedice. Iako su elektrane zaštićenije nego ikada prije, i hakerski napadi postaju sofisticiraniji i podsjećaju nas da uvijek moramo biti pripravni
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Serija ovogodišnjih cyber napada na venecuelansku elektroenergetsku mrežu prekinula je napajanje u nekim dijelovima zemlje punih sedam dana. Prošlog ljeta ruski hakeri su dobili pristup kontrolnim prostorijama nekoliko komunalnih preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a bili su odgovorni i za napade na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu 2015. i 2016. godine. Kako bi se ovi napadi trajno spriječili, neophodno je da elektrane preduzmu sve korake kako bi zaštitile svoje objekte, okruženje i osoblje.

Elektrane i dalje ugrožene
Atomske, hidro ili termoelektrane su atraktivne mete osobama koje žele stvoriti haos i napasti državne elektroenergetske mreže. Iako su manje ugrožene nego ranije, i dalje im prijete napadi, a dodavanje stabilnog sigurnosnog sistema učinilo ih je manje ranjivim, mada i dalje izloženim. Luke Bencie je direktor, a Paige Morrison zaposlenik kompanije Security Management International (SMI). Oni za provođenje autentično efikasnog programa sigurnosti u elektranama predlažu primjenu principa odvraćanja, otkrivanja, odlaganja, reagiranja i ublažavanja napada.

U SMI-ju savjetuju elektroprivredama da primijene CARVER analizu ciljeva i metodologiju za procjenu ranjivosti kako bi odredile vjerovatnoću napada za svaki kritični objekt u sistemu. Tu analizu prvobitno je kreirala CIA tokom 1970-ih kao prediktivno sredstvo za prepoznavanje lokacija na kojima teroristi mogu izvršiti napad, a metodologija je nakon 11. septembra aktuelizirana, ovaj put u sektoru privatne sigurnosti. „Tek kada uradite procjenu, možete doći do prave slike o sigurnosti vašeg objekta. CARVER to radi za vas“, kažu u SMI-ju. Sve veća zabrinutost zbog širokog spektra prijetnji odnosi se na otkrivanje i odvraćanje od napada pomoću bespilotnih letjelica (UAS), smatra Darin Dillion, direktor za energetiku u kompaniji Convergint Technologies. Ekološka organizacija Greenpeace je u julu 2018. godine ubacila dron u obliku Supermana u krug nuklearne elektrane u blizini Lyona u Francuskoj. Ovaj čin nije nanio nikakvu štetu i samo je trebao pokazati koliko su objekti tog tipa ranjivi na napade.

Napadi na SIS sisteme
Ernie Hayden, osnivač i direktor kompanije 443 Consulting, također ukazuje na prijetnje sigurnosnim instrumentacijskim sistemima (SIS), koji mogu ugasiti druge sisteme ako osoblje nije u stanju da reaguje na katastrofe u postrojenju. U 2017. godini desio se napad u jednom saudijskom petrohemijskom postrojenju i to tzv. Triton malverom, poznatijim i kao Trisis ili HatMan. „Taj napad deaktivira SIS sisteme unutar postrojenja. Njegovim deaktiviranjem dolazi se do situacije da postrojenje nastavlja s radom bez automatiziranih mogućnosti gašenja, što može biti vrlo opasno za postrojenje i obližnju populaciju. Taj malver je ponovo otkriven početkom ove godine“, objašnjava Hayden. Precizne metode sprečavanja udara na SIS sisteme još nisu jasno definirane. Hayden preporučuje fizičke prepreke za sprečavanje pristupa stavljanjem sistema „pod ključ“, kao i postavljanje stražara s ciljem proaktivne kontrole. „Trebalo bi razmotriti i obuku osoblja na licu mjesta, uključujući dobavljače i izvođače radova. Sve se radi kako bi se osiguralo da osoblje ostane svjesno prijetnji i veoma oprezno“, kaže on.

Michael Rothschild, viši direktor marketinga proizvoda u kompaniji Indegy, navodi da komunalna preduzeća moderniziraju elektrane i prateće mreže kako bi unaprijedila stabilnost, smanjila troškove i osigurala usklađenost s propisima. „Mreže operativne tehnologije (OT) sve su više povezane s IT mrežama, što s većom automatizacijom povećava njihovu izloženost napadima, posebno zbog ranjivosti na cyber upade. Zaštita automatiziranih SCADA mreža za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije od cyber napada najvažniji je faktor za poboljšanje performansi mreže i njenu otpornost“, kaže on. Iako države širom svijeta nastavljaju jačati sigurnost elektrana, i dalje postoji dosta neslaganja o tome ko je odgovoran za njihovu cjelokupnu sigurnost, kaže Rothschild.

