Međunarodna konferencija “Privatna zaštita 2025.”
Već godinama konferencija Hrvatskog ceha zaštitara predstavlja platformu za stjecanje novih znanja i informacija, razmjenu mišljenja, ideja, kontakata te uspostavljanje novih partnerstava. Ona omogućuje povezivanje i direktnu komunikaciju pružatelja i korisnika usluga u sektoru sigurnosti i zaštite, kao i stručnjaka, institucija i drugih relevantnih aktera
Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com
Hotel Westin u Zagrebu krajem marta bio je domaćin još jedne Međunarodne konferencije hrvatske industrije privatne zaštite i sigurnosti “Privatna zaštita 2025.”, koju organizira Hrvatski ceh zaštitara. Ovaj središnji godišnji skup predstavnika poslovnih subjekata i stručnjaka iz područja privatne zaštite i sigurnosti okupio je više od dvije stotine sudionika, relevantnih predstavnika industrije privatne sigurnosti Republike Hrvatske i EU, korisnika usluga, akademske zajednice, javnog i privatnog sektora te predstavnika medija. Konferenciju su i ovaj put podržali brojni strukovni partneri: Ministarstvo unutarnjih poslova, Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), Zaklada Konrad Adenauer za Hrvatsku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za sigurnosne politike i Institut za istraživanje hibridnih sukoba.
Fokus na nacionalnim strategijama
Već godinama unazad konferencija Hrvatskog ceha zaštitara predstavlja svojevrsnu platformu za stjecanje novih znanja i informacija, razmjenu mišljenja, ideja, kontakata te uspostavljanje novih partnerstava. Ona omogućava povezivanje i direktnu komunikaciju pružatelja i korisnika usluga u sektoru sigurnosti i zaštite, kao i stručnjaka, institucija i drugih relevantnih aktera. “Cilj nam je koordinirati razvoj novih tehnologija, razmjenjivati pozitivna i negativna iskustva te unaprijediti dijeljenje znanja”, kazala je na otvaranju moderatorica Valentina Lisak.
Tema konferencije obuhvatila je širok spektar izazova u oblasti sigurnosti. Fokus je bio na nacionalnim strategijama zaštite infrastrukture, primjeni naprednih tehnologija u sigurnosnim sistemima te specifičnim problemima u zaštiti kritične infrastrukture unutar Evropske unije i istočne Evrope. Održana u kontekstu dinamičnih političkih i sigurnosnih okolnosti, konferencija je bila usmjerena na unapređenje sektora kroz analizu ključnih trendova i inovativnih rješenja.
Radni dio počeo je uvodnim govorom predsjednice Ceha zaštitara Lidije Stolice, koja je naglasila kako je fokus ovogodišnjeg skupa na sigurnosti u školama, ulozi privatne zaštite u zaštiti kritične infrastrukture, novim tehnološkim rješenjima za javne prostore te utjecaju digitalizacije na sigurnosne procese. Prisutnima su se obratili i Norbert Eschborn iz Zaklade Konrad Adenauer, Catherine Piana, generalna direktorica CoESS-a, Sandro Šegedin iz Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH te Momir Karin iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH.
Program konferencije
Četiri modula, šest predavanja i tri panel-diskusije činili su program konferencije. Svaki modul bio je posvećen specifičnoj sigurnosnoj temi.
Prvi se bavio sigurnošću u školama, a uvodno izlaganje održao je Momir Karin, direktor Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava obrazovanja. Nakon njegovog izlaganja, panel-diskusija okupila je stručnjake iz različitih institucija: Tomislava Gulana iz Ravnateljstva policije MUP-a RH, Sandra Šegedina iz inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove te Antu Perčina iz Hrvatske udruge poslodavaca. Panel je moderirala Renata Dončević iz Hrvatskog ceha zaštitara.
Drugi modul bio je posvećen ulozi privatne zaštite u očuvanju kritične infrastrukture. Catherine Piana iz CoESS-a predstavila je evropsku perspektivu kroz Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata, dok je Ivana Cesarec iz Sektora za smanjenje rizika od katastrofa Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH govorila o novom Zakonu o zaštiti kritične infrastrukture. Nakon toga, održan je panel u kojem su sudjelovali Dražen Štajduhar, Catherine Piana i Natalija Parlov Una iz TÜV NORD Adriatic, uz moderiranje dr. sc. Roberta Mikaca.
Treći modul bio je fokusiran na tehnološke inovacije u sigurnosti. Elvis Ferhatović iz kompanije Hikvision predstavio je mogućnosti napredne analitike u sustavima videonadzora, dok je Nino Belicki iz Robert Boscha govorio o internetu vatrodojavnih sustava i njihovoj primjeni u zaštiti objekata.
Četvrti i završni modul analizirao je stanje privatne zaštite u Evropskoj uniji i Jugoistočnoj Evropi, s posebnim naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture. Uvodno izlaganje održao je Branko Slak, predsjednik Komore za razvoj slovenske privatne zaštite, nakon čega je uslijedila panel-diskusija u kojoj su uzeli učešće Aleksandar Nedić iz Privredne komore Srbije, Verica Mileska Stefanovska iz Komore privatne zaštite Sjeverne Makedonije te Lidija Stolica iz Hrvatskog ceha zaštitara.
Važnost odabranih tema
“Teme koje obrađujemo uvijek su aktuelne i relevantne, kako za naš sektor tako i u širem društvenom kontekstu”, kazala je za naš magazin Lidija Stolica i istakla kako je fokus ove godine s pravom bio na dvije, po njoj, ključne teme – sigurnosti u školama i zakonu o kritičnoj infrastrukturi, tj. ulozi privatne zaštite u njenoj zaštiti. “Sigurnost u školama posebno je važna s obzirom na tragičan događaj koji se dogodio prošle godine, u kojem je izgubljen jedan mladi život. Kako su naši uvaženi panelisti istakli, ta tragedija nas je natjerala da ponovno sagledamo razinu zaštite u obrazovnim ustanovama. Kao struka, brzo smo reagirali i u kratkom roku organizirali više od 200 zaštitara kako bi se osigurale škole na početku nove školske godine, 7. siječnja. Važno je istaknuti da su i roditelji smatrali da prisutnost zaštitara ili osobe zadužene za sigurnost može znatno doprinijeti osjećaju sigurnosti njihove djece”, kazala je ona.
U osvrtu na drugu važnu temu konferencije, presjednica Ceha zaštitara navela je pitanje kritične infrastrukture, odnosno Zakona o kritičnoj infrastrukturi, koji je prošao prvo čitanje u Vijeću Republike Hrvatske. “Danas smo predstavili Nacrt prijedloga Zakona, a raspravljalo se i o različitim aktivnostima vezanim za njegovu primjenu. Privatni sektor već ima značajnu ulogu u zaštiti kritične infrastrukture u Hrvatskoj. Primjeri takvih objekata su LNG terminal i JANAF, koji spadaju u kategoriju kritične infrastrukture i koje štite privatne sigurnosne službe”, napomenula je. Predsjednica je na kraju pohvalila odaziv učesnika, koji je bio iznad očekivanja, te se zahvalila svima na dolasku i učešću u konferenciji.
Pogledajte fotografije sa konferencije:
