27 Aprila, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Sportski objekti / manifestacije (Page 3)

Sportski objekti / manifestacije

Misija kompanije Dahua Technology: Sigurnije Zimske olimpijske igre

Uspješno su završene Zimske olimpijske i paraolimpijske igre u Pekingu. Dahua je preuzela odgovornost da osigura olimpijske objekte u Yanqingu i Shougang parku. Vođena idejom o “olimpijskim igrama nauke i tehnologije”, uspješnoj organizaciji doprinijela je raznovrsnim tehnologijama digitalne inteligencije, kao što su video internet stvari, AIoT i proširena stvarnost

Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology; E-mail: info.dhslo@dahuatech.com

 U Okrugu Yanqing, sedamdeset pet kilometara sjeverozapadno od centra Pekinga, dva su takmičarska mjesta, Nacionalni alpski skijaški centar i Nacionalni centar za klizanje, te drugi prateći objekti, kao što su Olimpijsko selo Yanqing i izdavački centar. Cijelu zonu karakterizira složen teren i promjenjiva klima. U Shougang parku, pak, napravljen je Big Air Shougang, prva na svijetu stalna platforma za big air discipline, na kojoj su se organizovala takmičenja u skijanju slobodnim stilom i snowboardu. U toj su inače industrijskoj zoni smješteni i drugi objekti neophodni za održavanje Igara, kao što su uredi Organizacijskog odbora Zimskih olimpijskih igara i trening-kampovi. Stoga je sigurnost puteva, javnih površina, prostorija i pratećih objekata bila glavni prioritet.

Zaštita objekata inteligentnim sistemima

Nakon ispitivanja terena u Yanqing zoni, Dahua je za potrebe zaštite tog mjesta među planinama prilagodila različite sisteme kao što su inteligentna saobraćajna kamera, AR panoramsko rješenje, metaldetektorska vrata te sistem za nadzor okoliša. Poboljšanjem sistema prevencije, ranog upozorenja i efikasnosti upravljanja nije samo garantovana zaštita sportista, publike i osoblja na Zimskim olimpijskim igrama već je i olakšano upravljanje sigurnošću olimpijskih objekata u Yanqingu.

Planinski put do olimpijskih objekata u Yanqingu je neravan i podložan saobraćajnim nesrećama noću, posebno kada pada kiša i snijeg. Nadogradnjom sistema inteligentnih saobraćajnih kamera na glavnim dionicama, Dahua je efikasno riješila svjetlosno zagađenje uzrokovano bijelim svjetlom i bljeskom farova noću na planinskim putevima, povećavajući sigurnost vozača i znatno smanjujući broj saobraćajnih nesreća. Također je uvedena detekcija i inteligentno upravljanje ulaskom i izlaskom vozila u realnom vremenu, što je unaprijedilo upravljanje saobraćajem i sigurnost na putevima tokom održavanja Igara.

S obzirom na složen teren Yanqing zone, Dahua je inovirala i implementirala AR panoramsko rješenje. Koristeći IoT senzore za nadzor cijelog područja, njen razvojni tim kreirao je veliku mapu koja prikazuje mjesta i okolnu infrastrukturu. Putem panoramske karte osoblje je moglo nadgledati kretanja u takmičarskoj oblasti u bilo kom trenutku radi izvođenja hitnih operacija i povećanja efikasnosti i sigurnosti upravljanja. Detektori metala u obliku vratnica postavljeni su na više ulaza radi bržeg mjerenja temperature, inteligentne identifikacije i ranog upozorenja na nenošenje maske te brzog otkrivanja krijumčarenog metala. Ovo je ubrzalo saobraćaj i blagovremeno smanjilo potencijalne sigurnosne rizike, ali i rad zaštitarskog osoblja učinilo efikasnijim.

Pomoć u proglašenju pobjednika

Klizačke discipline bob, sankanje i skeleton su najbrže igre na Zimskoj olimpijadi. Bodovanje trkača koji se spuštaju niz složenu i usku stazu velikim brzinama predstavlja izazov za sudije. Dahuin inteligentni videosistem snimao je sportiste prilikom brzog spuštanja niz stazu te snimao svaki detalj cijelog takmičenja. S nultim smetnjama na trkačkim stazama, pružao je podatkovnu podršku sportistima na treninzima te sudijama da donesu ispravnu odluku.

U nastojanju da olakša održavanje “ekoloških Zimskih olimpijskih igara”, Dahuin inteligentni sistem za nadziranje okoline sve vrijeme je prikupljao podatke o temperaturi, vlažnosti, jačini i smjeru vjetra, buci, atmosferskom pritisku i vremenu kako bi organizatoru pružio uvid u promjenu različitih okolinskih faktora u realnom vremenu.

U upravljačkom centru kompanija je izgradila digitalnu inteligentnu upravljačku platformu za Yanqing zonu koristeći video IoT i vizualizacijske tehnologije, uključujući LCD ekran visoke definicije i distribuirani sistem upravljanja sjedištima. Na ovaj način ostvareni su prikazi u realnom vremenu i vizuelno planiranje aktivnosti na cijelom takmičarskom prostoru. Time je omogućeno efikasno upravljanje u realnom vremenu u slučaju vanrednih situacija.

AI inovacije u Shougang parku

Dahua je u Shougang parku ispunila zahtjeve inteligentnog upravljanja. Primjenom inteligentne panorame, višedimenzionalnog prikupljanja podataka, upravljanja kontrolom pristupa i drugih inovacija, Dahua je pomoću vještačke inteligencije izgradila sveobuhvatan moderan sistem upravljanja sigurnošću koji pokriva sve puteve, javna mjesta i prostore unutar i van Shougang parka. Time je omogućeno upozoravanje u realnom vremenu na sve vrste rizika, nadograđen sistem upravljanja sigurnošću parka te unaprijeđene usluge Zimskih olimpijskih igara.

 Rezultat

Dok su se sportisti na terenima žestoko borili za medalje, izvan stadiona Dahuin tehnički tim dao je sve od sebe da pruži kvalitetne usluge za Zimske olimpijske i paraolimpijske igre u Yanqing zoni, Shougang parku, Nacionalnom konferencijskom centru i drugim područjima. Pomjerili su svoje granice i uspješno ispunili zadatak zaštite olimpijskih mjesta tokom više od dva mjeseca održavanja Igara.

Dahua je pružila sigurnosne usluge s visokim kvalitetom i standardima. Na krilima tehnoloških inovacija i digitalne inteligencije, doprinijela je uspjehu mnogih prekrasnih aktivnosti u urbanim mjestima i potaknula uvođenje digitalne inteligencije u stotinama industrija. U budućnosti će se nastaviti fokusirati na potrebe kupaca i pomoću inovativnih tehnologija stvarati još više proizvoda i rješenja.

Održan šesti Adria Security Summit

Ovogodišnjem Adria Security Summitu powered by Intersec prisustvovalo je gotovo 1.300 ljudi. Prema strukturi posjetilaca, najviše je bilo članova višeg menadžmenta, odnosno osnivača, vlasnika, izvršnih ili direktora odjela u kompanijama, a zatim regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije – ukupno oko 67%.
Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić
E-mail: redakcija@asadria.com

 

Kada je u septembru 2019. okončan Adria Security Summit u Skoplju, niko nije mogao ni pretpostaviti da će se samo nekoliko mjeseci poslije svijet potpuno promijeniti. Već je u januaru naredne godine počela pandemija novog koronavirusa, koja je do danas prošla kroz četiri vala. Ograničen je bio protok ljudi i roba, projekti su otkazivani ili odgađani, obim traženih usluga smanjivan, a kompanije su se borile da zadrže radnike. Dovelo je to i do jedne nepredviđene situacije: svi su fizički događaji bili otkazani. Kao odgovor na to, sastanci, edukacije i konferencije ubrzo su se preselili u virtuelni prostor, što je donekle nadomjestilo izostanak živog razgovora. No, kako će mnogi ustvrditi, to jednostavno nije isto i svi su željno iščekivali priliku da se ponovo okupe i dogovaraju nove projekte.

Rizik se isplatio
Bio je to poticaj zbog kojeg smo, uz veliku podršku dugogodišnjih sponzora i partnera, odlučili riskirati i prvi u regiji pokušati organizirati veći događaj konferencijsko-izložbenog tipa. Svjesni da lako može doći do otkazivanja ukoliko se broj novozaraženih naglo poveća i uredbom ograniči broj ljudi u zatvorenim prostorima, odabrali smo Beograd kao mjesto održavanja zbog visoke stope vakcinisanih, dostupnosti zdravstvenih usluga i otvorenosti za poslovne događaje, kao i riješenosti Vlade Srbije da, koliko god bude moguće, izbjegne uvođenje oštrijih mjera. Tu je i za događaje ovakvoga tipa presudna saobraćajna, smještajna i prostorna infrastruktura. BelExpo centar sa 3.500 m2 prostora pružio nam je dovoljan kapacitet da okupimo veliki broj ljudi, dok je pet tehnički adekvatno opremljenih konferencijskih dvorana bilo idealno da u njima predavanja, seminare, prezentacije i radionice održi više od 50 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Uz oficijelni konferencijski program, održane su i 34 radionice, na kojima su kompanije držale seminare o svojim rješenjima i projektima.

Naravno, stvari nismo prepuštali slučaju te smo, slijedeći zdravstvene preporuke, učinili sve u našoj moći da se posjetioci osjete sigurnim. Redovno smo obavještavali zainteresovane o svim promjenama u vezi s epidemijskom situacijom, na ulazu se mjerila tjelesna temperatura posjetilaca, dezinfencijska sredstva su bila dostupna, a gostima izvan regije na licu mjesta smo omogućili besplatno testiranje na koronavirus, čak i prije povratka u svoje zemlje. Takva nastojanja znatno su doprinijela opuštenijem poslovnom ambijentu, za koji smo dobili mnoge pohvale.

Struktura posjetilaca
Uprkos svim izazovima, broj profesionalaca iz oblasti sigurnosti nadmašio je i naša očekivanja. Adria Security Summitu prisustvovalo je između 1.200 i 1.300 ljudi, odnosno oko 600-700 svaki dan. Najveći broj (63,93%) došao je iz zemlje domaćina Srbije, a zatim iz Bosne i Hercegovine (9,65%), Sjeverne Makedonije (4,92%), Hrvatske (4,55%), Slovenije (3,28%), Crne Gore (2,73%), Rumunije (1,82%) te ostalih zemalja, poput Albanije, Bugarske, Češke, Njemačke, Italije, Mađarske, Slovačke, Ukrajine i drugih (9,11%). Prema strukturi posjetilaca, 35,53% je bilo članova višeg menadžmenta (osnivača, vlasnika, izvršnih i direktora odjela) u kompanijama, 31,58% regionalnih ili lokalnih menadžera i direktora prodaje i distribucije, 24,12% članova srednjeg menadžmenta (menadžera ključnih kupaca, projektnih menadžera, menadžera za razvoj poslovanja, konsultanata), 7,46% pripadnika tehničkog osoblja (inžinjeri, programeri), a ostatak su činili administrativno osoblje te predstavnici vladinih agencija, medija i akademici. Kada je riječ o oblastima sigurnosti, među posjetiocima je najviše bilo onih koji posluju u domenu kontrole pristupa (22,44%), videonadzora (21,45%), cyber sigurnosti (11,54%), vatrodojave (11,54%), ICT, IoT i automatizacije (10,71%), pametnih rješenja (8,28%), mobilnosti (3,67%), dok su ostatak od desetak posto činili stručnjaci iz fizičke sigurnosti, građevinarstva i arhitekture, komunikacija, finansija itd.

Veliki broj izlagača
Naši su sada već tradicionalni sponzori prepoznali odlučnost da se Adria Security Summit zaista i održi te su u velikom broju podržali događaj. U izložbenom dijelu učestvovale su i svoja rješenja predstavile 74 regionalne i međunarodne kompanije, tek desetak manje nego u pretpandemijskoj godini, što je pokazatelj da potencijal Summita za sklapanje novih partnerstava i ugovora nije opao.

Svoje proizvode i rješenja su ove godine predstavili: DBS i Ingram Micro (dijamantni sponzori), Alarm automatika, Dahua Technology, G4S, Konica Minolta i ZKTeco Europe (platinasti), Hikvision, Kodeks, Motorola Solutions i Vanderbilt i ComNet (zlatni) te Aco, Advanced, Advancis, Ajax, Antenall, Asmag, Avi-tek/Vuwall, AVS Electronics, AxxonSoft, Bettini Video & DEA Security, BS Projekt, CCTV Centar Master, ClearOne, Comtrade System Integration, CP SECURITY, Damiba, Delta Electronics, Division Visual Solutions, Dobergard, Flek Security, Fonestar, Fratelli Comunello, Genetec, IDIS, Inim Electronics, IP Way, Johnson Controls (Tyco), Jupiter, Lunatronik, Macchina Security, Megasec, Messe Frankfurt, Modepack, Nedap Identification Systems, Network Optix, Nikob, Ogradni sistemi, ORG. Tend (frogblue Adria), Partizan, Petković Tim Security, Prima sistemi, Privredna komora Srbije, Protekta, Samsung, SBT, Schenker, Schneider Electric, Secure Logiq, SICURIT Perimeter Protection Systems, Sion Net, Spica International, SPSC Group, Suprema, SysTeh, Teledyne FLIR, Teletek Electronics, Tenzor Group, Tesla sistemi, TRS Services, UltraVision, VCA Technology, Videotec, VIVOTEK, Vucomm, Zarja Elektronika i Zodax (srebreni).