Elektrane se obično povezuju s državom, ali nisu sve u vlasništvu države niti ona upravlja njima. Zbog toga vlasti upiru prstom na operatere postrojenja. Usljed međusobno povezane prirode mrežnog sistema, njegova otpornost na cyber napade bit će jaka upravo koliko i njegova najslabija tačka“, objašnjava Rothschild. Kao rezultat toga, energetika se mora udružiti s drugim industrijama koje se smatraju dijelom kritične infrastrukture kako bi se otklonile slabosti u sistemu prije nego što ih neko ne zloupotrijebi.

Strožiji propisi za bolju zaštitu
Iako se propisi o elektranama razlikuju prema vrsti postrojenja i regiji, svi imaju isti cilj – ponuditi adekvatnu zaštitu objekta. Rad elektrana detaljno je regulisan zbog važnosti i ranjivosti tih objekata, a propisi obuhvataju sve aspekte, u rasponu od zaštite radnika do cyber sigurnosti, i mogu varirati prema tipu elektrane. Nuklearke, naprimjer, primjenjuju strožije standarde od ostalih, jer su posljedice za svako narušavanje sigurnosti, napad ili kvar na njima mnogo veće. U SAD-u je Odbor za nuklearnu regulaciju (NRC) zadužen za kreiranje propisa i zahtjeva za nuklearne elektrane kako bi se osigurala njihova adekvatna zaštita. NRC je nakon 11. septembra donio više mjera za terorističke napade iz zraka i smanjenje opasnosti od ispuštanja radijacije. U pogledu cyber sigurnosti, NRC od svake nuklearne elektrane zahtijeva da dostavi plan cyber sigurnosti i raspored njegove provedbe kako bi se otklonile prijetnje s kojima bi se mogla suočiti.

Primarni sigurnosni standard za proizvođače električne energije u Sjevernoj Americi je NERC CIP. Ta serija standarda donosi najbolje prakse kako za cyber tako i za fizičku sigurnost. Iako je u pitanju sjevernoamerički standard, i druge su zemlje usvojile slične najbolje prakse. U Evropskoj uniji je Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema (NIS direktiva) stupila na snagu u augustu 2016. kao prvi propis o cyber sigurnosti na nivou EU-a. Rothschild objašnjava da ona utvrđuje minimalne sigurnosne standarde za operatere ključnih usluga, kao što su one koje obuhvataju elektroenergetsku mrežu. Iako se Direktiva uglavnom odnosi na EU, svako ko posluje s Unijom mora se pridržavati njenih odredbi. Hayden navodi da se elektranama koje nisu obavezne pridržavati se državnih standarda, kao što je NERC CIP, savjetuje da slijede Okvir za cyber sigurnost Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju SAD-a (NIST). To je, međutim, u potpunosti dobrovoljno.

Preventivna simulacija napada
Odbor za nuklearnu regulaciju dužan je i da svake tri godine provodi vježbe sa simuliranim napadima na nuklearne elektrane, shodno Zakonu o energetskoj politici iz 2005. godine. U SMI-ju navode da ove sigurnosne vježbe uključuju pokušaje da se pristupi kritičnim dijelovima postrojenja i nanese što više štete. Osim toga, NRC zahtijeva da svaka nuklearna elektrana ima zonu planiranja u vanrednim situacijama (EPZ) u krugu od otprilike 16 kilometara od objekta te da svake dvije godine održava vježbe za reagiranje u vanrednim situacijama. Njih evaluiraju NRC i FEMA (Savezna agencija za upravljanje u kriznim situacijama). Postrojenja moraju i imati planove za sprečavanje širenja radioaktivnog materijala, koje obuhvataju zone od 80 km od objekta.

Zaštita na radu
Kada je u pitanju zaštita na radu, Uprava za sigurnost i zdravlje na radu SAD-a (OSHA) utvrđuje zahtjeve za elektrane u pogledu zdravlja i sigurnosti radnika. Naprimjer, OSHA zahtijeva posjedovanje detektorskih pumpi za potencijalne onečišćivače zraka koji se mogu javiti u različitim tipovima elektrana. OSHA također savjetuje kompanijama da koriste postojeće sigurnosne propise kao polaznu tačku i kreiraju dodatne politike koje su specifične za samu firmu, navode Bencie i Morrison iz Security Management Internationala. Nažalost, manjak u primjeni propisa može dovesti do fatalnih incidenata, poput onog koji se u junu 2017. godine desio u Tampi na Floridi. U SMI-ju kažu da je Tampa Electric ignorisao propise tokom radova na održavanju, što je rezultiralo smrću pet radnika. Kompanija je od OSHA-e dobila kaznu povezanu s „namjernim kršenjem propisa“, što je najteži prekršaj koji uključuje plaćanje više od 100.000 dolara. „Kompanije bi trebale organizirati česte obuke o opasnostima za zaposlenike kako bi osigurale da se pridržavaju ispravnih sigurnosnih mjera“, kažu u SMI-ju. Važno je napomenuti i da sigurnosni standardi kontinuirano evoluiraju zbog pojave novih prijetnji. Zbog toga se postojeći standardi i propisi trebaju smatrati tek polaznom tačkom, a organizacije bi sebi trebale postaviti više ciljeve.

Nabavka najboljeg sigurnosnog rješenja
Za osiguranje postrojenja elektrana potrebno je sveobuhvatno sigurnosno rješenje, koje uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i cyber sigurnost. Slabe tačke u sigurnosti elektrana mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Primjena najnovijih sigurnosnih rješenja jedan je od načina kako elektrane mogu zaštititi svoja postrojenja. Matthew LaRue, voditelj klijenata u kompaniji Convergint Technologies, skreće pažnju na „postojeću snažnu digitalnu revoluciju i transformaciju“. Ona je rezultat brojnih softverskih rješenja koja poboljšavaju procese, smanjuju rizike, ostvaruju uštede i poboljšavaju ukupni tok radnih procesa.
„Mnoge elektrane sada ozbiljno razmatraju različite prijetnje svojim objektima, kao i dostupna rješenja za njihovo otklanjanje. Neka od rješenja koja elektrane ispituju i implementiraju uključuju vještačku inteligenciju (AI), naprednu analitiku, biometriju, rudarenje podataka i upravljanje pristupom pomoću identiteta. Ova rješenja mogu prepoznati stvarne rizike i kreirati ambijent za znatno proaktivniji odgovor“, kaže LaRue.

Kod tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, poput videonadzora i kontrole pristupa, mnogo je načina kako najnovije tehnologije pomažu u zaštiti postrojenja. Hayden navodi da je napredak videonadzornih tehnologija olakšao primjenu kamera u osjetljivim zonama koje zahtijevaju veću sigurnost. Kamere koje koriste naprednu videoanalitiku i AI pomažu operaterima postrojenja da prepoznaju prijetnje poput sumnjivih vreća, neobičnih predmeta itd. Bencie i Morrison objašnjavaju da elektrane koriste i videonadzorne kamere u kombinaciji s radarima. To je zato što se neke od njih nalaze u blizini vode, zbog čega prateća magla i drugi vremenski uvjeti mogu otežati videonadzor. Budući da radar može prepoznati kretanje s veće udaljenosti nego što to mogu tradicionalne videonadzorne kamere, on je koristan u zahtjevnijim okruženjima.

Kritične zone
Elektrane koriste tehnologiju kontrole pristupa kako bi se zaštitile od nepoželjnih i neovlaštenih posjetilaca, kao i za praćenje osoba koje se u svakom trenutku nalaze u određenim prostorijama. Kritične zone unutar postrojenja, uključujući kontrolnu sobu, sigurnosne sisteme i dr., zahtijevaju pristup zasnovan na karticama ili biometrijskim podacima, a ponekad se u njih raspoređuju i stražari. Dillion ističe da se određene tehnologije u elektranama svakodnevno koriste kako bi se osigurala usklađenost sa strogim procedurama i propisima. Primjer mogu biti alati za kontrolu pristupa i upravljanje identitetima, koji se koriste za praćenje zaposlenika, izvođača radova i posjetilaca koji ulaze u elektrane i izlaze iz njih.

„Baze podataka i videodatoteke za kontrolu pristupa često se koriste za pridržavanje normi koje definiše NERC, odnosno Sjevernoamerička korporacija za električnu pouzdanost. Situacije i alati za izvještavanje povezani s bazama podataka koriste se za istrage, izvještavanje o usklađenosti i revizije“, kaže Dillion. Pored sigurnih sistema za upravljanja pristupom, Hayden navodi da neke elektrane primjenjuju i dodatne mjere, poput kioska na zaštićenim ulazima u kojima se prenosivi mediji testiraju na malver prije nego što ih se unese u postrojenja. Tako se osigurava zaštita mreža unutar elektrane i kontrolnih sistema u slučaju incidenata, odnosno prijetnji koje izaziva malver na prenosivim medijima, npr. USB-ovima. Te medije mogu nositi izvođači radova, dobavljači, zaposlenici itd. Kiosk može skenirati USB uređaje i druge prenosive medije koristeći najsavremenije antivirusne sisteme. „Naprimjer, kiosk se može postaviti na ulazu u proizvodno postrojenje, tvorničku zgradu i dr. kako bi se provjerilo jesu li stikovi sigurni prije nego što pređu prag postrojenja“, kaže Hayden. „Zapravo, jedna od najvećih prijetnji sigurnosti mreže i funkcionisanju SCADA sistema su takvi slučajevi. Zbog toga je važno stručno osposobiti ovlašteno osoblje kako bi bilo u stanju da smanji rizik i ostvaruje pristup isključivo prema svojoj funkciji“, upozorava Rothschild.

Umrežavanje donosi rizik od cyber napada
Internet stvari se pokazao kao blagoslov, ali i prokletstvo za elektrane, jer ih umreženost sada izlaže većem broju prijetnji. IoT je za elektrane mač s dvije oštrice. S jedne strane, nudi praktičnost i napredniju sigurnost, a s druge otvara vrata prijetnjama i napadima kojima se elektrane ranije nisu morale baviti. Donedavno su elektrane i SCADA sistemi bili izolirani od ostatka svijeta. Nisu bili povezani na internet ili druge sisteme, što je drastično reduciralo njihovu izloženost. Nadalje, računari koji se koriste u upravljanju industrijskim procesima uglavnom već godinama rade bez ikakvih ažuriranja ili promjena. „Trend nazvan Industrijski internet stvari (IIoT) eliminisao je ovu tampon-zonu, odnosno izoliranost. Povezivanjem nekoć izoliranih industrijskih uređaja u poslovne mreže, IIoT je uveo nove sigurnosne rizike koji kao da su ispali iz romana naučne fantastike. Ali nisu“, objašnjava Rothschild i dodaje kako mnoge kriminalne grupe posebno ciljaju kritičnu infrastrukturu jer je ona relativno laka meta, a napadi mogu prouzrokovati veliku štetu. „Nismo svjedočili brojnim katastrofalnim napadima, ali su se desili mnogi incidenti u kojima su protivnici ostvarili pristup kritičnoj infrastrukturi kako bi stvorili uporište za sebe, odnosno dobili pristup ‘crvenom dugmetu’ pomoću kojeg mogu pokretati napade kad god to žele“, kaže on.

Sigurnosni incidenti u porastu
Na meti napadača danas su i uređaji povezani u okviru interneta stvari, kao što su kamere. Mnogi korisnici ne mijenjaju zadano korisničko ime i lozinku, što olakšava pretraživanje i hakiranje video feeda. Neke web-stranice čak vode i evidenciju o uređajima povezanim na internet u važnim postrojenjima i prikazuju njihovu lokaciju. Neažurnost u pogledu jednostavnih mjera poput promjene lozinke za kamere čini cjelokupni nadzorni sistem izrazito ranjivim. Kako IoT uređaji postaju sve rasprostranjeniji i bitniji za rad postrojenja, oni mogu postati i medij za DoS napade na postrojenja u vidu gašenja ili preopterećenja bežičnog sistema, dodaje on. „Ne zaboravite napade Mirai malverom od prije godinu dana kada je napadač iskoristio nedostatke u mnogim IoT uređajima i praktično isključio provajdera DNS servisa. Taj događaj je pokazao da IoT uređaji moraju biti testirani na sigurnosne nedostatke prije nego što ih se proda ili instalira“, podsjeća Hayden. Iako je internet stvari kreirao slabe tačke, on je ponudio i mnoge mogućnosti, poput efikasnijeg korištenja energije.

Intervju: Vigan Limani, izvršni direktor, COIN Systems

Firma ima bogato iskustvo i možemo izrađivati proizvode prema različitim potrebama klijenata. Razlozi zbog kojih smo se odlučili za prelazak na elektroniku i softver su jednostavni. Prvi je ekonomske prirode jer je veoma skupo napraviti čisto mehanički sistem. Drugi je to što razmišljamo o budućnosti, a u budućnosti će se sve moći elektronski kontrolisati
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: G. Limani, vi ste direktor kompanije COIN Systems sa sjedištem u Prištini. Možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima i reći nam nešto o vašim obrazovnim i profesionalnim kvalifikacijama, poslovnim uspjesima itd.?
Limani: Po zanimanju sam inžinjer mašinstva, studirao sam na Prištinskom univerzitetu i moje polje interesovanja su bili odašiljači. Već duže vrijeme, otprilike deset godina, radim u porodičnoj kompaniji, gdje sam karijeru počeo kao tehničar, nakon čega sam se profilirao kao inžinjer. Od januara 2016. godine sam direktor COIN-a. Osim toga, radio sam i za nekoliko međunarodnih kompanija prije nego što sam došao na trenutno mjesto. Mogu reći da, otkada sam preuzeo kompaniju, imamo stopu rasta od oko 25% svake godine.

