26 Aprila, 2026
image
Home Articles posted by a&s Adria (Page 172)

Komodifikacija i “uradi sam” prakse

Kako se zahtjevi industrije mijenjaju, a tehnologija evoluira, u paketu dolaze i novi izazovi. Jedan od njih je i neizbježna komodifikacija na tržištu kućnih protivprovalnih rješenja. Razlog za to je uspon interneta stvari. Danas ovaj fenomen neki tradicionalno orijentirani ponuđači rješenja i sistem-integratori vide kao svojevrsnu prijetnju svom poslovanju

Priredila: redakcija a&s Adrije; E-mail: redakcija@asadria.com

Tehnološki razvoj u svijetu protivprovale ne prate spektakularni medijski naslovi kakvi su obično rezervisani za druge sigurnosne sektore. Takav tretman se obično daje kontroli pristupa ili videonadzoru. No, pravi val tehnoloških inovacija je nedavno zapljusnuo i svijet protivprovale, u kojem se danas jednako brzo mijenjaju i zahtjevi samih krajnjih korisnika. Kako je preklapanje savremenih tehnoloških mogućnosti i aktuelnih potreba korisnika donijelo pravu tihu revoluciju u svijetu protivprovale?

Pandemija kao katalizator promjena

Povećanje brzine interneta i procesora, uspon mrežnih sistema i ulazak IP i IoT tehnologija u konvencionalnu upotrebu bili su tehnološki vijesnici promjena u ovom sektoru. Drugi faktor je promjena okolnosti, odnosno posljedica pandemije, koja je dovela do veće potražnje za uslugama daljinskog nadzora u vidu rješenja kojima se upravlja u oblaku. Oboje za cilj ima da znatno poboljša operativnu efikasnost i nivo korisničkih usluga, uz kontinuirani nadzor terena te održavanje i ažuriranje sistema bez potrebe za napornim odlascima na lokacije. Ključna riječ ovdje je konvergencija, a glavne zasluge za njeno omogućavanje igraju uređaji koji, uz protivprovalu, podržavaju internet stvari, IP komunikacije, videonadzor i kontrolu pristupa. Druga važna riječ je proaktivnost. Korisnici danas od protivprovalnih sistema traže da njihova radna mjesta, zgrade i domovi više ne budu pasivni prostori u koje neko prvo provali, a onda se o tome naknadno obavještavaju zaštitari koji izlaze na teren. Umjesto toga, bežični i IP uređaji sada pokrivaju prostor koji se štiti sve do granice perimetra, a ima zadatak da spriječi sigurnosni incident.  

Informacije u realnom vremenu

Osim proaktivnosti, korisnici traže i veću uključenost u zaštitu svojih prostora. Razvoj aplikacija zasnovanih na oblaku omogućava njima i njihovom osoblju da dobijaju informacije u realnom vremenu koje se isporučuju direktno na uređaje. Time se poboljšava vrijeme odgovora na incidente i ubrzava proces donošenja odluka o adekvatnoj reakciji, a tu je i analitika koja je odavno ušla u mainstream segment sigurnosnih sistema. Lažni alarmi su već godinama Ahilova peta u pogledu iskoristivosti svih prednosti protivprovalnih sistema, bilo da ih se tretira kao nužno zlo, finansijska stavka ili tek manja neugodnost. Danas se kroz integraciju raznorodnih tehnologija poput alarma i videonadzornih sistema, a sve pod nadzorom vještačke inteligencije (AI) i dubokog učenja, analitici omogućava da doslovno nauči da prepozna je li unutar zaštićenog perimetra ljudski uljez ili životinja.

Tu je i promjena modela pružanja usluga protivprovalne zaštite, koja je danas u sjeni svemoćnog oblaka. U takvom tehnološkom ambijentu došlo je do strelovitog uspona modela softvera kao usluge (SaaS), koji je u vrijeme pandemije i napuštenih prostorija tokom zaključavanja i karantina ponudio više nego adekvatnu zamjenu za fizički obilazak lokacija.

Sistem-integratori u svijetu protivprovale su zbog toga morali preći na model trajne usluge (ali i zarade) u odnosu na zastarjeli pristup u kojem instalirate jedan sistem i zaboravite na njega. Pri tome su obje strane profitirale – korisnici od unaprijeđenog kvaliteta usluga protivprovalne zaštite, a integratori od dugoročne zarade na bazi pretplate i aplikacija.

 Izazovi na tržištu protivprovalnih alarma

Kako se zahtjevi industrije mijenjaju, a tehnologija evoluira, u paketu dolaze i novi izazovi. Jedan od njih je i neizbježna komodifikacija na tržištu kućnih protivprovalnih rješenja. Razlog za to je uspon interneta stvari i danas ovaj fenomen neki tradicionalno orijentisani ponuđači rješenja i sistem-integratori vide kao svojevrsnu prijetnju svom poslovanju.

Koji je razlog za to? Za početak, ovi masovno dostupni protivprovalni proizvodi danas odražavaju dominantni etos “uradi sam” koji se promovira korisnicima. On u svojoj srži predstavlja odmak od svijeta profesionalnih instalacija od kojeg zavise ovi ponuđači usluga. Umjesto toga, marketinške kampanje se fokusiraju na jednostavne, laički izvedive instalacije, kao i na kreiranje tzv. pametnih okruženja za rad protivprovalnih uređaja. Takva okruženja danas podrazumijevaju povezivanje ovih uređaja u širi ekosistem pametnih domova i njihovu integraciju sa srodnim tehnologijama.

No, nema koristi od žala za “zlatnim dobom” profesionalnih instalacija. Umjesto toga, i sistem-integratori i instalateri moraju prilagoditi svoju poslovnu praksu aktuelnom trendu i fokusirati se na integraciju, pretplatni model i sveprisutno umrežavanje.

Uprkos ovakvoj percepciji “prijetnji” tradicionalnom tržištu protivprovalnih rješenja, neki proizvođači ovdje vide i odličnu priliku za rast. Fokus na “uradi sam” marketinške kampanje imao je još jedan poslovni učinak: rast svijesti o važnosti protivprovalnih alarma, pametnih brava i drugih uređaja koji mogu poboljšati ukupnu sigurnost doma i zaštititi imovinu korisnika.

Postoji i drugi, ali ne i manje važan učinak: promocija profesionalizma u odnosu između dobavljača i instalatera, koji sada moraju zajedno raditi kako bi zadržali povjerenje korisnika. Tu je stigao i neočekivani spasitelj u vidu pojačane svijesti o važnosti cyber sigurnosti u svijetu protivprovalnih tehnologija. Da, život u eri pametnih zvona i interfona znači da se korisnici sada moraju brinuti i jesu li ovi napredni sistemi izloženi opasnosti od hakiranja.

 Certificiranje i savjet zlata vrijedan

Tu na scenu nastupaju integratori i instalateri koji će korisnicima ponuditi stručne savjete i konsultantske usluge u vezi sa zaštitom ovih sistema i odabirom onih najpouzdanijih. Ovdje je važan i psihološki faktor: ukoliko se korisnici mogu pouzdati u svoja “uradi sam” rješenja u smislu njihove otpornosti na cyber napade, onda je sve super. Ipak, sve veći broj njih upravo zbog cyber sigurnosti i ponude manje kvalitetnih sistema na tržištu i danas bira usluge certificiranih instalatera kako bi zadržali nivo zaštite i mirnog sna koje im “uradi sam” protivprovalni sistem ne može ponuditi.

Tako su instalateri nakon prvobitno obeshrabrujuće faze komodifikacije ponovo došli u centar pažnje unutar lanca snabdijevanja u protivprovalnoj industriji. Certifikacija tu igra važnu ulogu. Profesionalne asocijacije u sektoru sigurnosti sada rade na izradi kodeksa za cyber sigurnost, koji obavezuju instalatere protivprovalnih sistema na primjenu odgovarajućih praksi prilikom njihova postavljanja.

Stavke poput korištenja dovoljno snažnih lozinki i naprednog upravljanja pristupnim pravima danas su jednako važne kao i samo sprečavanje upada. Zapravo, naizgled bezazlen uređaj poput IP detektora danas može lako postati prečica preko koje će napadači ovladati ne samo cijelim protivprovalnim sistemom nego i ostatkom mrežnog sistema s kojim je on povezan u pametnom domu. Na kraju, tu je i ključna stvar koja ide u prilog očuvanju statusa instalatera kao relevantnih karika u ovom lancu – spora, ali trajna promjena svijesti o njihovoj ulozi. U vrijeme kada se potrošačima prodaje ideja da su protivprovalni sistemi postali roba široke potrošnje, neiskorijenjena je i percepcija da ovi proizvodi ne nude isti nivo cyber sigurnosti u usporedbi s onima koje nude tradicionalni, sigurnosno osvješteniji igrači na tržištu alarma. A kako bi se ovi protivprovalni sistemi u konačnici ispravno i instalirali, potrebne su vam usluge profesionalnih integratora i tu se krug zatvara. Ipak, i oni će morati imati na umu da čak i tradicionalisti među proizvođačima protivprovalnih sistema moraju računati na trend potražnje za što umreženijim uređajima s višim nivoom korisničkog iskustva. Sve drugo bi bio put u voljno zaostajanje za konkurencijom.

 Tehnički izazovi i edukacija kao netehnički odgovor?

Sektor protivprovale nije ostao imun ni na preovlađujuće trendove na sigurnosnom tržištu, među kojima je pojačan fokus na edukaciju kao preduslov napretka. U prijevodu, to znači da se korisnicima moraju na dovoljno pristupačan način obrazložiti sve prednosti posljednjih dostignuća tehnologije u protivprovali. Od instalatera se danas više nego ikad traži da, kao preduslov dolaska do korisnika, najprije unaprijede vlastito razumijevanje digitalne tehnologije ako žele da idu u korak s industrijom koja se pomjera ka sve povezanijim i integrisanim sistemima.

Danas krajnji korisnici u sektoru protivprovale, kako u njegovom komercijalnom tako i u rezidencijalnom segmentu, očekuju protivprovalne sisteme koji se povezuju na internet i imaju mogućnost praćenja s bilo kojeg mjesta. Paralelno s tim ide i potražnja za garancijama za nepropusnu cyber zaštitu kako bi se osiguralo da uređaji interneta stvari ne postanu prečac za iskorištavanje ranjivosti u kućnoj ili poslovnoj mreži. Zato se duž cijelog lanca opskrbe u protivprovali danas priča o edukaciji. Kod nešto dalekovidnijih karika u ovom lancu već se javlja zabrinutost u vezi sa brzinom donošenja industrijskih standarda koji, nerijetko, kaskaju za brzinom razvoja tehnologije.

