Home Blog Right SidebarPage 197

a&s Adria br.182

Fuzija senzora: Zaštita perimetra u novom ruhu

Iako su tehnologije za zaštitu perimetra napredovale, one i dalje povremeno i pod određenim okolnostima reaguju na lažne alarme. To dovodi do većih troškova i manjeg povjerenja u efikasnost sistema. Razlog je to zašto je industrija spremna za sljedeći korak u evoluciji sistema za zaštitu perimetra – senzorsku fuziju

Priredila: redakcija a&s Adrije; E-mail: redakcija@asadria.com

Fuzija senzora relativno je nova tehnologija za zaštitu perimetra. Riječ je o procesu objedinjavanja istovremenih ulaznih podataka iz više vrsta senzora s ciljem dobijanja preciznijih i tačnijih signala od onih koje generiše pojedinačni, izolirani senzor. Mogu se koristiti različite vrste senzora, kao što su videonadzorne kamere, detektori postavljeni na ograde, zapreminski senzori i dr. Ukupna količina podataka se sofisticiranim tehnikama mašinskog učenja razlaže kako bi se dobili inteligentni rezultati, a istovremeno se minimiziraju potencijalne slabosti i nedostaci pojedinačnih senzora.

Senzorska fuzija ≠ Bulova logika

Sve to izgleda prilično jednostavno, ali da bi sistem zaista koristio senzorsku fuziju, ulazni podaci se moraju kombinovati na tačno određen način. Česta je greška pomisao da je senzorska fuzija jednaka korištenju Bulove logike. Naime, Bulova logika je način kombinovanja tačnih i netačnih vrijednosti koristeći funkcije kao što su “i”, “ili” i “ne”. Primjer njene upotrebe u sigurnosti jeste kada sistem pošalje obavijest o upadu u zaštićeni prostor nakon što istovremeno i senzor na ogradi detektuje pokret i kamera zabilježi kretanje. S druge strane, senzorska fuzija je mnogo naprednija od ovoga jer ispituje ukupni kontekst. Ona koristi naprednu matematiku (digitalne filtere, probabilističke modele i neuronske mreže) pomoću koje obrađuje sirove podatke. Da bi to uradio, takvom sistemu potrebna je velika procesorska snaga, ali i pristup senzorskim podacima nižeg nivoa, što je teško moguće ako se koriste sistemi različitih proizvođača.

Da bismo razumjeli zašto sistem zasnovan na Bulovoj logici i onaj sa senzorskom fuzijom nisu isti, poslužit ćemo se jednostavnim primjerom zgrade s ogradom i perimetrom podijeljenim u šest zona. Sigurnosni sistem je opremljen senzorima koji ogradu dijele na šest dijelova, od A do F. Svaki je podijeljen na podzone, tako da se svaki dio ograde dijeli na četiri kako bi se precizirala pozicija detektovanog ometanja. Dakle, postoje dvadeset četiri podzone. Svaku zonu također nadziru kamere s videoanalitikom, koje šalju signal kada detektuju ljude na slici. Integracija sistema zasnovana na Bulovoj logici zahtijeva da obje vrste senzora, i detektori pokreta na ogradi i videonadzorne kamere, rade zajedno kako bi spriječili lažne alarme. Koristi se “i” logika, koja kombinuje izlazne podatke protivprovalnih senzora na svakoj zoni s podacima s kamere koja nadzire tu zonu. Da bi se oglasio alarm, mora se istovremeno pomjerati ograda i provalnik mora biti snimljen. Vjetar koji pomjera ogradu neće aktivirati uzbunu ako nije ujedno snimljen i uljez, kao što neće ni osoba koja hoda po ogradi ne dodirujući je.

Sličnost senzorske fuzije s ovakvim sistemom ogleda se u tome da ona također ispituje podatke iz oba tipa senzora da bi donijela odluku. Međutim, razlikuje se po tome što uzima podatke nižeg nivoa sa svakog senzora i provlači ih kroz algoritam koji traži podudaranja u obrascima te koji te podatke uspoređuje i suprotstavlja ih jedne drugima. Algoritmi ne traže samo ogradu koja se pomjera i oblik osobe, već sumu obrazaca koja može indicirati problematičnu namjeru. Samim tim će teže biti prevaren radnjama koje se mogu činiti kao pokušaj upada, a ustvari to nisu.

Jasne prednosti

Ako, naprimjer, uzmemo situaciju gdje istovremeno puše vjetar duž cijelih zona A i B i provalnik pokušava preći ogradu u zoni A, sistem zasnovan na Bulovoj logici neće oglasiti uzbunu u zoni B jer kamera nije detektovala uljeza, dok će aktivirati alarm duž cijele zone A jer nije u stanju razlikovati je li pomjeranje ograde uzrokovao vjetar ili čovjek. To znači da se aktiviraju tri lažna i jedan stvarni alarm. Fuzija senzora, pak, kombinuje sirove podatke sa svih senzora i analizira ih pomoću vještačke inteligencije. Ona prepoznaje karakterističan obrazac pomjeranja ograde usljed vjetra u obje zone i zbog toga ne aktivira alarm, ali pokreće uzbunu u onoj zoni gdje je način pomjeranja ograde drugačiji usljed ljudske aktivnosti uz potvrdu da je riječ o osobi pomoću videonadzorne kamere. Stoga, dakle, prijavljuje samo jedan alarm u jednoj podzoni.

Ako bi se, recimo, u istim uvjetima našao pješak, a ne provalnik, sistem zasnovan na Bulovoj logici bi opet prijavio alarm u četiri dijela zone A, s tim da bi ovaj put sva četiri bila lažna jer prolaznik ne pokušava preskočiti ogradu. Senzorska fuzija, s druge strane, istrenirana je da razumije nijanse u podacima prikupljenim pomoću kamere i senzora pokreta, npr. da li je osoba okrenuta prema ogradi ili sa strane. Također, senzor može prepoznati ko pomjera ogradu, čovjek ili životinja. To je moguće jer je prepoznavanje takvih ponašanja rezultat hiljada različitih benignih testova kojima je sistem naučen prije nego što je pušten u upotrebu. U ovom slučaju sistem bi prepoznao da nema prijetnje.

Iako su ovi primjeri namijenjeni da pokažu sofisticiranije mogućnosti sistema s fuzijom senzora, nisu neke neuobičajene situacije s kojima se ne možete susresti. Fleksibilnost i preciznost ovih sistema senzora daje im ogromnu prednost u smanjenju broja lažnih alarma bez potrebe da se žrtvuje sigurnost lokacije. Ustvari, sigurnost se povećava s boljim razlikovanjem senzorskih ulaznih podataka, pametnijom korelacijom između podataka i maksimalnom osjetljivošću senzora.

Sistem koji uči obrasce

Sistem senzorske fuzije ne može izdvojiti suptilne karakteristike iz stalnog toka podataka koje procesiraju ako se ne nauče, što podrazumijeva prikupljanje velike količine podataka s ciljem finog podešavanja algoritama. To znači da se algoritmi ne treniraju samo na jednostavnim varijablama već i na kvalitativnim atributima senzorskih podataka kao što su lokacija, intenzitet signala i nivo pouzdanosti. Još je važnije to što sistem nauči da ne obraća pažnju na određene vrste obrazaca, koji mogu prevariti jednostavnije sisteme. Ako se ograda i kamera pomjeraju, to ne znači nužno da je razlog tome provalnik, već može biti i vjetar. S druge strane, ovakav sistem može s visokom pouzdanošću aktivirati alarm ukoliko provalnik pokušava određenom metodom onesposobiti određeni senzor. Senzorska fuzija jako je korisna u zaštiti perimetra, jer iskorištava snagu pojedinačnih senzora, a izbjegava njihove slabosti, smanjuje broj lažnih alarma i maksimalno iskorištava postojeću sigurnosnu infrastrukturu.

