18 Aprila, 2026
image
Home Security Services Kategorija Fizička zaštita (Page 2)

Fizička zaštita

Globalno tržište sigurnosti će premašiti vrijednost 150 milijardi USD do 2030.

Globalna industrija fizičke sigurnosti na putu je da poraste sa 120,79 milijardi USD u 2025. godini na 151,50 milijardi USD do 2030, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 4,6%, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije MarketsandMarkets. Razlog tome je sve veći broj sigurnosnih incidenata i ciljanih napada na sektore poput transporta, zdravstva, državnih institucija i komercijalnih objekata, što dodatno podstiče potrebu za snažnijom i efikasnijom zaštitom u realnom vremenu. Savremeni scenariji prijetnji sve češće kombinuju fizičke provale s kibernetičkim taktikama, internim rizicima, neovlaštenim korištenjem dronova i koordiniranim provalama na osjetljivim lokacijama poput bolnica i aerodroma.

Videonadzor vodi

Kako bi odgovorile na ove izazove organizacije ulažu u napredne sigurnosne tehnologije, uključujući integrisanu kontrolu pristupa, nadzor zasnovan na vještačkoj inteligenciji i pametne senzore koji povećavaju nivo zaštite bez narušavanja svakodnevnog rada. Videonadzor ostaje vodeći tržišni segment zahvaljujući rastućoj potrebi za nadzorom u realnom vremenu, sprječavanjem kriminala i podizanjem nivoa javne sigurnosti. Današnje IP kamere i napredni analitički sistemi nadilaze funkciju samog snimanja, nudeći detekciju pokreta, prepoznavanje lica i analizu ponašanja, te se sve češće povezuju s pametnom infrastrukturom kako bi osigurali pravovremeni uvid u situaciju.

Velike kompanije posebno su fokusirane na sveobuhvatne sigurnosne okvire koji kombinuju odvraćanje, detekciju i brzi odgovor.

Njihovi značajni budžeti i regulatorne obaveze podstiču primjenu sistema zasnovanih na AI, IoT tehnologiji i analitici kako bi zaštitile operacije i očuvale reputaciju brenda.

Ključni igrači
Tržištem fizičke sigurnosti dominiraju globalno etablirane kompanije, među kojima su: Johnson Controls, Bosch Building Technologies, Honeywell, Apollo Asset Management, Cisco, Telus, Wesco, Genetec, HID Global, Pelco, Hikvision, Gallagher, Secom, Allied Universal, Dahua, Axis Communications, Hanwha Vision, Teledyne Flir, Hexagon, General Dynamics, BAE Systems, Huawei, NEC, Smartcone, Verkada i Cloudstructure. Partnerstva, sporazumi, saradnje, akvizicije i razvoj novih proizvoda predstavljaju ključne strategije rasta kojima ove kompanije nastoje ojačati svoje tržišno prisustvo.

Noćna misija zaštitara na Ohridskom jezeru

U okviru našeg serijala priča o svakodnevnim izazovima i opasnostima s kojima se suočavaju zaštitari, donosimo još jednu epizodu koja svjedoči o hrabrosti, profesionalizmu i prisebnosti – osobinama koje u najtežim trenucima čine ključnu razliku

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Decembarske noći 2024. godine, oko 01:30 sati poslije ponoći, dežurni operativni centar u agenciji Piton Obezbeduvanje – Piton Security zaprimio je dojavu o provali u Manastir Sveta Bogorodica Zahumska. Manastir je smješten na teško pristupačnoj lokaciji uz Ohridsko jezero, gdje do objekta nije moguće doći vozilom – pristup je moguć jedino plovilom preko nemirnog jezera ili uskim, strmim planinskim stazama. Te noći, Goran Dejkoski, odgovoran za patrolno-interventni sektor u ovoj agenciji, ispričao nam je kako su okolnosti bile izuzetno izazovne.

“Kada smo zaprimili dojavu, već smo znali da nas čeka težak zadatak. Ne samo zbog noći već i zbog nemogućnosti brzog pristupa manastiru. Zbog loših vremenskih uslova, bilo je jasno da plovilo neće biti opcija, pa smo morali brzo donijeti plan”, kazao je Dejkoski.

Brza reakcija

“S obzirom na to da je pristup jedino moguć pješice ili plovilom, odlučeno je da se koriste sve dostupne snage na terenu. U takvim situacijama, izuzetno je važna koordinacija i brzina reakcije”, naglasio je Dejkoski, dodajući da su svi, uključujući zaštitara Acu Kostoskog, bili svjesni rizika i važnosti misije.

Uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima, Kostoski je donio brzu odluku: umjesto plovilom, gdje bi ga bura i valovi mogli usporiti ili ugroziti, odlučio je krenuti pješice, strmom i uskom planinskom stazom. Svjestan opasnosti, isključio je baterijsku lampu kako ne bi odao svoje prisustvo, oslanjajući se samo na vlastitu orijentaciju, iskustvo i tišinu noći.

“Aco je izuzetno iskusan, zna teren bolje od ikoga. Njegova odluka da krene pješice bila je ključna u ovoj situaciji. Nije bilo prostora za greške. Teren je bio klizav, vrijeme nije bilo na našoj strani, ali Aco je bio posvećen misiji i nije se povukao”, naglašava Dejkoski.

Iskoristili nevrijeme

Nakon mukotrpnog penjanja i savladavanja prepreka, Aco je stigao nadomak manastira. Opreznim promatranjem terena primijetio je dvije nepoznate osobe koje su stigle pedalinom preko jezera, koristeći loše vremenske uslove kao idealnu priliku za skrivanje svojih namjera.

“Aco je postupio potpuno profesionalno. Uočio je napadače, ali u takvim situacijama, bitno je održati hladnu glavu”, objašnjava Dejkoski. “Odmah je reagirao povišenim glasom i uperio svjetlo prema njima, što je izazvalo paniku kod jednog napadača. Drugi je pokušao pobjeći, ali Aco je uspio zadržati situaciju pod kontrolom i ipak jednog uhvatio, savladao i zadržao do dolaska policije”, rekao je Dejkoski.

