Zahvaljujući strogim regulativama koje se tiču zaštite i putovanja avionom, aerodromi zahtijevaju sveobuhvatnu sigurnosnu tehnologiju. Kako bi se ti zahtjevi ispunili, najveći svjetski aerodromi koriste neke od najnaprednijih tehnologija zasnovanih na videonadzoru
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com
Današnji aerodromi su više nego ikada fokusirani na sigurnost. Broj napada u zračnim lukama proteklih je godina samo još više naglasio potrebu za boljom zaštitom putnika i osoblja. Kada je riječ o videonadzoru, ranije se koristio kao izvor verifikacije i pregledanja događaja, ali sada je postao i ključni izvor podataka. Na aerodromima vlada velika potražnja za videoanalitikom. S obzirom na veliki broj kamera koje treba pratiti, videonadzor koji koristi naprednu videoanalitiku za proaktivno identificiranje potencijalnih prijetnji ključan je za uspjeh na sigurnosnom polju.
Dešavanja u oblasti analitike
Osim toga, te tehnologije mogu pomoći operaterima da u bilo kojem trenutku prepoznaju najbitnije informacije. “Zasnovana na sofisticiranim algoritmima, napredna analitika uključuje neuralne mreže i duboko učenje kako bi imitirala ljudsku sposobnost prepoznavanja, što joj omogućava da se prilagođava i uči iz novih situacija. Te inovacije otvaraju nove opcije za aerodrome jer omogućavaju preciznost i prilagodljivost potrebnu za napredno prepoznavanje u okruženjima s gustim protokom ljudi i raznolikom populacijom”, kaže Alan Stoddard, direktor odjela za rješenja za situacijsku analitiku u Verintu. Jumbi Edulbehram, Oncamov predsjednik za Ameriku, ističe da su aerodromi tradicionalno složeno okruženje za analitiku, ali da se danas mijenjaju zahvaljujući analitici zasnovanoj na mašinskom učenju.
Takva je analitika u stanju tokom vremena učiti o tome šta je uobičajeno u određenoj sceni te signalizirati kada nešto nije, kao što su ljudi koji idu u pogrešnom smjeru ili dugo ostavljene torbe. Ona zbog toga ima još veću vrijednost. “Analitika bi također mogla identificirati prethodno neprimijećena ponašanja ili anomalije u nekoj sceni, što bi moglo biti korisno za sigurnost, pa čak i za operativnu efikasnost aerodroma”, dodaje Edulbehram. Maarten Wings, globalni menadžer za vertikalu zračnog transporta u Bosch Building Technologiesu, ističe da se videoanalitika može konfigurisati tako da prepozna promjene u brzini (trčanje), obliku (čučanje) ili omjerima (padanje), što sve može biti od velike koristi za aerodrome. “Zahvaljujući nedavno dodanoj sposobnosti mašinskog učenja, Boscheve kamere se sada mogu ‘naučiti’ da prepoznaju objekte ili situacije koje su od najvećeg značaja za aerodrome. To je bitno s obzirom na to da na današnjem tržištu ne postoji jedno rješenje za sve probleme kada je u pitanju zaštita ljudi i imovine ili analitika. Videokamere se sada mogu naučiti da prepoznavaju i detektuju statične objekte ili određene situacije umjesto da budu aktivirane samo pokretom. Meta videopodaci su zbog toga dodatno obogaćeni te pružaju informacije o tome gdje su objekti prisutni, ali i kada su uklonjeni, što rezultira bogatim informacijama”, objašnjava Wings.