Između dvije krajnosti

Nisu sve tehnologije jednako efikasne u zaštiti perimetra važnijih lokacija poput kritične infrastrukture. Zbog toga se često koristi slojeviti pristup, pri kojem druga sigurnosna tehnologija u nizu štiti štićeni prostor od potencijalne prijetnje ukoliko je prva nije detektovala. Ovakav pristup, ali na još višem nivou, nudi fuzija senzora. Jedan od najvećih izazova u zaštiti perimetra su lažni alarmi, zbog kojih sigurnosno osoblje gubi vrijeme i resurse na provjeri situacije na terenu. Senzorska fuzija stoga dosta efikasno rješava ovaj problem. Sintetiziranjem podataka iz više senzora sistem može razlikovati prave prijetnje ili potencijalne incidente od lažnih izazvanih pomjeranjem vegetacije, vremenskim neprilikama ili životinjama.

S druge strane, neobaziranje na lažne alarme ne smije dovesti do zanemarivanja svih uzbuna i zato je fino podešavanje osjetljivosti sistema između dvije krajnosti zahtjevno. Fuzija senzora nema taj problem jer se svaki senzor može podesiti na najvišu osjetljivost budući da sistem za zaštitu perimetra koristi što više sirovih podataka, a onda iz njih izvlači zaključke. Sistem je, samim tim, visokoosjeljiv na stvarne prijetnje kada se dogode.

Kao što smo ranije spomenuli, da bi senzorska fuzija radila ispravno, interni podaci nižeg nivoa sa svakog senzora moraju raditi efektivno, što obično zahtijeva da su svi od istog proizvođača. Prednost je toga i u činjenici da je za rad sistema odgovorna jedna strana i nema prebacivanja odgovornosti na drugu za učinak sistema. Sistem s fuzijom različitih senzora osmišljen je da radi kao cjelina i stoga ne zahtijeva mnogo podešavanja vezanih za lokaciju na kojoj su postavljeni kao što to traže alternativni sistemi. Naprimjer, sistemi koji koriste Bulovu logiku moraju se posebno konfigurisati da kombinuju podatke sa svake kamere i dijela ograde. Takvim sistemima trebat će dosta podešavanja nivoa osjetljivosti kako bi se postiglo razlikovanje lažnih alarma od važnih događaja.

Veće povjerenje u sigurnosni sistem

Korist tačnog prepoznavanja prijetnji je veće povjerenje operatera u efikasnost sistema. Veliki broj lažnih alarma dovodi do ležernosti u njihovoj provjeri, što može dovesti do zanemarivanja stvarne prijetnje. Sve to dovodi do niskog povjerenja u sistem. Senzorska fuzija, pak, razlikuje stvarne od lažnih prijetnji u stvarnom vremenu. A kada se smanji broj lažnih alarma, manja je potreba da se šalju zaštitari da provjere lokaciju, što smanjuje i troškove. Ušteda je posebno velika na troškovima osiguranja, jer sistem bolje reaguje na probleme ukoliko se pojave, što dovodi do veće sigurnosti, a tu su i manji troškovi za saniranje oštećene imovine ili sigurnosnih sistema te za nadoknadu ukradene imovine.

Zaštita perimetra i AI kao dobitna kombinacija

Mnoge organizacije krajnjih korisnika pridaju veliku važnost zaštiti perimetra. Ipak, ona nosi određene probleme, npr. pojavu lažnih alarma. Vještačka inteligencija tu može biti od pomoći

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Za mnoge kompanije zaštita perimetra je prioritet. Ipak, poznato je da ona, iako važna, pravi određene probleme korisnicima. Jedan od njih su lažni alarmi, koje izaziva, naprimjer, pogrešna detekcija životinja ili njišuće trave kao uljeza. Istovremeno, krajnji korisnici traže konkretne funkcije od svojih sigurnosnih rješenja za zaštitu perimetra, kao što su pametno pretraživanje i poslovna inteligencija.

U tom smislu, vještačka inteligencija može biti od pomoći. “Upotreba AI-ja za identifikaciju i provjeru sumnjivih aktivnosti može dati preciznije rezultate i smanjiti broj lažnih pozitivnih rezultata, a time i broj lažnih alarma. A upravo njih žele izbjeći oni koji nadgledaju velike perimetre. Kamere koje podržavaju vještačku inteligenciju mogu filtrirati bezazlene aktivnosti nakon što ih se obuči za određene slučajeve primjene, kao što je prepoznavanje ljudi i vozila. Također, korisnici sada dobijaju kamere s odmah dostupnim podešavanjima i kalibracijama. Tako se krajnjem korisniku ili sistem-integratoru omogućava da lako podese ponuđeno rješenje”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.

Prednosti korištenja AI-ja u zaštiti perimetra

Zaštita perimetra se temeljno oslanja na detekciju upada, nepotrebnog zadržavanja i drugih sumnjivih aktivnosti duž perimetra. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji može pomoći korisnicima da ispune te ciljeve i tako im biti od koristi. “Najčešći tipovi videoanalitike na bazi vještačke inteligencije za potrebe zaštite perimetra su: praćenje ljudi i vozila koje je optimizirano za rad na otvorenom i nudi znatno niži broj lažnih alarma u odnosu na prostu detekciju pokreta ili promjene piksela; automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR), koje pojednostavljuje operacije, kreiranje zapisa i izvještavanje o njima; i, na kraju, prepoznavanje lica, koje se može koristiti kao dio sistema dvofaktorske autentifikacije za objekte visoke sigurnosti”, kaže Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Senstar. Naravno, postoje i drugi tipovi analitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, ali oni obično služe zahtjevima specifičnim za određenu nišu ili konkretne objekte i stoga su manje uobičajeni u zaštiti perimetra.

Dok se vještačka inteligencija u zaštiti perimetra često koristi u kombinaciji s videom, ona se može primijeniti i na podatke s drugih senzora. “Vještačka inteligencija se može primijeniti na svaki složeni signal i koristiti za identifikaciju ključnih obrazaca koji se obično dobivaju pomoću dubinskog učenja i drugih AI tehnika. Međutim, kritični sistemi, poput onih koji se nalaze u aplikacijama visoke sigurnosti, moraju upravljati nepoznatim podacima ili novim situacijama na jedan predvidljiv i kontrolisan način. Tu do izražaja dolaze iskustvo i pažljiv dizajn sistema. Sistemi s vještačkom inteligencijom mogu postići viši nivo performansi u segmentima kao što je smanjenje smetnji i broja lažnih alarma. No, oni prethodno moraju uključiti ​​precizno podešene dopunske mehanizme kako bi podržali detekciju u svim valjanim, ali potencijalno neprovjerenim scenarijima”, ističe Martin.

Smanjenje broja lažnih alarma

Jedan od najvećih izazova zaštite perimetra su lažni alarmi, kojima se bavi i vještačka inteligencija. “Za primjene u segmentu zaštite perimetra poboljšanje senzora upada pomoću AI tehnologija ima potencijal da otkloni lažne ili nepotrebne alarme uz maksimalnu vjerovatnoću otkrivanja (PD). Uzmite kao primjer neki perimetar u blizini javne površine s velikim prometom. Tehnologije vještačke inteligencije mogu razlikovati ljude i vozila od malih životinja, krhotina ili okolišnih fenomena, čime se eliminira uobičajeni izvor nepoželjnih alarma. Istovremeno, senzori na ogradi mogu paralelno otkrivati ​​autentične izvore smetnji duž ograde”, kaže Martin dodavši da se time smanjuje potencijal od pojave lažnih alarma aktiviranih bezazlenom ljudskom aktivnošću u blizini perimetra, kao što je, npr., stajanje ili hodanje duž ograde s vanjske strane.