Istovremeno, putem operativnog centra zatraženo je pojačanje. Policijske snage brzo su organizirale intervenciju vodenim putem, boreći se s valovima kako bi stigli do manastira. Nedugo zatim, preuzeli su slučaj i utvrdili da je uhvaćeni pljačkaš ilegalno prešao granicu iz susjedne Republike Albanije preko Ohridskog jezera.

Snaga iskustva

“Ovo nije bio samo fizički izazov već i logistički, jer je teren bio gotovo neprohodan. Timski rad je ključan u ovakvim okolnostima”, zaključio je Dejkoski. Ova dramatična noć pokazala je koliko su hrabrost, odlučnost i iskustvo presudni u radu zaštitara. Aco Kostoski je, zahvaljujući dugogodišnjoj karijeri i izuzetnom poznavanju terena, spriječio potencijalnu pljačku i dodatno oštećenje ovog značajnog kulturnog i vjerskog objekta.

“Njegova reakcija te noći nije samo pokazatelj profesionalizma već i izuzetne predanosti svom zadatku. Kao tim, ponosni smo na njega. Ovo je samo jedan od mnogih primjera kako naš rad nije samo posao – to je životna misija koja zahtijeva hrabrost, odlučnost i predanost”, zaključuje Goran Dejkoski. U agenciji Piton Obezbeduvanje navode kako svoj posao obavljaju savjesno i odgovorno, uz poštivanje i provođenje zakonskih propisa, bilježeći kontinuiran, stabilan rast i razvoj u oblasti sigurnosti. Tako da je danas Piton prepoznatljiv brend kao nacionalna kompanija za sigurnost.

Profesionalizam i inovacije u službi sigurnosti

Piton Obezbeduvanje pruža usluge privatne zaštite od 2003. godine. Agencija od samog početka do danas bilježi stabilno poslovanje i rast kroz unapređenje usluga i opreme za tehničku zaštitu. Svakodnevne obuke stručnog osoblja, kao i stalno praćenje svjetskih trendova u sigurnosti, doprinose njenom stalnom usavršavanju i unapređenju. Danas Piton Obezbeduvanje nudi kompletan spektar sigurnosnih usluga: fizičku i tehničku zaštitu, monitoring – patrolno obezbjeđenje, transport novca i vrijednosnih pošiljki, alarmni monitoring centar, kao i 24-satni videonadzor, uz više od 4.000 zadovoljnih klijenata širom države. “Naša poslovna politika zasniva se na profesionalnosti, kvalitetu i tačnosti pruženih usluga, lojalnosti i diskreciji prema klijentima, kao i na svakodnevnom unapređivanju i širenju naših usluga. Cilj nam je jedan – sigurni i zadovoljni klijenti”, poručili su iz ove agencije.

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sigurnosti škola: Da li sigurnost ipak dolazi u hrvatske škole?

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora

Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr

 Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.

 Što donosi Protokol?

Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:

 Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.

 Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.

Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.

Protokol i sigurnosni elementi

Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.

Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.

 Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja

Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.

Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.

 Zaštitari u školama

Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.

Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.

Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.

 Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.

Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.

Radno mjesto zaštitara

Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.

Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.

Ide nabolje

Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.

Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.

Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.

Jesmo li, na kraju, sigurni?

Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Kao i svake godine, i ovaj put predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je, za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara, uradio Ekonomski institut iz Zagreba. Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje

Pripremili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite, kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih, a čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima u Republici Hrvatskoj. Prilikom izrade analize Ekonomski institut iz Zagreba je kontinuirano sarađivao s HCZ-om, a i ovaj put su korišteni isključivo podaci Financijske agencije (FINA) preuzeti s web-portala Info.biz. Također, analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite, a to su tehnička i fizička zaštita.

Kriterij za izradu

Prilikom izrade rang-lista firmi kriterij koji smo u a&s Adriji uzeli su ostvareni prihodi, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 preduzeća za svaki od podsektora. Dodatan kriterij je da je firma bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih firmi prema prihodima, za svako od ovih kolektiva su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: broj zaposlenih, dobit/gubitak, ukupan prihod po zaposlenom te prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku za posljednje tri godine.

Analizom nisu obuhvaćene fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-i, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20, te preduzeća koja nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. No, treba znati da podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno analiza ih precjenjuje.

Rezultati analize

Pokazatelj poslovanja djelatnosti privatne zaštite i ukupne privrede Hrvatske u posljednje tri godine prikazan je kroz Grafikon 1. On pokazuje povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023, kako u ukupnoj privredi tako i u sektoru privatne zaštite (Grafikon 1). Uporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 14,7% u privatnoj zaštiti, dok su 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije prihodi su također u ostatku privrede porasli za 9%, što govori o nešto većem potencijalu generisanja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli brže od ukupne privrede Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.

Treba reći i da analiza bilježi blagi rast prosječnog broja zaposlenih po svakoj firmi u sektoru privatne zaštite od 0,3% u 2023. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio u prosjeku 58,3 zaposlenih po firmi, što je predstavljao pad od 1,5% u odnosu na 2021, dok u 2023. sada iznosi 58,5.

Nadalje, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura u 2023, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi Hrvatske koja također bilježi konstantan rast od 2021. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka (Grafikon 2).

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura, što je povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije

Fizička zaštita

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazano je u Tabeli 1, koja obuhvata prihode, dobit, stopu i broj zaposlenih. Od ukupnog prihoda koji iznosi 257,220 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 242,331 miliona eura ili 94,2% (93,9% u 2022; 93,5% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio tih kompanija. Dvije najveće firme po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti i 2023. godine su Securitas Hrvatska i Sokol, a njihovi prihodi iznose ukupno 88,038 miliona eura, odnosno zajedno nose 34,2% cijelog podsektora. Značajno je istaći da su se ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%, što je gotovo jednak trend rasta u odnosu na ranije godine (13,9% za 2022).