Noviteti
Dvije su, u organizacijskom smislu, najveće novine. Prva se tiče naše Connect2b platforme, koja je prvi put iskorištena i za online dogovaranje sastanaka za fizički event nakon što je već bila u upotrebi za virtuelni Security Summit. Riječ je o inovativnoj platformi na koju su trenutno registrovana 3.782 sigurnosna profesionalca iz čak 103 zemlje, što joj daje ogroman potencijal za povezivanje što većeg broja učesnika u prodajnom lancu. Connect2b ima i vlastiti Marketplace, na kojem kompanije mogu predstaviti svoje proizvode, usluge, držati seminare i konferencije, tražiti investitore i zaposlenike, sklapati partnerstva i otvarati tendere, i sve to tokom cijele godine. S trenutnim povećanjem broja sudionika, platforma će u skorijoj budućnosti postati izuzetno koristan alat za učesnike u prodajnom lancu da povećaju svoju vidljivost i unaprijede poslovanje na evropskom tržištu sigurnosti.

Druga važna novina jeste da su prvi put magazin a&s Adria i ASIS International, najveća svjetska organizacija menadžera sigurnosti, organizovali prvu obuku ASIS School of Enterprise Security Risk Management, koja je uključivala teorijsku i praktičnu obuku polaznika. ESRM je strateški pristup upravljanju sigurnošću koji povezuje sigurnosne prakse organizacije s njenom ukupnom strategijom, koristeći globalno utvrđene i prihvaćene principe upravljanja rizikom. Edukacija je prvenstveno bila namijenjena menadžerima korporativne sigurnosti, kao i osoblju službi unutrašnje zaštite lica i imovine te zaštitarskih agencija. Voditelji programa su bili Paul Mercer, generalni direktor HawkSight SRM-a, Rachelle Loyear, menadžerica za inovacije i razvoj proizvoda u G4S-u, i Marko Šukilović, certificirani stručnjak za zaštitu i ESRM evanđelista. Učesnici su dobili certifikat o pohađanju, koji će im olakšati da naknadno steknu najnoviji ASIS Essentials of Enterprise Security Risk Management (ESRM) certifikat.

Dio najveće evropske porodice
Adria Security Summit je od 2017. godine partner Messe Frankfurta, najvećeg evropskog organizatora sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.500 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od oko 661 milion eura. Messe Frankfurt je organizator nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Njihovo iskustvo u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost. Otuda naš event nosi prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Partneri i prijatelji projekta
Uz naš događaj opet su tradicionalno bile gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja. Ovogodišnji domaćin bila je Privredna komora Srbije, a ostali partneri su: Messe Frankfurt, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Komora za privatnu bezbjednost Republike Sjeverne Makedonije, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju ARTS, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), mađarski SecuriForum, ASIS International te Centar za analizu rizika i upravljanje krizama. Podršku su nam dali i prijatelji iz medija: asmag.com, a&s Polska, Bizbook, ekapija, European Elite Business Hub, In Security, My Dear Drone, PC Press, Secsolution, Revista Alarma te magazin Zaštita.

 

Novo normalno u lunaparkovima

Rijetko ko u doba pandemije koronavirusa razmišlja o tome kako se zabavni parkovi nose s novonastalom krizom. Jednostavno, oni ne spadaju u esencijalne potrebe, pa samim time i ne okupiraju pažnju ljudi u toku njihove svakodnevnice. Ipak, i lunaparkovi imaju zaposlenike i porodice koje treba prehraniti
Pišu: Vesna Matić Karić i Senad Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Upravitelji zabavnih parkova širom svijeta sada moraju udovoljiti nekim novim zahtjevima kako bi uopće mogli nastaviti s radom, a to uključuje i period nakon pandemije. Kako bi period prilagođavanja novim uslovima protekao što bezbolnije, lunaparkovi bi se morali okrenuti sigurnosnim tehnologijama kako bi posjetiocima obezbijedili siguran boravak, ali i ojačali sam menadžment.

Novi početak
Najveći talas pandemije koronavirusa u mnogim zemljama je prošao, pa se zabavni parkovi spremaju za otvaranje tokom nadolazeće ljetne sezone. A neki su, poput šangajskog Disneyja ili američkih Six Flags Frontier City iz Oklahome, Coney Island zabavnog parka te Hersheypark, već otvoreni. Svi otvoreni parkovi, kao i oni koji se tek planiraju otvoriti, moraju udovoljiti zahtjevima zdravstvenih ustanova kako bi mogli nastaviti s radom. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetuje lunaparkovima da vode računa da distanca među posjetiocima bude barem dva metra kako bi smanjili rizik od širenja zaraze. Dobar primjer poštivanja novonastalih mjera jesu Universal tematski parkovi na Floridi, koji ograničavaju broj posjetilaca i praktikuju socijalno distanciranje, kao i beskontaktno plaćanje gdje god je to moguće.

Termalna tehnologija kao osnova
Zahvaljujući novim zahtjevima koji stižu od država i zdravstvenih ustanova, postojeće sigurnosne tehnologije mogu itekako biti od koristi lunaparkovima i pomoći im da koliko-toliko neometano funkcionišu u ovom promjenjivom vremenu. Mišljenje stručnjaka je da bi zabavni parkovi ove tehnologije trebali implementirati u cjelokupnu infrastrukturu kako bi potpomogli rad svog menadžmenta i nastavili raditi bez nekih prevelikih trzavica. Naravno, neke su od ovih tehnologija već primijenili, poput masovnog brzog skeniranja ljudi koji ulaze, doduše s ciljem pronalaska skrivenog oružja, kao i skeniranja posjetilaca u potrazi za onima koji imaju povišenu temperaturu. U skladu s time, govoreći o rješenju koje su implementirali u švicarskom tematskom parku, Pavlo Shpak, direktor marketinga u Partizan Securityju, spomenuo je Partizan STD-2MP uređaj s pametnim funkcijama za prepoznavanje lica i očitavanje tjelesne temperature.

“Partizan STD-2MP je veoma dobro rješenje za mjesta na kojima se okuplja veliki broj ljudi, kao što su tematski parkovi. Tačnije, ovo rješenje je savršeno za Swiss Wheel park u Ženevi. Prije svega, radi vrlo brzo. Kada bi na ulazu bio obični termalni skener, koliko bi vremena trošio na provjeravanje temperature stotine posjetilaca? A šta u slučaju hiljade posjetilaca? Možete li zamisliti koliki bi pred ulazom bio red? Ali uz Partizan STD-2MP takvi problemi ne postoje. Osoba dolazi do ekrana i uređaj odmah pokazuje njenu tačnu tjelesnu temperaturu”, kaže Shpak.

Tačno ili netačno
To nas dovodi do činjenice da obični uređaji za očitavanje tjelesne temperature koji se koriste na ulazima u supermarkete, institucije i kompanije nisu posve tačni. Partizanovo rješenje taj problem prevazilazi tako što u obzir uzima više različitih faktora pri očitavanju temperature. “Naš sistem u obzir uzima brojne faktore: temperaturu zraka, odjeće, pa i drugih posjetilaca. Tokom toplog dana tjelesna temperatura zdrave osobe može se popeti iznad 37,5 stepeni, a kada je hladno, čak i osobe s visokom temperaturom mogu se ohladiti na prihvatljivih 36,6–36,9 stepeni. Ali, Partizan STD-2MP će ipak sve to ‘razumjeti’ i odrediti stvarnu temperaturu te identifikovati je li osoba zaista bolesna”, objašnjava Shpak. On još dodaje i to da Partizanov sistem može raditi s više pristupnih tačaka, tako da posjetioca koji ne prođe temperaturnu kontrolu na jednoj tački sistem neće pustiti na narednoj. “Svi podaci o posjetiocima se snimaju. Nije riječ samo o temperaturi nego i o biometrijskim indikatorima, kao i vremenu posjete. Partizan STD-2MP može zapamtiti 22.400 lica i 100.000 događaja. Administracija parka uvijek može proslijediti ove informacije vlastima kako bi pomogla u prevenciji COVID-a”, objašnjava on.

Iskustva iz Italije i Švedske
Jedan od tematskih parkova koji je već implementirao tehnologiju termalnog skeniranja jeste i Gardaland u Italiji. “Već smo primijenili različite nove tehnologije za otvaranje parka u junu 2020. te ćemo ih zadržati i ove godine kada budemo mogli otvoriti vrata. Na ulazu se nalaze termalne kamere koje bez direktnog kontakta detektuju tjelesnu temperaturu posjetilaca prije nego što uđu u park”, kaže direktor Gardalanda Danilo Santi.
Provjeru tjelesne temperature kao osnovu za ponovno otvaranje koristi i nagrađivani High Chaparral tematski park u Švedskoj, koji ima temu Divljeg zapada i postindustrijskog doba. “Još prošle godine smo koristili skeniranje svih zaposlenika radi otkrivanja potencijalne groznice prije svake smjene, a isto ćemo raditi i ove godine. Tokom 2020. niko od naših zaposlenika nije imao pozitivan test na COVID-19 na poslu, na čemu smo veoma zahvalni”, kaže direktor tog parka Mathias Bergendahl. Međutim, High Chaparral još nije uveo termalno rješenje za skeniranje posjetilaca u potrazi za pojedincima koji imaju groznicu. “Razmatrali smo da dodamo termalno skeniranje za sve posjetioce, ali su nam vlasti savjetovale da to ne uradimo”, ističe Bergendahl. Švedska je svakako drugačije od ostalih zemalja prolazila kroz pandemiju, pokušavajući ne nametati stroge kontrole, tako da se i ovaj slučaj uklapa u tu sliku. S obzirom na to da o novom soju koronavirusa postoji još dosta nepoznanica, uključujući i to kako će vakcine dugoročno utjecati na imunu sliku populacije, maske se na mnogim mjestima i dalje moraju nositi. Ono što je zanimljivo jeste to da one neće otežavati rad Partizanovog rješenja za kontrolu posjetilaca. “Prisustvo maske ne ometa funkcije prepoznavanja lica. One će ostati jednako efikasne. Još jedan bitan faktor je to da većina posjetilaca koji dođu u park da se zabave ne voli uređaje koje moraju dodirivati. Očitavanje temperature bez kontakta je neprimjetno i brzo, pa posjetioci neće imati osjećaj da su kontrolisani”, naglašava Shpak.

Brzo skeniranje i brojanje ljudi
Kada je u pitanju masovno brzo skeniranje, razlog zašto se odustaje od dugo korištenih detektora metala jeste taj što oni uzrokuju stvaranje dugog reda ljudi, a to nije u skladu sa zahtjevima za stvaranje socijalne distance. Zbog toga se prelazi na skeniranje koje koristi radiofrekvenciju za stvaranje 3D slika koje mogu biti analizirane pomoću vještačke inteligencije. Ovo omogućava posjetiocima da brzo prođu kroz ulaz u zabavni park, jer ne moraju skidati jakne i kapute pri ulasku ili otvarati tašne i ruksake, dok se istovremeno misli na sigurnost svih prisutnih.

“Radi zaštite posjetilaca prve strategije vezane za ponovno otvaranje uključivale su socijalno distanciranje, tako da je beskontaktno iskustvo sada postalo od ključne važnosti, sigurnosna provjera na ulazu mora se brzo usvojiti u novom svijetu. Uzimajući u obzir novonastalu situaciju, lunaparkovi odustaju od tradicionalne upotrebe detektora metala kao dijela njihovog procesa sigurnosne provjere”, rekao je na ovu temu Anil Chitkara, osnivač Evolv Technologyja. Ova kompanija posjeduje Evolv Express tehnologiju, koja koristi radiofrekvenciju i kamere za vizualizaciju prijetnji, a navodno može skenirati i do 3.600 ljudi u jednom satu, što je deset puta brže u odnosu na tradicionalno korištene tehnologije. Naime, zahvaljujući kombinaciji senzora velike brzine i AI softvera, ova tehnologija je u stanju da odmah identifikuje prijetnju ili oružje bez ikakve potrebe da zahtijeva od posjetilaca da zastanu, isprazne džepove i uklone torbu koju nose. Čim Express detektuje prijetnju, pokreće se alarm u stvarnom vremenu koji sigurnosnom timu pokazuje tačno gdje se nalazi potencijalno opasni predmet i da li je u torbi ili se nalazi na samoj osobi.