Uzmimo za primjer tehnologiju za daljinski pristup protivprovalnim sistemima. Nerealno je očekivati da će ovi sistemi u skorije vrijeme zadovoljiti državne kriterije kako bi ih se moglo smatrati “profesionalnim” uređajima za praćenje. Kako očekivanja krajnjih korisnika rastu, inžinjeri i dobavljači će se morati potruditi da sami dobro razumiju potrebne standarde tako da usvajanje nove tehnologije više ne ometa fokus na usklađenost sistema s važećim propisima.

Oblak koji vjetar ne pomjera

Jedna od prepreka široj prihvaćenosti SaaS modela u protivprovali je, opet, manjak standarda, čije donošenje ne prati dinamiku razvoja tehnologije. Ipak, oblak je tu da ostane. Oni koji će se na njegovo prisustvo morati najbrže naviknuti su instalateri. Preko cloud sistema se mogu kontinuirano pratiti uređaji i alarmi, uz podržani daljinski pristup. To znači da inžinjeri danas mogu daljinski konfigurisati, ažurirati i dijagnosticirati probleme bez potrebe da posjećuju fizičku lokaciju s instaliranim protivprovalnim sistemima. Sa režima izvođenja popravaka nakon što neka komponenta otkaže sada se prelazi na model preventivnog održavanja. To znatno skraćuje vrijeme zastoja u radu protivprovalnih sistema, uz podršku za redovnu isporuku zakrpi i ažuriranja radi zaštite od novootkrivenih cyber prijetnji.

Mogućnost daljinskog programiranja i konfigurisanja sistema znači da je u protivprovali sada moguće kreirati predloške kako bi se omogućio konzistentan dizajn sistema, praćenje usklađenosti sa propisima, upravljanje alarmnom signalizacijom, slanje automatiziranih izvještaja za korisnike i još mnogo toga. Proizvođači softvera povezanih s oblakom danas često podržavaju instalatere namjenskim aplikacijama na pametnim telefonima i stolnim računarima. To omogućava lakše praćenje i izvještavanje o stanju protivprovalnih sistema. Tu je još jedna važna prednost: SaaS model instalaterima osigurava stabilan prihod, kao i uspostavu novih dodirnih tačaka s klijentima. Sve ovo omogućava instalaterima da, u konačnici, pruže bolju uslugu svojim korisnicima, dok istovremeno smanjuju zastoje u radu protivprovalnih sistema.

 Mogu li oblak i sigurnost zajedno?

Kako je ključni argument protiv šire primjene clouda upravo njegova potencijalna poroznost u odnosu na prijetnje, ponuđači usluga u ovom sektoru se fokusiraju na jaku cyber sigurnost. Zato se mnogi odlučuju za zadržavanje čvršće kontrole nad uslugama protivprovalnog nadzora kroz razvoj i upravljanje vlastitom infrastrukturom u oblaku, korištenje usluga internih softverskih timova i sl. Uprkos većim troškovima, uloženo se vraća kroz percepciju stabilnosti koju korisnici traže. To podrazumijeva održavanje i provjere ažuriranja i zakrpi, kao i redovno mijenjanje šifri. Vlasnici domova u kojima se koristi internet stvari i druge povezane tehnologije imaju koristi od oblaka jer mogu sami kontrolisati svoje korisničko iskustvo i daljinski nadgledati protivprovalne alarme. Ipak, u ovom sektoru danas vlada konsenzus da postojeći sistem odobravanja proizvoda ograničava brzinu širenja cloud tehnologije, čak i uslovima kada je potražnja porasla kao rezultat pandemije COVID-a. Bolje upućeniji tvrde da će se, uz adekvatno donošenje standarda, potpuni prelazak na protivprovalne sisteme u oblaku desiti za nekih pet godina. To znači da će, uprkos optimizmu, primjena SaaS modela u svijetu protivprovale ipak blago kaskati za njegovim pandanima u svijetu kontrole pristupa i videonadzora.

 Šta je All-IP?

Prelazak na IoT ili povezane uređaje već je neko vrijeme važan trend u sigurnosnoj industriji. No, čini se da evolucija sektora videonadzora u ovom segmentu počinje utjecati i na svijet protivprovale. Integracija je i ovdje ključna riječ, jer videonadzorni proizvodi danas nude kapacitet da integrišu protivprovalu sa vlastitim analitičkim sistemima. Međutim, industrijski propisi će vjerovatno favorizirati samostalne protivprovalne sisteme još neko vrijeme, iako IP uređaji sada omogućavaju kvalitetniju integraciju s drugim tehnologijama. Oni se danas često dizajniraju da budu dio jedinstvene sigurnosne platforme od samog početka. Ovo je povezano s rastom svijesti o prednostima koje integrisani sistemi za kontrolu pristupa ili nadzor mogu ponuditi. Naprimjer, ako je alarm registriran u sistemu, sigurnosni timovi mogu uživo pristupiti videosignalu s kamera radi boljeg uvida u stanje na terenu. Ako se ovoj kombinaciji doda još i oblak, sve ove provjere se mogu izvoditi i na daljinu.

Prelazak na tehnologiju koja se oslanja na internet sada se odvija uz marketinšku frazu “sveobuhvatni IP” (All-IP). U razvijenim zemljama poput Velike Britanije u toku su napori da se svi sistemi povezani na stare analogne mreže prebace na IP, što uključuje i sigurnosne i protivpožarne alarme. Odbacivanje zastarjelih sistema i prelazak na IP tehnologiju nudi brojne prednosti i za protivprovalne uređaje jer omogućava kvalitetniju integraciju uređaja i mreža. Istovremeno, IP sistemi danas mogu ponuditi bržu komunikaciju za alarmne uređaje, podržati rad bežičnih sistema i postati gotovo nezamjenjivi ako se želi u potpunosti iskoristiti prednosti sistema u oblaku i daljinskog održavanja.

 Utjecaj trendova na aktere

Ove tektonske tehnološko-regulatorne promjene kreirale su svojevrsni cunami unutar protivprovalnog sektora kao cjeline – njega će, kako bi opstali na tržištu, morati “zajahati” svi akteri u njemu. Među najviše pogođenim su instalateri, koji će morati mijenjati svoje poslovne prakse i izaći na kraj s popularnim “uradi sam” modelom. To traži i promjenu stava i pristupa – ova tranzicija se ne treba promatrati kao opasnost, nego kao izazov. Uz odgovarajuće snalaženje, instalateri će dobiti priliku da ne samo nadograde i poboljšaju sisteme alarmne signalizacije već i da ponude usluge u oblaku i dodatne pogodnosti svojim klijentima. Proizvođačima i dobavljačima fokus je na usavršavanju i edukaciji jer opstanak na tržištu protivprovale danas zavisi od poznavanja IP-a, informatičkih tehnologija i cyber sigurnosti.

Lista aktera pogođenih ovim promjenama završava sa krajnjim korisnicima protivprovalnih uređaja. Kako bi izvukli najbolje iz proizvoda za svoj novac, i oni će morati naučiti što više o novim tehnologijama i praksama, posebno uz pomoć instalatera. U svakom slučaju, svijet protivprovalnih rješenja će u godinama pred nama biti pravo bojno bolje, koje će u sjeni medijski naizgled atraktivnijih sektora proći pravu transformaciju čiji će se efekti dugoročno osjećati.

Pohrana u videonadzoru

Pohrana ima važnu ulogu u sistemu videonadzora. Koji su najnoviji trendovi u tom segmentu i kakvo rješenje korisnik treba? U nastavku opisujemo postojeća rješenja i buduće trendove koji se tiču pohrane

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Pohrana je važan element u videonadzoru jer omogućuje ispravno spremanje videosnimaka i pristup materijalu u svakom trenutku. Pri tome, skupovi videopodataka stalno rastu zbog viših rezolucija i dužih perioda zadržavanja materijala. Prema prognozi MarketsandMarketsa, vrijednost globalnog tržišta pohrane za videonadzor će porasti sa 7,5 milijardi američkih dolara u 2020. na 10,2 milijarde dolara do 2025. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 6,1 posto.

 Uređaji za pohranu

Iz perspektive uređaja, mrežni videosnimači (NVR) i dalje su najpopularnije rješenje. “NVR-ovi koji koriste hard diskove (HDD) i dalje su globalno najpopularniji hardver za pohranu videozapisa zbog isplativosti, jednostavnosti instalacije i lakoće upotrebe. Danas su HDD mrežni snimači skoro kao mali računari sa mnoštvom internih tehnologija za ispravljanje grešaka koje ih čine robusnim i pouzdanim. Međutim, kvalitet varira i korisnici bi trebali tražiti renomirane proizvođače koji nude HDD-ove za snimanje videa”, kaže Peter Kim, globalni tehnički konsultant u IDIS-u.

S rastom popularnosti cloud videonadzora, sve više mrežnih videosnimača sada dolazi u paketu sa funkcijama u oblaku. “Mrežni snimač sa cloud rješenjima omogućava ljudima da prate snimke uživo ili pregledaju snimljeni materijal na daljinu preko mreže jednostavnim prijavljivanjem na kompjuter, telefon ili tablet. Ako se alarm aktivira, na uređaj se može poslati obavijest putem e-maila, a korisnik snimak može daljinski provjeriti, sačuvati ili odmah poslati nadležnim organima”, kaže Stefan Lundberg, viši stručni inžinjer u Axis Communicationsu.

Medij za pohranu

Kada je riječ o mediju za pohranu, najviše se koriste hard diskovi. “Hard diskovi su i dalje glavni oslonac za gotovo cjelokupnu pohranu za potrebe videonadzora, čak i u oblaku. Bilo je nekih nestašica hard diskova velikog kapaciteta zbog manjka komponenti i primjene ove tehnologije u svijetu kriptovaluta, za šta su iskorištene ogromne količine prostora za pohranu. U međuvremenu je pad vrijednosti kriptovaluta znatno smanjio potražnju za diskovima velikog kapaciteta”, kaže Alastair McLeod, izvršni direktor Veracityja. On ističe da pohrana na SSD disk nije napredovala u mjeri u kojoj se to očekivalo prije nekoliko godina, jer je tehnologija ostala preskupa za primjene s masovnom pohranom kao što je video. Dodatna prepreka je nedostatak komponenti širom svijeta. Zato su hard diskovi i dalje ključni element pohrane za potrebe videonadzora.