Bolje prepoznavanje lica
Napredak u oblasti mašinskog učenja i vještačke inteligencije analitikama kao što je prepoznavanje lica daje izuzetno precizne automatizirane i inteligentne sposobnosti prepoznavanja lica u kritičnim okruženjima kao što su aerodromi. “Veća tačnost prepoznavanja ima i veće prednosti za aerodrome, na kojima je ispravna identifikacija putnika i osoblja od ključne važnosti. Neki aerodromi i aviokompanije već počinju koristiti prepoznavanje lica za identifikaciju putnika koji se ukrcavaju na letove, dok ga drugi koriste kao biometriju za pristup osjetljivim područjima na aerodromu”, kaže Edulbehram. Potpredsjednik Milestone Systemsa za Azijsko-pacifičku regiju Benjamin Low ističe da se prepoznavanje lica koristi i kao dodatni oblik autentifikacije u graničnoj kontroli, sigurnosnoj i pasoškoj kontroli, praćenju pojedinaca s listi odobrenih i blokiranih osoba itd.
S obzirom na izuzetno veliki broj kamera koje treba pratiti, videonadzor koji koristi naprednu videoanalitiku za proaktivno identificiranje potencijalnih prijetnji ključan je za uspjeh na sigurnosnom polju
Potreba za praćenjem situacije
Današnji videonadzor još zahtijeva intenzivan “ručni rad”, što rezultira velikim brojem grešaka budući da ljudi nisu posebno dobri u dugom i pažljivom gledanju videa. To na kritičnim lokacijama kao što je aerodrom može imati ozbiljne posljedice. Međutim, savremeni sistemi za upravljanje videom mogu pouzdano signalizirati incidente operaterima i u idealnom slučaju omogućiti njihovu prevenciju. David Lenot, šef u oblasti aerodromskih praksi u Genetecu, ističe kako bolje performanse i viša rezolucija kamere, njena veća procesorska snaga, AI, neuralne mreže itd. pomažu u izvještavanju situaciji u okruženju i njenom praćenju. “Softverske platforme za praćenje stanja sigurnosti imaju naročito velike prednosti. Ti sistemi pomažu akterima da steknu kritični uvid u sigurnosne operacije aerodroma – kako sistema za fizičku sigurnost tako i onih za računarsku sigurnost – kako bi pomogli u zaštiti infrastrukture i prikupljanju analitičkih podataka”, kaže Stoddard.
“Menadžerima je prikupljanjem korisnih podataka sa senzora poput onih za videonadzor te podataka s interneta, posredstvom crowdsourcinga, meteoroloških senzora, mobilnih lokacija i drugih izvora – omogućeno da efikasno upravljaju situacijama i reaguju na njih te lako dijele informacije s različitim agencijama, zaposlenicima, građanima, partnerskim agencijama i interventnim timovima. Štaviše, kreiranjem jedinstvenog korporativnog pregleda, koji objedinjuje različite sisteme i tehnologije, ova rješenja mogu pomoći aerodromima da skrate vrijeme intervencija, smanje operativne troškove i povećaju efikasnost u radu”, dodaje Stoddard. Poboljšavanje praćenja sigurnosne situacije također uključuje i to da svaki ugao aerodroma bude pokriven videom, bez mrtvih uglova. Prema Edulbehramu, to je ono što mnogi aerodromi žele. “Brojni aerodromi su odabrali da obogate svoj arsenal kamera panoramskom tehnologijom – i na kamerama od 180 stepeni i na onima od 360 stepeni. Sjetite se velikih prostora na aerodromu kao što su dugi hodnici koji povezuju terminale, veliki prostori s pokretnim trakama za preuzimanje prtljage ili prostrani prostori za ukrcavanje. Svi ti veliki prostori zahtijevaju dobru pokrivenost, koju tradicionalna PTZ kamera ne može osigurati bez kamera usmjerenih u svim pravcima. Umjesto toga, panoramske kamere mogu održati dobar pregled sigurnosne situacije te pomoći službenicima u praćenju pojedinaca do kritičnih kontrolnih tački, a kamere uskog vidnog polja tokom istraga mogu pomoći i u identifikaciji osoba od interesa”, objašnjava Edulbehram.