SafeSpace rješenje
Tehnologije za brojanje ljudi su već neko vrijeme u upotrebi i uveliko se koriste u poslovnom svijetu kako bi se znao broj posjetilaca na određenim mjestima. Konkretno, u lunaparkovima ova tehnologija se koristi kako bi se utvrdili sati kada je posjeta parku na najvišem nivou, kao i da se izračuna vrijeme koje posjetioci provedu čekajući na neku vožnju ili sadržaj. Međutim, sada je ovaj tip tehnologije još potrebniji. “Svaki lunapark je drugačiji, ali većina ih radi po principu računanja procenta maksimalnog kapaciteta kako bi osigurali da gosti mogu održavati određenu socijalnu distancu. Zbog toga senzori koji se koriste za brojanje ljudi na ulazu u parkove kombinuju podatke s više ulaza kako bi izračunali zauzetost u realnom vremenu. Ovo radnicima omogućava da prime više ljudi u park ako su podaci zadovoljavajući ili da jednostavno pričekaju dok drugi gosti odu”, rekla je Jessica Lipply, koordinatorica marketinga u Sensourceu. Ona je dodatno pojasnila na koji tačno način funkcioniše njihovo rješenje – 3D videosenzori za brojanje ljudi montiraju se iznad ljudi, koristeći mrežnu konekciju za slanje podataka na njihovu Vea Analytics cloud paltformu. Tehnologija ima i novi dodatak, SafeSpace rješenje za praćenje broja ljudi, koje operaterima zabavnih parkova omogućava uvid u zauzetost prostora u stvarnom vremenu i to na tabletu ili TV-u na ulazu uz integraciju sa svojim web-sajtom kako bi gosti mogli odlučiti koje je pravo vrijeme za dolazak.

Kraći redovi pomoću RFID tehnologije
RFID tehnologija je jedna od onih dokazanih koje se koriste već decenijama, pa se tako i lunaparkovima savjetuje da je u eri pandemije ugrade u svoje sisteme. Preciznije rečeno, RFID tehnologija se može iskoristiti za virtuelno stajanje u redu, socijalno distanciranje i beskontaktno plaćanje. Zapravo, virtuelno stajanje u redu je već u upotrebi u nekim lunaparkovima, poput Disney parkova, što znatno pojednostavljuje čekanje na red. U ovim slučajevima posjetilac dodirne svoju RFID narukvicu ispred kioska kako bi se registrovao u virtuelni red i ako u sistemu već postoje informacije o posjetiocu, njemu će biti poslata notifikacija kada na njega dođe red za vožnju.

I socijalno distanciranje se može uspješnije organizovati zahvaljujući ovoj tehnologiji. Kompanija Connect&Go ima tehnologiju koja šalje upozorenje ukoliko se dvije osobe koje nose RFID narukvicu nađu na određenoj, nedozvoljenoj udaljenosti. I na kraju, RFID tehnologija pomaže da beskontaktno plaćanje protekne što jednostavnije – i to na način da posjetilac jednostavno postavi narukvicu na čitač za plaćanje, što mu omogućava da plati šta god poželi na licu mjesta u lunaparku. Osim toga, moguće je koristiti i mobilne aplikacije kako bi se smanjila ili potpuno eliminisala potreba za fizičkim čekanjem u redu.

“Kako bismo garantovali kontrolu dnevnog broja ulazaka, razvili smo novi sistem za rezervacije na našem web-sajtu, koji potiče kupovinu online karti. Počeli smo koristiti QODA aplikaciju za upravljanje redovima, kako za naše atrakcije tako i za restorane”, kaže Santi. QODA aplikacija korisnicima omogućava prijavu u virtuelne redove i čekanje čak i od kuće. Kada je u pitanju Gardaland zabavni park, posjetioci mogu povezati svoje jednokratne ili sezonske karte skeniranjem odgovarajućeg QR koda pomoću kamere, tako da se svaka karta poveže s telefonom korisnika. Nakon toga će posjetioci moći pratiti koliko je vrijeme čekanja na pojedinim atrakcijama te će se moći uključiti u virtuelni red za atrakciju, s tim da nije moguće čekati na više atrakcija istovremeno. U High Chaparralu su se, pak, koncentrisali na rješenja za smanjivanje gužvi prilikom kupovine hrane i druge robe. “Ove godine dodajemo dva digitalna rješenja. Jedno je online servis za naručivanje hrane, koji omogućava posjetiocima da naruče hranu s bilo koje lokacije u parku bez čekanja u redovima. Drugo je proširena web-prodavnica na kojoj posjetioci mogu unaprijed naručiti robu kako bi je mogli preuzeti po dolasku. Oba rješenja su implementirana kako bi se minimizirao rizik od dugih redova u restoranima i kafićima, kao i u prodavnicama”, kaže Bergendahl.

Budućnost poslovanja tematskih parkova i integratora
Pitali smo naše sagovornike na koji način posmatraju COVID-19 iz poslovne perspektive, kao i na koji način spomenute tehnologije mogu pomoći u oporavku poslovanja zabavnih parkova. Svi se manje-više slažu da je pandemija donijela priliku da se implementiraju tehnologije koje omogućavaju unapređivanje poslovanja i nakon nje. “Moramo uskladiti poslovne ciljeve s pandemijskim zahtjevima. Također se moramo uskladiti s mjerama za kontrolu pandemije ukoliko želimo dobro poslovati. Ove tehnologije će nam i sljedeće sezone biti od velike pomoći da pružimo sigurno mjesto za naše posjetioce”, kaže Santi. “COVID-19 je problem za čitavo čovječanstvo, ali se može prevazići. Kada je u pitanju poslovanje, to je postalo test snage. Prošli smo ga, rasli smo, kreirali nova rješenja te ih uspješno implementirali. Sada moramo pomoći čovječanstvu ne samo pomoću sigurnosnih rješenja u oblasti videonadzora i kontrole pristupa nego i u borbi protiv koronavirusa. Promjene vode ka novim rješenjima. Svijet se mijenja. To nije loše, nije strašno. To je normalno”, objašnjava Shpak, naglašavajući da je njihovo STD-2MP rješenje instalirano na razne komercijalne i industrijske objekte u Rumuniji, Indoneziji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Britaniji, Srbiji, Litvaniji, Švicarskoj i drugim zemljama.

Zaštita i nakon pandemije
Kako bi ilustrirao na koji način se tehnologije implementirane za borbu protiv koronavirusa mogu koristiti i nakon pandemije, Shpak ističe da je njihovo rješenje višefunkcionalno te da se zahvaljujući mogućnosti prepoznavanja lica može koristiti i za praćenje radnog vremena zaposlenika. “Na uređaj se mogu instalirati razni moduli, naprimjer skeneri otisaka prstiju. Stoga smo sigurni da će tehnologije implementirane u Partizan STD-2MP uređaju pomoći parkovima da se pretvore u sigurna rekreativna mjesta. Osim toga, ovakvi uređaji su već dokazali da su nezamjenjivi na graničnim prijelazima, aerodromima, željezničkim stanicama, u tržnim centrima i prodavnicama, stadionima, kinima, muzejima, bibliotekama, zabavnim centrima, vladinim objektima, fabrikama, zdravstvenim institucijama… Drugim riječima, svugdje”, dodaje Shpak.

U High Chaparralu se također slažu da će implementirana rješenja biti korisna i u budućnosti. “Dok upotreba rješenja vezanih za naručivanje hrane očigledno proistječe iz potrebe nastale usljed COVID-a, mi ćemo pobliže pratiti da li takva rješenja zaista doprinose većoj prodaji kao što su oni koji ih nude i naveli. Najbitnije od svega jeste to da su sva naša rješenja, izuzev onog za prodavnice, koje možda i bude izbačeno iz upotrebe u normalnim okolnostima – namijenjena dugoročnoj upotrebi, a ne samo još jednoj godini pogođenoj COVID-om”, kaže Bergendahl.

Šta činiti kada tehnologija nije odgovor?
Međutim, za pojedine tematske parkove primjena određenih tehnologija predstavljala bi narušavanje teme parka. U takvim slučajevima vlasnici moraju implementirati kreativnija rješenja za kontrolu gužvi i generalno koristiti manje primjetna tehnološka rješenja. High Chaparral je jedan od takvih parkova. “Većina naših rješenja nije nužno digitalne ili tehnološke prirode zbog činjenice da, kao park s temom Divljeg zapada iz 1800-ih, ne želimo previše odmaći od nedigitalnog iskustva. Umjesto toga smo proširili prostor našeg parka, pomoću potpuno novog područja. Uložili smo i u nova piknik područja oko parka kako bismo dodatno raširili posjetioce te dodajemo drugi ulaz kako bismo smanjili broj posjetilaca na svakome od njih. I konačno, zatvorili smo manju prodavnicu koja inače služi kao primarna prodavnica za robu u normalnim uslovima. Na njenom mjestu je novo rješenje unutar našeg skladišta s više od 1.000 kvadratnih metara površine, koje ima jedna vrata za ulaz i druga za izlaz. Izvana se nalazi trg od 2.000 kvadratnih metara na kojem posjetioci mogu čekati svoj red na ulazak u prodavnicu”, objašnjava Bergendahl.

Swiss Vapeur park u Švicarskoj, čija su tema stare parne lokomotive i vozovi koji u pitoresknom okruženju putuju između malih naselja, također ima malo drugačiji pristup. Kako tvrdi njegova direktorica marketinga Patricia Richards, Swiss Vapeur koristi beskontaktno plaćanje, ali ne i tehnologije za kontrolu posjetilaca. “Gosti moraju rezervisati mjesto na internetu prije nego što dođu, a ako to ne urade, na recepciji imamo papir koji moraju popuniti radi praćenja COVID-slučajeva. Zahvaljujući online rezervacijama, znamo koliko nam osoblja treba”, završava ona.

Bez obzira na to, jasno je da velika većina zabavnih parkova neće moći ignorisati postpandemijske tehnološke zahtjeve za upravljanje gužvama i smanjenje rizika od širenja bolesti ukoliko žele nastaviti relativno normalno poslovati. Da li će se, kada i kako to promijeniti nakon što se završi masovna vakcinacija populacije, ostaje da se vidi.

Zaštita privatnosti u kontekstu primjene novih tehnologija
Pojedini zabavni parkovi u SAD-u su već otvoreni i, mada funkcionišu s dosta manjim kapacitetima, ipak uvode i testiraju nove tehnologije koje će im omogućiti što jednostavniji rad u vrijeme pandemije. Tako, recimo, Walt Disney World testira upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica na ulazu u zabavni park, dok drugi koriste skenere zasnovane na vještačkoj inteligenciji koje proizvodi Evolv Technology. Ova tehnologija se inače koristi još od 2017. godine, ali tek sada se našla u upotrebi i u zabavnim parkovima. I kako raste usvajanje novih tehnologija tako raste i zabrinutost posjetilaca kada je riječ i njihovoj privatnosti te sigurnosti njihovih podataka. Međutim, iz Disneyja tvrde da razloga za zabrinutost nema: “Primijenili smo tehničke, administrativne i fizičke sigurnosne mjere koje su dizajnirane tako da štite podatke posjetilaca od neautorizovanog pristupa, otkrivanja, upotrebe i modifikacija.” Disney je obećao da će sve slike posjetilaca izbrisati nakon probnog perioda te da podatke neće dijeliti s vanjskim saradnicima. Zbog svega navedenog pitali smo i kako u High Chaparralu planiraju otkloniti i umanjiti bojazni vezane za privatnost koje bi posjetioci mogli imati. Bergendahl je i na ovo pitanje odgovorio sasvim iskreno: “Kako mnogi posjetioci već koriste rješenja za mobilna plaćanja poput Swisha, nismo baš previše zabrinuti da postoji neki veliki rizik od toga da oni budu zabrinuti. Ipak, priznajemo da ovo pitanje ima smisla, tako da ćemo se pobrinuti da naši posjetioci znaju da ovo koristimo samo za naručivanje hrane i ništa više.”

Spremnost proizvođača na postpandemijsku potražnju
Kako smo htjeli znati u kojoj mjeri je Partizan spreman odgovoriti na potražnju za specifičnim CCTV tehnologijama u post-COVID eri, iz kompanije su nam odgovorili da su već započeli s pripremama da udovolje potražnji. “Partizan STD-2MP je samo početno rješenje. Razrađujući sve, analizirali smo razne sisteme za provjeru temperature koji su se već pojavili ili će se tek pojaviti na tržištu. U ovoj fazi zaključili smo da su uobičajeni sistemi za videonadzor koji dolaze s funkcijom mjerenja temperature preskupi, kompleksni i nepouzdani. Vrijeme, odjeća, temperatura obližnjih objekata – sve su to faktori koji su veoma bitni prilikom dobijanja rezultata mjerenja temperature”, kažu iz ove kompanije. Međutim, to ih nije obeshrabrilo. U STD-2MP ugradili su 2-megapikselnu HD CCTV kameru, što je omogućilo primjenu funkcije za prepoznavanje lica, a kamera se može povezati s uređajima sistema za kontrolu pristupa. “Partizan STD-2MP nije namijenjen trajnom videonadzoru kao što je slučaj sa sličnim, skupljim rješenjima. Njegova glavna funkcija je da skenira posjetioce i zaposlenike, što ga čini znatno jeftinijim od CCTV kamera koje nude videonadzor uz mjerenje temperature”, naglasio je Shpak. On je objasnio da Partizan bira zlatnu sredinu u svojim nadzornim rješenjima. STD-2MP jeste pametan uređaj, ali nudi optimalan balans između cijene i kvaliteta. Osim toga, može se koristiti uz Partizanovu mobilnu aplikaciju, što znači da je moguće kontrolisati rad uređaja preko pametnog telefona.