 Softverski definirana pohrana

Softverski definirana pohrana (SDS) se oslanja na kompjuterski program za upravljanje resursima i funkcijama za pohranu podataka. Ona ne zavisi od osnovnog hardvera za fizičku pohranu podataka. SDS postaje sve popularnija infrastruktura za pohranu podataka u IT svijetu zbog više faktora, uključujući rast količine nestrukturiranih podataka, dostupnost servera visokih performansi i popularnost oblaka. Sve više se koristi i u sektoru videonadzora. “SDS polako počinje pokazivati dobre performanse u prostoru videonadzora. Uz agnostički pristup hardveru i fleksibilnost radnih opterećenja, ova opcija pruža velike prednosti onima koji su dobro upućeni u upravljanje ovim tipom infrastrukture za pohranu”, kaže Eugene Kozlovitser, tehnički direktor u BCD-u. Iako ovaj pristup uvodi novi nivo složenosti, prednosti SDS-a mogu nadmašiti tradicionalna okruženja za pohranu. On nudi dovoljno fleksibilnosti da zadovolji širok spektar potreba za korisničkim uslugama. Kako svaki dobavljač softvera nudi drugačiji pristup ovom konceptu, izbor je dovoljno širok za primjene svih razmjera.

 Hiperkonvergentna infrastruktura

U međuvremenu se pojavila i hiperkonvergentna infrastruktura (HCI) odnosno softverski definirani i objedinjeni sistem koji kombinira računarstvo, umrežavanje i elemente pohrane u jednoj platformi. Ovaj model je sve prisutniji i u videonadzoru. “HCI je sljedeći predvidivi korak na tržištu videonadzora. Iako je početak primjene tehnologije sporiji, trend rasta je obećavajući na osnovu novih analiza tržišta. Sve više kupaca želi se što brže prilagoditi ovom modelu i uskladiti ga s konceptom videonadzora kao usluge (VSaaS)”, kaže Kozlovitser.

 Manja potrošnja energije

Budući da sistem za skladištenje troši mnogo energije, smanjenje njene potrošnje je postalo prioritet. “Ključni trend koji će biti od velike važnosti u sistemima za pohranu u videonadzoru je potrošnja energije. Veracity o tome govori već dugi niz godina, ali s nedavnim dramatičnim povećanjem troškova električne energije, više kupaca će ovo početi tretirati kao kritičan faktor pri odabiru rješenja. Manja potrošnja energije znači manje rasipanje toplote, pa se jeftiniji A/C sistemi mogu koristiti uz niže troškove rada”, kaže McLeod. Manja potrošnja energije znači i da se može koristiti UPS manjeg kapaciteta, što opet smanjuje kapitalne i tekuće troškove uz povećanje efikasnosti.

 Veći skupovi podataka

Važno je naglasiti da na pohranu za videonadzor u velikoj mjeri utječe količina videopodataka, koja je zbog više rezolucije i dužeg vremena čuvanja postala veća nego ikada. “U širokom spektru vertikalnih tržišnih sektora vidimo da organizacije moraju pohranjivati videozapise na duže, a ponekad i na jako duge intervale”, kaže Kim te nastavlja: “Naprimjer, u SAD-u propisi predviđaju da voditelji prodaje kanabisa moraju čuvati videonadzorne snimke i do 90 dana na lokacijama za uzgoj i logistiku, kao i u centrima za distribuciju. Ovo je ujedno i standardno vrijeme čuvanja za različite sektore na Bliskom Istoku, prije svega u bankarstvu i finansijama.”

“Pored dužih perioda čuvanja snimaka, znatno se povećava i obim podataka koji se generiraju. Mnogi su korisnici prije nekoliko godina prešli na Full-HD sisteme. Sada vidimo da kamere od 5 MPx postaju norma jer kupci traže dodatne pogodnosti videoanalitike pogonjene vještačkom inteligencijom. Za nadzor širih zona praćenja kao što su javni prostori, parkirališta, veliki perimetri i stadioni 4K PTZ kamere trenutno su najbolje rješenje”, dodaje on. Jasno je da veći podaci zauzimaju više prostora, što povećava troškove pohrane. Srećom, napredak tehnologije, posebno u oblasti kompresije, uspio je riješiti ovaj problem. “Algoritmi kompresije videosnimaka koriste se za kodiranje smanjenjem i uklanjanjem suvišnih informacija iz originalnog zapisa. Ovi algoritmi lociraju rejone u videu koji su već prikazani, tako da se može izbjeći suvišno slanje signala u svakom narednom kadru. Algoritmi također prepoznaju mjesta u videu u kojima se detalji mogu ukloniti bez smanjenja vizuelnog kvaliteta”, kaže Lundberg.

“Napredak u tehnologiji je značio da su ukupni troškovi pohrane podataka manji. Prelazak sa H.264 na H.265 standard tokom protekle decenije doveo je do smanjenja troškova za 50 posto, dok je dodavanjem inteligentnih kodeka donijelo smanjenje od dodatnih 30 posto, uz znatno manje zahtjeve za pohranom”, kaže Kim. Osim toga, korisnici mogu izabrati da koriste tehnologiju prilagodljivog prijenosa (MAT) na određenim kamerama kako bi postigli uštedu do 90 posto na pohrani i propusnim kapacitetima u poređenju sa starijim H.264 sistemima. Kada je uključena – a mnogi korisnici to zanemaruju – MAT tehnologija može biti posebno efikasan alat, ograničavajući prijenos za intervale bez kretanja na sceni tokom nadzora uživo.

Kako odabrati najbolje rješenje

Pohrana osigurava da snimljeni video ostane adekvatno sačuvan, kao i da mu se može pristupiti kad god je to potrebno. S obzirom na njegovu važnu ulogu, kupovini rješenja treba pristupiti pažljivo. U nastavku ćemo objasniti kako možete odabrati sistem pohrane koji vam najbolje odgovara. Jedan od načina da odaberete najbolje rješenje za pohranu je da uzmete u obzir broj kamera. Ti se brojevi mogu podijeliti na male, srednje i velike instalacije.

Mali broj kamera (do 32 kamere)

Postoje dva pristupa ako korisnik ima mali broj kamera. “Jedan je konvencionalni NVR sistem s ugrađenom memorijom, koji može biti integrisani uređaj ili koristiti zasebnu klijentsku aplikaciju za upravljanje sistemom. Drugi je odabir rješenja u oblaku, bez lokalne opreme izuzev u kamerama. Međutim, ukupni troškovi vlasništva za ova rješenja mogu biti prilično visoki zbog stalnih troškova pretplate, posebno u poređenju s pouzdanijim VMS sistemima na mrežnim snimačima koji mogu trajati godinama”, kaže Alastair McLeod, izvršni direktor Veracityja.

“Za najmanje primjene kompaktni 4-kanalni i 8-kanalni NVR sistemi mogu biti najisplativiji. Oni su popularan izbor za maloprodajne objekte i lokacije kao što su kafići, restorani i apoteke. Ipak, za većinu malih i srednjih preduzeća 16-kanalni ili 32-kanalni NVR obično nudi interni i eksterni kapacitet pohrane koji im je potreban za potpunu pokrivenost lokacije. Ovi uređaji im daju fleksibilnost za skaliranje i prilagođavanje”, kaže Peter Kim, globalni tehnički konsultant u IDIS-u.

Srednji broj kamera (32 do 100 kamera)

Kako se broj kamera povećava, oblak više nije idealno rješenje. Plaćanje 100 pretplata za snimanje plus nabavka kapaciteta za mrežnu propusnost od, naprimjer, 400 Mbps može biti veoma skupa. Ovdje je optimalno rješenje jedna ili dvije NVR jedinice sa klijentskim računarom. Druga opcija, u zavisnosti od stvarnog broja kamera i vremena zadržavanja snimaka, jeste i integrisani server za pohranu i snimanje velikog kapaciteta u kombinaciji sa klijentskim računarom ili upravljanjem preko interneta.

Veliki broj kamera (100 do 5.000 kamera)

Veći sistemi zahtijevaju složenije projektovanje kako bi se osiguralo da kupac dobije rješenje koje mu je potrebno za konkretnu primjenu. “Ne preporučujemo sisteme koji mogu uključiti veliki broj kamera na jedan server jer to sistem čini daleko manje otpornim. Dakle, ne više od 100 kamera po serveru. Tako bi sistem od 1.000 kamera imao minimalno 10 servera plus najmanje jednu rezervnu jedinicu u slučaju kvara”, kaže McLeod.

Lokalna rješenja vs. oblak

Kako je navedeno, lokalna i cloud rješenja imaju svoje prednosti i nedostatke. Korisnici bi ih trebali birati na osnovu vlastitih scenarija, uključujući broj kamera i dostupnost mrežnih kapaciteta. “Dok pohrana u oblaku raste na tržištu, povećani zahtjevi za propusnim kapacitetima koje ona nosi predstavljaju stanoviti problem. Korisnici mogu pribjeći pohrani videa niže rezolucije kao rezervne kopije, ali to nije idealno ako je snimak potreban u dokazne svrhe”, navodi Kim. “Lokalna pohrana u većini slučajeva i dalje može ponuditi najbolju vrijednost i najviše prednosti za korisnike. Kada se koristi robustan i pouzdan hardver, problemi održavanja će se smanjiti, a odabir jednog dobavljača umjesto rješenja za kombiniranje i spajanje također može biti od koristi.” Hibridno rješenje koje kombinira najbolje od oba svijeta može biti dobra opcija za neke korisnike. Opcija hibridne implementacije je odlično rješenje za one koji imaju dovoljno stručnosti za upravljanje takvom arhitekturom. Uz korištenje lokalnih servera, proširenje u vidu poveznice na javni ili privatni oblak može biti još bolja opcija.