Ukupni prihodi u ovom podsektoru konstantno su rasli u posljednjih pet godina sa 183,984 miliona eura u 2019. do 257,220 miliona u 2023, a 30 najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022; 93,8% u 2021). Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u ovome podsektoru – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika, tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023. Ipak, treba reći da je ukupan broj zaposlenih manji u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20,897 miliona eura u 2023. trideset najvećih firmi ostvarilo je 18,596 miliona eura ili 89,1% dobiti ukupnog podsektora (95,7% u 2022). Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u podsektoru fizičke zaštite ovaj put su Sokol i Klemm sigurnost. Njihova ukupna dobit za 2023. godinu iznosi 8,918 miliona eura ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora. Ukupna dobit podsektora nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ipak porasla za 27%, što je također trend koji se nastavlja u posljednjih pet godina.

15-postotni rast plata

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u podsektoru fizičke zaštite u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 734 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%, kada je iznosila 634 eura. Zanimljivo je da su dvije najveće firme po rastu prosječne neto plate po zaposlenom u ovome podsektoru FINA Gotovinski servisi i AKD-Zaštita, i to za 13,1%, odnosno i 17,4% u odnosu na 2022. Iz podataka je vidljivo da je prosječna mjesečna neto plata konstantno rasla unazad pet godina, sa 529 eura u 2019. na 734 eura u 2023.

I ukupan prihod po zaposlenom u ovome podsektoru je rastao za 16,7% i sada iznosi 22.941 euro. Kada je ovaj pokazatelj u pitanju, dvije firme s najvećim ukupnim prihodom po zaposlenom u 2023. su FINA Gotovinski servisi i Joker fitness. One bilježe rast u ovoj stavki za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu. Treba istaći da su ukupni prihodi po zaposlenom u ovom podsektoru u posljednjih pet godina konstantno rasli, sa 15.837 eura u 2019. na 22.941 euro u 2023.

Tehnička zaštita

Najvećih 30 kompanija u podsektoru tehničke zaštite prema ostvarenim prihodima prikazano je u Tabeli 2. Ukupan prihod podsektora tehničke zaštite u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio je 232,775 miliona eura. Trideset najvećih ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 149,847 miliona eura ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022; 64,2% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih kompanija. I po ovoj stavci, dva najveća preduzeća su Alarm automatika i Eccos inženjering, koji su ostvarili ukupno 46,167 miliona eura prihoda, odnosno 19,8% cijelog podsektora. Značajno je navesti da su se i ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23% i da odražavaju kontinuiran trend rasta u posljednjih pet godina. Trideset najvećih bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i kompletan podsektor.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti (1.935 radnika) 30 najvećih zapošljava njih 997 ili 51,3% (51,1% u 2022; 50,1% u 2021). Dvije najveće kompanije prema ovoj stavci su Eccos inženjering i Alarm automatika, koje zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora. Važno je napomenuti da se ukupan broj zaposlenih u 2023. povećao u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Ovo povećanje, iako u manjem procentu u odnosu na godinu ranije, ipak predstavlja kontinuiran rast u posljednjih pet godina, gdje smo imali 1.652 zaposlena u 2019, a 1.935 u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenih između 30 najvećih kompanija i ostalih.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22,144 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 13,322 miliona eura ili 60,2% od ukupnog podsektora (62,1% u 2022). Dvije najveće firme po ovoj stavci su Aling i Insig 2, a zajedno su ostvarili ukupno 3,296 miliona eura dobiti ili 14,9% cijelog podsektora. Pozitivno je i to što je ukupna dobit u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. I ovaj rast također predstavlja konstantu u posljednjih pet godina.

Prosječna mjesečna neto plata i prihodi po zaposleniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je segment iznosio 936 eura, s povećanjem od 4,5% (896 eura) u odnosu na godinu ranije. Dvije firme s najvećom prosječnom mjesečnom neto platom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu), dok je trend povećanja plata u posljednjih pet godina općenito kontinuiran.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 eura) povećanje za 18,4%. Dvije firme s najvećim rastom prosječne mjesečne neto plate u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu). Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 hiljada eura do 2021, kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

Kako je spašena oteta djevojčica u Srbiji

Ovaj put vam donosimo priču o zaštitarima koji su učestvovali u desetodnevnoj potrazi za otetom djevojčicom iz Niša. Njen otmičar je osuđivani silovatelj i pedofil, nadaleko poznat kao Malčanski berberin, čija su zlodjela dodatno motivisala ekipu agencije Nifon Security da ne odustaju dok se mala Monika ne pronađe

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Decembar 2019. godine donio je jedan od najupečatljivijih slučajeva u modernoj historiji potrage za nestalim osobama u Srbiji. Dvanaestogodišnja Monika Karimanović bila je oteta na putu do škole u njenom rodnom gradu, a svaki izgubljeni trenutak značio je dodatnu opasnost za njen život. Dok su policija i žandarmerija tragali za otmičarem Ninoslavom Jovanovićem, timovi agencije Nifon Security pokazali su šta znači istinska posvećenost i hrabrost na djelu.

Težak teren

Tih deset dana neizvjesnosti, praćenih hladnim vremenom i nepristupačnim terenom, pokazalo je da upornost i zajednički rad mogu spasiti ljudski život. “Tokom dugog niza godina rada susreli smo se s različitim izazovima, ali taj slučaj ostavio je dubok trag na sve zaposlene, koji danas s ponosom ističu zadovoljstvo zbog uspešnog epiloga. Svaki minut je bio važan, a svaki korak na teškom i hladnom terenu bio je vođen samo jednom mišlju – pronaći Moniku i vratiti je kući”, prisjetila se događaja Sanja Petrović Nikolić, operativna direktorica kompanije Nifon Security iz Niša.

Dvanaestogodišnja djevojčica Monika Karimanović nestala je u petak, 20. decembra 2019. godine, u ranim jutarnjim satima, na putu do škole, na teritoriji grada Niša. Operativnim radom MUP-a Republike Srbije vrlo brzo je utvrđen način i mjesto nestanka i onda je pokrenuta opsežna operacija potrage.