a&s Adria: COIN Systems je počeo poslovati još 1941. godine, kada je osnovan kao zanatska radnja u tada rijetkoj bravarskoj i mašinskoj struci. Danas je jedna od vodećih sigurnosnih kompanija na Kosovu koja nudi mehaničke i elektronske sigurnosne sisteme. Recite nam nešto više o vašem putu: kako je vaša firma prevalila put od manuelnog rada do primjene najsavremenijih sistema, koje su bile najvažnije prekretnice, šta se desilo 1999. godine i kako ste ponovo pokrenuli COIN?
Limani: Rad u tadašnjoj Jugoslaviji bio je potpuno drugačiji od ovoga sada. Tržište sigurnosne opreme pokrivale su državne kompanije, ali je podrška često bila slaba s obzirom na to da su proizvođači sefova i brava bili locirani u Sloveniji, Srbiji ili Makedoniji. Tako da smo tu prazninu mi popunjavali. Bilo je dosta situacija kada smo u državnim institucijama bili zaduženi za servisiranje sefova, vrata i slične opreme, ali naše glavno tržište bio je stambeni sektor. Želim posebno istaći da je u to vrijeme bilo zaista teško doći do novih proizvoda, zato smo s vremenom postali vrlo efikasni i kreativni te stekli bogato znanje o tome kako stvari funkcionišu. Međutim, 1999. godine smo zbog sukoba na ovim područjima izgubili cijelu kompaniju. Sve je nestalo, i naše mašine i zalihe koje smo imali. Morali smo krenuti praktično od nule. Ali, ovaj put smo se 100% fokusirali na posao i uspjeli izgraditi ono što sada imamo.

a&s Adria: Primarno se bavite poslovima u oblasti mehaničke sigurnosti. Koje tipove proizvoda instalirate i s kojim brendovima radite? Pružate li neke dodatne usluge kada je riječ o mehaničkim sigurnosnim sistemima?
Limani: COIN nudi jako širok spektar proizvoda, a razlog je činjenica da na malom tržištu kao što su Kosovo i Albanija morate raditi različite stvari da biste ostvarili rast. Zastupamo poznate međunarodne brendove kao što su Insys, DormaKaba, ASSA ABLOY, Primat, Robur, Birosafe, Waldis, Dom – Titan, Feerica i mnoge druge. U našim instalacijama možete vidjeti kombinovane proizvode različitih proizvođača, naravno uz korištenje najbolje opreme u svakoj situaciji. Osim prodaje, ponosni smo i na našu veoma kvalitetnu korisničku podršku.

a&s Adria: Vaša kompanija je i proizvođač namjenske opreme? O kakvoj je opremi riječ? Koje su prednosti posjedovanja vlastitih proizvoda na tržištu koje obiluje mnogim vrstama proizvoda?
Limani: U osnovi, imamo bogato iskustvo na tom planu i zato možemo izrađivati proizvode prema različitim potrebama klijenata. Izrađivali smo namjenske proizvode za različite klijente, poput sigurnosnih vrata i prozora, zatvorskih brava, automatskih vrata, sigurnosnih kabina, sefova, neprobojnih fasada, soba panike i mnogih drugih vrsta proizvoda. U jednom trenutku smo čak proizvodili i vlastite ključeve. Imati svoje proizvode je prednost zato što klijentu nikada ne moramo reći „ne“, ma koliko težak ili složen bio neki zadatak. Uvijek ćemo imati pouzdano rješenje.

a&s Adria: Jesu li vaši proizvodi prošli proces certificiranja, npr. u ESSA-i? Vjerujete li da su standardi važni za takve vrste proizvoda?
Limani: Veoma smo strogi kada je riječ o standardima i certificiranju. Prije nekog vremena smo donijeli internu odluku da proizvode bez certifikata nećemo ni prodavati komercijalnim klijentima. Iako nas je ta odluka privremeno finansijski koštala, sada smo svima postavili standard, a klijenti sve više znaju o standardima i certificiranju. Za našu proizvodnju nemamo certifikate zato što ne proizvodimo veliku količinu proizvoda. Nije učinkovito testirati opremu koja se radi po narudžbi. Međutim, svi materijali koje koristimo za izradu imaju svoj certifikat. Naprimjer, prilikom izrade neprobojne opreme koristimo isključivo balistički certificirani čelik i staklo. Također smo veoma oprezni kada biramo proizvode kako bismo osigurali da se testiranje obavlja u adekvatnim laboratorijama i da se proizvodi testiraju u skladu sa standardima. Zanimljivo je napomenuti i da smo u saradnji s Institutom za mašinstvo Univerziteta u Prištini uradili prvo ispitivanje balističke opreme prema RKS EN 1522/1523 standardu.