“Dva glavna izazova za svako rješenje za zaštitu perimetra i dalje su osiguravanje dovoljno visoke vjerovatnoće detekcije uz postizanje vrlo niske stope lažnih alarma. Oba segmenta su potrebna kako bi se zadržalo povjerenje operatera”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa. “Bandweaver koristi vještačku inteligenciju u rješenjima za zaštitu perimetra kako bi se filtrirale ambijentalne smetnje uzrokovane saobraćajem, vremenskim prilikama itd., a da, pri tome, i dalje možemo otkriti svakog uljeza. Primjenjujemo algoritme najnovije generacije, DNN, RNN i druge tehnike mašinskog učenja kako bismo ponudili naprednu detekciju na tržištu uz minimalan broj lažnih alarma.”
Pametna pretraga

Vještačka inteligencija također ubrzava pametno pretraživanje, što je ključno tokom istraga. Mogućnost brzog pretraživanja velikih količina videozapisa za određene uzorke, kao što su konkretna lica, boja vozila ili čak i kape, ima potencijal za velike uštede resursa operatera. Isto važi za identifikaciju događaja koje ljudi nekada jednostavno mogu previdjeti. Osim toga, smanjenje smetnji i lažnih alarma može pomoći organizacijama i kroz smanjenje ukupnog obima nevažnih događaja.

Manji troškovi

Ako su adekvatno dizajnirana, AI rješenja nude znatno smanjenje operativnih troškova. “Na višem nivou automatizacija zadataka sa čestim greškama štedi troškove slanja osoblja da istraži i rješava incidente. Na taj način vještačka inteligencija je ključni multiplikator prednosti. Uštede na indirektnim troškovima uključuju niže troškove osiguranja i usklađenosti, pored direktnih troškova vezanih za pretrpljene gubitke ili odgovornost uzrokovanu upadima. Međutim, da bi se ostvarile ove značajne uštede, tehnologije za prevenciju upada moraju biti precizne, s dovoljno niskim brojem lažnih pozitivnih rezultata”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle.

Poslovna inteligencija

U konačnici, vještačka inteligencija pruža obilje uvida za korisnike, koji mogu kvalitetnije planirati zaštitu perimetra. “Iz perspektive poslovne inteligencije, visokokvalitetna analitika podataka je ključna jer AI može obaviti ove procese brzo i u velikom obimu. To će omogućiti kompanijama da bolje razumiju prijetnje koje se obično detektuju na perimetru, planiraju sigurnosne strategije za zaštitu prostora i primijene adekvatna rješenja za podršku”, kaže Rosell. Tehnologija vještačke inteligencije se vodi podacima. Ključni cilj perimetarske AI tehnologije zasnovane na videonadzoru je da se iz podataka izvuku korisni uvidi radi boljeg oponašanja ljudskih funkcija za sigurnosne operacije u realnom vremenu. Međutim, isti podaci se mogu koristiti i na duže staze, za stjecanje uvida i praćenje trendova koji pomažu sigurnosnim profesionalcima da optimiziraju operacije. “U maloprodajnom sektoru vještačka inteligencija se već koristi za razumijevanje obrazaca kretanja kupaca, prometa i kupovine, a koji utječu na planiranje prostora radi optimizacije korisničkog iskustva”, napominje Kalluri dodavši da, u kontekstu perimetra, sigurnosni eksperti počinju koristiti vještačku inteligenciju za dizajniranje kontrolnih, ulaznih i izlaznih tačaka, fizičkih barijera i dr. oslanjajući se na podatke o incidentima koje prikuplja AI.

Pet popularnih tehnologija za zaštitu perimetra

Zaštita perimetra ima za cilj spriječiti direktni upad izvana. Kao takav, ovaj segment je bitan za različite profile krajnjih korisnika, u rasponu od kritične infrastrukture i vojnih kompleksa do komercijalnih i stambenih lokacija. Potražnja za zaštitom perimetra raste stabilnim tempom. Prema Marketsandmarketsu, tržište sigurnosnih komponenti za zaštitu perimetra će porasti sa 61,3 milijarde američkih dolara u 2020. na 96,5 milijardi dolara do 2026. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Zaštita perimetra podrazumijeva detekciju prijetnji putem senzora, uz jedinstveni metod detekcije. Ovo su neke od sigurnosnih tehnologija namijenjenih zaštiti perimetra koje se probijaju na tržištu.

Lidar

Lidar senzor emitira laserske impulse u okolinu i izračunava udaljenost objekta na osnovu vremena koje je potrebno impulsima da se vrate nazad. Prednost lidara u odnosu na video je neosjetljivost na izvore svjetla ili nepovoljne vremenske uvjete. “Uz znatno interesovanje u automobilskom sektoru, rješenja s lidarom su sve jeftinija, a pri tome nude i poboljšane specifikacije i performanse za rad na otvorenom”, mišljenja je Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u Senstaru.

Optička vlakna

Optički senzori rade tako što šalju impulse laserske svjetlosti do optičkog vlakna i mjere refleksije svjetlosti koje se javljaju duž njegove rute. Poremećaj koji se javlja u slučaju vlakana može biti uzrokovan vibracijama na ogradi zbog osoba koje se penju po njoj ili stavljaju ljestve uz nju. Tako se, naprimjer, mijenja količina svjetlosti koja se vraća iz određene tačke. Optički senzori su danas već etablirano rješenje i ponovo privlače veliku pažnju uz veću dostupnost isplativih rješenja za manje lokacije i produženi vijek trajanja od 20 i više godina.

Bežične komunikacije

Senzori i pozadinski sistem za podršku sve češće komuniciraju bežično. “Bežična komunikacija senzora i glavnog sistema je u ekspanziji zbog jačanja povjerenja tržišta u bežičnu tehnologiju”, smatra Ken Arimura, direktor azijsko-pacifičkog prodajnog sektora u Optexu. Ovaj trend je posebno važan u stambenim objektima te malim i srednjim komercijalnim lokacijama.
Upravljanje pomoću telefona

Funkcije daljinskog upravljanja i nadzora su veoma tražene. “Mogućnosti korištenja telefona za daljinsko upravljanje i nadzor sada su neizbježna stavka u upitima koje dobijamo iz stambenog sektora. Osim toga, neki projekti zahtijevaju funkciju kućne automatizacije”, kaže Arimura.
Video

Videonadzor je popularna, pa i neophodna tehnologija za zaštitu perimetra. “Bez sumnje, videonadzor se sve više koristi u zaštiti perimetra, i to zbog ekspanzije daljinskog nadzora. On donosi veću potrebu za vizuelnom verifikacijom kako bi se smanjili troškovi povezani s reagovanjem na lažne alarme. Ostali senzori su korisni u utvrđivanju da li je došlo do pokušaja ili upada u perimetar, no video omogućava udaljenim operaterima da jasnije utvrde o čemu je riječ i, što je najvažnije, ponude najadekvatniji odgovor”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.

“Video je ključan za zaštitu perimetra. Bez trenutne procjene alarma pomoću videa sigurnosno osoblje ne može imati povjerenje u protivprovalne sisteme. Da bi se maksimizirala efikasnost videonadzora i procjene situacije, sistem za upravljanje videom mora biti u stanju povezati lokaciju upada (u rasponu do maksimalno nekoliko metara) s određenom kamerom ili unaprijed podešenim PTZ sistemom”, ističe Martin. Automatsko pozivanje kamera nudi mnoštvo prednosti: brži odgovor operatera, manje potrebe za obukom, optimizirani kvalitet videa i postavki za čuvanje materijala te mogućnost pokretanja mjera odvraćanja specifičnih za određenu lokaciju.