 Kalkulator za pohranu

Da bi izračunao koliko prostora za pohranu mu je potrebno, korisnik može imati koristi od tzv. kalkulatora za pohranu. “S vremenom će se poslovne potrebe vjerovatno mijenjati, kao i potrebe za nadzorom. Korisnik može dodati nove lokacije ili novi prostor postojećoj lokaciji i zato će mu trebati više kamera. Zauzvrat će mu trebati i više prostora za pohranu”, smatra Stefan Lundberg, viši stručni inženjer u Axis Communicationsu. Metoda procjene kapaciteta za pohranu je vrlo važna i ona je obično ugrađena u alate za projektovanje sistema. Za jako velike sisteme važno je proći i probni rad kako bi se poboljšala procjena.

Ipak, korisnik treba biti oprezan kada koristi kalkulator za pohranu. McLeod smatra da većinu kalkulatora za pohranu nude proizvođači koji će pokušati naglasiti efikasnost svoje kompresije slike. Međutim, najbolji i najprecizniji način za procjenu potrebnog prostora za pohranu je korištenje kalkulatora koji koristi prosječnu brzinu prijenosa po kameri kao ulazni podatak. To je poželjnije nego kalkulatori koji koriste standardnu brzinu sličica u sekundi, tip kompresije, aktivnost na sceni i postavke rezolucije. Naprimjer, full HD kamera pri 30 fps i korištenjem H.264 kompresije treba oko 4 Mbps za pouzdani tok videopodataka visokog kvaliteta.

Dodatni faktori

S obzirom na to da je pohrana jednako osjetljiva na narušavanje sigurnosti kao i drugi umreženi uređaji, potrebno je poduzeti mjere cyber sigurnosti. “Mjere kao što su šifriranje particije, kontrola pristupa zasnovana na ulogama, jaka sigurnost krajnjih tačaka i redundantnost neophodne su za svaki plan cyber zaštite. Sa podacima u oblaku ili lokalnoj pohrani zaštita pohranjenih podataka jeste i treba biti glavni prioritet za svakog korisnika. Bez obzira na količinu videonadzornih podataka ili lokaciju na koju ih želite pohraniti, uvijek je najbolja praksa imati svijest o tzv. nultom povjerenju kada je u pitanju pristup pohranjenim privatnim informacijama”, kaže Kozlovitser.

Kada korisnik reciklira ili odlaže svoje mrežne videosnimače, važno je napomenuti da sav sadržaj na njima treba izbrisati. “Kada se NVR ili VMS sistemi zamijene ili skinu s mreže, oni se obično čuvaju tokom perioda zadržavanja kako bi se stariji snimci zadržali dok se svi automatski ne izbrišu. Sistem je tada spreman za reciklažu ili odlaganje. U tom procesu vrlo je važno sigurno izbrisati svaki medij za pohranu videozapisa ili medij koji sadrži osjetljive konfiguracije poput certifikata i lozinki”, kaže Lundberg. “Najbolja je praksa demagnetizirati svaki medij za pohranu ili fizički uništiti diskove koji su imali snimljene video podatke. Presnimavanje disk jedinica nije garancija da će svi podaci biti potpuno izbrisani”, kaže Kozlovitser dodavši kako recikliranje starih NVR jedinica uvijek treba obavljati R2 certificirana ustanova, odnosno ona koja može izdati odgovarajući certifikat po završetku procesa.

Očekuju nas složeniji i opsežniji cyber napadi

Godinu iza nas karakterizirao je povećan rizik od cyber napada u ambijentu sve izraženijih političkih, društvenih i ekonomskih izazova. Galopirajuća digitalizacija, uspon AI-ja i popularnost hibridnog rada samo su neki od njih. Nova godina nastavlja postojeće trendove i donosi nove.

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Moderna vozila danas posjeduju bogatu kolekciju automatiziranog softvera koji vozačima nudi umreženost, kontrolu tempa motora, zaključavanja vrata i sistema za podršku vozaču. Ova vozila koriste Bluetooth i WiFi tehnologije za komunikaciju, što ih izlaže većoj prijetnji od hakerskih napada. Eksperti zato očekuju da će preuzimanje kontrole nad vozilima ili korištenje uređaja za prisluškivanje porasti tokom 2023. godine uz sve širu primjenu automatiziranih i samovozećih vozila, što je prvi trend koji nas očekuje u novoj godini.

Zero Trust princip zamjenjuje VPN-ove

Trend rada na daljinu će se nastaviti. Iako su ga prethodnih godina vjerno pratile virtuelne privatne mreže (VPN), one će u godini pred nama teško zadovoljiti zahtjeve skalabilnosti i otpornosti na cyber napade. Princip nultog povjerenja (Zero Trust) je složeni i višeslojni metod zaštite koji nudi vrhunsku sigurnost i skalabilnost. On se temelji na konceptu da se nikome ne može vjerovati i da je verifikacija nužna u svim situacijama. To znači da samo korisnicima koji mogu biti identifikovani i autentificirani može odobriti potpuni pristup svim resursima. U ovakvom okruženju korisnici se kontinuirano provjeravaju, procjenjuju i autoriziraju korištenjem višestrukih metoda autentifikacije.

 Hibridni model rada ostaje slaba tačka

Trend prepoznavanja uposlenika kao najranjivijih tačaka u organizaciji cyber sigurnosti obilježit će i 2023. Zato će se u smanjenju cyber rizika po kritične poslovne sisteme i aplikacije polaziti od ljudske greške i novih složenih sistema i tehnologija.

Iskorištavanje sigurnosno ranjivog sistema omogućava napadaču da izvrši širok spektar aktivnosti, posebno ako mu to omogućava da pristupi kritičnim poslovnim aplikacijama koje čine jezgro svake organizacije. To može značajno utjecati na vitalne segmente poslovanja kao što su lanci nabavke i proizvodni procesi, pa čak i omogućiti akterima prijetnji da preusmjere plaćanja i ugroze osjetljive i strogo regulirane podatke.

Jača potražnja za procjenama rizika

Premije osiguranja od cyber napada će nastaviti rasti, a kompanijama će biti sve teže da ih priušte ili dobiju odgovarajuće pokriće rizika povezanih sa cyber prijetnjama. Kako bi se lakše pregovaralo o premijama i boljem pokriću, od kompanija se danas traži da ponude dokaze o širokom spektru pokrivenih sigurnosnih oblasti i tako potvrde usklađenost s vodećim standardima i najboljim praksama cyber sigurnosti. Organizacije će se za to morati oslanjati na procjene rizika od cyber napada koje će potcrtati kvalitet njihovog programa zaštite i proaktivno otklanjati sve probleme vezane za slabe tačke. Prilikom nabavke osiguranja od cyber napada, procjene rizika mogu poslužiti kao ključne smjernice koje će morati definirati prioritete te prepoznati i opisati rizike po osiguravajuće kuće.

Manje firme su slaba tačka

Mnogi napadači zaobilaze cyber zaštitu koju koriste velika preduzeća hakiranjem resursa manjih organizacija u lancu snabdijevanja. One su poželjnija meta jer mogu imati pristup jednako vrijednim informacijama, ali bez istog nivoa cyber zaštite. Napadi na opskrbni lanac su porasli četiri puta samo u posljednje dvije godine i taj trend će se sigurno nastaviti. Pri tome, organizacije već dugo koriste aplikacije trećih strana za poboljšanje produktivnosti. Istovremeno, takvi alati donose brojne ranjivosti koje napadači mogu iskoristiti da bi dobili pristup sigurnosno osjetljivim okruženjima. Kako menadžeri sigurnosti zahtijevaju sigurnosna poboljšanja u svojim lancima nabavke, može se očekivati povećanje potražnje za alatima i uslugama dobavljača koji mogu pomoći u katalogizaciji i praćenju cyber rizika na slabijim karikama u lancu snabdijevanja.

Eksternalizacija usluga cyber zaštite

Cyber sigurnost je postala previše složena da bi organizacije mogle same upravljati njom. Većina organizacija nije, u okviru svoje djelatnosti, stručna za cyber sigurnost niti upošljavaju stručnjake ili posjeduju vještine i resurse za upravljanje sigurnosnim operativnim centrima (SOC). Sigurnosni timovi često su preopterećeni, a značajan manjak vještina u oblasti cyber sigurnosti otežava zapošljavanje i zadržavanje stručnjaka u ovoj oblasti. Zbog toga će doći do pravog buma eksternalizacije, odnosno prebacivanja svakodnevnih sigurnosnih operacija na iskusne i specijalističke konsultantske firme, kao i na nabavku usluga vođenja virtuelnih sigurnosnih operativnih centara.

IoT i 5G mreža kao prečica za nove vrste napada

S pojavom i širenjem 5G mreža, nova era povezanosti uređaja će postati stvarnost kroz internet stvari (IoT). Ovakva komunikacija između više stotina i hiljada uređaja otvara vrata za vanjske cyber napade ili čak i nenamjerne softverske greške. 5G arhitektura je relativno nova u industriji i zahtijeva mnogo istraživanja kako bi se pronašle rupe u sistemu i zaštitilo ga se od cyber napada. Bez dovoljno rigoroznog testiranja svaki dan rada 5G mreže otvara prostor za mrežne napade kojih javnost nije ni svjesna. Zato će u 2023. proizvođači morati biti vrlo strogi u razvoju sofisticiranog 5G hardvera i softvera za kontrolu napada na IoT i 5G mrežu.

AI će pomagati i odmagati odbrani od napada

S uvođenjem vještačke inteligencije u sve segmente života i tržišta, ova tehnologija je u kombinaciji s mašinskim učenjem donijela ogromne promjene u svijetu cyber sigurnosti. S pozitivne strane, AI je danas ključna komponenta u razvoju automatiziranih sigurnosnih sistema, obrade prirodnog jezika, prepoznavanja lica i automatskog otkrivanja prijetnji. Istovremeno, vještačka inteligencija se koristi i kao alat za razvoj pametnog zlonamjernog softvera (malvera) i pripremu napada koji mogu zaobići i najnovije sigurnosne protokole. S druge strane, AI je danas često jezgra sistema za otkrivanje prijetnji, ali i za predviđanje napada, pri čemu odmah obavještava administratore o svakoj potencijalnoj instanci ugrožavanja ključnih IT resursa.