a&s Adria: Još jedna oblast u kojoj poslujete su elektronski sigurnosni sistemi, za koje ste čak razvili softver za nadzor i obradu gotovine? Recite nam nešto o tom softveru, njegovim karakteristikama i prednostima za krajnjeg korisnika? Zašto ste se odlučili na taj korak?
Limani: Da, sada radimo i elektronske sisteme. Razlozi zbog kojih smo se odlučili za prelazak na elektroniku i softver su jednostavni. Prvi je ekonomske prirode jer je veoma skupo napraviti čisto mehanički sistem. Drugi je to što razmišljamo o budućnosti, a u budućnosti će se sve moći elektronski kontrolisati. Imamo dvije serije sistema, tj. ono što instaliramo, a što proizvode naši partneri, i ono što sami izrađujemo. Proizveli smo softver za daljinski nadzor IP brava. To je jako kvalitetna funkcija, jer se prvi put na aktivan način kreira veza između sigurne brave i nadzornog centra. Ovaj sistem omogućava klijentu da maksimalno skrati vrijeme izloženosti rizicima i smanji troškove kroz automatizaciju procesa. Također, izradili smo i softver za praćenje serijskih brojeva novčanica i njihovo povezivanje sa svakim pojedinačnim klijentom kako bismo mogli pratiti svaki detalj. Svrha toga je praćenje obojenih novčanica. Razvijamo i elektronske proizvode poput elektronike za upravljanje kabinama sa sistemom blokiranja i dr.

a&s Adria: COIN nudi i uslugu upravljanja sistemima?
Limani: Nudimo brojna rješenja prilagođena u skladu s potrebama klijenta. Ukratko, nudimo rješenja za upravljanje sigurnosnim sistemima na centralizirani način.

a&s Adria: Na koja se vertikalna tržišta fokusirate osim bankarstva? Možete li navesti neke od najvažnijih referenci?
Limani: Naša kompanija ima četiri odjela povezana s prodajom. Naš najveći i glavni odjel je ono što nazivamo „visoka sigurnost“ i većim se dijelom tiče finansijske industrije. U osnovi, naši klijenti su sve banke i većina sigurnosnih kompanija na Kosovu i u Albaniji. Naš drugi odjel pokriva ono što zovemo „građevinarstvo“, a tu spada oprema za hotele, trgovačke centre, poslovne zgrade itd. Naši glavni klijenti u ovoj oblasti su međunarodni hoteli kao što su Sheraton i Marriot, kao i ugledni subjekti u maloprodaji, poput Inditex Groupa. Imamo i dva mala odjela koji pokrivaju „kućnu sigurnost“ i „hardver za veleprodaju“. Prvi nudi opremu za stambeni sektor i rješenja za vozila, a drugi hardver za proizvođače vrata i gvožđarske radnje.

a&s Adria: U kojim sve zemljama poslujete i planirate li proširiti ili otvoriti nova predstavništva, naročito u ostalim zemljama Jadranske regije?
Limani: U potpunosti pokrivamo Kosovo i Albaniju, a uskoro ćemo imati predstavništvo u Sjevernoj Makedoniji jer i to tržište pokrivamo brojnim proizvodima. Kako se većina našeg poslovanja temelji na projektima, mi smo direktno ili putem projekata naših partnera angažovani u mnogim zemljama, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Bugarsku, Grčku itd.

a&s Adria: Šta od COIN-a možemo očekivati u budućnosti kada su u pitanju nove usluge ili proizvodi?
Limani: COIN Systems posluje već dugo vremena i razlog za to je činjenica da smo se i u veoma teškim vremenima uspjeli prilagoditi i savladati prepreke. Gledamo u budućnost s velikim ambicijama, uvodimo mnoge novine i svake godine predstavljamo nove tehnologije. Sada testiramo vrlo zanimljive i nove koncepte i prelazimo na novi način poslovanja u okviru kojeg ćemo biti još bliži svojim klijentima. Možda ćete u bližoj budućnosti viđati naše ime na čitavom tržištu Evropske unije.