Ipak, korištenje videa treba povezati i s konkretnim vidom primjene, odnosno scenarijem. “Štitimo i neke velike lokacije na kojima je teško dovesti struju na teren kako bi CCTV mogao raditi. Naša PID rješenja zasnovana na optičkim vlaknima ne zahtijevaju struju ili električnu energiju, tako da je mnogo isplativije štititi velike ili udaljene perimetre. Međutim, za manje lokacije na kojima napajanje nije problem gotovo svi projekti na kojima radimo imaju neki vid integracije videa, bilo direktno s našim kontrolerima ili putem PSIM-a ili SMS-a. Naši klijenti imaju koristi od vizuelne potvrde upada i mogućnosti primjene odgovarajućeg odgovora”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa.
Fuzija senzora

Jasno je da svaka tehnologija detekcije ima svoje prednosti i nedostatke. Fuzija senzora, odnosno kombinovanje tehnologija čini zaštitu perimetra znatno efikasnijom. “Da bi se zaista iskoristile prednosti ovih tehnologija, organizacije traže inteligentna, integrisana rješenja koja mogu maksimalno povećati snagu svake pojedinačne tehnologije. To je razlog zašto fuzija senzora ponovo privlači veliki interes”, kaže Martin. On pojašnjava da se prava fuzija senzora prije aktiviranja alarma oslanja na ogromnu dostupnu računarsku snagu za analizu podataka u realnom vremenu u kombinaciji s historijskim, lokacijskim, ambijentalnim i klasifikacijskim informacijama. Za operatere je ovo ključ za konačno otklanjanje smetnji uz istovremeno održavanje najvišeg nivoa sigurnosti.

 Video i drugi senzori kao primjer

Primjer je uparivanje senzora za otkrivanje upada s videom. “Video kao senzor ima ograničenja – ne radi u mraku i često mu nedostaju detalji za detekciju i klasifikaciju visoke preciznosti pri izraženom kontrastu ili nekom drugom prostornom kontekstu. Ova ograničenja se mogu prevazići kombiniranjem videopodataka s informacijama s dodatnih senzora”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle. Naprimjer, senzori za detekciju prelaska zamišljene linije kao što su vlakna šalju upozorenja za velike, ograđene perimetre, dok radar i lidar dodaju prostorne informacije i rade i u zahtjevnim okruženjima.

“Integracija sa senzorima i IP kamerom / VMS-om je u ekspanziji. Na azijskom tržištu videonadzor je prvi izbor za krajnjeg korisnika koji razmišlja o sigurnosnom rješenju. Međutim, mnogi kupci će tome dodati senzorsko rješenje za aktiviranje snimanja videa i slanja obavještenja kako bi otklonili slabu tačku u sistemima koja se oslanjaju samo na video. Najčešće rješenje koje biraju su aktivni infracrveni senzori. Neki objekti koji zahtijevaju visoku sigurnost biraju lasersko skeniranje i optičke senzore. Interes za novim trendom vizuelne verifikacije putem videa i alarma u vidu kombinovanog rješenja kao što je CHeKT javlja se u kompanijama koje se bave praćenjem alarma”, zaključuje Arimura.

IT sigurnost: Crna Gora pretrpjela još jedan cyber napad

Državna infrastruktura Crne Gore bila je pogođena masovnim cyber napadom “bez presedana”, saopćile su tamošnje vlasti nakon što su od 22. augusta trajali višednevni napadi na servere vlade i ključnu infrastrukturu. Navodno, nije pričinjena velika šteta

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Informacije o napadu počele su curiti u javnost nekoliko dana kasnije, kada je prijavljen i pad sistema za fiskalizaciju. Uprava prihoda i carina Crne Gore objavila je da je usljed napada otežano izdavanje fiskalnih računa, što govori o jednoj novoj dimenziji cyber prijetnji u do sada relativno sigurnom ambijentu zemalja Zapadnog Balkana. U kombinaciji sa šturim informacijama o udaru i na elektroenergetski sistem i nepoznanicama o planerima i izvođačima napada, Crna Gora se našla u centru pažnje laičke i stručne javnosti, koja sada traži više informacija o sjenovitoj, no ništa manje opasnoj prijetnji.

Energetski sektor i finansije na udaru

Po početku napada Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori izdala je upozorenje svojim građanima da ograniče putovanja i kretanje kroz tu zemlju. Navedena informacija bila je signal da je situacija dovoljno ozbiljna jer bi padom sistema za provjeru ličnih dokumenata bilo otežano korištenje putnih isprava za građane. Na web-stranici Ambasade te noći je objavljeno upozorenje o kontinuiranom cyber napadu koji bi mogao utjecati na ključne sektore kao što su državna infrastruktura za identifikaciju ljudi, komunalni sektor, granični prijelazi, aerodromi i telekomunikacijski sistemi. Na drugoj strani, reagovala je i crnogorska Agencija za nacionalnu sigurnost, koja je stupila u kontakt s institucijama zaduženim za upravljanje kritičnom infrastrukturom. Ovim tijelima je izdata instrukcija da se pripreme za sanaciju štete od cyber napada. Kao odgovor, Elektroprivreda Crna Gore se prebacila na tzv. manuelni režim rada s ciljem minimizacije štete.

To nije bilo sve. Kako se elektroenergetski sistem države našao pod prijetnjom cyber napada, Elektroprivreda je privremeno prekinula pružanje dijela svojih usluga. Dan poslije napada oglasila se i država, budući da je tadašnji premijer Dritan Abazović zakazao vanrednu sjednicu Savjeta za nacionalnu bezbjednost, na kojoj se govorilo o pogoršanoj cyber sigurnosnoj situaciji. Kao i drugdje na Balkanu, inicijalne reakcije odmah su krenule u pravcu pripisivanja napada političkom pritisku na vladu, koja je samo sedmicu prije bila ozbiljno uzdrmana. Maraš Dukaj, ministar javne uprave, izjavio je da je Crna Gora pretrpjela sveobuhvatan cyber napad, ali da se štete još procjenjuju, nakon čega će se pristupiti njihovoj sanaciji. “Sistem neće trpjeti trajne posljedice”, naveo je Dukaj, prema pisanju podgoričkih medija.

Milionski virus?

Manje umirujućim tonom govorio je Dušan Polović, direktor Direktorata za informatičku bezbjednost Crne Gore, koji je naveo da je u sveopći cyber napad na informacijske sisteme u Crnoj Gori uloženo “od 100.000 do 2,5 miliona dolara”, koliko se kreće cijena korištenih virusa na tzv. dark webu. Zbog njih je država bila prinuđena deaktivirati izvjesne usluge koje se pružaju preko interneta, uz ograničenu kompromitaciju ograničenog broja radnih stanica. Broj ovih stanica se procjenjuje na 150, pri čemu je cyber perimetar probijen u desetak državnih tijela. Odgovor države bio je školski, te su zaražene radne stanice skinute s mreže. Nakon toga pristupilo se slanju hard diskova na forenziku. Prema preliminarnim rezultatima, državni serveri su napadnuti ransomwareom, što znači da je, u teoriji, pokušano šifriranje podataka u zamjenu za plaćanje otkupnine za njihovo “oslobađanje”.

Polović je naglasio i da nema trajne štete na podacima, makar će prioritet u sanaciji štete biti stavljen na oporavak poreskog i fiskalnog sistema koji je posebno pogođen. Država je na pad poreskog sistema odgovorila uvođenjem tzv. offline režima rada. Zapravo, riječ je o zakonskoj obavezi koja stupa na snagu u vrijeme vanrednih situacija sa cyber napadima. Poreski obveznici su, po njemu, obavezni da izdaju račune koji će, izuzev JIKR koda, sadržavati sve potrebne informacije za njegovu obradu. Uprava prihoda i carina Crne Gore navela je da su se na udaru našli njeni servisi i portali, kao i sve ostale gov.me domene.

Iza napada stoji grupa, a vjerovatno i država

Priča o ugroženim podacima neminovno dovodi i do jednog od ključnih pitanja: za čije pare je izveden i zašto? Da je napad bio dovoljno ozbiljan da probudi i državu i javnost u segmentu cyber sigurnosti pokazuje i informacija da je Crna Gora o napadu odmah obavijestila svoje NATO partnere, a crnogorskim istražiteljima se priključio i tim eksperata za cyber sigurnost iz FBI-ja. Obim i ciljevi ove složene operacije upućuju na grupu iskusnih aktera, sa ili bez državne podrške, pa je teorija o napadaču vuku samotnjaku odmah odbačena. Ipak, insajderima nije promaknulo da su premijerovi komentari o tome da su podaci građana i privrednih subjekata “sigurni” došli u djelimičnu koliziju s informacijama koje je iznio Polović o tome da nije bilo “zahtjeva za otkup kompromitovanih podataka”.

