Prema zvaničnim podacima Evropske unije, 94% velikih evropskih kompanija je od 2016. svojim radnicima izdavala neku vrstu povezanih mobilnih uređaja. Čini se da koristimo naše pametne telefone za sve. Ipak, prema kompaniji ASSA ABLOY, mobilni telefoni nedovoljno su iskorišteni u segmentu sigurnosti i upravljanja pristupom.

Nove tehnologije omogućavaju nam da upravljamo pristupnim dozvolama putem aplikacija za mobilne telefone, otvaramo vrata virtuelnim akreditivima i još mnogo toga. Procjenjuje se da će do 2021. godine u upotrebi biti 44 miliona mobilnih akreditiva, stoji u nedavnoj prognozi IHS Markita.

ASSA ABLOY vjeruje da je to zato što je mobilni telefon dobro prilagođen za kontrolu pristupa na radnom mjestu. Pogodan je, siguran i fleksibilan. Zaključavanje ekrana dodaje dodatni sloj sigurnosti unošenjem PIN-a, obrasca ili otiska prsta. S telefonima moguće je koristiti multifaktorsku autentifikaciju. I koliko brzo biste primijetili da vam je nestala plastična pristupna kartica? Ni blizu tako brzo kao što biste uočili da vam je nestao pametni telefon. Menadžeri sigurnosti i upravitelji objekata mogu raditi stvari s virtuelnim ključevima koje su nemoguće s plastičnim akreditivima. Mogu ih izdati, ukinuti ili ažurirati odmah i s bilo kog mjesta uz siguran pristup oblaku putem mobilnog telefona. Ako posjetilac treba nakratko ući u vašu zgradu, najlakši način da mu to omogućite je pomoću mobilnih akreditiva.

Drugi nedavni izvještaj sugeriše da bi do 2020. godine čak 20% organizacija koristilo pametne telefone za pristup umjesto plastičnih pametnih kartica. Prelazak na mobilnu kontrolu pristupa čini se neizbježnim.

“Prednosti pametnog telefona najbolje se vide u sektorima s visokim stepenom sigurnosti kao što je bankarstvo”, kaže Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za digitalnu i pristupnu tehnologiju u kompaniji ASSA ABLOY EMEA. “Slično tome, raste interesovanje za otključavanje vrata pomoću mobilnih akreditiva, kao i među upraviteljima objekata koji upravljaju pravima pristupa pomoću svog pametnog telefona.”

Schulz kao primjer navodi novi kampus Arkansas State univerziteta u Meksiku, gdje studenti i osoblje nemaju pristupne kartice. Svaki korisnik instalira Openow aplikaciju, potvrđuje svoj identitet i dobija ključeve virtuelno.

Kompanija Idemia provela je nezavisnu međunarodnu anketu na 2.800 ispitanika kako bi se vidjelo šta ljudi širom svijeta misle o biometriji. Od 200 do 400 intervjua provedeno je u svakoj od 11 zemalja. Anketa je pokazala je da se biometrijska tehnologija već smatra jednim od glavnih trendova, da je tehnologija otisaka prstiju najpopularnija te da su ispitanici iz UAE-a i Brazila najviše oduševljeni idejom korištenja biometrijskih tehnologija.

Na osnovu rezultata ankete, izvedeno je deset zaključaka:

1. Tehnologija biometrijske provjere identiteta ima dobru reputaciju

Širom svijeta ljudi su izuzetno pozitivni kada je riječ o tehnologijama biometrijske autentifikacije, pri čemu 74% ispitanika ima pozitivan ili vrlo pozitivan stav o tome. Šta ih privlači? Na vrhu liste su jedna jedinstvena prijava, sprečavanje prevara i jednostavnost upotrebe.

2. Svijet je spreman

Prema istraživanju, nevjerovatnih 90% ispitanika kaže da su spremni koristiti biometrijsku provjeru identiteta. Većina, odnosno 61%, koristila bi je za otključavanje telefona, dok bi je drugi upotrebljavali za plaćanje u trgovini i online.

3. Tehnološki/neljudski aspekt biometrije nije odbojan

Iznenađujuće, isključivo tehnički karakter biometrije i često povezani izostanak ljudskog kontakta nisu toliki problem za učesnike istraživanja. Ispitanici su se više plašili krađe identiteta, prevare povezane s podacima i narušavanja privatnosti.

4. Biometrijska tehnologija već u trendu

Većina anketiranih (78%) već je nekoj mjeri koristila biometrijsku autentifikaciju, prvenstveno provjeru otiska prsta (63%). Samo 22% ispitanika je nikada nije probalo.

5. Provjera otiska prsta najpopularnija

Otisak se ne smatra samo najsigurnijim i najpreciznijim oblikom biometrije, već i najpogodnijim. Što se tiče tačnosti i sigurnosti, prepoznavanje šarenice oka zauzelo je drugo mjesto, dok je na trećem prepoznavanje lica.

6. Brazilci i Emiraćani imaju najpozitivnije mišljenje

Brazilci imaju vrlo pozitivno mišljenje o biometrijskim tehnologijama. Zapravo, 89% ju je koristilo, prvenstveno zato što je za glasanje na izborima potrebna registracija otisaka prstiju. Ujedinjeni Arapski Emirati su sa 81% na drugom mjestu po pozitivnoj percepciji biometrijske autentifikacije, posebno cijenjene zbog svog inovativnog i zabavnog aspekta. Emiraćani su najmanje zabrinuti zbog prevare ili krađe identiteta.