Bosch: Zaštita stadiona VTB Arena Park u Moskvi

Novi kompleks za sportske događaje i manifestacije u glavnom gradu Rusije prostire se na 300.000 m2. Centralizirano rješenje za videonadzor i kontrolu pristupa djelo je kompanije Bosch
Piše: Danijel Jerković, prodajni menadžer za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, Bosch sigurnosni sistemi
E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

Kao najnoviji prostor za velike javne događaje u Moskvi, stadion VTB Arena Park privlači desetke hiljada gledatelja na koncertima i utakmicama. U projekt je uloženo 1,5 milijardi američkih dolara i uključuje cijeli novi grad s parkovima, trgovinama, stambenim prostorima i hotelom s pet zvjezdica. Osiguravanje rješenja za videonadzor i kontrolu pristupa za tako veliki prostor pokazalo se kao pravi izazov, ali ne i nemoguća misija za Bosch.

Osiguravanje velikih površina
Moderni stadion VTB Arena Park je objekt za različite namjene koji se prostire na 300.000 m2 u srcu Moskve. Kompleks je primjer dinamične urbane zone, ali je zbog veličine i svojevrsni izazov za menadžere sigurnosti. Centralni dio kompleksa čini stadion Dinamo, dom nogometnog kluba FK Dinamo Moskva. Stadion može primiti i do 26.000 gledatelja tokom utakmica lige, dok zatvorena arena prima 12.000 gostiju za vrijeme hokejaških i košarkaških utakmica ili rock koncerata. Iako će gosti napustiti objekt nakon događaja, sam kompleks obuhvata i maloprodajne objekte, stambene prostore i hotel s pet zvjezdica. Zbog mješovite namjene pratećih objekata, VTB Arena Park suočio se s više specifičnih sigurnosnih zahtjeva. Naprimjer, sigurnosna tehnologija morala je omogućiti nesmetani pristup vlasnicima ulaznica za vrijeme utakmica i koncerata, ali i ponuditi sigurnost za stanovnike koji žive u VTB Arena Parku. „Bili smo potpuno svjesni da će multifunkcionalni karakter kompleksa dovesti do izazova koji se ne mogu baš lako riješiti. Trebala nam je kvalitetna integracija i partner koji zna kako sve spojiti u jedinstveno rješenje koje se ranije nije koristilo“, kaže Aleksandar Kravčenkov, zamjenik šefa IT sektora za održavanje sigurnosnih sistema u VTB Areni.

Podrška osoblju kroz videoanalitiku
Potrebe za videonadzorom velikih površina su raznolike, posebno za vrijeme velikih koncerata i sportskih događaja. Tražena je mogućnost prepoznavanja konkretnih ljudi, naprimjer osobe u crvenoj jakni na snimcima više hiljada kamera. Također je bilo važno ograničiti pristup kamerama na odgovarajuće osoblje u određenim zonama, uz prateća prava pristupa i specifične postavke za pojedinačne kamere. Bosch je udovoljio tim potrebama na sljedeći način: instalirano je više od 2.000 fiksnih i pokretnih videokamera unutar i izvan objekta s ciljem zaštite svih zgrada i cjelokupnog perimetra kompleksa Arena Park. Tim je također osigurao stadion, domove i uredske prostore pomoću kamera visoke rezolucije koje su posebno pogodne za pružanje 24-satne zaštite u vanjskim prostorima, a ponajviše zahvaljujući svojim odličnim performansama pri slabom osvjetljenju. Kamere u VTB Arena Parku posjeduju i ugrađenu inteligentnu videoanalitiku, koja pruža podršku sigurnosnom osoblju u kontrolnoj sobi pomoću automatiziranih upozorenja. Analitika automatski otkriva odstupanja od standardnih obrazaca kretanja, poput ulaska osoba u zone ograničenog kretanja koje sigurnosno osoblje može zumirati radi detaljnijeg uvida u stanje na terenu. Funkcija forenzičke pretrage također podržava prepoznavanje i lociranje konkretnih osoba, poput osobe s crvenom jaknom iz ranijeg primjera.

Centralizirana kontrola podrazumijeva da sigurnosni operateri mogu upravljati sa svih 2.000 kamera i umreženim sistemom videopohrane na Boschevim snimačima pomoću BVMS sistema za upravljanje videom. Sistem osoblju nudi jedinstvenu platformu koja podržava specifična prava pristupa za korisnike, kao i postavke za pojedinačne kamere ili grupe kamera.

Integracija tri sistema unutar jedinstvene platforme
Kako bi ponudio istovjetan stepen integracije sa sistemom kontrole pristupa za Dinamov stadion, Boschev tim je morao uvesti određene inovacije. Za stadion se paralelno koriste tri platforme za kontrolu pristupa: sistem papirnih karata, koji otvara barijere za posjetitelje tokom događaja u okviru SkiData sistema, proximity kartice, koje zaposlenicima otključavaju vrata pomoću pristupnog mehanizma sistema upravljanja zgradama (BIS) iz Boscha, i offline sistem kompanije Simons Voss, koji omogućava pristup određenim sadržajima stadiona. Kako bi kreirao jedinstvenu tačku kontrole za sva tri sistema, tim je osmislio posebno prilagođene postavke za Boschev sistem upravljanja zgradama (BIS). Prilagođeni sistem sigurnosnom osoblju daje pristup centralnoj tački za kontrolu pristupa i nudi sveobuhvatni uvid u situaciju u cijelom kompleksu tokom velikih manifestacija. On sadrži prilagođene interfejse sa softverom i hardverom drugih proizvođača, kao i posebne skripte za slanje relevantnih pristupnih podataka u evidenciju događaja u BIS sistemu. Kao rezultat toga, VTB Arena Park sada koristi jedinstvenu platformu za kontrolu svih pristupnih tačaka na stadionu koja je integrisana s rješenjem za video i protivprovalnim alarmom kako bi se za najnoviju atrakciju grada Moskve osigurala cjelovita zaštita.

„Bosch posjeduje kapacitet da ponudi sisteme videonadzora i kontrole pristupa, uz mogućnost integrisanja vlastitih rješenja sa sistemima drugih proizvođača unutar jedinstvene platforme. Tako je kreiran integrisani sigurnosni sistem za više namjena, a Bosch je odabran kao naš glavni partner u oblasti sigurnosti“, kaže Aleksandar Kravčenkov.

Osiguravanje događaja na otvorenom

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa događaja stradanja ljudi, poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili onog samuzičkog festivala u Njemačkoj, pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Svaki dan se krećemo kroz masu ljudi. Gotovo u svim situacijama se uspješno probijamo kroz nju bez bilo kakvih povreda. Ipak, prostori s velikim brojem ljudi mogu biti opasni ili čak i smrtonosni. U noći 31. decembra 2014. na novogodišnjoj proslavi na promenadi Bund u Šangaju okupilo se oko 300.000 ljudi. Zbog prevelike gužve na stepeništu koje je vodilo do opservacijske platforme poginulo je 36 osoba, a 49 je povrijeđeno. Precizna procjena broja posjetilaca ključni je faktor za uspješnu kontrolu mase. Pogrešna procjena broja ljudi prisutnih na obilježavanju Nove godine u Šangaju bila je jedan od faktora koji su doveli do tragičnih posljedica. Policija je potcijenila broj prisutnih i poslala samo 700 policajaca (u odnosu na 6.000 iz prethodnih godina) da kontrolišu masu ljudi, čiji je broj narastao na 300.000. Slučajevi pojave stampeda dešavaju se gotovo svake godine, i to na muzičkim festivalima, sportskim događajima, religijskim festivalima i u noćnim klubovima. Među poznatijim primjerima jeste i onaj iz jula 2010. tokom održavanja muzičkog festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Tada se oko milion posjetilaca okupilo na prostoru koji je predviđen za maksimalno 250.000 ljudi. Zbog toga je 21 osoba umrla od gušenja, a 510 je bilopovrijeđeno. Još jedan primjer datira iz januara 2006. godine, kada je u Saudijskoj Arabiji poginulo više od 300 hodočasnika zbog naguravanja na pješačkom mostu Jamarat, koji se nalazi u okviru rute za obavljanje hadža u Meki.

Šta je kontrola mase?

Iako su posljedice ovih tragičnih događaja iste, oni se dešavaju različitim okruženjima, zbog čega se razlikuju i prema potrebama za rasporedom snaga sigurnosti i po opremi koju oni koriste. „Moramo razumjeti razliku između kontrole mase koja se vrši pomoću alata za kontrolu pristupa, naprimjer u slučaju kontrole velikog broja navijača na zatvorenom fudbalskom stadionu, i kontrole mase na nekontrolisanom otvorenom prostoru poput ulice. Prvi tip kontrole mase realizira se uz pomoć konvencionalnih alata poput sigurnosnih kontrolnih punktova, rotacionih barijera, vrata i videonadzorakoji uključuje brojače bazirane navideoanalitici.

Drugi vid kontrole uže je povezan s projektima „sigurnih gradova“ i nosi više izazova i komplikacija jer nije jednostavno pokriti prostran teren s velikim brojem ljudi, bilo da je riječ o brojanju osoba ili analizi ponašanja“, objašnjava HagaiKatz, zamjenik direktora poslovnog razvoja i marketinga u kompaniji Magal Systems.

Uloga videonadzora

Videonadzorne kamere i danas predstavljaju glavni senzor za upotrebu prilikom kontrole mase i praćenja. „HD i mrežne IP kamere postale su trend. Videonadzorne kamere s 4K rezolucijom počele su pristizati na tržište, ali se još ne očekuje da u većoj mjeri utječu na videonadzorni segment tržišta. U njihovom slučaju cijena prijenosa, pohrane i obrade (videoanalitika) videa i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Problem može predstavljati i pouzdanost“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star iz Singapura. Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging, smatra da je „za učinkovitu kontrolu mase i nadzor video visoke rezolucije od ključnog značaja za situacijsku orijentaciju, a isto važi i za mogućnost praćenja veće količine detalja u zonama od interesa. Danas to podrazumijeva megapikselne kamere savidnim poljem180 stepeni.“ Kamere kompanije ScallopImaging paralelno kombinuju izlazne podatke sa više senzora slike, čime se kreira kontinuirani panoramski prikaz, koji obuhvata veliki otvoreni prostor. „Primjetan je trend distanciranja od PTZ kamera, jer se nerijetko dešava da su one u vrijeme dešavanja incidenta pozicionirane drugdje i zbog toga onemogućavaju praćenje događaja. Drugi razlog za ovaj trend je činjenica da se motor u PTZ kamerama vremenom istroši“, dodaje on.

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Za razliku od stalnih sadržaja, kratkotrajni događaji poput muzičkih festivala, sportskih takmičenja ili gradskih maratona predstavljaju poseban izazov za kontrolu mase na otvorenom. Potrebna infrastruktura nije uvijek dostupna i krajnji korisnici se suočavaju s pitanjem da li da ulažu velika sredstva u infrastrukturu koja će se koristiti tek nekoliko dana. Prenosiva i bežična rješenja predstavljaju jedan od načina kakoda se ova dilema otkloni. Kompanija MicroPower Technologies iz Kalifornije nudi bežični sistem na solarno napajanje, koji se po potrebi može instalirati bilo gdje. „Ključ je u fleksibilnosti. Zahvaljujući integrisanom solarnom/bežičnom videonadzornom sistemu koji je u sklopu većeg sistema iste namjene, korisnici mogu postavljati i premještati kamere u skladu sa svojim potrebama“, kaže Dave Tynan, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompanijiMicroPower Technologies.“ Svjedoci smo rasta interesa za tehnologijama koje se mogu brzo i lahko instalirati na lokacijama na kojima postoji najveća potreba za njima. Naprimjer, umjesto instaliranja fiksnih kamera na zgradi i pokušaja dolaženja do iskoristivog snimka događaja s velikim brojem učesnika na udaljenosti nekoliko blokova, korisnici se radije odlučuju na postavljanje kamera unutar rizičnih zona. To se posebno odnosi na noćne aktivnosti, kada postavljanje kamera u blizini mjesta dešavanja pomaže da se iskoristi dostupno dnevno svjetlo. Konačni rezultat je jasniji i iskoristiviji videomaterijal.“

Prednost ovog rješenja leži u mogućnosti da se kamere postave u skladu sa neposrednim potrebama korisnika, npr. na parkingu tokom održavanja velike manifestacije, nakon čega se one prebacuju na druge lokacije za potrebe sljedećeg događaja. Pri tome se izbjegava skupo i dugotrajno postavljanje kablova. Ipak, važan faktor koji treba imati na umu jeste ograničen transmisioni radijus bežičnih kamera i kvalitet slike koja ne nudi megapikselni prikaz. Ova vrsta prenosivog rješenja pogodna je za osiguravanje definisane „zone“ i nije previše korisna ako se, primjerice, osigurava dugačka ruta nekog maratona.