 Napadi povezani s Rusijom?

Od posljednjih velikih cyber napada na Crnu Goru iz 2016. i 2017. pitanje odgovornosti i motivacije privlači više pažnje javnosti nego sama šteta ili poroznost nacionalnog sistema informatičke zaštite. Prve reakcije bile su gotovo refleksne i u skladu s postojećim geopolitičkim zbivanjima – za napad je optužena Rusija, koja s Crnom Gorom ima složene odnose još od ulaska te zemlje u NATO. Koliko god se ova reakcija činila ishitrenom, treba podsjetiti da se Crna Gora po pristupanju u NATO savez našla na udaru hakerske grupe APT28, koja se povezuje s Rusijom. Meta su tada, pored državnih organa, bili i medijske platforme. Auri misterije izvedenog napada doprinijela je i službena informacija o uključenosti hakerske grupe Kuba Ransomware u njegovu izvedbu. Na internetskoj stranici te grupe na dark webu navedeno je da su u augustu navodno oduzeti podaci Skupštine Crne Gore. Ministar Dukaj je naveo da će kompromitovani dokumenti do kojih se došlo upadom u računarske sisteme biti objavljivani na ovom mjestu.

 Greške u vođenju krize?

U odsustvu konkretnijih informacija, stručna javnost u Crnoj Gori već skreće pažnju na manjkavosti u vođenju ove krize. Za buduću prevenciju napada, država je ažurirala svoj protokol za zaštitu cyber prostora, uz sugestiju građanima da koriste samo licencirane operativne sisteme i izrade rezervne kopije svojih esencijalnih podataka. Neki stručnjaci upozoravaju da je crnogorska Strategija cyber sigurnosti zastarjela i da ju je potrebno zamijeniti novom. To uključuje jačanje kapaciteta za odbranu i trajnu edukaciju osoba koje rade u ovom sigurnosnom segmentu. Makar su NATO saveznici Crne Gore obećali pojačane aktivnosti na suzbijanju ovog vida hibridnog rata protiv nove članice, ova serija napada je, smatraju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, tek najava nove runde pravog cyber rata čiji će ishodi odlučiti sigurnosnu, ali i ekonomsko-političku budućnost ove evropske zemlje.

Intervju: Stacey Lien, direktorica prodaje za EMEA regiju, VIVOTEK

VIVOTEK je izgradio kompletan poslovni ekosistem, koji se proteže od istraživanja i razvoja do proizvodnje sa tri izuzetne fabrike na Tajvanu. U Evropi imamo filijalu i skladište u Holandiji, što nam olakšava isporuku proizvoda, a naši su prodajni predstavnici uvijek dostupni za pomoć pri odabiru adekvatnog rješenja

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima? Iz ugla osobe odgovorne za upravljanje prodajom u EMEA regiji, kako je vaše poslovanje organizirano?

Lien: Ja sam Stacey Lien, direktorica prodaje kompanije VIVOTEK za Evropu, Bliski Istok i Afriku. Upravljam prodajnim timom, klijentima i partnerima. Kao što znate, tržište EMEA-e u fokusu je naše kompanije još od 2012. godine. Imamo filijalu i skladište u Holandiji, što nam olakšava isporuku proizvoda, a naši su prodajni predstavnici prisutni širom regije, tako da lako možete pronaći naše osoblje koje će vam pomoći da odaberete sigurnosna rješenja koja odgovaraju vašim potrebama. Umjesto gomilanja proizvoda radi veće prodaje na tržištu, mi se više fokusiramo na one vertikale kojima je potrebno profesionalno znanje i dovoljno vremena da provjere implementirani koncept. Postižemo, naprimjer, izvanredna postignuća u transportu na tržištima kao što su Njemačka, Francuska, Poljska, Češka, Italija, Velika Britanija i Irska. S ponosom možemo reći da je VIVOTEK nevidljiva zaštita većine vozova u Evropskoj uniji. Osim toga, imamo i uspješne projekte u maloprodaji u Velikoj Britaniji i zdravstvu u Njemačkoj. Precizna vještačka inteligencija može biti dobro rješenje za rješavanje problema s upravljanjem ljudima i radnim aktivnostima.

 a&s Adria: VIVOTEK je dio Delta Electronicsa. Kako vaša kompanija funkcioniše unutar te svjetske grupacije?

Lien: VIVOTEK je podružnica Delta Electronicsa, vodećeg dobavljača IoT i rješenja za upravljanje energijom na Tajvanu. Grupacija zapošljava više od 80.000 profesionalaca širom svijeta, koji opslužuju različite industrije, od pametnih zgrada do energije i infrastrukture. U prošlosti su VIVOTEK i Delta bili partneri i konsolidovali resurse u razvoju pametnih zgrada, pametnih fabrika i pametne ulične rasvjete. Ti su nam projekti pomogli da se proširimo na svjetsko tržište.

a&s Adria: Pandemija, nedostatak elektroničkih komponenti na tržištu i povećanje cijena sirovina i transporta utjecali na sve kompanije u industriji sigurnosti. Kako ste vi prebrodili te izazove?

Lien: Uprkos trenutnim izazovima s kojima se suočavamo, zajedničkim naporima uspjeli smo prilagoditi količinu nabavljenog materijala i isporuku uređaja te održati zdrav rast prihoda na godišnjem nivou. Do sada smo se vrlo uspješno prilagođavali trenutnoj situaciji i ispunjavali sve potrebe naših partnera.

 a&s Adria: VIVOTEK sve svoje uređaje proizvodi na Tajvanu. Nedavno ste otvorili prvu automatiziranu liniju za testiranje, a u procesu ste izgradnje četvrte fabrike. U kojoj mjeri ste unaprijedili svoje proizvodne kapacitete, koliko jedinica sada proizvodite na sat?

Lien: VIVOTEK je kao kompanija i brend ponikao na Tajvanu. Od svog početka u industriji IP videonadzora prije otprilike 22 godine, VIVOTEK je izgradio kompletan poslovni ekosistem, koji se proteže od istraživanja i razvoja do proizvodnje sa tri izuzetne fabrike na Tajvanu. Kako bi osigurala kontinuiranu ekspanziju i poboljšala efikasnost proizvodnje, naša je kompanija svoju strategiju razvoja proizvodnje usmjerila na automatizaciju prije dvije godine. Na tom putu VIVOTEK je prošao kroz mnogo prekretnica, uključujući usklađenost sa ISO9001, ISO14001 i SO14064-1 standardima, te izgradio odličnu reputaciju kao međunarodni brend.

a&s Adria: Upravo ste u novoj fabrici vaše matične kompanije implementirali svoja rješenja, stvarajući sinergiju između VIVOTEK-ovog cjelovitog pametnog IP videonadzornog rješenja i Deltinog postojenja 7, koje je dobilo USGBC-ov zlatni certifikat za energijski efikasan dizajn?

Lien: Nova, sedma fabrika Delta Electronicsa u Wellgrow Industrial Estateu u tajlandskoj pokrajini Chachoengsao dobila je LEED (Leadership in Energy and Environmental Design) zlatni certifikat u kategoriji nove gradnje od Vijeća za zelenu gradnju Sjedinjenih Američkih Država (USGBC). Parametri tog certifikata obuhvataju održivost lokacije, energijsku efikasnost i utjecaj na atmosferu, materijale i resurse, kvalitet zraka u zatvorenom prostoru, efikasnost upotrebe vode te inovacije u dizajnu. VIVOTEK je dizajnirao kompletno rješenje, uključujući IP kamere, mrežne snimače, PoE prekidače i VAST 2 softver za upravljanje videozapisima. Sistem ima više od 178 pametnih IP nadzornih kamera, uključujući 5 MP IB9387-HT unutrašnje/vanjske varifokalne bullet kamere, 5 MP FD9187-HT unutrašnje varifokalne kamere sa fiksnom kupolom te 5 MP FE9380-HV unutrašnje/vanjske fisheye, 360-stepene kamere. VAST 2 softver za upravljanje IP videonadzorom zadovoljava potrebe postrojenja DET 7 omogućavajući jednostavan rad na više monitora pomoću Matrix Video Wall softvera i prilagođenog interfejsa za uspravne (u prolazima i hodnicima) i panoramske orijentacije prikaza.