Veliki izazovi
Aerodromi se danas susreću s velikim povećanjem broja putnika. Također, i velika količina prtljage, javni i privatni pristup, kao i veliki prostor na kojem se prostiru ti objekti mogu predstavljati problem za integratore prilikom implementiranja videonadzornih rješenja. Veliki otvoreni prostori i dugi hodnici od terminala do terminala značajan su izazov za pokrivenost videonadzorom. “Ovi izazovi su tokom godina samo rasli, uz potrebu pridržavanja regulativa koje su donijele zemlje širom svijeta o tome koliko treba čuvati videosnimke s nadzornih kamera i na koji se način video koristi”, kaže Edulbehram.
Low dodaje da stariji aerodromi uklanjaju čitava nadzorna rješenja zato što više ne funkcionira stariji pristup u kojem se koristi jedan brend kamera i softvera za pokrivanje izuzetno zahtjevnog okruženja. “Kako su aerodromi dinamična okruženja, fizička infrastruktura se stalno mijenja, izvodi se mnogo građevinskih radova, koji se moraju pratiti iz kontrolne sobe. To zahtijeva često prilagođavanje videonadzornog sistema, poput promjene vidnog polja ili fokusa kamera”, kaže Wings. Osvjetljenje također predstavlja problem s obzirom na to da direktno utječe na analitiku prepoznavanja lica. Kako bi se ovo prevazišlo, uslovi osvjetljenja u aerodromskom okruženju, a naročito u interijerima, moraju se bolje kontrolisati. “Potrebno je više puta testirati kamere i uglove pod kojima se postavljaju kako bi se povećala njihova efikasnost i smanjio broj lažnih detekcija”, savjetuje Low. Lenot dodaje da u zatvorenom prostoru, gdje je osvjetljenje uglavnom kontrolisano, ograničenja onoga što ne bi trebalo biti narušeno vidljivim senzorima i uređajima uglavnom se odnose na “očekivani” dizajn ili vrstu građevinskog materijala kao što su staklo, drvo i aluminij. Konačno, kada se kamere koriste za videoanalitiku, njihove lokacije moraju biti vrlo pažljivo odabrane kako bi analitika mogla funkcionisati na očekivanom nivou.
Videosigurnosna rješenja trebala bi ponuditi najnovije hardverske i softverske mjere kako bi se zaštitili podaci i privatnost na najvišem nivou
Promjenjiva budućnost
Proizvođači kamera sada nude veći izbor kamera vrlo širokog ugla te panoramskih i višesenzorskih kamera, koje povećavaju pokrivenost te olakšavaju instalaciju i ugradnju nadzornog sistema smanjujući broj potrebnih uređaja i količinu kablova. Rizici vezani za računarsku sigurnost također postaju sve izraženiji. Wings ističe da bi videosigurnosna rješenja trebala ponuditi najnovije hardverske i softverske mjere kako bi se omogućila sigurnost podataka i zaštita privatnosti na najvišem nivou, a zaštiti podataka bi se trebalo pristupiti po end-to-end principu. “To znači da komunikacija treba biti dozvoljena samo između verificiranih uređaja, a podaci moraju biti šifrirani i tokom prijenosa i pohrane. Također, korisničkim pristupom se mora lako upravljati, a mora postojati i podrška za infrastrukturu javnih ključeva”, kaže Wings.
Kako se sigurnosne potrebe aerodroma budu razvijale tako će i potreba za naprednijom tehnologijom biti od ključne važnosti za nadzor aerodroma. Naročito u današnjem dobu IoT-a i umreženosti svega i svačega cyber sigurnosni rizici mogu samo postajati sve veći problem. Međutim, uz napredniju analitiku, bolju tehnologiju u kamerama i poboljšano praćenje sigurnosne situacije, aerodromi će biti sigurniji nego ikada.