Glava u oblaku – sigurnosna prijetnja

Mnoge organizacije danas sebe opisuju kao subjekte koji stavljaju primat na poslovanje u oblaku (cloud). Iako ovo dovodi do povećane efikasnosti, produktivnosti, pa i sigurnosti, za veliki broj organizacija će brzo usvajanje clouda bez adekvatne pripreme donijeti niz novih sigurnosnih problema. Ovi problemi će u mnogim slučajevima biti otežani ne samo nepoznavanjem cloud tehnologije nego i nedovoljno jasnom podjelom odgovornosti u njenoj primjeni kada je u pitanju sigurnosna komponenta oblaka. Pretjerano oslanjanje na oblak bez razmišljanja o adekvatnoj i blagovremenoj zaštiti aplikacija i usluga u njemu izlaže kritične poslovne resurse pojačanim prijetnjama od cyber napada. To je posebno važno u 2023. zbog prošlogodišnjih pojačanih napada na softverske lance snabdijevanja koji ciljaju na manje zaštićene elemente unutar njih.

Alati za otkrivanje prijetnji će postati sveprisutni

Jedini način na koji kompanije mogu zaustaviti cyber napade i njihov negativan utjecaj je prepoznavanje neuobičajenih aktivnosti u cijelom korisničkom ekosistemu. To podjednako uključuje aplikacije i infrastrukturu. Zbog toga će rasti popularnost alata za otkrivanje i upravljanje prijetnjama na krajnjim tačkama (EDR), kao i alata za prošireno i upravljano otkrivanje i odgovor na prijetnje (XDR, odnosno MDR). Oni mogu analizirati prikupljene podatke koristeći vještačku inteligenciju i algoritme za mašinsko učenje kako bi uočili neobične obrasce i iskoristili naprednu analitiku za rano otkrivanje cyber napada. Istovremeno se pomoću njih blokiraju čak i napredne prijetnje koje su dizajnirane da izbjegnu tradicionalnu cyber zaštitu. Zato se predviđa da će znatno rasti potražnja za rješenjima za otkrivanje i odgovor u oblaku kao što su EDR i MDR.

Veći regulatorni pritisak radi zaštite privatnosti

Države širom svijeta pojačavaju napore da zaštite privatnost podataka građana. Gartner predviđa da će u 2023. godini 65% ličnih podataka svjetske populacije biti pokriveno savremenim propisima o privatnosti. To je povećanje od najmanje 10% u odnosu na 2020. Samo u SAD-u, pet velikih saveznih država donijet će nove sveobuhvatne zakone o privatnosti podataka, koji će se početi primjenjivati u 2023. Osim toga, lani je skoro 40 američkih država uvelo ili razmotrilo više od 250 zakona koji se odnose na cyber sigurnost i taj trend će se nastaviti i u ovoj godini. Prema ovim propisima, velike organizacije moraju prijaviti sve cyber incidente i napade softverom za ucjene (ransomver). Širom svijeta već se uvode propisi iz oblasti cyber sigurnosti koji će obavezati javne organizacije da otkriju stručnu osposobljenost svojih menadžera i članova odbora za cyber sigurnost. Isto važi i za obavezu redovnog izvještavanja o cyber zaštiti u svakoj organizaciji obuhvaćenoj propisima.

Geopolitičke tenzije usložnjavaju situaciju

Kako geopolitičke tenzije nastavljaju rasti širom svijeta, organizacije se sve više fokusiraju na jačanje otpornosti na različite situacije, što uključuje zaštitu kritične infrastrukture od cyber napada iza kojih stoje državne strukture. Međutim, cyber sigurnost u javnom sektoru ostaje slaba tačka, posebno u segmentu zaštite ličnih podataka građana, sa čim se sektor svakodnevno suočava. Lani su se desili brojni napadi na zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, za koje su optuženi hakeri podržani resursima državnih aktera poput Rusije, Sjeverne Koreje i Kine. S obzirom na rastuće tenzije, rješavanje ovog problema postaje još važnije u 2023. godini i to će se pitanje penjati na listi državnih prioriteta u vidu izrade strategija za zaštitu kritične infrastrukture od cyber napada.

Intervju: Edin Hukić, direktor, SEC ONE Grupa

Zaokretom u dugoročnoj strategiji s početka 2021. naše malo tržište nije ukazivalo na potencijal za širenje Securitasa. Iako je u Bosni i Hercegovini bio izuzetno veliko preduzeće, globalno je imao više od 340.000 uposlenika, tako da je broj naših radnika, koji je udvostručen dok smo bili dio grupacije, i dalje bio mali i zanemariv dio. Securitas je u BiH posve ispunio očekivanja i ciljeve ulagača, a poslovali smo potpuno u skladu s očekivanim planovima.

Razgovarao: Damir Muharemović; mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Hukiću, možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima?

Hukić: Ja sam Edin Hukić, generalni direktor SEC ONE Grupe. Poslije završetka Ekonomskog fakulteta u Maleziji radio sam za International Finance Corporation te, nakon toga, dvanaest godina u bankarskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Za Securitas BH počeo sam raditi od 2010. kao finansijski direktor, a 2018. preuzeo sam mjesto generalnog direktora. Tu poziciju sam nastavio obavljati i nakon promjene vlasništva, odnosno naziva preduzeća u SEC ONE Grupu.

a&s Adria: Igrači na tržištu sigurnosti ostali su zatečeni viješću o povlačenju Securitasa AB iz Bosne i Hercegovine. Zašto se tako velika kompanija odlučila na to i da li vas je takav radikalan potez iznenadio i dočekao nespremne?

Hukić: U trenutku kada nam je dostavljena informacija, moram priznati da jeste bilo iznenađenje jer nije bilo najava niti ranijih razgovora o povlačenju Securitasa sa bosanskohercegovačkog tržišta. Kao što je saopšteno, Securitas kontinuirano radi na upoređivanju svojih dugoročnih i kratkoročnih strategija sa stanjem na lokalnim tržištima i potrebama klijenata. Petogodišnjom strategijom s početka 2021. važnost globalne prisutnosti nije umanjena, ali je dopunjena usklađivanjem prisutnosti na tržištima na kojima su prisutni i globalni klijenti. U našoj zemlji je zanemariv broj velikih međunarodnih preduzeća koji su klijenti Securitasa u evropskim i američkim zemljama. Bez takve baze klijenata naše tržište u globalnom smislu postaje marginalizirano u svim privrednim granama, pa tako i u sektoru sigurnosti. No, nismo bili nespremni. Tokom dvadeset godina rada razvili smo niz programa za pružanje podrške kontinuitetu poslovanja naših klijenata. Ujedinili smo to iskustvo sa iskustvom iz drugih poslovno izazovnih situacija i bili spremni reagovati u najboljem interesu klijenata, uposlenika i preduzeća. Sličnu situaciju smo imali samo nekoliko godina ranije, kada smo u uslovima pandemije bili suočeni s nizom neočekivanih dnevnih vanrednih situacija i zadataka, koje smo uspješno rješavali na zadovoljstvo klijenata i radnika.

a&s Adria: U saopćenju stoji kako Securitas “kontinuirano preispituje svoju strategiju u svakoj zemlji gdje posluje uzevši u obzir potrebe globalnih klijenata i pretpostavke za dalji razvoj profitabilnih operacija na lokalnim tržištima. Temeljeno na ovom stavu, zaključili smo da nije bilo preduslova za izgradnju dovoljno velikog preduzeća u Bosni i Hercegovini.” O kojim preduslovima je riječ i šta se misli pod “dovoljno velikim preduzećem” s obzirom na činjenicu da već imate dvije hiljade radnika? Koliko je to preduzeće Securitas namjeravao izgraditi, a nije, i koliko je to bilo realno s obzirom na ograničenja samog bh. tržišta?

Hukić: Kao što ste i rekli, neprisutnost velikih klijenata na našem tržištu je bio jedan od preduslova. Vjerovatno su postojala očekivanja da će na naše tržište ući velika globalna preduzeća, premještati svoje proizvodne pogone iz Zapadne Evrope u Bosnu i Hercegovinu imajući na umu pristupačne cijene radne snage. To je bio trend vidljiv u drugim zemljama Istočne Evrope početkom 2000-tih, npr. otvaranje velikih tvornica hemijske industrije u Poljskoj, prehrambene u Rumuniji i slično. Takve velike proizvodne masive prate razvoj i potražnja usluga drugih djelatnosti, između ostalog i usluga privatne zaštite. Međutim, naša zemlja nije postala domaćin poslovnica velikih globalnih preduzeća i potencijal za povećanje naše prodaje je ostao samo na lokalnim, manjim klijentima. Lokalna preduzeća u Bosni i Hercegovini koja imaju velike zahtjeve za privatnom zaštitom, posebno fizičkom, skoro da ne postoje. Nema preduzeća kojem bi trebalo više od deset zaštitara na jednom objektu. To se nikako ne može porediti sa, naprimjer, jednim aerodromom u Njemačkoj ili proizvodnom jedinicom Lego tvornice u Mađarskoj veličine 60 fudbalskih igrališta, gdje su zaposlene stotine zaštitara svaki dan. U vrijeme kad je Securitas ulagao u male zemlje na jugoistoku Evrope, jedan od primarnih ciljeva bila je globalna prisutnost i osnaživanje identiteta brenda. Zaokretom u dugoročnoj strategiji s početka 2021. naše malo tržište nije ukazivalo na potencijal za širenje Securitasa. Iako je u Bosni i Hercegovini bio izuzetno veliko preduzeće, globalno je imao više od 340.000 uposlenika, tako da je broj naših radnika, koji je udvostručen dok smo bili dio grupacije, i dalje bio mali i zanemariv dio. Securitas je u BiH posve ispunio očekivanja i ciljeve ulagača, a poslovali smo potpuno u skladu s očekivanim planovima.

a&s Adria: U nastavku saopćenja dodaje se da ste “shodno tome zaključili da će na ovom tržištu agencija za zaštitu imati veći potencijal kao lokalno preduzeće”. Da li prednost vidite i u tome što su novi investitori, zapravo, vlasnici nekadašnje Alarm West Grupe, upravo one agencije koju je Securitas kupio kada je ulazio na tržište, što implicira dobro poznavanje bh. realnosti i ekonomskog potencijala?