Prenosiva rješenja ne koriste se samo za videonadzor. Dostupne su i privremene ograde i barijere za vozila. „Za potrebe parkiranja tokom kratkotrajnih događaja poput fudbalskih utakmica, političkih susreta, matura i dana otvorenih vrata neophodno je privremeno rješenje. Mi ga nudimo u vidu prenosivih i mobilnih barijera. One se mogu postaviti brzo i učinkovito, čak i na lokacijama na kojima se ne mogu iskopati stalni temelji“, kaže Greg Hamm, zamjenik direktora prodaje i marketinga u kompaniji Delta Scientific. „Ove mobilne barijere mogu se prebaciti do željene lokacije običnim kamionetom srednjih dimenzija. Može ih se postaviti za 15 minuta, dok se zaštitom upravlja lokalno ili na daljinu. Postavljanje, preuzimanje i upravljanje se u potpunosti vrši pomoću hidraulike. Barijere mogu zaustaviti i onesposobiti vozilo težine do 6.803 kg, koje se kreće brzinom 48 km na sat. Nakon postavljanja mobilne barijere se odvajaju od transportera i spuštaju na željenu lokaciju pomoću hidrauličkog sistema, a isti se koristi i za njihovo podizanje i spuštanje tokom obavljanja standardnih ili vanrednih aktivnosti.“

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Tradicionalne kamere koje se postavljaju na stubove i danas su najprisutniji vid videonadzora. Ipak, u dolazećim godinama tu ulogu mogu preuzeti i druge platforme. „Zračni videonadzor pomoću kamera na bespilotnim letjelicama trenutno je u usponu u kombinaciji sa unapređivanjem mogućnosti komercijalnih letjelica i padom njihove cijene“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star.“Izazov leži u segmentu prijenosa videa od letjelice do tla. Posredstvom LTE-a bi bio skup, a preko Wi-Fi tehnologije nepouzdan. Rješenje je videoanalitika pomoću rubnih uređaja na samoj letjelici. Međutim, videoanalitika za video koji pravi letjelica predstavlja još veći izazov. Za nju je potrebna stabilizacija i detekcija videa primjenom drugačijeg pristupa u odnosu na videoanalitiku koja se vrši na tlu“, objašnjava on. Još jedna od potencijalno iskoristivih kamera nalazi se gotovo u svačijem džepu, odnosno na mobitelima korisnika. „Mobilni telefoni, teoretski, nude dovoljno visoku rezoluciju koja može biti od koristi u okruženju velikog broja ljudi. Ovi mobilni uređaji mogu imati veću ulogu u kontekstu videonadzora nakon što dodatne usluge u oblaku postanu dostupne, a na mobilnim uređajima se počnu koristiti sistemi za upravljanje videom“, kaže Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging.

Prijenos informacija

Dodatni izazov u slučaju događaja na otvorenom predstavlja pouzdano i ekonomično prenošenje videostreaminga visokog kvaliteta do udaljenog sigurnosnog centra radi obrade, pohrane i pregledanja. Postoji još nekoliko mogućnosti, uključujući prijenos informacija putem kabla i namjenskih bežičnih ili 3G/LTE mreža.

„U slučaju potonjih konfiguracija kamere će se za propusnost nadmetati s civilnim mobitelima koji koriste istu mrežu“, kaže Leman. „Rješenje je u smanjenju potrebe za kontinuiranim prijenosom videa. To se može postići pomoću rubnog uređaja koji bi bio zadužen za videoanalitiku. On bi pohranjivao video lokalno i vršio streaming tek nakon aktiviranja alarma za videoanalitiku.“ Bežično umrežavanje za potrebe nadzora otklanja potrebu za kablovima, koji nisu uvijek dostupni ili jednostavni za instalaciju (bilo zbog karakteristika terena ili cijene, ako je riječ o kratkotrajnom događaju). Ipak, ovaj tip umrežavanja nešto je složeniji u odnosu na onaj putem kablova. Potrebno je savladati poteškoće koje se tiču ograničenog radijusa, prepreka (npr. kuće, drveće) i složenih konfiguracija koje uključuju veliki broj kamera.

„Kada je nedavno održan Njujorški maraton, kompanija Network Video Technologies (NVT) je osigurala koaksijalno uvezane prijenosne uređaje koji su morali ponuditi punu operativnost i na udaljenosti914 metara kako bi se osigurala adekvatna situacijska orijentacija za osiguranje ovog velikog događaja“, kaže Guy Apple, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompaniji Network Video Technologies. Transmisiona tehnologija ove kompanije omogućava instaliranje i PoE napajanje kamera, monitora i drugih IP senzornih uređaja na velikim udaljenostima, a pomoću pristupačnih koaksijalnih kablova.

Sprečavanje budućih tragedija

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa sa događaja poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili muzičkogfestivala u Njemačkoj pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama. Za nadati se da će napredak na planu videonadzora i videoanalitikeponuditi kvalitetnije načine brojanja ljudi i identifikacije kritičnih tačaka, na kojimamasovna okupljanja mogu postati još smrtonosnija.

Uloga videoanalitike

„Klasična“ videoanalitika, poput detekcije neopravdanog zadržavanja i napuštenog prtljaga nije adekvatna za prostore na kojima se nalazi veliki broj ljudi. Masa koja se kreće i stoji na jednoj lokaciji, npr. u blizini trkaće staze, kao i veliki broj torbi izazivaju aktiviranje prevelikog broja alarma da bi ova rješenja bila praktično upotrebljiva. Drugi vidovi analitike, poput praćenja i identifikacije lica, također su nepraktična za događaje na otvorenom na kojima je nemoguće kontrolisati okruženje, a i kamere ne mogu adekvatno uočavati lica. Ipak, neke videoanalitičke tehnologije mogu poslužiti za detekciju pojave gužve i agresivnog ponašanja, poput tuče u masi ljudi. Događaji ovog tipa mogu eskalirati i uzrokovati stampedo.

„U nekim situacijama ste svjesni da postoji velika vjerovatnoća da će se na i oko fudbalskog stadiona tokom utakmice javiti gužva. Isto tako, nekada će doći i do neočekivane gužve, npr. tokom demonstracija ili problema u radu aerodroma. Zbog toga je važno imati plan za obje situacije“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga u oblasti sigurnosti za EMEA regiju u kompaniji NICE Systems. „Videoanalitika je važan segment ovog procesa jer nudi ranu detekciju i obavještavanje o pojavi nepredviđenih gužvi. Mogućnost da operater uživo prati događaje, kao i da pregleda i analizira zabilježeni materijal radi utvrđivanja uzroka incidenta, predstavlja ključni vid podrške za stavljanje situacije pod kontrolu“, dodaje on.

Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research, kaže da njihova„nova videoanalitika sada nudi pouzdanu detekciju i praćenje u uvjetima urbanih okruženja s velikim brojem ljudi. Sistem može vršiti procjenu broja ljudi u stvarnom vremenu. Tu je i mogućnost identifikacije dominantnih obrazaca i statističkih podataka koji se tiču mase, kao i praćenja sumnjivih lica i drugih manje uočljivih informacija“. Osim videoanalitke za praćenje velikog broja ljudi, nove tehnologije u ovoj oblasti danas nude pouzdanu identifikaciju sumnjivog ponašanja, poput nasilja, fizičkih napada, provala itd. „Sistem za detekciju agresivnog ponašanja Instituta I2R ostvario je pouzdanost više od 90% prilikom neposrednog testiranja u okviru projekta sigurnog grada u Singapuru“, kaže Leman. Uprkos ostvarenom napretku, videoanalitika i dalje ima ograničenu upotrebljivost u situacijama koje uključuju veliki broj ljudi. Ove situacije po svojoj prirodi uključuju veliki broj detalja, što utječe na pouzdanost videoanalitike. Prema Lemanu, stepen pouzdanosti detekcije oko 70% predstavlja realističnu procjenu u ovakvim kontekstima.

Sigurnost na stadionima

Postoji nekoliko jedinstvenih faktora koji igraju značajnu ulogu prilikom osiguranja velikih sportskih događaja. Za sistem-integratore to je povezivanje različitih tehnologija i uređaja kako bi se omogućilo nesmetano odvijanje događaja koji se osigurava

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Kada se MetLife stadion u američkom gradu New Jerseyu pripremao za tradicionalni turnir u američkom fudbalu prošle godine, osoblje zaduženo za osiguranje odlučilo je organizovati takmičenje kako bi pronašli najbolje rješenje, na kojem su odabrani proizvodi kompanije Arecont Vision. Naravno, tako velika takmičenja su ogroman sigurnosni rizik, ne samo zbog velikog broja ljudi koji se okupi na jednom mjestu već i zbog velike količine novca koji je u igri. Normalno je da su organizatori zabrinuti prilikom pripremanja sigurnosnog sistema za velike događaje jer sve – baš svaki uređaj i komponentu sistema – treba integrisati u jedinstven sistem koji mora ispravno funkcionisati tokom čitavog događaja.

“Zbog sigurnosnih zahtjeva koji prate sve velike sportske događaje, te osiguranja navijača koji su došli da podrže svoje timove, sigurnosni tim na stadionu MetLife želio je rješenje koje će im omogućiti da vide svako lice, stolicu i zajedničke prostorije unutar i oko stadiona sa perfektnim detaljima”, kaže Becky Zhou, potpredsjednica za Azijsko-pacifičku regiju kompanije Arecont Vision. Osim toga, željeli su da koriste kamere koje će im omogućiti da vide sve, a da ne budu previše očite posjetiocima stadiona.

Potencijalna vertikala za sistem-integratore

Tehnička kompleksnost upravljanja velikim arenama, u kombinaciji sa ključnom činjenicom da svaki pojedini uređaj mora biti integrisan za što bolje funkcionisanje sistema, čini da ovom vertikalom upravljaju profesionalni sistem-integratori. Iz njihove perspektive, ovo je odlična poslovna prilika, ali za razliku od nekih drugih vertikala, postoje jedinstveni parametri na koje se mora obratiti naročita pažnja. S obzirom na vrlo čestu međunarodnu prirodu velikih sportskih događaja, neizbježno je da sistem-integratori koji rade u ovoj vertikali imaju multinacionalno prisustvo, odnosno trebali bi podići svoje djelovanje na „globalni“ nivo. Naravno, integratori itekako paze da prilikom realizacije projekata ostave što bolji utisak kako bi proširili svoju globalnu referentnu listu.

Međutim, posjedovanje razgranate mreže samo je prvi korak ka poslovanju u ovoj vertikali. Uzimajući u obzir kompleksnu prirodu integracije uređaja, sistem-integratori moraju biti apsolutno sigurni da posjeduju resurse koji su im potrebni za realizaciju projekata. Dan Donovan, potpredsjednik za sport i zabavu kompanije Guidepost Solutions, koji je ujedno i konsultant za osiguranje stadiona Univerziteta Phoenix, na kojem se održao ovogodišnji Super Bowl, slaže se s ovim, objašnjavajući kako je odabran sistem-integrator za ovaj projekat.

“Kada je dizajn bio završen, provjerili smo izvještaje o svim dobavljačima te smo uputili zahtjeve za slanje ponuda sistem-integratorima i dobavljačima”, kaže Donovan. “Sistem-integrator je izabran na osnovu njegovog rješenja, prijašnjeg iskustva na sličnim poslovima te sistema koji su predložili, a koji je trebao zadovoljiti sve potrebe dizajna.”

Malo je kompanija koje poznaju ovaj način rada kao što ga poznaje Johnson Controls, kompanija koja je instalirala i integrisala sistem za svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. u Brazilu. Subramaniam Jeeva Subbiah, glavni menadžer za servise i tehnologiju efikasnosti građevina te kompanije, istakao je da su im stečeni ugled i prethodno završeni projekti itekako pomogli u poslovanju na tom tržištu, ali da su bez obzira na to problemi prilikom realizacije spomenutog projekta bili vrlo pažljivo rješavani. “Integracija je morala biti veoma dobro osmišljena”, kaže Subbiah. “Naprimjer, ako požarni alarm detektuje dim na stadionu, pokreće se čitav niz događaja – obavještavaju se čuvari zakona, nadzorne kamere se fokusiraju na prostor na kojem je dim detektovan, sistem grijanja, ventilacije i klima uređaja (HVAC) odmah gasi protok zraka kako bi se vatra oslabila, a kapije i vrata se automatski otvaraju, dok sistem za masovna obavještenja upozorava navijače i usmjerava ih na izlaze iz objekta.”