a&s Adria: Kako vidite sigurnosno tržište na Kosovu danas i koji su njegovi glavni problemi? Jesu li to damping cijena, nekvalitetni proizvodi, nedostatak kvalificiranih zaposlenika i kvalitetnih partnera ili nešto treće? Gdje vidite prostor za napredak?
Limani: Kosovo i Albanija mnogo zaostaju za Evropskom unijom u smislu regulative i kontrole. Suočavamo se s brojnim problemima zbog nepoznavanja situacije u državnim institucijama. U osnovi, regulatorna tijela u obje države ne traže naše savjete i mi nismo uključeni ni u jedan proces kreiranja propisa i slično. Dodatni veliki problem su nekvalitetni proizvodi, ali to opet proizlazi iz nedostatka regulative. Ova situacija je dovela do velikih problema. Umjesto da bude primjer privatnom sektoru u smislu postojanja odgovarajućih mjera sigurnosti i zaštite, država ide u obrnutom smjeru. Na Kosovu imamo i problem s obrazovnim sistemom jer novi inžinjeri nisu tako dobri kao stari, a oni dobri odlaze u zapadne zemlje da rade jer im mi tamošnje plate ne možemo ponuditi. Kada je riječ o partnerima, imamo kvalitetnu saradnju s lokalnim kompanijama, ali strane većinom gledaju na Balkan kao na neku crnu rupu, što nam stvara mnogo poteškoća. Smatram da je državna regulativa prvi korak za osiguranje fer konkurencije i postavljanje osnovnih pravila za kompanije poput nas. Važno je i da država donese vrlo stroge propise kada je u pitanju spašavanje ljudskih života.

CLIQ Go je odlično rješenje za mala preduzeća i bravare

CLIQ Go sistem bežične kontrole pristupa pomoću ključeva razvijen je kako bi malim i srednjim preduzećima (MSP) olakšao pristup vrhunskoj sigurnosti. Ova tehnologija uvodi i novi način saradnje između bravara i menadžera preduzeća na obostranu korist.

Ako osnujete malo i srednje preduzeće, vaš budžet vjerovatno neće moći pokriti sigurnosni odjel ili angažman menadžera objekata. Ipak, vaši problemi sa upravljanjem ključevima se ne razlikuju od onih s kojima se suočavaju multinacionalne kompanije.

CLIQ Go vam pomaže da upravljate bravama i pristupom s bilo koje lokacije, bilo da ste u pokretu, na cesti ili negdje u svijetu. CLIQ Go je sistem kontrole pristupa razvijen za mala i srednja preduzeća. Temelji se na cilindrima i katancima za bežično zaključavanje i programabilnim ključevima na baterije. Nakon kratke i ekonomične instalacije bez postavljanja kablova, poslovni direktor ili pomoćnik administratora mogu elektronskim putem upravljati bravama preko pametnog telefona, računara ili tableta.

CLIQ cilindri, katanci i ključevi odgovaraju većini standardnih tipova unutrašnjih i vanjskih vrata. CLIQ bravu napaja baterija unutar svakog programabilnog ključa, tako da ona može raditi bez napajanja preko glavne mreže.

Aplikacija CLIQ Go upravlja cijelim sistemom zaključavanja. Uz par klikova i pomjeranja slike možete izdati, opozvati ili izmijeniti dozvole za pristup za bilo koju bravu ili korisnika ključa. Ako je novom zaposleniku potreban pristup ulaznim vratima ili prostoriji sa serverima, vi možete izmijeniti ovlaštenja i proslijediti modifikovana prava pristupa sistemu, čak i ako ste izvan ureda.

Ako neko izgubi CLIQ ključ, možete ga odmah staviti na crnu listu i ovlastiti drugi korisnički ključ za sistemsko programiranje preko cilindra. Sa CLIQ Go sistemom, vaš telefon postaje vaš tim za sigurnost unutar moćnog pristupnog sistema.

Istovremeno, možete ući u partnerski odnos sa pouzdanim bravarom za još efikasnije i autonomno upravljanje sistemom.

Nova usluga za bravare

Za bravare koji žele ostati traženi na duže staze, CLIQ Go predstavlja pametan način za podršku klijentima iz sektora MSP. Zbog jednostavnosti postavljanja, klijent ne mora instalirati nikakav softver.

Jedinstveno mehaničko kodiranje za sve sisteme omogućava bravarima da zadrže ključeve i cilindre na stanju. Bravar jednostavno programira i podešava novi ključ za MSP pomoću softvera CLIQ Express. Na ovaj način, partnerstvo sa klijentima iz sektora MSP distributerima nudi dodatni izvor prihoda odnosno izdavanje, programiranje i isporuku novih ključeva na zahtjev. Budući da neka mala kompanija vjerojatno neće zapošljavati specijalističko osoblje, bravar postaje njen pouzdan sigurnosni partner.

CLIQ Go je dobitnik nagrade GIT u oblasti kontrole pristupa, protivprovalnih alarma i zaštite perimetra. Prilikom dodjele, žiri je naglasio njegovu sposobnost da ponudi „svakodnevno upravljanje kontrolom pristupa s bilo koje lokacije. Jedinstveno mehaničko kodiranje za sve sisteme omogućava bravarima da zadrže ključeve i cilindre na stanju i vrše programiranje i konfiguriranje na zahtjev“.