Hukić: Vlasnici i kompletan menadžement izuzetno dobro poznaju tržište. Zaista stoji činjenica da su nekadašnja Alarm West Grupa, zatim Securitas, a sada SEC ONE rasli i razvijali se zajedno sa bosanskohercegovačkim tržištem privatne zaštite. Ne samo to, zajedno smo radili na uspostavljanju standarda i primjeni zakona od samih početaka ove branše u BiH nakon rata. U cijelom tom periodu, bez obzira na vlasništvo, glavni cilj nam je bio pružiti kvalitetnu uslugu klijentima i izgraditi klimu povjerenja javnosti u preduzeća koja pružaju usluge privatne zaštite. Dvadeset godina se trudimo na sve naše usluge primijeniti visoke međunarodne standarde uz paralelnu primjenu zahtjevnih lokalnih zakona. Dakle, naša snaga leži upravo u tome što smo sami sebi postavili visoke standarde. Dalje, imamo znanja i iskustvo koje smo dobili od saradnika iz 40 zemalja s kojima smo blisko sarađivali u Securitasu AB od 2010. do 2022. i uz naše izvrsno poznavanje bosanskohercegovačkog tržišta smatramo da promjena vlasništva može samo unaprijediti našu efikasnost na lokalnom nivou. Svaka međunarodna korporacija ima interne standarde i procese koji su ponekad opterećujući za bazne strukture kompanije u smislu administriranja, izvještavanja i slično. Izravnija i brža komunikacija na liniji klijenti – operativno osoblje – investitor može i treba doprinijeti bržoj reakciji u smislu odgovora na zahtjeve kupaca ili osmišljavanja novih proizvoda kreiranih za lokalne potrebe.

a&s Adria: Kako je izgledao sam proces povlačenja Securitasa, koliko je dugo on trajao i šta se sve promijenilo u vašoj kompaniji?

Hukić: Proces tranzicije je trajao šest mjeseci. Securitas nije imao nekih posebnih zahtjeva niti su s jedne strane bili postavljeni neočekivani vremenski okviri. Cijeli proces promjene vlasništva i brenda je završen u dobrim partnerskim odnosima. Novi naziv je SEC ONE Agencija za zaštitu ljudi i imovine d.o.o. Sarajevo. Formalnopravno nije bilo nikakvih promjena izuzev naziva preduzeća. SEC ONE i dalje radi s istim klijentima, imamo isti broj poslovnica na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i pružamo iste usluge zaštite koje smo pružali do sada. Brojevi koji su činili našu ličnu kartu, kao što je ukupna prodaja, broj uposlenih, broj vozila i sl. i dalje je manje-više isti. Cilj manje unutrašnje reorganizacije koja je urađena je prilagođavanje specifičnim zahtjevima tržišta. Ono što također ne planiramo mijenjati je primjena visokih međunarodnih standarda u kvalitetu usluge. Dalje, od Securitasa smo naučili i namjeravamo zadržati kulturu poslovanja, koja podrazumijeva kontinuiranu modernizaciju preduzeća u svakom smislu. Od osnivanja, a posebno tokom perioda kada smo bili dio Securitasa, imali smo ulogu inovatora i vođe na tržištu i namjeravamo to zadržati.

a&s Adria: Najvažnije pitanje u svemu ovome jeste da li će SEC ONE u cijelosti zadržati radnike, poslovne prakse i odjele koje je imao poslujući pod brendom Securitas BH?

Hukić: Nastavljamo tradiciju inovativnosti i osmišljavanja jedinstvenih proizvoda visokog kvaliteta koju smo dijelili s kolegama u Securitasu AB. Dva mota Securitasa nam i dalje ostaju vodilja. Prvi “Poštenje, spremnost i uslužnost” je bila smjernica za edukaciju naših uposlenih dvanaest godina i smatramo da treba biti i dalje. Naši radnici, posebno oni koji su s nama godinama, prošli su niz treninga i provjera znanja i to je kapital u koji namjeravamo i dalje ulagati s ciljem održavanja kvaliteta. Drugi moto je bio: “Znanje nam je globalno, a djelujemo lokalno”. Iako više nismo dio velike korporacije, nećemo se odreći svih noviteta u sektoru privatne zaštite u svijetu. I dalje ćemo biti prisutni na sajmovima gdje se prezentiraju nova rješenja tehničke zaštite, educirati naše uposlene i primjenjivati sve najbolje prakse.

 Klijenti nisu ni osjetili promjenu

a&s Adria: Očekujete li da će transfer vlasničke strukture utjecati na usluga koje isporučujete svojim klijentima, makar u ovim početnim mjesecima?

Hukić: Kao što sam rekao, osim naziva, nije došlo do značajnijih promjena u organizaciji i strukturi, broju uposlenih, radnim sredstvima i slično. Tako da nema razloga da se osjeti promjena vlasničke strukture na terenu kod isporuke usluge našim klijentima. Kao i do sada, trudit ćemo se da pružamo kvalitetnu uslugu, osluškujemo potrebe naših klijenata i prilagođavamo se tržištu. Zapravo, sve promjene su već završene, a naši klijenti to nisu ni osjetili.

 a&s Adria: Kada je riječ o samim uslugama, već godinama ste u svojevrsnoj tranziciji, odnosno pridavanju veće pažnje tehničkoj u odnosu na fizičku zaštitu, što je bilo potaknuto odlukom Securitasa na globalnom nivou. U kojem procentu ste povećali količinu usluga tehničke zaštite u odnosu na fizičku i koje ste usluge uveli posljednjih godina?

Hukić: Pridavanje veće pažnje tehničkoj zaštiti u odnosu na fizičku više je vezano uz opštedruštvene promjene, generalnu modernizaciju i veću primjenu tehnologije u svim segmentima modernog života. Što se tiče privatne zaštite, strategija je uvijek bila da tehnička zaštita uvijek mora biti praćena fizičkom. Pored kontinuiranog unapređenja tehničke zaštite inovativnim pristupima, nikada nismo odustajali od kombinovanog pristupa, kako smo ga nazivali “sigurnosnog rješenja”, koje je u zavisnosti od specifičnih sigurnosnih rizika stavljalo u prvi plan fizičku ili tehničku zaštitu, ovisno o tome šta je za konkretnu situaciju bilo bolje rješenje. Treba imati na umu da određeni zakoni u Bosni i Hercegovini, kao što su propisi vezani za sigurnost banaka i finansijskih institucija, obavezuju na prisustvo zaštitara na objektima. Shodno tome, udio učešća fizičke u odnosu na tehničku zaštitu nije se mogao znatnije mijenjati. Jedan od proizvoda koji je na tragu ideje o kojoj govorite je RVS (Remote Video Solution), naš novi kombinovani pristup koji uključuje i fizičku i tehničku zaštitu kako bismo osigurali objekte na najbolji način, primijenili najnovije tehnologije i smanjili broj zaštitara u situacijama gdje nije neophodno njihovo prisustvo na terenu. RVS ima odlične ocjene klijenata u smislu inovacije, isplativosti i dodatne vrijednosti.

a&s Adria: Šta je, u tom smislu, trend na bosanskohercegovačkom tržištu, koje su usluge i proizvodi najtraženiji?

Hukić: Kod trendova na bosanskohercegovačkom tržištu treba gledati odvojeno segmente, grupe klijenata kojima se pruža usluga. Tako da možemo govoriti o trendovima koji prate velike klijente, finansijski sektor ili mala i srednja preduzeća, odnosno segment koji se odnosi na fizička lica kao korisnike usluge. Ako gledamo segment malih i srednjih preduzeća, kombinacija usluga tehničke i fizičke zaštite s uslugom mobilne intervencije je svakako najbolji pristup i trenutno je najtraženiji. Zahtjevi za segmentiranim, izdvojenim proizvodima je generalno u padu jer su informacije o modernim sigurnosnim rješenjima danas dostupne svima. Tehnička zaštita trenutno pruža velike mogućnosti koje su još nedovoljno iskorištene na tržištu kod svih grupa klijenata. Prilagođavanje specijaliziranih tehničkih rješenja pojedinoj grupi klijenata je veliki izazov za privatnu zaštitu, ne samo u Bosni i Hercegovini već u cijelom svijetu.

Naša uloga nije samo ponuditi uslugu klijentima, posebno kada je riječ o pravnim licima, već ih educirati i informisati o novim mogućnostima i tehnološkim rješenjima. Nama je zadovoljstvo kada možemo odgovoriti na zahtjev klijenata za novitetom u oblasti tehničke zaštite i upoznati ih da su na raspolaganju sredstva koja ne samo da ispunjavaju njihova očekivanja već ih znatno i prevazilaze. Svi smo svjesni da uvijek moramo ići nekoliko koraka naprijed, pa tako u segmentima koji se odnose na male klijente i fizička lica. Posebnu pažnju namjeravamo posvetiti usklađivanju tehničke zaštite objekata sa aplikacijama na mobilnim telefonima koje nude niz novih mogućnosti upravljanja i izvještavanja.

a&s Adria: Globalno tržište sigurnosti bilježi sve veći prelazak na koncept “sigurnosti kao usluge”, gdje se pohrana podataka izvodi u clodu, pri čemu je u SAD-u zaživjela čak i “kontrola pristupa kao usluga”, koja se doslovno naplaćuje po jednim ili više vrata. Koliko vi kao najveća lokalna kompanija radite na nuđenju takvog koncepta i da li vidite interes tržišta za takvim uslugama?

Hukić: Pristup sigurnosti kao konceptu je nešto što mi već niz godina primjenjujemo. Sa Securitasom zajedno smo gradili pristup osmišljavanju kombinovanih sistema zaštite koji za krajnji rezultat imaju, zapravo, “osjećaj sigurnosti” kod klijenta. Pristup sistemu zaštite je bio takav da su zaštitari na terenu što manje upadljivi, instalirana sredstva tehničke zaštite što diskretnija kako bi klijent bio opušten i uz osjećaj da je siguran mogao posvetiti svojim radnim aktivnostima ili dnevnom odmoru, a ne imati utisak da je stalno pod pratnjom u nekom obliku. Tako i kontrola pristupa treba biti dio kompletnog koncepta sigurnosnog rješenja. Mi u okviru naših usluga nudimo kontrolu pristupa u smislu kretanja kroz prostor i interes vidimo samo kod velikih preduzeća. Trenutno nemamo uslugu zaštite podataka niti nudimo mogućnost da naši klijenti pohranjuju svoje podatke na našim zaštićenim cloud prostorima. Svakako pratimo trendove i ukoliko nam usklađenost lokalnih propisa s međunarodnim zakonima u ovoj oblasti to dozvoli, spremni smo i na ulaganje u infrastrukturu sa drugim investitorima, razvoj usluge i educiranje klijenata o ovoj vrsti zaštite.

a&s Adria: Privatna zaštita i dalje se muči s niskim cijenama rada i sve težim pronalaskom novih radnika, prvenstveno zaštitara. Šta je potrebno učiniti kako bi se taj problem počeo rješavati i kako se vaša kompanija nosi s tim izazovima?