Prioritetizacija zahtjeva za osiguranje događaja

Prilikom pružanja sigurnosnih usluga na sportskim događajima sa velikom publikom cilj nije samo osigurati dešavanje već je potrebno omogućiti da se ljudi osjećaju dovoljno sigurnim kako bi uživali u događaju kojem prisustvuju. Naglašavajući ovu činjenicu, Andre Leitao, menadžer poslovnog razvoja za stadione i sportske dvorane kompanije Bosch Security Systems, kaže da je proaktivno djelovanje jedini način rješavanja ovog problema. Rješenja te kompanije u posljednjih nekoliko godina su instalirana na više od 1.000 stadiona, uključujući i one na kojima se igra špansko fudbalsko prvenstvo. “Nakon velikih poboljšanja infrastrukture, tehnologije i iskustva tokom posljednjih godina broj incidenata se dramatično smanjio“, kaže Leitao. “Pa ipak, s obzirom na to da stadioni nemaju problema, svjesnost o postojećim rizicima opada, a s njima i briga o sigurnosti.“ Zbog toga je definisanje i praćenje strogih standarda prioritet.

Osjećaj sigurnosti za navijače može biti ključan, ali kada je riječ o najvećim sportskim događajima, osiguranje nije ograničeno samo na stadione već i na lokacije kao što su pomoćni tereni i zone u kojima se nalaze smještajni objekti. Integratori moraju biti svjesni prirode prijetnji, procesa i standardnih operacija koje se odvijaju u svakoj od pomoćnih zona.

Glavni izazovi za sistem-integratore

Za svjetsko prvenstvo u fudbalu 2014. godine u Brazilu kompanija Johnson Controls je dizajnirala, instalirala i integrisala desetke sistema, uključujući videonadzor, kontrolu pristupa i protivpožarne alarme. Integracija više različitih uređaja u moderan sistem koji će se koristiti svakodnevno bio je glavni izazov u svim projektima. “Glavni izazovi su bili pristupačnost, kontrola gužve i sigurnost. Dizajn stadiona stavlja veliki naglasak na sigurnost gledalaca, što je posljedica nekoliko velikih nesreća koje su se desile na fudbalskim utakmicama. Energetska efikasnost i održivi dizajn također postaju sve važniji”, kaže Subbiah.

Dodatna komplikacija za ostvarivanje integracije je činjenica da stadion i njegova pomoćna infrastruktura često nisu završeni istovremeno. Čak i ako je glavni stadion spreman za upotrebu i prije roka, drugi dijelovi kao što su pomoćni stadion ili smještajne jedinice mogu biti završene u posljednji čas. Takva trka s vremenom značajno otežava posao sistem-integratorima. Na kraju, izazovi ne moraju biti samo tehničke prirode. Treba uzeti u obzir veličinu takvih manifestacija i ogroman broj strana koje učestvuju u organizaciji, pa je lahko doći do zaključka kako je broj mogućih prepreka ogroman.

Dodatna podrška proizvođača

Nekoliko proizvođača ima specifične proizvode koje preporučuju za upotrebu u ovoj vertikali, pa sistem-integratori imaju različite opcije na raspolaganju. S obzirom na to, proizvođači moraju ponuditi i servise koji će dodati vrijednost njihovim proizvodima i tako ih istaknuti na tržištu. Naprimjer, Arecont Vision će uvijek pokušati ponuditi najbolju cijenu uz podršku u pre- i postprodajnom periodu. “Kada dođe do natjecanja proizvođača, sistem-integratori i distributeri mogu uvijek pozvati Arecont Visionovo osoblje i mi ćemo se pobrinuti da dobiju najbolje uslove”, kaže Zhou i ističe kako integratori s ovom kompanijom uvijek imaju veći procent šanse za dobijanje ugovora. Govoreći u sličnom tonu, Dallmeier electronic naglašava svoju senzorsku tehnologiju sa više leća koja se koristila za osiguravanje nekoliko međunarodnih stadiona, uključujući Olimpijski stadion u Berlinu i Goodson Park fudbalski stadion u Liverpoolu. “Senzorska tehnologija sa više leća je otvorila ogromno tržište za sistem-integratore, ne samo u stadionskom sektoru već i u trgovini i industriji”, stava je Roland Meier, direktor Panomera Multifocal Sensor Systems odjela u kompaniji Dallmeier electronic.

Nekoliko proizvođača ima specifične proizvode koje preporučuju za upotrebu u ovoj vertikali, pa sistem-integratori imaju različite opcije na raspolaganju

Novi trendovi utjecat će na tržište

Jose Lopez Martin, viši potpredsjednik kompanije IndigoVision za Južnu Ameriku, ima značajno iskustvo na osiguranju sportskih događaja jer je njegova kompanija igrala važnu ulogu u osiguranju Svjetskog fudbalskog prvenstva u Brazilu 2014. godine. Prema njegovim riječima, glavna promjena tokom godina je povećanje broja kamera te upotreba tehnologija koje su potrebne da bi se svim tim kamerama upravljalo istovremeno.

“Naprimjer, prije osam godina stadioni su nadgledani sa 80 kamera, dok danas taj broj iznosi i 400 ili više. Da bi se nadgledao tako veliki broj kamera, potrebno je da imate veliki broj ljudi u nadzornim centrima ili, što je bolje rješenje, morate posjedovati inteligentnu tehnologiju koja će vas obavijestiti kada se desi nešto što zahtijeva vašu pažnju”, kaže Martin. Donovan se slaže s ovom idejom, dodavši da se perspektiva mijenja kada je u pitanju osiguravanje velikih sportskih događaja. “Tokom godina povećane su potrebe za videonadzorom tokom održavanja glavnih događaja, kako za potrebe upravljanja gužvom tako i za sprečavanje incidenata. Isto tako, bitno je i razumijevanje incidenata, što je olakšano jer se oni mogu pregledati kasnije na snimcima”, kaže Donovan.

Leitao je dodao da se ulaže dosta napora kako bi se povećala sigurnost, a da se pri tome ne kvari doživljaj posjetioca na stadionima. “Ne kvareći doživljaj posjetiocima, videonadzorne kamere se postavljaju izvan vidnog polja gledalaca, zadržavajući pri tome njihovu punu funkcionalnost (prikazujući sliku navijača) kako bi se pomoglo upravljanju gužvom i skupljajući dokaze u slučaju da se desi nešto loše”, kaže Leitao. “Operacije u realnom vremenu dobivaju sve više pažnje sa tehnologijama kao što je spajanje slika ili, još bolje, 3D pogled na stadion, koji operater može prilagođavati i time posmatrati svu publiku”, zaključuje on.

Prema nenametljivim sigurnosnim sistemima

Ukratko, dok zahtjevi za slikom više rezolucije i mrežnom propusnošću koja bi je podržala sve više rastu, ono što bi zaista napravilo razliku je inteligentna analitika, koja bi pojednostavila proces nadziranja. Međutim, postoji i bojazan da bi više kamera narušilo ugođaj gledaoca. Zbog toga su trenutno najpopularniji sistemi koji se uklapaju u okolinu i koji čine da se ljudi osjećaju sigurno. Sigurnost bi trebala, a to i radi, promijeniti svoj oblik tako da podržava doživljaj posjetilaca velikih sportskih događaja, a ne da ga ometa.

Zahtjevi koji zavise od lokacije

Kada je kineska vlada 2007. godine sklopila ugovor sa kompanijom Honeywell Building Solutions (HBS) za osiguranje stadiona Ptičije gnijezdo u Pekingu, glavni razlog za zabrinutost su bile Olimpijske igre, koju su se održavale 2008. godine. Uzimajući u obzir različite vrste uređaja koje je trebalo integrisati u sistem, te razvoj infrastrukture u zemlji, osiguranje Igara bio je prilično težak zadatak. Ali za sistem-integratore koji su bili zainteresovani za ovu vertikalu, važniji su bili specifični zahtjevi poput porasta zagađenja zraka, zbog kojeg su organizatori morali posebnu pažnju posvetiti ekološkoj strani priče, uz standardne sigurnosne mjere. “Uz tako veliki broj sportista i turista koji su iz čitavog svijeta došli u Peking, sigurnost je bila najveći prioritet na stadionima”, kaže Ding You, voditelj prodaje u kompaniji Honeywell Building Solutions u Pekingu. “Osim toga, s obzirom na to da smo vodeći proizvođač rješenja za pametne zgrade, cilj kompanije Honeywell bio je pomoći Pekingu da ostvari svoje olimpijske slogane – Zelena Olimpijada, Hi-tech Olimpijada i Narodna Olimpijada – tako što će početi koristiti tehnologije za očuvanje energije”, zaključuje You.

Bosch i Benfica od Estadio da Luza napravili stadion budućnosti

Estadio da Luz domaći je stadion renomiranog portugalskog tima Benfice, koji na jednoj utakmici okuplja 65.000 gledalaca i hiljade članova osoblja. Činjenje sigurnim velikog broja ljudi, ne narušavajući duh same igre, zahtijeva stalnu evaluaciju i razvoj.

Želeći napraviti stadion budućnosti, koji bi istovremeno omogućavao iskustvo igre i sigurnost svih prisutnih, uprava se opredijelila za kompaniju Bosch.

„Bosch nam pomaže da se to ostvari putem koherentnog tehnološkog rješenja. Naši operateri mogu vršiti nadzor putem kamera, kontrole pristupa i alarma, te puštati kristalno jasne audio ili poruke za hitne slučajeve, koristeći samo jedan interfejs. To nam omogućuje da jednostavno držimo sve pod kontrolom i činimo ljude sigurnim“, kazao je José Pedro Ribeiro, menadžer za infrastrukturu i operacije.

Tehnologija brzo napreduje kako senzori i podaci sve više spajaju fizički i virtuelni svijet putem interneta stvari (IoT). Razlog je to zašto je Boschev Sistem za integraciju objekata (BIS) već pripremljen za budućnost. Baziran na standardiziranoj platformi, BIS može jednostavno integrisati podatke sa senzora, analitiku i nove tehnologije Boscha ili nekog drugog proizvođača. Koristeći jedan intefejs na jednom ekranu, operateri na stadionu mogu nadzirati rad protivpožarnih i protivprovalnih alarma, sistema kontrole pristupa, videonadzora i zvučnih sistema.

Operateri mogu istovremeno pustiti različite poruke ili pozadinsku muziku za određene audiozone ili podesiti da se u slučaju alarma ili hitnih situacija automatski puštaju već snimljene poruke. U hitnim slučajevima operateri mogu, gledajući snimak uživo i koristeći mikrofon i zvučnike, pomagati ljudima da sigurno napuste objekat. Jedan ekran omogućuje bolji uvid u stanje na mjestu događaja, veću efikasnost operatera i brži odgovor na nastalu situaciju. Uz to, Boscheve panoramske kamere dodaju još jedan nivo sigurnosti u hodnicima i prolazima ne ostavljajući slijepe tačke.

VAR, 3D replay i GLT za sigurnu budućnost fudbala

Da, tehnologija je definitivno ušla u fudbal i povratka na staro više nama. Bolji poznavaoci prilika u ovom sportu znali su da se to moralo dogoditi. Previše je grešaka i kontroverzi, mnogo toga je u igri, a premalo kvalitetnih rješenja. Stvari bi od sada trebale biti znatno drugačije

Piše: Nermin Kabahija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Ono što smo u nekoliko navrata i sami najavljivali obistinilo se – moderna tehnologija ušla je u svjetski fudbal na velika vrata,  a 2016. i 2017. godine u tom smislu bit će zapamćene kao historijske i revolucionarne. U pripremi za nezvanično svjetsko klupsko prvenstvo FIFA Club World Cup 2016, koje svake godine organizira krovna svjetska fudbalska organizacija, istaknuto je kako će ovo biti prvi veliki događaj koji će poslužiti kao poligon za test najnovijih tehnoloških rješenja koja imaju za cilj smanjenje broja grešaka u ovom sportu. U septembru 2016. na prijateljskoj utakmici odigranoj u Bariju između Francuske i Italije FIFA je prvi put u Evropi testirala novu Video Assistant Referees (VAR) tehnologiju. Ovaj susret ostat će zapamćen kao prvi u kojem je VAR isproban, a tim povodom predsjednik FIFA-e Gianni Infantino istakao je da je FIFA s ovom tehnologijom otvorila novo revolucionarno poglavlje u fudbalu.

Šta je VAR?

Kako samo ime kaže, riječ je o naprednom sistemu digitaliziranih videopomagača čiji je osnovni cilj da budu „digitalne oči“ sudijske ekipe na terenu. Sistem je baziran na velikom broju videonadzornih kamera visoke rezolucije (FullHD 4K i 5K kamere), koje uživo prate sve što se događa na terenu, a signal se prenosi direktno u nadzorni centar. I tu dolazimo do najzanimljivijeg dijela priče. Ono što ovaj sistem razlikuje od drugih jeste što njime upravlja poseban tim stručnjaka obučenih da se bave videoanalizom u realnom vremenu, a nije isključeno da ga čine i same sudije. Na zahtjev sudije snimak je moguće pregledati iz više uglova, što daje priliku za donošenje ispravnije odluke, a na osnovu specijalnog programa ovi ljudski/virtuelni pomagači mogu uspješno analizirati ofsajde i penale, čime mogu direktno utjecati na rezultat i ishod utakmica. Sistem obuhvata i analizu ispravnosti dijeljenja prekršaja i kartona, koji također imaju veliki impakt na krajnji rezultat, te videodetekciju igrača na terenu. Sam teren je pokriven kamerama, a softver radi analize i precizna mjerenja po XY osama, tako da je mogućnost greške u odlučivanju svedena na minimum.