„Savršen je za instalatere i distributere koji svojim klijentima iz MSP sektora žele ponuditi brže i efikasnije usluge“, zaključio je žiri.

Preuzmite besplatan vodič i saznajte kako CLIQ Go može pomoći vašem poslovanju na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/cliq-go

Centralizirana elektronska kontrola pristupa umjesto ključeva u internatu

SMARTair Wireless Online sistem za upravljanje pristupom pokazao se kao jednostavno, elektronsko rješenje za bolju kontrolu i sigurnost unutar zgrade škole Westbridge. Svaki pripadnik osoblja nosi jednu RFID karticu s akreditivom, koja je programirana tako da sadrži prava pristupa prilagođena njihovim individualnim zadacima. U vanrednim situacijama, škola može aktivirati zaključavanje cijelog objekta putem centraliziranog sistema.

„Instalacija SMARTair sistema nam je dala duševni mir. Sistem je brz, siguran i jednostavan“, kaže Joanna Brunton, direktorica Westbridge School.

Procesu nastave, administraciji i smještajnim kapacitetima pogoduje višeslojna organizacija kontrole pristupa za osoblje i učenike. Nefleksibilnost zastarjelog mehaničkog sistema zaključavanja godinama je predstavljala izazov za upravljanje objektom i zaštitu učenika.

“Sa preko 50 zaposlenika, nama je zatrebao napredniji sistem dodjele ovlaštenja za pristup, što ne možete jednostavno izvesti sa gomilom metalnih ključeva”, objašnjava Brunton.

Specifikacije novog sistema pristupa

Osim zamjene i nadogradnje zastarjelog i nefleksibilnog sistema mehaničke sigurnosti sa ključevima, škola Westbridge je imala dodatne zahtjeve za svoj novi pristupni sistem. Uređaji u novom jedinstvenom sistemu morali su zamijeniti mehaničko zaključavanje za preko 80 vrata unutar objekta.

Uprava škole je tražila sistem kontrole pristupa koji se već dokazao na terenu, sa uspješnim instalacijama za upravljanje pristupom u školama širom svijeta. Nove elektronske brave morale su ponuditi vođenje evidencije o korištenju u stvarnom vremenu, tako da upravitelji objekta uvijek znaju ko je od osoblja otvorio konkretna vrata.

Novi sistem se trebao uklopiti u postojeći sigurnosni budžet škole i instalirati tokom raspusta, kako bi se minimiziralo ometanje procesa nastave u okviru školskog programa.

“Mi smo, u suštini, imali potrebu za sigurnošću”, dodaje Joanna Brunton. „Morali smo se osposobiti da odvraćamo učenike od pokušaja pristupa lokacijama na kojim im nije mjesto i da spriječimo nemirne učenike da ulaze u učionice i ometaju nastavu ili nanose štetu“.

Praktično i ekonomično SMARTair rješenje za školu Westbridge

Upravljanje sistemom je jednostavno čak i za lica koja nisu upoznata s tehnologijom. „Podučila sam osoblje kako da koristi softver i kodira pristupne kartice“, kaže Kylie Bray, direktorica kompanije Western Lock Services koja već neko vrijeme održava opremu u školi. “Ako neko od osoblja izgubi karticu, dovoljno je da je samo izbrišete“.

Intuitivni softver SMARTair sistema može odobravati ili ograničavati pristup pojedinačnim zonama, pri čemu se sa sistem sa bravama povezuje preko mreže od devet čvorišta. “Sada imamo mogućnost kvalitetnije zaštite za određene zone u objektu, posebno tokom školskih praznika, kada učenici odu kući”, kaže Joanna Brunton.

„Naši podugovarači koji rade na redovnom održavanju posjeduju vlastite ključeve, tako da mogu obavljati svoj posao a da pri tom ne moraju tražiti od nas da im omogućimo pristup. Tako štedimo na vremenu i troškovima“.

SMARTair uređaji za vrata su bežični i rade na baterije. Budući da nema potrebe za postavljanjem kablova na pojedinačna vrata, instalacija je brza i ekonomična.

“Sa stanovišta upravljanja objektima, ovo rješenje je postiglo sve što smo htjeli u pogledu zaštite, sigurnosti i nadzora”, dodaje Joanna.

Preuzmite vodič o rješenjima za obrazovanje i saznajte zašto je SMARTair bežična kontrola pristupa posebno pogodna za škole i fakultete https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/smartair-schools

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.