Kako bi zaštitio mrežne kamere od kibernetičkih napada i povrede podataka, VIVOTEK je na ovom projektu sarađivao s TrendMicrom, poznatom softverskom kompanijom. U konačnici, cyber sigurnosno rješenje koje smo isporučili ispunjava zahtjeve industrijskih protokola i konstantno pruža visok nivo zaštite od raznih vrsta napada. Ujedno, Delta Electronics je, kao zagovornik zelene gradnje, svoje novo postrojenje na Tajlandu učinio ne samo ne samo sigurnim već i ekološki efikasnim. Odabirom VIVOTEK-ovog cjelovitog nadzornog rješenja fabrika je dobila i sigurnost i održivost svjetskog nivoa.

a&s Adria: Spomenuli ste da se snažno fokusirate na transport i saobraćaj. Jeste li u posljednje vrijeme imali neki veći projekat u toj vertikali u EMEA regiji?

Lien: Da, nedavno smo integrisali rješenje za nadzor saobraćaja na Garneton naplatnim kućicama na autoputu u Zambiji. Wilson Mofya Chakulya Toll Route naplatni je dio T3 autoputa. Povezujući obližnja predgrađa Chimwemwe, Mindolo i Mindolo Sjever, Garneton cesta je jedna od najvažnijih u toj regiji. VIVOTEK je sarađivao sa sistem-integratorom Africa Technology Operations and Maintenance na nadogradnji i zamjeni više desetaka kamera. To je uključivalo povezivanje pojedinačnih kamera na centralno upravljani sistem pomoću VIVOTEK-ovog VAST 2 softvera. Postavljeno je ukupno osam VIVOTEK IB9367‐HT kamera za nadzor saobraćajnih traka. Te su kamere namijenjene za upotrebu na otvorenom s kućištem otpornim na vremenske uslove prema IP66 i IP67 standardima te na vandalizam shodno IK10 standardu, a njihovi ugrađeni IR osvjetljivači efikasni su do 30 metara.

Također, postavljeno je devet IP9165-LPR-A Kit kamera duž rute kako bi se osigurao vrhunski noćni nadzor. Ove kamere posjeduju certifikat brojnih proizvođača LPR softvera širom svijeta, a mogu snimati scenu i registarske tablice pri brzini vozila do 90 km/h. Vrhunska sposobnost odbijanja odsjaja i CaMate IR iluminator s tehnologijom kontinuiranog promjenjivog ugla snimanja (CVA Tech) garantuju visoku preciznost i prepoznavanje tablica i noću, kada je vidljivost loša. Štaviše, ovu kameru je lako instalirati i zahtijeva malo održavanja. Nadalje, četiri VIVOTEK CC8160 kamere su postavljene unutar kontrolne zgrade kako bi se osigurala dobra ukupna vidljivost u zatvorenom prostoru. 2-megapikselni CMOS senzor ima horizontalni panoramski pogled od 180° s ugrađenim mikrofonom. Opremljene Smart Streamom II za optimizaciju efikasnosti propusnog opsega, CC8160 kamere imaju poboljšan široki dinamički raspon i snimaju slike visoke rezolucije pri 30 fps u bilo koje doba dana.

Ovime je VIVOTEK pružio klijentu odlično rješenje za nadzor saobraćaja. Stari sistem zamijenjen je mrežom vrlo pouzdanih nadzornih kamera s preciznim automatskim prepoznavanjem registarskih tablica. Koristeći VAST 2 softver za centralno upravljanje i analitiku, kamere su objedinjene u besprijekoran IP nadzorni sistem. Rezultat je sistem sa svim perifernim pogodnostima te ispunjeni zahtjevi klijenata za preciznim i pouzdanim sistemom nadzora.

a&s Adria: Jeste li zadovoljni VIVOTEK-ovim poslovanjem u Jugoistočnoj Evropi?

Lien: Naše poslovanje u Jadranskoj regiji u 2022. godini je vrlo dobro. Kako je veliki broj projekata bio zaustavljen ili usporen u godinama pandemije, dobar dio se počeo vraćati u drugoj polovini prošle i početkom ove godine, tako da smo u prvih šest mjeseci imali rast od preko 60%. Kompletna prva dva kvartala radili smo jako naporno. Početkom ljeta došlo je do smirivanja tržišta u pogledu narudžbi i isporuke opreme. U ostvarivanju rasta mnogo nam je pomoglo i to što smo imali izvrsne rokove isporuka, čime smo uspjeli privući nove partnere da probaju i upoznaju VIVOTEK kao brend. I naši novi partneri uvjerili su se u kvalitet VIVOTEK-ovih proizvoda i usluga. U ovoj godini smo odradili snažne pretprodajne aktivnosti, svakodnevno radimo na nuđenju rješenja i opreme našim partnerima, kako dugogodišnjim tako i novim. Najveće nam je priznanje to što su naši dugogodišnji i novi partneri zadovoljni te što kao brend uspijevamo ispuniti njihove potrebe i očekivanja u ovom neobičnom vremenu.

 a&s Adria: U kojem smjeru će inače ići razvoj VIVOTEK-ovih proizvoda i šta možemo očekivati u budućnosti?

Lien: VIVOTEK je u ovoj industriji odveć poznat kao proizvođač IP videonadzornih rješenja. Naša 20-godišnja stručnost dovela nas je do velikog uspjeha u prošlosti. Međutim, okolnosti se brzo mijenjaju. Prije deset godina svi su pričali o vještačkoj inteligenciji, ali nisu znali kako da je iskoriste. Deceniju poslije neki već upravljaju osnovnom tehnologijom i žele je poboljšati i proširiti njenu upotrebu. Mi smo spremni da se suočimo s ovom uzbudljivom epohom. Vještačka inteligencija je veliki dio našeg plana. Svi smo gledali one stare filmove u kojima policajac sjedi ispred stola i satima pretražuje snimak kako bi pronašao isječak sa sumnjivom radnjom ili osobom. S AI-jem dubinsko pretraživanje nam pomaže da pronađemo isječke među stotinama sati videoklipova ne samo s jedne već sa svih povezanih kamera.

Ovo je samo dio upotrebe vještačke inteligencije. Zamislite šta tek možemo uraditi ako razvijemo više AI pravila i prilagodimo ih softveru, uređajima za pohranu podataka, pa čak i kamerama. Glavna funkcija IP kamera je snimanje slika. Svi smo bili željni visoke rezolucije i nastavili poboljšavati performanse pri slabim svjetlosnim uslovima. Kada je ovo postalo uobičajeno, očekivala se kamera koja koristi AI da analizira slike. Taj se trend naziva rubna analitika. Kada zakoračimo u “svijet na rubu”, ne možemo izbjeći razgovor o cloudu. U našoj industriji mi to zovemo VSaaS – videonadzor kao usluga. Ovaj potpuno novi pravac je pogodniji u odabranim regijama jer se više oslanja na promet podataka putem interneta i navike korisnika. Ukratko, u naredne tri do pet godina VIVOTEK će se posvetiti rubnim aplikacijama pogonjenim vještačkom inteligencijom i uslugama u oblaku. Veoma smo motivisani i kada je riječ o našoj strategiji za EMEA regiju. Nastavljamo raditi na onome što smo započeli i pratiti trendove u industriji.

a&s Adria: A kakvi su vaši planovi u Jadranskoj regiji?