Za razliku od Goal Line tehnologije (GLT), gdje sudija na terenu automatski dobiva signal je li lopta prešla gol-liniju ili nije, kod VAR-a je neophodno da glavni sudija zatraži asistenciju u vidu ponovljenog snimka sporne situacije. Snimak se emituje na specijalnim monitorima ili tabletima instaliranim pored terena, a ukoliko to infrastruktura stadiona dozvoljava, i na velikim ekranima i semaforima. Sve to traje 30-ak sekundi i prilično je neobično kada je fudbalska tradicija u pitanju. No, posljedice donošenja ispravne, odnosno neispravne odluke su nemjerljive. FIFA je ovaj sistem razvila u okviru svog Quality programa i već sada ga je prihvatilo nekoliko evropskih fudbalskih saveza, među kojima su članice tzv. IFAB-a, odnosno zemalja Velike Britanije, te savezi Njemačke, Italije, Francuske, Češke i Portugala. Na nedavno održanom sastanku FIFA-e i IFAB-a donesena je odluka da se VAR implementira na terenima engleske Premier lige već od naredne sezone, a slična najava došla je iz italijanske Serije A. Treba naglasiti i to da je glavni rukovodilac i promotor VAR-a ispred FIFA-e legendarni holandski napadač Marco Van Basten, što dovoljno govori o ozbiljnosti projekta, ali i nužnosti situacije u kojoj se fudbal našao.

Zašto tehnologija?

Već neko vrijeme i sama najava uvođenja tehnologije na fudbalske terene izazivala je određene doze skepticizma, pa i averzije, kako kod nacionalnih saveza tako i kod igrača, trenera i nogometnih stručnjaka. Ipak, svi su slažu u jednom – fudbalu se nekako mora pomoći. Ovaj sport nije imun na sudijske greške, čije posljedice mogu biti ogromne. Jedan penal ili ofsajd može značiti razliku između osvajanja trofeja ili plasmana u viši ili, pak, niži nivo takmičenja, a shodno tome nekom timu može donijeti ili oduzeti milionske zarade i bonuse. Parni žuti ili crveni karton također mogu igrati presudnu ulogu u događanjima na terenu. Fudbal je u prvom redu industrija i jasno je zbog čega brojni investitori okupljeni oko tog sporta žele zaštititi to izuzetno bogato tržište. Investicija od nekoliko desetaka hiljada eura u sistem poput VAR-a nemjerljiva je spram mogućih rizika i gubitaka koje mogu proizaći iz ljudskih grešaka na terenu, pri čemu ranije uvođenje dodatnih sudija smještenih iza gola nije smanjilo broj pogrešaka.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…

Izazovi suočavanja s nepoznatim

Sportski događaji su uzbudljive i zabavne manifestacije. Ipak, kada se stadioni napune posjetiteljima, zaštita gledatelja, igrača i osoblja od nepoznatih izvora prijetnji postaje pravi izazov. Kombinacija odgovarajućih sigurnosnih tehnologija upraviteljima stadiona može pomoći da smanje rizik i unaprijede sigurnost

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Hiljade ljudi dolaze na stadione kako bi pratili velike sportske događaje koji privlače pažnju miliona gledatelja širom svijeta. Uz tako brojnu publiku, stadioni su postali meta za teroriste i druge napadače. U proteklih nekoliko godina desilo se više velikih terorističkih napada, gdje posebno treba istaći seriju samoubilačkih napada ispred stadiona Stade de France u Parizu u novembru 2015. godine te napad automobilom bombom ispred stadiona Vodaphone Arena u Istanbulu u decembru 2016. Ovi incidenti samo su potvrdili potrebu za boljom zaštitom stadiona. Nažalost, terorističke prijetnje i druge napade je teško predvidjeti, zbog čega je suočavanje s nepoznatim najveći izazov osiguravanja stadiona. „U razgovorima sa šefovima sektora sigurnosti na velikim stadionima primijetili smo da im jedna stvar danonoćno ne silazi s uma – kako se pripremiti za suočavanje s nepoznatim“, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls.

Šta donosi praćenje velikog broja ljudi

„Nažalost, u današnjem svijetu morate pokušati pripremiti svoj tim (stadionsko osoblje i osiguranje) za nepoznato, odnosno svoje osoblje za nešto što bi se moglo desiti na osnovu sličnih događaja iz drugih krajeva svijeta. Izvori rizika uključuju sigurnost igrača i timova, zaštitu navijača i manifestacija, kao i rano upozoravanje na incidente“, dodaje on. Primjenom holističkih sigurnosnih rješenja operateri sigurnosti na stadionima pokušavaju kreirati ambijent u kojem će posjetitelji moći prisustvovati manifestacijama bez straha. Postojanje stadiona koji mogu primiti i više od 100.000 navijača tokom svakog pojedinačnog dešavanja predstavlja ogroman zadatak i najveći izazov za sigurnost i zaštitu svake prisutne osobe. „Najveći problem kada su u pitanju ogromni objekti jeste veliki broj ljudi koji tamo dolaze u isto vrijeme. Tako se prije i poslije događaja formiraju uska grla, što predstavlja veliki i realan rizik od povećanog broja žrtava“, kaže David Chauvin, menadžer poslovnog razvoja rješenja za javnu sigurnost u kompaniji Genetec. Ovaj zadatak dodatno je otežan postojanjem velikog broja ulaznih i izlaznih tačaka, što usložnjava aktivnosti praćenja potencijalnih napadača i osoba kojima je zabranjen pristup, smatra Laura Blanc, direktor međunarodnog marketinga u kompaniji Herta Security. Uvođenje sveobuhvatnog sigurnosnog sistema je prva linija odbrane kada su u pitanju pristupi zaštiti stadiona. Odgovarajuća kombinacija videonadzora, kontrole pristupa i softvera za upravljanje videom sigurnosnim operaterima može pružiti kvalitetan uvid u sve što se dešava u njihovoj zoni odgovornosti.

Pronaći ravnotežu

Međutim, to nosi i određene izazove. „Naprimjer, pronalaženje ravnoteže između sigurnosti i zaštite objekta i ugodnog iskustva za navijače predstavlja važan izazov i problem. Pronalaženje pravog sigurnosnog rješenja (vidljivog i nevidljivog) kao segmenta posebno prilagođenih projekata predstavlja ključ uspješne organizacije ovih manifestacija za sve uključene strane, od vlasnika stadiona do samih gledatelja“, kaže Sebastian Selbt, menadžer za poslovni razvoj rješenja za stadione i manifestacije u Bosch Security Systemsu. „S tehnološke strane, postoji potreba da svaki stadion dobije mrežnu infrastrukturu koja podržava videonadzor, kontrolu pristupa i nadzor alarma, uz integraciju pomoću kvalitetnog softverskog rješenja za upravljanje. Osim toga, od ključne je važnosti ispitati vrste kamera instaliranih na stadionu. Bitno je posjedovati i odgovarajuće kamere koji mogu ponuditi vrhunski kvalitet slike i rezoluciju. Ovo je posebno osjetljivo pitanje kada imate zadatak da kontrolišete okruženje s velikim brojem ljudi“, kaže Blanc. Chauvin naglašava i izazov koji predstavlja razmjena ključnih informacija s organima reda u realnom vremenu. On ističe da pristup sistemima u privatnom vlasništvu može postati važan faktor u kriznoj situaciji. Zbog toga je, navodi, jako bitno pronaći način da se efikasno i efektivno prikupljaju isključivo najvažniji podaci u određenom ključnom momentu.

Integracija različitih sistema

Razmjena informacija je samo jedna od prednosti integracije sistema. Danas je integracija različitih sigurnosnih sistema više potreba nego pogodnost. Međutim, ona se također proširila izvan sfere sigurnosti.

Odnedavno imamo trend integracije sistema javne sigurnosti s kamerama u privatnom vlasništvu trećih strana, tvrdi Monaco. Tako se „privatne i javne organizacije podstiču da udruže snage s ciljem kreiranja sigurnije, pametnije i efikasnije zajednice“. On dodaje i da takav pristup i tehnologija omogućavaju policiji i lokalnim kompanijama da zajedno rade na tome da svoje zajednice učine sigurnijim. „Mi u Johnson Controlsu također radimo na integraciji s audio-vizuelnim sistemima kako bismo olakšali razmjenu informacija o zaštiti i sigurnosti pojedinaca. Glavna tačka svakog sigurnosnog sistema je komandno-kontrolni centar.  U ovim prostorijama nalaze se ogromni LCD monitori pomoću kojih sigurnosno osoblje može pratiti stotine CCTV kamera postavljenih širom stadiona. Ove kamere može pratiti i osoblje organa sigurnosti, tako da se u slučaju nužde može koordinirati rad interventnih timova. Dodatni sistemi javne sigurnosti uključuju tastere za hitne intervencije, kao i javne telefone za pozive u vanrednim situacijama“, kaže Monaco.

Chauvin objašnjava kako povezivanje više sistema i centara podataka preko jedinstvenog interfejsa može značajno pojednostaviti radne procese za potrebe operatera. „Umjesto da se oslanjate na različite nezavisne sisteme (npr. videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih tablica, analitku ponašanja, upravljanje posjetiteljima i usluge pratnje, kao i nove trendove kao što su praćenje pomoću dronova i korištenje društvenih mreža) koji koriste više monitora, sve relevantne informacije se u pravom trenutku mogu preusmjeriti do odgovarajućeg operatera“, kaže on.

„Brzo preusmjeravanje ključnih informacija do odgovarajućih operatera i paralelno praćenje cjeline ili dijela sistema zajedno s lokalnim policijskim organima značajno poboljšavaju uvid u stanje na terenu u samom objektu. Ovime se olakšava i saradnja s policijom jer tako možemo bolje razumjeti šta se desilo, o čemu se radi te gdje i koji resursi se moraju rasporediti. Uz automatizaciju i kompjuterizaciju naprednih radnih procesa sada je lakše upravljati velikim incidentima u realnom vremenu. Istovremeno, radni proces pripreme odgovora na incidente se također može naknadno analizirati za potrebe izvođenja obuke“, kaže Chauvin.

Objediniti sve podatke

Sistem kakav je Genetec Security Center, koji ima svoje osnovne module (video, kontrola pristupa, prepoznavanje registarskih tablica i praćenje zvuka), može integrisati senzore i podatke iz bilo kojeg vanjskog izvora. „Osim toga, naša tehnologija omogućava da se na svakoj lokaciji organima reda omogući pristup Genetec sistemu. Uz to je, istovremeno, osigurana potpuna kontrola nad dijeljenim sadržajima (alarmi, video uživo, snimljeni videozapisi, pojedinačne kamere itd.) koji se mogu razmjenjivati u bilo kojem trenutku (24 sata dnevno ili isključivo tokom manifestacija, u kriznim situacijama i sl.). Možete kontrolisati i koje su funkcije dostupne organima reda (davanje ovlaštenja za praćenje ili kontrolu na osnovu trenutnih postavki sistema)“, dodaje Chauvin. Tu je i integracija s drugim izvorima informacija kao što su sadržaji sa socijalnih medija, sistemi za automatsku identifikaciju (AIS), sistemi za praćenje vremenskih prilika i saobraćaja, tehnologije za otkrivanje oružja i prepoznavanje lica te drugi podaci o krivičnim djelima i incidentima. Oni sigurnosnom osoblju nude bolji uvid u situaciju na terenu, što može ubrzati proces sprečavanja pokušaja ulaska neovlaštene osobe ili pripreme odgovora na potencijalno opasnu situaciju. Ipak, važno je razmotriti uspostavu sveobuhvatnog sistema, koji bi objedinio različite senzorske podatke iz više izvora. On bi u pozadini koristio i mašinsko učenje za prepoznavanje potencijalnih problema efikasnije nego što su to ljudi u stanju učiniti, kaže Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Operateri na stadionu često instaliraju više različitih sistema za prikupljanje podataka i onda budu preplavljeni njihovom količinom. Podaci tako postanu neupotrebljivi jer ih se ne povezuje na pravi način.“

Dodatne mjere osiguranja 

Osim standardnog videonadzora i kontrole pristupa, stadioni uvode i dodatne mjere predostrožnosti. Dolazak na veliki sportski događaj danas više nije isti kao ranije. Prošla su vremena unošenja ruksaka sa grickalicama ili videokamerama za snimanje utakmica. Danas se ulazak na stadion odvija po strogim pravilima, a sve s ciljem zaštite svih prisutnih. „Uvođenje prakse unošenja prozirnih vrećica, kao što to zahtijeva američka Nacionalna fudbalska liga (NFL), pomaže stadionima da smanje rizik od ubacivanja vrećica koje se ne kontrolišu i u koje možete staviti eksplozivnu napravu. Tako se štite i naseljena područja u blizini samog objekta“, kaže Miller. Stadioni koriste i obučene pse za mirisnu detekciju eksploziva. Oni mogu upozoriti na prisustvo eksplozivnih jedinjenja baziranih na peroksidu. Miller smatra da ovo predstavlja potencijalno rješenje za najmanje dva problema: „Tako se olakšava kontrola vozila, ali i smanjuje rizik od postavljanja improvizirane eksplozivne naprave na ulazu stadiona prije samog početka događaja.“ Osim toga, on smatra da obavezni prolasci kroz detektore metala na svim ulazima pomažu u kreiranju sigurnijeg ambijenta unutar stadiona, kao i ponudi kvalitetnijeg iskustva za posjetitelje. Razlog za to je veći propusni kapacitet ovih uređaja i mogućnost detaljnije kontrole.