Na šta treba obratiti pažnju prilikom odabira proizvođača
Videonadzor je samo još jedan od mnogih sistema koje operateri aerodroma i sigurnosni timovi moraju implementirati kako bi se izgradilo kompletno sigurnosno rješenje. Prema Davidu Lenotu, šefu u oblasti aerodromskih praksi u Genetecu, aerodromi danas očekuju sistemske platforme koje objedinjuju sve druge sisteme, kao i nivo tehničke složenosti koji omogućava postojanje interfejsa za optimalno praćenje događanja, pojednostavljeno donošenje odluka, praćenje procesa i, najbitnije od svega, poboljšanje ukupnih performansi. “Sigurnosne kompanije moraju imati sposobnost odabira pojedinačnih sistema, senzora i uređaja, ali i vladati svim aspektima IT-a, uključujući servere, umrežavanje i softver. Pored tehnologije i tehničkih aspekata, moraju posjedovati i znanje o tome kako aerodrom funkcioniše kako bi mogle definisati radne procese i standardne operativne procedure”, objašnjava Lenot. Maarten Wings iz Bosch Building Technologiesa objašnjava da bi sigurnosne kompanije trebale pokrivati više oblasti, zatim pružati rješenja koja se mogu nositi s budućim izazovima i koja se mogu nadograđivati kako bi se omogućila stalna zaštita podataka i nova funkcionalnost, te nuditi rješenja koja sigurnosti podataka pristupaju uz end-to-end princip i koja imaju ugrađenu analitiku kako bi se sigurnosnim operaterima omogućilo da prikupljaju bitne statističke podatke i tako dodatno poboljšavaju sigurnosnu sliku.
“Nema potrebe naglašavati da sve ove mogućnosti i funkcionalnosti trebaju biti integrisane s onima drugih kompanija budući da nema jednog rješenja za sve potrebe”, kaže Wings. “Aerodromi se vrlo intenzivno takmiče jedni s drugima. Redovi trebaju biti kratki, put kroz objekte transparentan, a prolazak ljudi kroz kontrolne tačke kratak. Sve to se mora odvijati u sigurnom okruženju budući da niko ne može letjeti s nesigurnog aerodroma. Oni moraju biti optimizirani, a kako bi to uradili, potrebni su im podaci za analizu, učenje i optimizaciju. Aerodromima treba kompanija s jasnom digitalnom strategijom, tako da mogu napraviti korak ka tome da postanu digitalni aerodromi.”
Kako analitika na rubnim uređajima pomaže aerodromima
Poboljšana tehnologija u kamerama i napredak u oblasti analitike omogućili su da analitika na rubnim uređajima bude upotrebljivija opcija. Naprimjer, ona može detektovati prolazak ljudi u suprotnom smjeru na pokretnim stepenicama ili okupljanje ljudi na neuobičajenim mjestima ili, pak, osobu ili vozilo u blizini ograde aerodroma. “Ugrađena videoanalitika korisnicima omogućava da brzo pronađu odgovarajuće snimke u satima snimljenog videa, analiziraju scenu pomoću svakakvih vrsta podataka te da brže, lakše i efikasnije preduzmu odgovarajuće akcije”, kaže Maarten Wings, globalni menadžer za vertikalu zračnog transporta u Bosch Building Technologiesu. “Uz ugrađenu videoanalitku moguće je postaviti određena pravila za signalizaciju problema, kao što su slučajevi u kojima neko prilazi ogradi ili se penje preko nje, zatim ukoliko se neko zadržava duže nego što je dozvoljeno na parkiralištu ili u slučaju da su neki objekti ostavljeni u određenim prostorima, kao što je kutija koja blokira izlaz za hitne slučajeve. Kada se prikupe podaci s više kamera, statistički podaci poput broja ljudi, gustine grupa i druge informacije mogu se koristiti za informisanje putnika o vremenu čekanja ili drugim relevantnim informacijama koje se ne tiču sigurnosti”, objašnjava on.