Lien: U Jadranskoj regiji ćemo i dalje nastaviti razvijati naše primarne vertikale, kao što je poslovanje vezano za prijevoz roba i usluga (željeznica), prometna rješenja te, svakako, na male i srednje korisnike. Kako sam spomenula, svaki voz u Evropi ima VIVOTEK-ove kamere i plan nam je da nastavimo uspješno poslovati u tom segmentu i u Jugoistočnoj Evropi. Kako je željeznički saobraćaj ovdje pomalo zapostavljen nakon događaja iz 1990-ih, očekujemo snažno investiranje u tu vertikalu, jer je ovaj dio Evrope jako bitan u kompletnoj željezničkoj mreži budući da povezuje Istok i Zapad. Čak je i nekad slavni Orient-Express prolazio ovuda. Kako je proteklo desetljeće bilo više vezano za ulaganje u cestovnu povezanost, smatram da će ovō biti obilježeno ulaganjem u željezničku infrastrukturu kako bi joj se vratila ona važnost koju je imala prije 90-ih godina.

Posljednji poziv za konferenciju o pomorskoj sigurnosti

Sutradan, u petak, 30. septembra 2022. održat će se Međunarodna konferencija “Pomorska sigurnost 2022” na Sveučilištu u Splitu, amfiteatar A02, s početkom u 09:00 sati.

Organizatori su Hrvatski ceh zaštitara i Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (COESS) pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Suorganizatori i partneri su Lučka uprava Split, Sveučilište u Splitu i Portus et navem.

Međunarodna konferencija održava se uoči donošenja nove Evropske direktive o otpornosti kritičnih subjekata, u okviru Strategije sigurnosne unije, a s ciljem odgovora na sigurnosne izazove.

Radni jezik je engleski.

Program konferencije preuzmite u Programme_Maritime Security 2022

Industrija sigurnosti ponovo se okupila u Essenu

Četiri godine su prošle kako je održan posljednji Security Essen. Među oko 17.000 hiljada posjetilaca bila je i naša redakcija. No, velika pauza evidentno je ostavila velikog traga na nekada najvećem evropskom sajmu sigurnosti.

Piše: Damir Muharemović; mail: redakcija@asadria.com

Security Essen dugo je vremena bio jedan od centralnih događaja u kalendaru sigurnosnih profesionalaca. Stoga je nakon četiri godine pauze izazvane pandemijom, ali i odlukom organizatora da nastavi održavati sajam u parnim godinama, u našoj redakciji vladalo veliko interesovanje za uvidom u posljednje tehnološke inovacije i ponovnim susretom s poznatim licima.

Interesovanje je, međutim, donekle splasnulo kada smo vidjeli da su otvorene i popunjene samo tri i po hale u odnosu na nekadašnjih dvanaest. Sa 1.040 izlagača i više od 40.000 posjetilaca iz 119 zemalja u 2018. sajam je pao na 383 izlagača i već spomenutih oko 17.000 posjetilaca. To je 63,1 posto smanjenje u broju izlagača, a 57,5 posto u broju posjetilaca. Izostali su veliki igrači kao što su Bosch, MOBOTIX, Axis, Milestone, ZKTeco itd., što je dodatno osiromašilo nekada impozantan događaj.

Fokus na posjetiocima višeg ranga

Organizatori su, pak, drugačije protumačili stanje na terenu. Izvršni direktor sajma Oliver P. Kuhrt je kazao kako su “prezentacije izlagača bile vrhunske i dovele do intenzivnih diskusija”, prebacujući fokus na kvalitet izloženih tehnologija, te da “sa Security Essenom industriji nude vlastitu snažnu platformu na jakom tržištu”, misleći time na tržište Njemačke, u kojoj je lani povećan promet u ovom privrednom sektoru za 7,5 posto na više od 24 milijarde eura. Također, smanjenje broja ljudi koji su došli da saznaju nešto o najnovijim dostupnim proizvodima i rješenjima protumačeno je na način da je to odraz trenda privlačenja višerangiranijih posjetilaca, jer su, prema informacijama organizatora, 77 posto činili donosioci odluka koji ulažu ili dogovaraju ulaganja u svoje kompanije. Takvi su, kažu, bili “veoma zadovoljni posjetom sajmu – posebno širokim spektrom proizvoda i usluga koji pokrivaju sve oblasti sigurnosti, kao i prisustvom brojnih tržišnih lidera i industrijskih giganata”.

Telenot je bio jedan od njih. “Videli smo jasan trend ka kvalitetnijim posjetiocima. Bilo da su predstavljali industriju, korporativne grupe ili maloprodajne lance, sigurnosni profesionalci koji su došli na Security Essen bili su visokopripremljeni stručnjaci. Postojalo je veliko interesovanje i za našu profesionalnu tehnologiju kontrole pristupa i za naš novi detektor pokreta, koji je predstavljen tokom sajma i već je dostupan na tržištu. Brojni specijalizirani instalateri su posebno pitali o našem još većem asortimanu protivprovalnih i vatrodojavnih alarma. Security Essen 2022 nas je iznenadio na dobar način. Zasigurno ćemo se vratiti 2024. godine”, kazao je Peter Wunderle, generalni direktor Telenota.

AI, digitalizacija i cloud glavni trendovi

Bilo je jasno da će vještačka inteligencija, digitalizacija i cloud rješenja znatno oblikovati budućnost sigurnosti. Između ostaloga, izloženi su robotski sistemi koji imaju sposobnost učenja, a koji obavljaju zadatke nadzora lokacije ili pružaju informacije kao pomoć posjetiocima. Postojao je i veliki interes za cjelovitim sistemima, gdje softver, terminali, administracija, analiza i usluge održavanja dolaze iz jednog izvora. Kako napredak u vještačkoj inteligenciji, internetu stvari i digitalizaciji zahtijevaju prostor za pohranu velike količine generisanih podataka, vladalo je veliko interesovanje i za rješenjima u oblaku, ali i uvezanim sistemima za pohranu podataka. Startupi su iskoristili priliku da predstave niz ideja interesantnih za sigurnosnu industriju. Na zajedničkom štandu pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva ekonomije demonstrirali su inteligentne robotske sisteme u obliku psa, inovativna rješenja za evidenciju radnog vremena, pa čak i kutije za odlaganje dragocjenosti skrivene u neupadljivom namještaju.

U narednom, 183. izdanju magazina govorit ćemo više o tehnološkim inovacijama koje smo imali priliku vidjeti i čuti na štandovima nekih od velikih svjetskih kompanija.

Zabilježite datum

Uprkos padu, organizatori su anketama zabilježili visok nivo zadovoljstva prisutnih. Devet od deset posjetilaca preporučilo bi Security Essen drugima. Devet od deset kompanija očekuje dobro postsajamsko poslovanje, a gotovo svi izlagači su izjavili da su stupili u kontakt sa svojim najvažnijim ciljnim grupama. Već sada je 89 posto posjetilaca i 88 posto izlagača izjavilo da će ponovo biti prisutni na Security Essenu 2024. godine. Naredno izdanje održat će se od 17. do 20. septembra 2024. u Messe Essenu. Zainteresovani izlagači mogu se registrovati na stranici www.security-essen.de.

 

Zašto proizvođači biraju skalabilnu kontrolu pristupa Incedo za zaštitu svojih višenamjenskih prostorija?

Zaštita proizvodnog pogona kompanije King Engine Bearings u Izraelu predstavljala je izazov na svim njenim lokacijama za višenamjensku upotrebu. Njihova zgrada u Kiryat-Gatu koristi se za proizvodnju, prodaju i distribuciju. Da bi kontrolirala i upravljala pristupom kancelarijama, skladištu i objektu za pakiranje, kompanija je tražila integrirano fleksibilno rješenje s odgovarajućim sveobuhvatnim asortimanom uređaja.

Sigurno i praktično kretanje ljudi predstavlja izazov. U kompaniji ASSA ABLOY svjesni smo da različiti ljudi trebaju različita vremena pristupa i ulazne tačke. Za pogone kompanije King Engine Bearings idealno rješenje je uključivalo seriju uređaja prilagođenih različitim prostorijama i zonama u objektu. Sistem je morao biti razvijen prema visokim standardima i sposoban da ponudi tačnu evidenciju o pouzdanosti i sigurnosti u stvarnim situacijama.