Hukić: Problem cijena rada prisutan je u cijelom svijetu u sektoru privatne sigurnosti, a ne samo u Bosni Hercegovini. U posljednjih dvanaest godina bili smo članica grupacije koja je poslovala u više od 40 zemalja na pet kontinenata i imali smo priliku vidjeti da ukupna primanja zaštitara svuda u svijetu iznose 60 do 70% prosječne neto plate u matičnoj državi. Bh. tržište se u tom smislu ne razlikuje od ostalih. Pronaći radnu snagu, zaposliti nove radnike i zadržati postojeće je problem u velikom dijelu razvijenog svijeta i zbog toga mnoge evropske zemlje daju razne olakšice kod izdavanja radnih dozvola, zbog čega se zaštitarska branša suočava s dodatnim problemom, a to je odlazak radnika u inostranstvo. S druge strane, mnogi naši sugrađani nisu u potpunosti obaviješteni o tome šta ih očekuje pri odlasku na rad u inostranstvo, koja su to primanja u odnosu na troškove života i šta se očekuje od njih. Mi imamo dosta primjera gdje nam se naši bivši uposlenici vrate iz inostranstva natrag na mjesto zaštitara. Povećanje ukupnih primanja u cjelokupnoj privredi moglo bi izmijeniti stanje, ali povećanje cijena samo našim klijentima nije rješenje. Ublažavanje situacije se može ostvariti kroz kombinaciju usluga i to je ono čemu mi težimo. Spoj fizičke i tehničke zaštite omogućava dodatnu vrijednost klijentima, a agenciji veću profitabilnost. Veoma često zaštitari prelaze iz jedne u drugu agenciju, ali svakako ostaju najduže u onoj gdje rade u kvalitetnom okruženju i gdje se poštuju njihova prava.

a&s Adria: Koliko ste zajedničkim radom s drugim agencijama u okviru Komore zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine uspjeli uraditi na tom planu? Dokle ste s radom na izmjenama ili donošenju novog zakona, koji bi upravo trebao riješiti nemali broj zakonodavnih prepreka? Stvari se, rekao bih, isuviše sporo pomjeraju na tom planu.

Hukić: Slažem se da je proces izmjena jako spor, ali kao i za sve ostalo mora se priznati da nije ništa sporiji od drugih društvenih procesa u Bosni i Hercegovini. Također se ne može reći da ne postoji određeni napredak. Treba imati na umu da je baza od koje se krenulo sasvim nova jer ova uslužna djelatnost nije postojala u privatnom sektoru prije rata. Prvi zakon se počeo primjenjivati prije tek petnaest godina. Modeliranje i unapređenje tog zakona je bio i bit će i dalje dugotrajan proces koji se, zapravo, nikad neće završiti. Potrebno je usklađivanje sa drugim zakonima, okolnostima u privredi i nadležnim ministarstvima. To znači da je uključeno mnogo aktera i zbog toga je unapređenje zakona kompleksno i sporo. Podsjećamo da je za velike agencije koje rade na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, kao što se SEC ONE, dodatno opterećenje rad prema različitim entitetskim zakonima ne samo u segmentu koji se odnosi na agencije za zaštitu već i u primjeni drugih zakona i pravilnika koji komplikuju rad agencije i umnožavaju administraciju i formalnosti. U interesu je svim agencijama da se zakoni o agencijama unaprijede i kroz Komoru zaštitara se došlo do određenih rezultata. Treba biti strpljiv.

 Bez problema u nabavnom lancu

a&s Adria: Veliki su i globalni problemi koji utječu na sigurnosne kompanije širom svijeta, od pandemije i nedostatka komponenata do inflacije i rata u Ukrajini. Imajući to u vidu, imate li poteškoća u redovnom servisiranju postojeće i nabavci nove opreme i jeste li bili primorani povećati cijene usluga? Kada inače očekujete da će se tržište stabilizirati?

Hukić: Mi još nemamo problema u nabavci i redovnom servisiranju postojeće opreme. Kod nabavke nove opreme događa se da dođe do produženja roka isporuke zbog razloga koje ste naveli, ali uspijevamo se nositi s ovim problemom. Po potrebi naručujemo veću količinu opreme kako bismo osigurali neometan rad i pružili uslugu klijentima. Sve korekcije cijena koje su rađene u proteklom periodu bile su direktno povezane s povećanjem cijena opreme na globalnom tržištu, odnosno zakonskim povećanjem visine primanja uposlenika. Stabilizacija tržišta privatne zaštite je uslovljena stabilizacijom stanja u globalnim privrednim trendovima.

Poslovanje u 2023.

a&s Adria: S obzirom na unutrašnje restrukturiranje i vanjske, tržišne izazove, kako vidite poslovanje SEC ONE-a u ovoj godini? Šta možemo očekivati od vaše kompanije? Razmišljate li o uvođenju novih usluga?

Hukić: U 2023. godini očekujemo stabilno poslovanje i nastavak pružanja kvalitetne usluge klijentima. Mi kontinuirano radimo na uvođenju novih usluga i proizvoda. Pokrenuli smo obimno istraživanje tržišta malih klijenata. Rezultati će nam dati precizne smjernice za prilagođavanje trendova u tehničkoj zaštiti našim lokalnim potrebama, posebno kod malih klijenata. Bit će izazov ponuditi proizvode koji su cjenovno pristupačni, a u skladu s najnovijim trendovima.

HID širi ponudu za zdravstvo

HID je akvizirao Guard RFID, dobavljača hardverskih i softverskih RTLS rješenja (lokacijske usluge u realnom vremenu) za zdravstveni sektor.

“Dovođenje Guard RFID-a i njegove inovativne RTLS tehnologije u HID-ovu porodicu omogućava nam da povećamo prisustvo u zdravstvu kako bismo bolje zaštitili pacijente i osoblje. Kako incidenti u zdravstvenim ustanovama i dalje rastu, ova rješenja će pomoći pružaocima usluga da rade ono što najbolje umiju – pomognu pacijentima da se brže oporave”, rekao je Björn Lidefelt, izvršni potpredsjednik HID-a.

Guard RFID paket aktivnih RFID tagova, čitača i softvera može se koristiti u četiri slučaja:

  • Sigurnost beba: Totguard sistem sigurnosti za bebe sprečava otmicu dojenčadi i nepoklapanje majke i bebe pomoću nosivih tagova. Sistem radi u kombinaciji s kontrolom pristupa u bolnici i mrežnim videosistemima.
  • Sprečavanje nasilja nad osobljem: 44% medicinskih sestara doživljava fizičko nasilje na radnom mjestu, prema Američkom udruženju medicinskih sestara. Male, lagane aktivne RFID oznake s pozivnom tipkom mogu se nositi na narukvici ili vezici kako bi se zaštitili zdravstveni radnici u slučaju nasilja.
  • Pronalaženje opreme: RFID tagovi omogućavaju osoblju da u realnom vremenu brzo pronađe potrebna medicinska sredstva i opremu. Ovo unapređuje korištenje imovine, štedi troškove rada i smanjuje krađu.
  • Nadzor nad pacijentima: Tagovi koje nose rizični pacijenti, poput starijih ili psihički bolesnih osoba, alarmiraju osoblje ukoliko krenu izaći iz bolnice ili staračkog doma. Vrata se u slučaju oglašavanja alarma mogu konfigurisati da se zaključavaju, nudeći dodatni nivo zaštite pacijentima i njihovim njegovateljima.

Osnovan 2007. godine sa sjedištem u Vancouveru, Kanada, Guard RFID je sada dio HID-ovog poslovnog segmenta vezanog za identifikacijske tehnologije, koji vodi Marc Bielmann. Guard RFID portfolio će biti uvršen u ponudu HID-ove poslovne jedinice Internet stvari.

Veća efikasnost na gradilištima

Hikvision je najavio saradnju s Evercamom, kompanijom koja razvija softver za upravljanje projektima, s ciljem pružanja rješenja koje građevinskim kompanijama može pomoći da optimiziraju rad i smanje rizik na gradilištima.

Evercamov softver pruža inžinjerima uvid u stanje na gradilištima, pri čemu u svakom trenutku mogu vidjeti kako radovi napreduju i dobiti važne informacije koje će im pomoći u upravljanju projektom, npr. koliko je zemlje iskopano ili da li materijal isporučen.

Softver koristi Hikvisionove AIoT snimače i kamere, poput 4K AcuSensea sa stroboskopskim svjetlom ili varifokalne kamere sa zvučnim upozoravanjem, jer isporučuju snimke visoke rezolucije. Rješenje također koristi AI funkcije u kamerama, kao što su prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) i brojanje ljudi.

Evercam integriše snimke u svoj “4D BIM plan”, koji je, zapravo, 3D CAD plan za građevinski projekt koji uključuje vremensku traku i ključne prekretnice, što daje jasan uvid u stepen realizacije projekta u odnosu na plan.

“Vidimo da građevinska industrija postaje sve digitaliziranija, što je odlična prilika za naše zajedničko rješenje. Hikvision ima veliki asortiman proizvoda i zato možemo brzo širiti funkcionalnosti našeg softvera. Hikvision također ulaže u inovacije koje će njihove kamere učiniti još inteligentnijim i drago nam je što možemo očekivati pametnije kamere s još više AI funkcija i višom rezolucijom”, kaže Marco Herbst, direktor Evercama.

“Kao dio Hikvisionovog programa za tehnološke partnere, Evercam je u svoje rješenje za građevinske kompanije inkorporirao veliki raspon naših uređaja”, kaže Adler Wu, menadžer za tehnološke partnere u Hikvisionu. “Ovo je praktičan primjer kako naše inovacije mogu biti ključna komponenta u AIoT rješenjima koja pružaju stvarnu vrijednost u industrijama poput građevinske.”