Sprečavanje napada vozilima

Sportske manifestacije koje privlače veliki broj gledatelja nose i povećani rizik od prisustva potencijalno rizičnih vozila unutar i u krugu stadiona. Jedan od najvećih izazova sigurnosti stadiona je sprečavanje terorističkih napada u njegovom krugu. Ovo je dodatno potvrđeno napadima u Parizu i Istanbulu, gdje su se napadi dogodili izvan stadiona. „Operateri pokušavaju otkriti način kako najefikasnije spriječiti zabijanje vozila u grupu ljudi ili unošenje improviziranih eksplozivnih naprava u masu ljudi koja se okuplja ispred ulaza“, kaže Miller. Razdvajanje vozila i ljudi podrazumijeva postavljanje odgovarajućih prepreka ili blokada na putevima i to ponekad i nije lahko izvodivo. Osim toga, operateri na stadionima suočavaju se s izazovom pronalaska najboljeg načina za pregled vozila koja se parkiraju u blizini objekta. „Prisutni su i rizici kada je u pitanju angažirano osoblje, kao i vođenje evidencije o vozilima u blizini parkinga u određenim vremenskim intervalima“, dodaje on.

Kako bi se izašlo na kraj s ovim rizicima, Miller navodi da je najvažniji korak koji stadion može poduzeti izrada procjene rizika i ugroženosti. Time je moguće identificirati nedostatke i rizične tačke, što može poslužiti kao osnova za donošenje konkretnih preporuka za otklanjanje ili ublažavanje otkrivenih slabosti.

Stadioni budućnosti

Navijački zanos može pretvoriti stadione u plodno tlo za međusobne obračune i bez terorističkih napada. Praćenje svih vrsta incidenata mora biti kontinuirana aktivnost na stadionima. Ažuriranje sigurnosnih rješenja je neizostavna komponenta sigurnosti stadiona. Saradnja s partnerima iz sigurnosne industrije može ponuditi nove mogućnosti za integraciju i implementaciju najnovijih tehnologija. Na taj način će operateri na stadionima biti bolje pripremljeni za svaku potencijalno opasnu situaciju u budućnosti.

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

Stadioni su domaćini različitih manifestacija, od sportskih takmičenja i koncerata do skupova kojima je potreban visok nivo zaštite. Korištenje novih tehnologija i praćenje savremenih trendova pomažu operaterima da sigurnost stadiona podignu na maksimalni nivo

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Internet stvari (IoT) je katalizator novih tehnologija. Sve veća raširenost ove tehnologije jedan je od glavnih faktora razvoja tzv. pametnih stadiona na globalnom nivou. Prema izvještaju kompanije MarketsandMarkets, vrijednost globalnog tržišta pametnih stadiona će sa 4,6 milijardi dolara u 2016. skočiti na 17,3 milijarde dolara u 2021. Za ovaj period se predviđa godišnja stopa rasta od 30,2%. Kada je u pitanju regionalna distribucija tržišnog udjela, Evropa je predvodnik u segmentu pametnih stadiona. Rast tog tržišta pripisuje se različitim faktorima, a jedan od njih je sve veći fokus na zadovoljstvo posjetitelja i ponudu nezaboravnog iskustva za njih, navodi se u izvještaju. Ipak, za postizanje takvih ciljeva potrebna vam je pametna tehnologija. Međutim, zaštita stadiona danas predstavlja važan izazov. Uprkos prednostima čak i najboljih tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, one u današnjem svijetu jednostavno nisu dovoljne. Iako nijedna tehnologija ne može predvidjeti ili spriječiti napade izvana, stadioni danas uz postojeće mogu koristiti i nove tehnologije kako bi postigli maksimalnu efikasnost prilikom pripreme odgovora na incidente.

Maksimalno iskorištavanje tehnologije

Za rješavanje sigurnosnih problema od tehnologije je važnija implementacija procesa koji moraju što brže udovoljiti složenim tehničkim zahtjevima i stadionima ponuditi željene rezultate. Pri tome se moraju uzeti u obzir i zahtjevi koji se tiču sigurnosti, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls. „Izgradnja pametnog stadiona koji zadovoljava energetske, tehnološke, sigurnosne i operativne zahtjeve zavisi od blagovremene uspostave saradnje između vlasnika objekta i projektnih i građevinskih timova. To se mora odvijati uz razmjenu informacija o informisanim odlukama o umrežavanju, sigurnosti i interoperabilnosti, koje se donose na temelju dostupnih podataka. Ako se tokom projektne faze ovome na vrijeme posveti dovoljno stručne pažnje, možete izbjeći zamke i udovoljiti sigurnosnim potrebama stadiona. Zbog toga vlasnici stadiona i njihovo osoblje sve češće već na početku procesa imenuju jednu stranu koju zadužuju da se bavi tehnologijom“, objašnjava Monaco. Proces ugovaranja korištenja tehnologije koji primjenjuje Johnson Controls podrazumijeva preliminarno imenovanje glavnog subjekta koji će na nivou projekta biti odgovoran za različite oblasti. To su upravljanje planiranjem, projektovanjem, instalacijom, integracijom, puštanjem u rad i servisiranjem tehnoloških sistema, poslovnih aplikacija i infrastrukture za podršku. „Zaključivanje ugovora o tehnologiji može uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik i troškove izgradnje i vođenja operative. Istovremeno, tako se može osigurati da će tehnologija biti instalirana i integrisana na pravi način i s ciljem postizanja željenih ishoda“, kaže Monaco.

Prepoznavanje lica u masi

Kada na jednom mjestu imate 100.000 ljudi, korištenje efikasne tehnologije za upravljanje velikim skupovima može biti ključno za identifikaciju nepoželjnih osoba. U izvještaju kompanije KBV Research navodi se da će globalno tržište analitičkih rješenja namijenjenih velikim skupovima rasti uz godišnju stopu od 25,9% između 2016. i 2022. godine. Ovo tržište će do 2022. dostići vrijednost 1,5 milijardi dolara.„Ova tehnologija informiše korisnike o tome kako bi publika mogla reagovati u slučaju incidenta koji zahtijeva hitnu evakuaciju ili pružanje pomoći“, objašnjava Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Ove informacije mogu značajno pomoći organizatorima događaja i sigurnosnom osoblju da bolje planiraju raspoređivanje ljudskih resursa i vođenje efikasne komunikacije u hitnim situcijama“, kaže on.

Softver za praćenje masovnih okupljanja Herta Securityja može detektirati više lica u realnom vremenu. To čini pomoću više videonadzornih kamera i može se nositi s promjenama intenziteta rasvjete, praćenjem osoba u pokretu i zaklanjanjem lica, što su bitni faktori koji se javljaju prilikom masovnih okupljanja na stadionima. Laura Blanc, direktorica međunarodnog marketinga u toj kompaniji, navodi da je ovaj softver optimiziran za GPU arhitekturu i da radi dosta brže u odnosu na tradicionalne sisteme (i do 600 fps). Istovremeno, on radi s IP kamerama visoke rezolucije i protokom video podataka. Tehnologija je u potpunosti automatizirana i neinvazivna i može se nositi s promjenama izraza lica i nivoa osvjetljenja, kao i „smetnjama“ poput brade, naočala, šalova i kapa.

„Svaki put kada sistem otkrije podudarnost, to znači da je prepoznata osoba koja je prethodno registrovana u bazi podataka. Naš softver može automatski aktivirati alarme na tabletima i pametnim telefonima, a u potpunosti je skalabilan u pogledu broja kamera, veličine baze podataka i broja lokacija i instalacija“, objašnjava Blanc.

Softver koji nudi Herta koristi kamere koje su integrisane sa sistemima kontrole pristupa instaliranim na glavom ulazu u stadion. On na taj način može identificirati konkretne osobe i onemogućiti im pristup ako ih prepozna na osnovu baze podataka.

Blanc napominje kako je prepoznavanje lica savršen dodatak postojećem sistemu videonadzora jer podjednako nudi sigurnost i kvalitetnije korisničko iskustvo u realnom vremenu. „Prepoznavanje lica se također može koristiti za forenzičku pretragu snimljenih podataka. To znači da ne morate nužno imati podatke koje dobijate „uživo“. Naše rješenje za prepoznavanje lica integrisano je sa sistemima za kontrolu pristupa i nudi potpuno pouzdanu automatizaciju pristupa ulazu. Praćenje videa uživo sa sigurnosnih kamera uz provjeru podataka sa spiskova ili listi sumnjivih pojedinaca omogućava našem rješenju da ubrza sigurnosne procedure i unaprijedi sistem automatskog upozoravanja“, kaže ona. Procjenjuje se da će vrijednost tržišta za prepoznavanje lica porasti sa 3,4 milijarde dolara u 2016. na 6,8 milijardi dolara u 2021. godini. Njega će pratiti godišnja stopa rasta od 15,3% u navedenom vremenskom intervalu, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa.

Kako zaštititi stadione od dronova

Nekoliko incidenata s dronovima na stadionima doveli su do rasta interesovanja za mjere borbe protiv ove pojave i kvalitetniju zračnu zaštitu. Dronovi su na stadionima postali izvor neprijatnosti, čak i sigurnosni rizik. U maju ove godine jedan dron se srušio na teren tokom utakmice bejzbola na stadionu Petco Park u San Diegu. Iako niko nije povrijeđen, ovaj incident je skrenuo pažnju na potencijalne rizike koje dronovi nose. Jedan od načina za ublažavanje ovih prijetnji je korištenje softvera za detekciju dronova. „Stadioni i danas imaju odličnu zaštitu od prijetnji na tlu, ali su vrlo malo ili nikako zaštićeni od napada iz zraka, npr. pomoću dronova. Tehnologija dronova se brzo razvija. Lokacije masovnih okupljanja predstavljaju odličnu priliku za teroriste, ali i konkurentske ekipe koje potajno snimaju pripreme sportskih timova i navijače koji snimaju utakmice i tako krše prava prijenosa TV mreža. To predstavlja ugrožavanje sigurnosti igrača i javnosti“, kaže Oleg Vornik, generalni direktor DroneShield. Ta kompanija nudi hardverski i softverski sistem DroneSentinel, koji može detektovati prisutne dronove koristeći kombinaciju radara, radiofrekvencija, akustike, termalnih i optičkih kamera. On je sposoban i za ometanje s ciljem neutralizacije dronova, ako to sigurnosna politika stadiona dozvoljava. Sistem nudi rano upozoravanje uz detekciju i lociranje ilegalno prisutnog drona, što omogućava i blagovremenu intervenciju nadležnih organa.

Praćenje društvenih medija

Servisi za praćenje društvenih mreža našli su se na udaru u jesen 2016. godine, kada su Facebook, Instagram i Twitter onemogućili pristup svojim sadržajima kompaniji Geofeedia, koja se bavi praćenjem društvenih mreža. U to vrijeme američka organizacija ACLU je prokazala ovaj servis kao alat koji državni organi koriste za praćenje protesta u realnom vremenu. Ipak, Miller naglašava da „analitika društvenih medija postaje sve popularnija kao efikasan alat za kvalitetnije razumijevanje potencijalnih prijetnji po objekte, igrače, izvođače ili fanove“. CCICADA je skraćenica za Centar za upravljanje, kontrolu i interoperabilnost napredne analize podataka. Ta organizacija je pripremila vodič za najbolje prakse za borbu protiv terorizma na sportskim i zabavnim manifestacijama. U njemu se navodi da je „korištenje društvenih medija za potrebe zaštite stadiona u usponu i da se novi pristupi kontinuirano razvijaju. Društveni mediji mogu predstavljati efikasan način slanja obavještenja posjetiteljima neke manifestacije i prije nego što se ona održi. Nakon njenog održavanja društveni mediji mogu poslužiti kao efikasna platforma za prikupljanje podataka o nivou zadovoljstva i ocjeni iskustva posjetitelja.“ Isto tako, u ovoj organizaciji smatraju da je korištenje informacija sa društvenih medija koristan alat za vođenje istraga i procjene sigurnosnih rizika. „Praćenje posjetitelja preko društvenih medija je način da dođete do teže dostupnih informacija i uvida u stanje na terenu“, navodi CCICADA. Osim sigurnosti, korištenje analitike društvenih medija je odličan način i da se posjetitelji manifestacija iskoriste kao važan alat za promociju brendova. Stadioni će u budućnosti biti sve pametniji jer napredne tehnologije sve više pokazuju svoje mogućnosti. Osim toga, vještačka inteligencija i mašinsko učenje su sve važniji i za sigurnosno tržište i kao takvi će sigurno naći svoje mjesto u zaštiti stadiona.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.