 Ostavljao tragove

“Ono što će kasnije biti utvrđeno je da je devojčica prevarom namamljena u automobil Ninoslava Jovanovića, poznatijeg kao Malčanski berberin, četrdesetšestogodišnjeg silovatelja i pedofila koji je više puta osuđivan za seksualne delikte. On joj se predstavio kao domar koji prvi put ide na posao, baš u njenu školu”, rekla je Petrović Nikolić. S obzirom na to da se radilo o vrlo zahtjevnom terenu kojim se kretao, a koji je otmičar odlično poznavao, policiji je rad umnogome bio otežan. Počela je borba za spas mladog života.

“Nifon Security, kao društveno odgovorna kompanija, odmah je na raspolaganje stavio sve svoje raspoložive kapacitete i ljudstvo. Danima je 20 kolega i koleginica učestvovalo u zajedničkim aktivnostima pretrage terena, zajedno sa pripadnicima policije, žandarmerije, lovcima i mnogobrojnim dobrovoljcima. Svi zajedno sa samo jednim ciljem – spasiti život i dete bezbedno vratiti porodici. Nije postojao umor, uprkos hladnom vremenu, planinskim predelima i višednevnim potragama. Sve vreme je izmicao, ostavljajući za sobom tragove”, rekla je Petrović Nikolić.

Neumorno traganje

U selu Orašac kod Knjaževca, 23. decembra 2019. godine, nađena je napuštena kuća u kojoj je otmičar boravio sa devojčicom. U kući su nađeni tragovi otete djevojčice, što je svima davalo nadu da je i dalje živa i da je kretanje nastavio sa žrtvom.

“Obruč oko zločinca se stezao. Potraga je 26. decembra 2019. godine sužena na četiri sela. Stari planinski predeli, slabo naseljeni, koje je otmičar odlično poznavao, nisu nas demoralisali. Nifonovim timovima za potragu rukovodio je koordinator operativnih poslova Bojan Lukić. Rukovodstvo kompanije Veselin Jakovljević i Slavko Šain podržali su jednoglasan stav svih da se sa terena ne vraćamo i da ne odustajemo do pronalaska Monike”, ispričala nam je sagovornica. U obijenoj kući u selu Svrljiški Miljkovac, 27. decembra 2019. godine, ponovo su pronađeni novi tragovi – dva jastuka, jorgan, ostaci hljeba.

Bijeg kroz prozor

“Službenici obezbeđenja agencije Nifon Security u tom trenutku su sa svojim ekipama bili baš na tom delu terena. Sa jedne strane, očaj na našim licima, jer opet izmiče, sa druge strane snaga i inat zato što smo svi do jednog verovali da ćemo biti brži i pametniji. Nifonovi timovi radili su temeljno na teritoriji koja je pokrivala 20 kilometara kretanja. U toku potrage pregledali smo preko 20 napuštenih objekata i kilometre planinskih predela”, kazala je Petrović Nikolić.

Monika je pronađena živa 29. decembra, deset dana nakon nestanka, oko 16 sati, u ataru sela Pasjača. Mještanin, koji je krenuo da obiđe svoju vikendicu, primijetio je sumnjive tragove. Otmičar je to spazio kroz zavjesu, iskočio kroz prozor i dao se u bijeg. Vlasnik vikendice javio je ovo saznanje policiji i tu se potraga završila, na sreću sa sretnim ishodom. Monika je pronađena živa.

“Najvažnija misija bila je ostvarena. Monika je bila promrzla i gladna, ali živa i spašena. Ubrzo nakon toga uspešno je lišen slobode otmičar Ninoslav Jovanović. Danas o ovom događaju govorimo s ponosom zbog spašenog života mlade devojčice”, zaključila je Petrović Nikolić. Zbog nemjerljivog učešća u pronalaženju otete djevojčice, Nifon Security dobio je zahvalnice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, kao i Policijske uprave u Nišu.

Tri decenije uspješnog rada

Nifon Security je kompanija koja se 32 godine uspešno bavi sigurnosnim poslovima. Odgovorno brinu o 2.000 klijenata kroz pružanje usluga fizičko-tehničkog obezbjeđenja, instalacije tehničkih sistema, videonadzora i obezbjeđenja javnih skupova. Ponosni su, kažu, na postignute rezultate i istrajnost u očuvanju osnovnih ciljeva kompanije – sigurnosti u službi građana.

 

Alarm Automatika: Smart Guard Patrol

Smart Guard Patrol je moćno i prilagodljivo softversko rješenje koje omogućuje online nadzor obilaska zaštitara u dojavnom centru u realnom vremenu. Ovaj inovativni alat omogućuje sasvim novu razinu usluge prema krajnjim korisnicima

Piše: Jelena Stopić, Product owner, Alarm automatika; E-mail: jelena.stopic@alarmautomatika.com

Nadzor obilaska zaštitara posebno je važan svim zaštitarskim tvrtkama jer o pouzdanosti obilaska ovisi u kojoj će mjeri zaštita biti efikasna. Obilazak prostora unutar nekog pojedinačnog objekta ili više dislociranih objekata u planirano vrijeme je ključan dio procedura i aktivnost u kojoj se mora biti dosljedan da bi se ispunila funkcija zbog koje je i uspostavljena. Uz nadzor rada zaštitara ne manje važna je i mogućnost dokazivanja krajnjem korisniku da je dogovorena procedura i provedena.

Smart Guard Patrol rješenje upravo u tome vidi svoju primjenu. Zaštitar u obilasku putem mobilnog telefona očitava prethodno generirane/programirane QR kodove ili NFC oznake za svaku kontrolnu točku zasebno. Mobilna aplikacija šalje informacije u dojavni centar u kojem je odmah vidljiva i u kojem se može se analizirati kada je to potrebno. Jednostavnost primjene je udružena s intuitivnim korisničkim sučeljem i mogućnosti prilagodbe potrebama korisnika.