Tehnološko partnerstvo kompanija Eagle Eye i Advancis

Završena je integracija Eagle Eye Networksovog videonadzora u oblaku i Advancisovog PSIM+ softvera Winguard za upravljanje sigurnosnim informacijama. Korisnicima je sada omogućen jedinstven interfejs za interaktivno praćenje i upravljanje događajima u kontrolnim prostorijama i dojavnim centrima.

Advancisov PSIM+ u kombinaciji s Eagle Eye Cloud VMS-om omogućava videonadzor u oblaku za specifične sigurnosne namjene za velike kompanije. Korisnici će koristiti AI i naprednu analitiku za automatizaciju detekcije incidenata, olakšavanje rada operatera i veću sigurnost – a sve u okviru Winguarda.

Za razliku od konvencionalnih PSIM-ova, Advancisova PSIM+ platforma nudi sveobuhvatnu integraciju svih upravljačkih sistema u cijelom objektu.

“Eagle Eye Networksovi kupci imaju složene i promjenjive poslovne i sigurnosne potrebe. Naš otvoreni API omogućava besprijekornu integraciju sa Winguardom, nudeći odlično rješenje za velike kompanije. Globalni doseg Eagle Eyea i sveobuhvatna kompatibilnost kamera je upravo ono što takvi kupci trebaju”, kaže Dean Drako, osnivač i izvršni direktor Eagle Eye Networksa.

Winguard je otvoren softver sa API-om koji isporučuje potpuno redundantno rješenje za SaaS i lokalna okruženja, uključujući integrisanu sigurnost, automatizaciju zgrada, IT i komunikacijske sisteme. Platforma je proširiva te se može koristiti u sistemima svih veličina, od jedne radne stanice do rješenja za centre za globalne operacije.

Evropska komisija zabranila zaposlenicima korištenje TikToka

Evropska komisija naložila je svojim zaposlenicima da uklone aplikaciju TikTok sa svojih privatnih i poslovnih telefona iz sigurnosnih razloga, objavio je Politico.

Očekuje se da će i druge institucije EU-a, Vijeće Evropske unije i Evropski parlament, preduzeti slične korake u bliskoj budućnosti.

TikTok, društvena mreža u vlasništvu kineske tehnološke kompanije, izaziva zabrinutost za nacionalnu sigurnost u nekim zemljama, naročito kada je u studiji cyber sigurnosne kompanije Internet 2.0 objavljeno da ova aplikacija prikuplja više podataka od bilo koje druge društvene mreže ili servisa za razmjenu poruka.

Ranije je u SAD-u također zabranjeno korištenje TikToka na uređajima koji se koriste za službene usluge.

Sveobuhvatan nadzor aerodroma za optimalnu sigurnost putnika

Ključne prednosti:

– Operativna efikasnost uz brojanje ljudi prilikom prijave na let

– Upravljanje redovima i veća produktivnost na sigurnosnim punktovima

– Nadzor terminala

– Pouzdana evidencija o preuzimanju prtljaga

– Veća efikasnost transporta

Više informacija: https://www.vivotek.com/solutions/airport

Smart Tracking Advanced tehnologija: https://www.youtube.com/watch?v=JN8ntsB5wFA

Camera Link funkcija: https://www.youtube.com/watch?v=zCuMiRSBBLI

Preporučeni proizvodi:

FE9391-EHV-v2: https://www.vivotek.com/FE9391-EHV-v2

SC9133-RTL: https://www.vivotek.com/sc9133-RTL

FD9391-EHTV-v2: https://www.vivotek.com/fd9391-ehtv

IB9391-EHTV-v2: https://www.vivotek.com/ib9391-ehtv-v2

AW-GEV-107A-130: https://www.vivotek.com/aw-gev-107a-130

AW-GEV-267A-370: https://www.vivotek.com/aw-gev-267a-370

 

Kontaktirajte naš prodajni odjel: https://vivotek.futuresimple.com/

ISE 2023: Modna revija audio i video industrije

Ovogodišnje izdanje sajma Integrated Systems Europe nadmašilo je sva očekivanja. Rekordan broj posjetilaca, inovacije bez premca te mnoštvo edukativnih i demonstracijskih sadržaja obilježili su vodeći evropski sajam audio-vizuelnih tehnologija

Piše: Seid Malanović; E-mail: redakcija@asadria.com

Vraćajući se svom uobičajenom terminu januar/februar, sajam Integrated Systems Europe je ovaj put ugostio više od 58 hiljada posjetilaca iz 155 zemalja te preko 1.000 izlagača, a sve to na oko 60 hiljada kvadratnih metara prostora. Ovim brojkama se vodeći sajam audio-video industrije u potpunosti vratio na predpandemijski period. Uz veliki broj kompanija iz Kine i SAD-a koje su prvi put nastupile na sajmu, dalo se primijetiti da je ISE postao centralna tačka za kompanije i sa drugih kontinenata koje žele proširiti poslovanje u Evropi. Mike Blackman, generalni direktor ISE-a, nije krio svoje zadovoljstvo urađenim. “Bila je to izvanredna sedmica i veliko nam je zadovoljstvo osvrnuti se unazad i shvatiti da smo organizirali izuzetan šou za našu industriju i ovaj divni grad – Barselonu. Imali smo veliki broj posjetilaca, toliko inspirativnog sadržaja i mogućnosti na izložbi, pa čak i posjete kralja Španije i predsjednika Katalonije s kojima smo dali kraljevski i politički pečat sajmu. Ova sedmica na ISE-u potvrđuje da možemo sa sigurnošću reći da se globalna industrija AV i sistemske integracije vratila s impresivnim vatrometom”, kazao je on.

 Rekordna posjeta

Prvi dan dao je pravi ton cijelom događaju, budući da je najviše posjetilaca bilo na dan otvaranja. Tome je doprinio i legendarni francuski pionir elektronske muzike Jean-Michel Jarre, koji je u Sali za demonstraciju audiouređaja predstavio svoj najnoviji album. No, trend dobre posjete se nastavio do kraja sajma, uz podatak da je izložbeni prostor ukupno zabilježio čak 133.606 posjeta. Čak je i španski kralj Felipe VI, zajedno sa pratnjom osoba iz političkog kruga grada Barselone i pokrajine Katalonije, obišao izložbeni prostor svrativši do nekoliko štandova kako bi pogledao izložene tehnologije.

LED ekrani dominiraju

Mnogi izlagači iskoristili su sajam kao priliku da predstave nove proizvode i tehnologije na svojim štandovima te razgovaraju s velikim brojem stručnjaka iz AV industrije. Već tradicinalno sajam posjećuju mnogobrojni proizvođači LED ekrana iz raznih dijelova svijeta. Tako su izložena rješenja za vanjsku i unutrašnju upotrebu LED ekrana s visokom rezolucijom. Mnogi od ovih rješenja se, između ostalog, koriste i za kontrolne sobe, kako je navela Jessica Golding, direktorica marketinga kompanije Absen Technologies. Zanimljivo je bilo i na štandu kompanije Christie, koja također proizvodi LED ekrane za unutrašnju upotrebu. Chris Kee, izvršni direktor kompanije, predstavio je niz rješenja za kontrolne sobe, a upotpunjujući ponudu, dodatno je predstavio resivere i kontrolere za obradu slike na ekranu.

Razglasni i evakuacijski sistemi

Sajam nisu propustili ni dugogodišnji izlagači na našem Adria Security Summitu, proizvođači razglasnih i evakuacijskih sistema TOA Electronics, ATEÏS i PASO. Potonji italijanski proizvođač PA/VA sistema predstavio je nove članove svoje PAW porodice uređaja za glasovnu evakuaciju sa značajnim tehničkim poboljšanjima. Direktorica izvoza PASO-a Hasna Nahdi predstavila nam je i ACNET, mrežni adapter s mogućnošću povezivanja udaljenih mikrofonskih stanica s PAW sistemima. Švicarska kompanija ATEÏS prezentirala je tri sistema iz svog portfolija: PRIMA VA glasovni sistem za evakuaciju te IDA8 i BOUTIQUE razglasne sisteme s poboljšanim funkcionalnostima koji će zadovoljiti i najzahtjevnije korisnike. TOA Electronics je prikazala bogat asortiman pojačala i zvučnika, komponenti za glasovni alarm i interfone, kao i rješenja za komercijalne audioaplikacije. Prema riječima njihovog projektanta Andreasa Kreuzera, posjetiocima su predstavili mogućnosti integracije kamere i zvučnika, koja omogućava detekciju zlonamjernih aktivnosti i izdavanje upozorenja putem zvučnika.

Videointerfoni za stambene i poslovne prostore

Kompanija DoorBird, proizvođač IP videointerfona i drugih uređaja i dodataka za kontrolu pristupa, također je bila na ovogodišnjem sajmu. “Jedinstvenost naših proizvoda se ogleda u jednostavnoj integraciji sa drugim uređajima za automatizaciju objekata, dakle putem već postojeće platforme. Ponudili smo rješenja kako za stambene jedinice tako i za poslovne prostore i zgrade koje zahtijevaju kompleksnija rješenja”, kazala nam je Natalja Stseglova, šefica marketinga DoorBirda, te pokazala mogućnosti njihove aplikacije za jednostavno daljinsko upravljanje povezanih proizvoda. Carmen Jerez, regionalna prodajna menadžerica kompanije Datapath, održala je uživo demonstracije rješenja Aetria radne stanice. Namijenjena za kritične kontrolne sobe, Aetria omogućava korisnicima da lako prate, dijele i kontrolišu sadržaj. Posjetioci su imali priliku upoznati i sljedeću generaciju VSN-a V3 kontrolera za videozidove, najnoviju tehnologiju u energijskoj efikasnosti, hlađenju sistema i dodatnim poboljšanima za protok zraka i održavanje sistema.

Na sajmu je bila postavljena i potpuno nova zona za proizvodnju i distribuciju sadržaja u hali 6. Nudeći spoj kreativnosti i tehničkih rješenja, nova zona je pružila inspiraciju integratorima i krajnjim korisnicima u ovoj brzorastućoj i uzbudljivoj oblasti. Zona će biti tu i u jubilarnom izdanju sajma 2024. godine, koje će se opet održati u Barseloni od 30. januara do 2. februara.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.