7. Francuzi najosjetljiviji na upotrebu biometrijskog identiteta

Dok većina (61%) francuskih ispitanika ima pozitivan stav prema biometrijskim tehnologijama, oni su ispod globalnog prosjeka od 74%. Možda je kao rezultat toga zemlja imala i najmanje ispitanika koji su pokušali koristiti mobilni novčanik.

8. Bankarstvo velika prilika za biometriju

U bankarstvu 82% ispitanika želi zamijeniti PIN kôd otiskom prsta, iako bi 87% i dalje željelo da ga zadrži kao rezervnu opciju.

9. Oprez prilikom davanja svojih podataka

Ispitanici su podijeljeni o načinu davanja svojih otisaka prstiju za platnu karticu, ali većina bi ih radije sama unijela putem bankovne aplikacije (42%) ili uz pomoć agenta u lokalnoj banci (67%). Velika većina svoje bi otiske radije zadržala na čipu kartice (40%) umjesto da ih pohranjuje u cloudu (11%).

10. Biometrijski mobilni novčanici još nisu u trendu

Biometrijske podatke za plaćanje mobilnim telefonima već koristi 43% ispitanika. Međutim, prisutna je ogromna podjela među regijama između, npr., Indije, koja vodi sa 86%, naspram samo 11% u Francuskoj.

Tržište elektronskog nadzora artikala (EAS) porast će sa 981 miliona dolara u 2019. na 1.173 miliona dolara do 2024. godine, uz prosječnu godišnju stopu od 3,6%, procjenjuje Marketsandmarkets. Modernizacija prodajnih objekata te potreba za zaštitom inventara od krađe i gubitaka glavni su pokretači predviđenog rasta.

Razvoj tog sektora između ostalog znači da sve veći broj maloprodajnih lanaca primjenjuje rješenja za automatizaciju koja se temelje na inovativnim tehnologijama kako bi pružili usluge koje su fleksibilne i lako dostupne kako za trgovce tako i za kupce. Budući da pomažu u zaštiti inventara od krađe, optimiziraju rad prodavnica i pružaju inteligentno rješenje za praćenje količine zaliha i broja kupaca, mnogi trgovci koriste EAS rješenja.

Tagovi (oznake) će držati najveći udio na tržištu elektronskog nadzora artikala. Oni se aktiviraju i pokreću alarm kada pređu granicu EAS zone detekcije na ulazu ili izlazu prodavnice. Na tržištu su dostupne dvije vrste tagova – tvrdi i meki. Funkcionisanje većine oznaka i etiketa (label) je relativno slično jer ih detektuju sigurnosne antene na vratima. Uglavnom ih koriste prodavnice odjeće i modnih dodataka zbog sve većeg broja potrošača i maloprodajnih objekata.

Trenutno, kažu analitičari, RF tehnologija je najzastupljenija na tržištu elektronskog nadzora artikala, a očekuje se da će se sličan trend nastaviti i u skorijoj budućnosti. Rezultat je to rastuće upotrebe takvih komponenti među krajnjim korisnicima, uključujući prodavnice odjeće i modnih dodataka, supermarkete te apoteke. RF tehnologiju odlikuje ultraširoka udaljenost detekcije, jednostavna instalacija i rad, niska stopa lažnih alarma, jaka zaštita od ometanja signala te visoka stabilnost i izdržljivost.

Kada je riječ o regijama, Azijsko-pacifička će ostvariti najveću stopu rasta na tržištu elektronskog nadzora proizvoda. Veći broj supermarketa i prodavnica, visok ekonomski rast, rast potrošnje, povećanje životnog standarda, povećanje raspoloživih prihoda i promjena načina života glavni su razlozi veće potražnje za EAS sistemima u toj regiji.

Najveći igrači na tržištu elektronskog nadzora artikala su Checkpoint Systems, Johnson Controls, Agon Systems, All-Tag Corporation, Amersec, Tag Company, Ketec, WG Security Products, Softdel, Shenzhen Emeno Technology, Cross Point, Takachiho Koheki, Stanley Security, Shopguard Systems, Dexilon Automation, Feltron Security Systems i Sentry Custom Security.

Američka Savezna komisija za trgovinu donijela je odluku da Facebook bude kažnjen s pet milijardi dolara zbog kršenja prava na privatnost, javili su američki mediji.

Odluka o kazni za popularnu društvenu mrežu odobrena je s tri glasa “za” zastupnika Republikanske stranke, dok su “protiv” bila dva zastupnika Demokratske stranke.

Američki dnevnik New York Times piše da su demokrate tražile strožiju kaznu, kao i da su njihove stranačke kolege kritikovale regulativu kao neadekvatnu.

Izvori navode da kaznu još treba potvrditi građansko odjeljenje Ministarstva pravosuđa i da nije poznato koliko će to trajati.

Ukoliko bude potvrđena, to će biti najviša kazna koju je Savezna komisija odredila nekoj tehnološkoj kompaniji.

Facebooku se stavlja na teret da je omogućio stavljanje ličnih podataka desetaka miliona korisnika na uvid kompaniji koja je koristila te informacije za politički marketing u Americi. Kompanija je u Velikoj Britaniji kažnjena maksimalnom kaznom od 500.000 funti povodom skandala s Cambridge Analiticom.