Prednosti Smart Guard Patrol rješenja

Uz Smart Guard Patrol zaštitarima na terenu omogućeno je slanje slika, poruka i hitnih informacija u dojavni centar. Sve redovne aktivnosti poput započinjanja, potvrde da je na lokaciji (QR ili NFC čitanjem) i prestanka obilaska dolaze u nadzorni centar i bilježe se u izvještaju. Za njihovu veću sigurnost omogućeno je brzo slanje SOS poziva, koji se može aktivirati jednostavnim prelaskom prsta preko zaslona (swipe) ili protresanjem mobitela (shake). Integrirana je i “man down” funkcija, kojom se detektira iznenadan pad zaštitara. U slučaju da se čuvar nije pomaknuo s pozicije jedan sat, sustavu se javlja upozorenje, kao i u slučaju da nije dostupan na internetu. Operaterima je omogućeno slanje standardnih poruka, jednom ili grupi čuvara, kao i hitno pozivanje interventnih timova na intervenciju upućivanjem zvučne tekstualne poruke na mobilni telefon.

Upravljanje obilascima putem Smart Guard Patrol rješenja je visokoefikasno jer se rute obilaska i kontrolne točke definiraju unaprijed, a dojavni centar se odmah obavještava o svakom odstupanju od planirane procedure. Također, ovo rješenje funkcionira kao standalone rješenje, no ako korisnik ima ABsistemDCNGv2, integrira se kako bi se iskoristile prednosti oba rješenja. Svi podaci su kriptirani u skladu s važećim normama i propisima kao što su GDPR i ISO 27001. Ista visoka razina sigurnosti primijenjena je i na pohranu podataka u oblaku.

 Fleksibilna platforma koja povećava efikasnost

Za razliku od drugih rješenja, Smart Guard Patrol omogućuje sve ključne funkcije nadzora obilaska zaštitara unutar jedne platforme, bez potrebe za dodatnim modulima ili kompliciranim nadogradnjama. Zamišljen je kao potpuno samostalno rješenje za sve dojavne centre koji god da softver za centralizaciju koriste. S obzirom na to da se na isti način može provjeriti točnost dolaska na bilo koju lokaciju i bilo kojim poslom, primjerice radi obilaska pacijenata ili servisiranja uređaja, Smart Guard Patrol može povećati efikasnost rada u različitim djelatnostima. Smart Guard Patrol znači manje troškova, veću efikasnost i jednostavnije upravljanje sigurnosnim operacijama.

Priče zaštitara: Poštenje nema cijenu

Iako je prošlo više od decenije, zaposlenici agencije Flek Security s ponosom spominju taj događaj. Njihovi su zaštitari tada pokazali ne samo profesionalnost već i poštenje dostojno sjećanja na taj divan ljudski gest

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Povjerenje i profesionalizam ključne su vrijednosti u zaštitarstvu. Uz svakodnevno suočavanje s brojnim izazovima, dogode se i prilike u kojima zaposlenici zaštitarskih agencija mogu pokazati istinsku posvećenost i moralnu odgovornost na upečatljiv način. Jedan takav događaj desio se u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u septembru 2013. godine, kada je izgubljena, pronađena i vlasniku vraćena torba s velikom svotom novca.

Profesionalna reakcija

Iako je prošlo više od decenije, ovaj događaj duboko se urezao u sjećanje zaposlenicima agencije Flek Security. Kako su nam ispričali, tada su pokazali da se poštenje i profesionalizam isprepliću u svakom aspektu njihovog posla. Dogodilo se to tokom redovne patrole u prodajnom centru “Bingo” u Prijedoru. Zaštitar Dalibor Banović je tokom redovnog obilaska objekta pronašao čudnu crnu torbicu u muškom toaletu u Bingo centru. “Naizgled se činilo da je u pitanju običan događaj, ali sadržaj torbice dao je ovoj priči sasvim novu dimenziju”, priča nam Daliborov kolega Emir Bato Begić, inače tehnički direktor agencije Flek Security. “Dobro se svi sjećamo tog događaja, kad je kolega zaštitar Dalibor Banović pronašao neobičnu torbicu u toaletu. Sjećam se da je u prvi mah zastao, skoro da se uplašio kada je vidio koliko novca ima u njoj. A, ko ne bi”, kaže Begić.

Sačinili zapisnik

Odmah po pronalasku, Dalibor je obavijestio kolege u smjeni. Torbicu je odnio u kancelariju, gdje su je zajedno otvorili i, na veliko iznenađenje, pronašli veliku količinu novca – 46.000 KM (oko 23.000 eura). “Tokom te smjene, sigurnost objekta održavali su šef obezbjeđenja Predrag Kragulj, koji je, nažalost, u međuvremenu preminuo, zatim zaštitar Dalibor Banović, koji je pronašao zaboravljeni novac prilikom redovnog obilaska, te Siniša Čelić, nadglednik zadužen za sistem videonadzora. Oni su torbicu otvorili i tamo našli ravno 46 hiljada konvertibilnih maraka”, kaže Begić. On ističe da su radnici agencije Flek Security, bez obzira na “iskušenje” kojima bi rijetki odolili, bez razmišljanja postupili krajnje profesionalno, osiguravajući da pronađena imovina budu zaštićena sve do pronalaska njenog vlasnika.

“Zanimljivo je – i to zaista moram istaći – da je torbica s novcem bila pronađena u toaletu koji nije pokriven videonadzornim kamerama. Kad to kažem, jasno vam je da je naš kolega zaista postupio krajnje profesionalno i ljudski. Za nas je to jedan istinski herojski čin”, kaže tehnički direktor agencije.

“Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti” – Dalibor Banović

Oteto je prokleto

Kolege iz agencije su zatim sačinile zapisnik, a utvrđeno je da torbica, pored novca, sadrži i jednu crvenu hemijsku olovku i dvije uplatnice i to na ime Hrvatske radio-televizije (HRT). To im je otkrilo i određeni trag prema vlasniku Vedžidu Mehagiću, koji je torbicu zaboravio prilikom pauze u Bingo centru tokom puta iz Banje Luke ka Cazinu. Nakon što je shvatio da je izgubio torbicu, Vedžid je ubrzo stigao na mjesto događaja, javio se zaštitarima i zamolio ih da mu pomognu, detaljno opisujući njen sadržaj. Nakon potvrde da je on zaista vlasnik, zaposlenici agencije Flek Security vratili su mu torbicu i novac. U znak zahvalnosti, Mehagić je nagradio Banovića sa 400 KM, koje je on podijelio s kolegama, uključujući i one koji tog dana nisu bili u smjeni.

“Ma i da živim sto godina, opet bih isto uradio i vratio bih novac njegovom vlasniku. Ne kaže se uzalud – oteto je prokleto. Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka”, kazao je za naš magazin Dalibor Banović. “Zaista, nije im ni palo na pamet da se okoriste, već su samo željeli da što prije vrate novac onome kome pripada. Banović je, bez razmišljanja, postupio onako kako mu nalaže profesionalna etika i lični moral. Kao i druge kolege”, dodao je Begić.

I nije prvi put…

Ovaj događaj dodatno oslikava vrijednosti koje agencija Flek Security njeguje u svom radu. Tehnički direktor Begić naglasio je kako je povjerenje temelj njihove misije. “Naši zaštitari ne štite samo objekte i ljude već svojim postupcima pokazuju kako se moralne vrijednosti čuvaju i njeguju. Ovo nije prvi put da su naši radnici vratili pronađeni novac, a takve priče govore o njihovoj profesionalnosti i predanosti”, kazao nam je Begić, dodajući da je Flek Security ponosan na tim ljudi koji svakodnevno pokazuju najviše standarde u poslu. Ova priča svjedoči o značaju etike u zaštitarstvu i doprinosu koji ovakvi činovi imaju na zajednicu, ali i na reputaciju zaštitarske agencije koja je pokazala čast i odgovornost, osnažujući povjerenje svojih klijenata i zajednice.

Nova era sigurnosti: Sve manje trošak, sve više kapital

SPSC Grupa je u sarajevskom Hotelu Hills 16. aprila 2024. održala konferenciju “Nova era sigurnosti”, posvećenu industriji sigurnosti s posebnim osvrtom na uvođenje pametnih rješenja u zaštiti objekata i lica. Učesnici su bili neki od lidera ove industrije u Jugozapadnoj Evropi, pa je to bila i prilika da kroz razmjenu iskustva učesnici unaprijede saznanja o sigurnosnim trendovima.

Kako je za a&s Adriju izjavio Walid Al Nabali, direktor SPSC Grupe, bila je to prva u nizu konferencija na ovu temu. “Skupovi ove vrste imaju za cilj povećanje saradnje i stepena komunikacije vodećih brendova iz ove industrije na Balkanu, a s ciljem dostizanja standarda koji su u dijelovima svijeta poput zemalja Zaljeva ili Zapadne Evrope i Dalekog Istoka već prilično unaprijeđeni”, naveo je Al Nabali.

Od “magle” se može živjeti

U uvodnom izlaganju Al Nabali je predstavio strukturu i portfolio svoje kompanije i njihov prilično zanimljiv proizvod opisan kroz provokativni slogan “Mi prodajemo maglu”. Naime, SPSC Grupa je nakon opsežne analize potreba klijenata došla da zaključka da je tržištu za zaštitu od prilično učestalih i, nažalost, uspješnih provala potreban proizvod poznat kao UR FOG.

Riječ je o sistemu ubrizgavanja magle u zatvorenim prostorima koji se u slučaju provala može putem kamera ili tastera aktivirati, a potom se u roku nekoliko sekundi prostor gdje postoji krizna situacija puni maglom. Taj inače za ljude i prehrambene proizvode potpuno bezopasan gas djeluje obeshrabrujuće i dezorijentirajuće na provalnike. “Na ovaj način se eliminiše problem kašnjenja dolaska ekipa za brzu reakciju, što smo uočili da je jedan od vodećih problema u kriznim situacijama ovdje u regiji. Magla ubrizgana u prostor će provalnika ili otjerati ili onesposobiti da nanese štetu imovini ili ljudima”, naglašava organizator.

Znatno jeftinija instalacija

Učesnicima konferencije dalje su se obratili predstavnici nekoliko vodećih kompanija iz ove industrije koji djeluju u regiji. Tako je Žarko Regodić, menadžer razvoja poslovanja Ajaxa, prisutnima predstavio dostignuća i izazove na koje nailazi ta ukrajinska kompanija, koja, uprkos aktuelnim izazovima, postavlja nove standarde u industriji proizvodnje sigurnosnih sistema.

“Uvidjeli smo da je tržište prilično pokriveno kako klasičnim tako i kamerama savremenog dizajna te je rukovodstvo donijelo stratešku odluku da se kompanija usmjeri i prema razvoju kako vatrodojavnih tako i sistema za sprečavanje poplava”, istakao je Regodić navodeći kako je statistika osiguravajućih kuća pokazala da su poplave čak i opasnije za imovinu od požara.

Ispred Konica Minolte skupu se obratio Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju, koji je govorio o sve većem značaju termalnih kamera u sprečavanju požara, ali i praktičnijoj i lakšoj ugradnji videonadzornih kamera. “Kamere su sve jednostavnije kako za postavljanje tako i za održavanje. U odnosu na ranije, danas su za 30 posto manje instalacijske investicije u kablove i prateću opremu, tako da se pružatelji usluga mogu više fokusirati na finese oko zadovoljavanja zahtjeva klijenata i razvoj svojih kapaciteta”, naglasio je Lalić.