Instalacija i upravljanje hardverom i softverom za kontrolu pristupa moraju biti skalabilni i isplativi, sa mogućnošću nadogradnje u budućnosti.

Zašto je King Engine Bearings izabrao Incedo

 Kao kompanija čija se reputacija temelji na tehnološkom razvoju, King Engine Bearings razumije važnost proizvodnje. Incedo, ekosistem za kontrolu pristupa kompanije ASSA ABLOY Opening Solutions, zadovoljio je zahtjev za rješenjem dizajniranim i razvijenim prema “evropskim standardima i kvalitetu”, smatra Koby Ben Ham iz kompanije King Engine Bearings.

Vanjska i unutrašnja vrata u različitim zonama unutar objekta osigurana su i praćena pomoću ASSA ABLOY čitača. Incedo kontroleri i moduli čitača za vrata povezuju hardver sa fleksibilnim upravljačkim softverom. Svi uređaji rade besprijekorno unutar istog ekosistema.

Kako je Incedo modularno i platformsko rješenje, on može ponuditi fleksibilnu i skalabilnu kontrolu pristupa. Odluke o pristupu se donose preko jedinstvenog integriranog interfejsa, čime se štedi vrijeme za administratorsko osoblje. Portfolio uređaja Incedo uključuje žičane čitače i bežične Aperio uređaje za vrata, kao i akreditive za kartice i pametne telefone koji se mogu paralelno koristiti. Mogu se dodati i elektronske PULSE brave sa ključem koje koriste inovativnu tehnologiju prikupljanja energije.

Za gotovo svaki prolaz, Incedo nudi robusno i praktično provjereno rješenje. „Incedo nam je dao savršeno i brzo rješenje za kontrolu pristupa,” kaže Ben Hamu.

Osim toga, uz Incedo rješenje, King Engine Bearings može proširiti pokrivenost svog sistema kontrole pristupa kad god to želi. Tako kontrola pristupa postaje dugoročno održivo rješenje.

Saznajte više o platformi za kontrolu pristupa ASSA ABLOY Incedo na https://campaigns.assaabloyopeningsolutions.eu/incedo-business

HID pomaže belgijskoj željeznici da radi na vrijeme

Nacionalna željeznička kompanija Belgije NMBS/SNCB uspješno je implementirala platformu za preciziranje lokacije u realnom vremenu koja koristi HID-ove BEEKs Bluetooth niskoenergetske (BLE) senzore radi preciznog praćenja lokacije voza i osiguranje polazaka na vrijeme.

NMBS/SNCB održava i upravlja sa 3.607 kilometara pruge i 30-ak željezničkih stanica širom Belgije, a sigurnost putnika i pravovremeni polasci su ključni prioriteti. Prije HID-ovog rješenja, kada bi voz koji se približava dostigao unaprijed postavljene GPS koordinate, aplikacija na pametnom telefonu službenika u vozu bi signalizirala softveru na stanici da započne s pokretanjem programa digitalne sigurnosne provjere kako bi se putnici mogli sigurno iskrcati, a voz krenuti ka sljedećoj stanici.

Međutim, mnoge lokacije, kao što su tuneli, imaju ograničenu mobilnu pokrivenost. Kada se to dogodi, GPS lokacija voza može se pojaviti i do deset kilometara od stanice, ometajući cijeli proces provjere.

“Znali smo da moramo pronaći drugačiji način da oponašamo lokaciju voza u blizini stanice. Tada se pojavila ideja o korištenju HID-ovih senzora za prijenos određenog ID-a”, objasnio je Nathan Willekens, menadžer projekta za inovacije u NMBS/SNCB-u.

NMBS/SNCB je implementirao HID Globalovu platformu za lokacijske usluge u realnom vremenu (RTLS) i BEEKs Bluetooth niskoenergetske (BLE) senzore na svojim platformama kako bi osigurao da proces sigurnosne provjere ne bude ugrožen. Sada, kada sistem detektuje Bluetooth uređaj, daje mu se prioritet u odnosu na potencijalno netačan GPS signal.

“Bili smo impresionirani ne samo preciznošću, jer sada znamo s većom sigurnošću da se voz nalazi na lokaciji koju je označio senzor, već i efikasnošću s kojom su senzori rade i područjem koje mogu pokriti”, rekao je Willekens.

Prema HID Globalu, NMBS/SNCB planira da sistem bude raspoređen u najmanje deset dodatnih stanica širom Belgije.

BIZIT 2022: Dva dana digitalne transformacije

Konferencija BIZIT 2022, će se ove godine održati 9. i 10. novembra u hotelu Crowne Plaza u Beogradu pod sloganom Re:Start 23, i okupiće više od 50 predavača, vrhunskih stručnjaka iz vodećih ICT kompanija i veliki broj gostujućih predavača. Pozivamo vas da se na ovom linku prijavite za učestvovanje na ovom događaju.

Glavna tema BIZIT-a je digitalna transformacija. Program je namenjen izvršnim direktorima, poslovnim rukovodiocima i preduzetnicima, kao i osobama koje investiraju u lični razvoj i unapređenje poslovnih kompetencija.

Prvog dana (9. novembar) devete po redu BIZIT konferencije, predviđena je tema poslovni softver (ERP, CRM, BPM, WMS, DMS). Tražimo odgovore na pitanja da li vam je i zbog čega potreban sistem za upravljanje dokumentima, koji tip rešenja je odgovarajući za vaše poslovanje, kako uspešno implementirati CRM, zašto CRM implementacije ne uspevaju, koje su faze uvođenja ERP rešenja, u čemu se ERP sistemi razlikuju… Eminentni stručnjaci iz kompanija koje se dugi niz godina bave kreiranjem i implementacijom rešenja – Kameleon Solutions, Saleforce, AB Soft, GoPro, Datalab, Arigamix, Charge&Go, Enel 3S i mnogi drugi govoriće sa bine hotela Crowne Plaza i odgovarati na sva pitanja i nedoumice posetilaca.

U drugom delu prvog dana konferencije pažnju ćemo usmeriti na podjednako značajne teme kao što su Smart life (pametne kancelarije, kuće, gradovi, energetska efikasnost, solarna energija, javni servisi, E-commerce i fintech) i Digitalne komunikacije i marketing (TELCO izazovi, 5G, OMNI CHANEL marketing, On-demand servisi)

Drugog dana (10. novembar) govorićemo o data centrima i IT infrastrukturi. O ključnim transformacionim procesima za rad savremenog data centra i njihovoj zaštiti govoriće eminentni stručnjaci iz kompanija Vesimpex, Schneider Electric, Enel PS, Vertiv, Kameleon, Rittal, Devoteam i mnogi drugi.

U samoj završnici BIZIT-a fokus će biti na bezbednosti podataka i sistema (Backup, disaster recovery, Antivirusi, fizička bezbednost, GDPR) a tradicionalno, poslednji blok ćemo posvetiti obrazovanju i zapošljavanju u ICT industriji.

Osim stručnih predavanja iz oblasti ICT-ja, dragocene informacije o biznis dizajnu, medijima i komunikacijama sa učesnicima će podeliti gostujući predavači Ivan Kokeza, Lazar Džamić, Drago Inđić, Danko Jevtović, Boris Vukić, Branko Đaković i mnogi drugi. Posebno zabavno će biti druženje sa Urošem Petrovićem koji samo za učesnike BIZIT-a priprema „vežbe za mozak“ koje će nam probuditi sve vijuge i doneti vredne nagrade.

Stručnjaci za digitalnu transformaciju će biti predavači na BIZIT-u. Njihova imena i biografije pogledajte na sajtu, i prijavite svoje učestvovanje na ovom linku. Obezbedite svoje mesto na BIZIT-u već danas po najpovoljnijim uslovima!