Razvoj integracijskih platformi

O sigurnosti u komunikaciji govorio je Drago Labazan, direktor Commenda Adria, kompanije koja se, između ostalog, bavi razvojem interfonskih rješenja kompatibilnih s vodećim brendovima iz industrije koji definiraju standarde. Važnost održavanja hardvera, što se pokazalo kao slaba tačka korisnika videonadzora, u fokusu je kompanije SINPRO, koju je predstavio Slava Merculov. “Sve treba svesti na jedan data sistem i upravo je to trend u kojem se razvija tržište integracijskih platformi”, podvukao je on, dodavši kako je kreiranje poslovno korisnih izvještaja pomoću sigurnosnih sistema segment na kojem intenzivno rade i prepoznaju potencijal u više od deset zemalja u kojima trenutno djeluju uz angažman najmanje sedamdeset svojih stručnjaka.

Videonadzor izašao van okvira sigurnosti

Mahir Hodžić, generalni menadžer a&s Adrije i Adria Security Summita, prusutne je upoznao s rezultatima istraživanja koje je proveo novinarski tim a&s Adrije, a koje je jasno pokazalo da je u regiji prisutan trend rasta tržišta videonadzora i sigurnosnih sistema kako za pravna tako i za fizička lica te da će trend biti nastavljen u narednom periodu. “Kompanije i gradske vlasti sve više vode računa o sigurnosti zaposlenika i građana i jasno je da su prepoznali da im kvalitetni sigurnosni sistemi u tome pomažu, kao i da podaci koji se prikupljaju pomažu u lociranju potreba korisnika i unapređenju kako poslovanja tako i kvaliteta života”, istakao je Hodžić.

Na konferenciji je, generalno, skrenuta pažnja kako će podaci koje prikupljaju videonadzorni sistemi nadalje uz pomoć vještačke inteligencije sve više biti korišteni za praćenje modela rada u privrednim sistemima i za iznalaženje modela poboljšavanja efikasnosti rada i smanjenja operativnih troškova. Također je zaključeno da se na ovakve investicije sve manje gleda kao na trošak, već kao na alat koji omogućuje višestruki povrat kapitala.

Pogledajte fotografije sa konferencije:

 

Nevidljiva odgovornost u svijetu rizika i izazova

Donosimo vam neke od nevjerovatnih priča zaštitara iz prve ruke o nevidljivoj odgovornosti u svijetu rizika i izazova. Zaštitari se često suočavaju sa situacijama koje zahtijevaju mentalnu snagu i fizičku izdržljivost. No, iza uniformi i strogoćom ozračenih izgleda, ipak stoje priče koje zaslužuju da budu ispričane

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

 Fizička zaštita je profesija koje seže daleko iznad standardnih procedura i tehničkih aspekata. Bilo da je riječ o osiguravanju objekata, velikih skupova ljudi ili praćenja transporta vrijednosnih pošiljki, zaštitari se suočavaju s izazovima koji zahtijevaju mentalnu snagu, fizičku izdržljivost i osposobljenost za pravilno reagovanje u stresnim situacijama. Iza uniformi i strogoćom ozračenih izgleda, ipak stoje priče koje zaslužuju da budu ispričane.

Upravo jednom takvom započinjemo naš novi serijal posvećen pričama ključnih figura u sigurnosnoj branši – onih hrabrih pojedinaca koji su se na terenu suočili s velikim opasnostima i rizicima. Kroz iskustva regionalnih aktera pratit ćemo izazove s kojima su se susretali te ulogu koju su imali u najzahtjevnijim zadacima na terenu.

Brza reakcija

Jedna od iznimno dramatičnih priča koja se izdvaja je slučaj pljačke Raiffeisen banke na Ilidži u Sarajevu 2015. godine. U Agenciji SEC ONE iz prve ruke smo saznali kako su zaštitari bili aktivno uključeni u ovaj slučaj.

Sadudin Agović, regionalni rukovodilac prodaje i fizičke zaštite u kompaniji SEC ONE s više od dvadeset godina radnog iskustva u zaštitarskom poslu, prisjetio se ovog teškog slučaja razbojništva od prije devet godina. Kako nam je ispričao, u izuzetno rizičnom scenariju njihovi zaštitari morali su se brzo i efikasno odazvati kako bi upravljali situacijom. Kasnije se pokazalo da je njihova reakcija bila ključna, jer su uspjeli razotkriti tok same pljačke. Nisu se libili suočiti s velikim opasnostima, a njihov odgovor na ovaj izazov bio je iznimno hrabar.

“Informacija o pljački stigla je u dojavni centar Agencije putem pritisnutog panik-alarma”, prisjeća se Sadudin i pojašnjava: “Taj signal nam je prioritet svih prioriteta, naročito kada su u pitanju banke. Tada se sve ostavlja po strani, a fokus stavlja na kritičnu situaciju.” Odmah je pokrenuta procedura za intervenciju, a interventna ekipa se  mobilizirala i stigla na mjesto događaja za manje od dvije minute od primanja dojave. “Nevjerovatna je činjenica da su se naši zaštitari susreli s razbojnicima koji su upravo u tom trenutku napuštali poslovnicu banku nakon pljačke novca. Njihova intervencija je zaista bila ključna, jer su razbojnici, shvativši da su ih zaštitari uočili, sjeli u vozilo i dali se u bijeg, a naši zaposlenici su krenuli za njima”, ispričao nam je Agović.

Pucnjava sa smrtnim ishodom

Nedugo zatim uspostavljena je operativna veza s Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo s ciljem pružanja svih relevantnih informacija o događaju. “Intervencija je bila usmjerena na praćenje vozila razbojnika, pružanje preciznih instrukcija te neprekidnu komunikaciju s policijom kako bi se osigurala učinkovita koordinacija. U akciji zaštitarima su se brzo pridružile i ostale ekipe kolega koje su se u tom trenutku nalazile na terenu, blizu mjesta događaja”, kazao nam je Agović.

Situacija se dodatno zakomplikovala, jer su razbojnici, bježeći prema Velikoj Aleji na Ilidži, otvorili vatru prema policiji i zaštitarskoj ekipi. Nakon toga, na području izletišta Stojčevac, opet su ispalili hice iz auta, oštetivši vozilo zaštitarske agencije, a zalutali metak pogodio je slučajnog prolaznika koji se vozio biciklom. Nažalost, tu nije bio kraj. Razbojnici su vozilo zapalili i uspjeli pobjeći policiji, a ranjeni muškarac je podlegao.

Priča o pljački banke na Ilidži završena je tragičnim ishodom, ali je ostala istinita slika o neizmjernoj odgovornosti i hrabrosti koju zaštitari posjeduju, često neprimjetnoj, ali izuzetno važnoj za društvo

Potcijenjen posao

“Naša intervencija je bila ključna u praćenju i davanju relevantnih informacija policiji. Nažalost, ovaj događaj je podsjetnik na rizike s kojima se suočavamo u svakodnevnom radu zaštite. Ipak, naša posvećenost je bila neupitna, te smo i u ovakvim rizičnim situacijama uspjeli pružiti podršku”, istaknuo je Agović. U kontekstu svih ovih izazova i opasnosti, pitali smo sagovornika kako bi procijenio društvenu percepciju posla zaštitara, smatra li da je ova profesija potcijenjena s obzirom na složenost i rizike koje svakodnevno nosi.

“Posao zaštitara je devalviran, a to je činjenica koja proizlazi i iz prisustva konkurencije koja, zarad profita, narušava ugled ove struke. Ova branša, iako obavlja kompleksne zadatke u okviru zakonskih nadležnosti, često se svela na pojednostavljeni opis čuvanja”, kaže Agović. On dalje napominje kako je mnogima nepoznato da se unutar ove profesije obavljaju složeni zadaci u skladu sa zakonima i specifičnim obavezama, iako profesija nije adekvatno stimulisana niti prepoznata. “Cijene usluga i radne snage, obaveza certificiranja, sve ukazuje na nedovoljan broj ljudi u ovom sektoru, što je ozbiljan problem. Posao zaštitara je postao manje atraktivan mlađim generacijama, dijelom i zbog nedovoljne stimulacije i prepoznavanja važnosti ove profesije”, zaključio je Agović.

Neophodno je stalno usavršavanje

Mnogi, zapravo, ne shvataju ozbiljnost i važnost procedura u zaštitarskom poslu, a upravo je poznavanje i pravilno primjenjivanje istih ključno za uspjeh u ovoj profesiji. “Prije nego što postanu dio naše agencije, zaštitarima su potrebna određena odobrenja i certifikati kako bi osigurali profesionalnost i sigurnost u obavljanju dužnosti. Nakon dobijanja ovog odobrenja kandidati pristupaju Akademiji, gdje završavaju kurs za sticanje certifikata kako bi postali dio neke agencije. Naravno, mi našim zaštitarima pružamo i dodatne interne obuke koje su prilagođene specifičnostima poslova koje će obavljati”, kazao je Agović. Ako se zaštitar profilira kao stručnjak koji može obavljati dodatne odgovorne poslove, poput intervencija ili transporta i zaštite vrijednosnih pošiljki, imat će mogućnost razvoja u tom smjeru.

Specifične okolnosti

“U skladu sa specifičnostima, različiti objekti zahtijevaju prilagođeno obezbjeđivanje, gdje se od zaštitara očekuju

posebne vještine i znanja. Naprimjer, ambasade zahtijevaju poznavanje stranih jezika i internih procedura, pa se obuke prilagođavaju ovim specifičnostima. Kroz ovaj pristup vršimo klasifikaciju i pružamo viši nivo obuke, nudeći zaštitarima potrebne alate za uspješno obavljanje zadataka u različitim okruženjima”, pojasnio je naš sagovornik.

Osim spremnosti i znanja, ključni su faktori uspješnosti zaštitara i adekvatna oprema koju nose, uključujući oružje, posebno uzimajući u obzir ozbiljnost situacija s kojima se suočavaju.

U skladu s različitim zadacima koje obavljaju, posebno kada je riječ o osiguravanju objekata, zaštitari se suočavaju s različitim specifičnostima. Zaštitar koji štiti određene objekte, naročito one gdje je nošenje oružja neophodno, podvrgava se preciznim procedurama. “To uključuje sigurno odlaganje oružja u odgovarajućim spremnicima ili sefovima te posjedovanje potrebnih pribora za pražnjenje i održavanje oružja. U situacijama intervencija, gdje je potrebna hitra reakcija, zaštitar mora posjedovati baterije, lampu, napunjeni pištolj, a vozila su opremljena pancirima kako bi se nosili s potencijalno rizičnim situacijama. Posebno se ističe elektrohemijska zaštita koju naši zaposlenici koriste u slučajevima transporta i zaštite vrijednosnih pošiljki. Ova tehnologija služi za smanjenje rizika, a transport vrijednosnih pošiljki izvodi se putem specifičnih kofera opremljenih elektrohemijskom zaštitom. To našu opremu čini dodatno specifičnom i prilagođenom potrebama visokorizičnih situacija”, odgovorio je Agović.

Iskustva zaštitara iz Agencije SEC ONE podsjećaju nas na nevidljive niti predanosti i hrabrosti koje čine srž posla u zaštiti, gdje se svakodnevno suočavaju s rizicima kako bi zajednicu učinili sigurnom. Priča o pljački banke na Ilidži završena je tragičnim ishodom, ali je ostala istinita slika o neizmjernoj odgovornosti i hrabrosti koju zaštitari posjeduju, često neprimjetnoj, ali izuzetno važnoj za društvo.

Snažna veza s policijom

“Naša saradnja s policijskim agencijama na području čitave Bosne i Hercegovine izuzetno je korektna i na zavidnom nivou. Ostvarujemo blizak odnos, gdje policijske agencije vrše kontrolu i nadzor nad našim radom, izdajući nam certifikate koji su ključni za naše poslovanje. Ova saradnja je dvosmjerna, gdje mi, osim što pružamo podršku na manifestacijama poput koncerata i utakmica, također dostavljamo informacije koje mogu biti od pomoći u istražnim radnjama. Posebno želim naglasiti da imamo više od stotinu žena zaštitarki koje obavljaju različite zadatke u našoj agenciji, uključujući transport novca i vožnju blindiranih vozila”, kaže Agović.

 

 

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.