22 Aprila, 2026
image
Home Articles posted by a&s Adria (Page 262)

Projekat kompanije Dahua Technology: Safe City rješenje štiti Brienon-sur-Armançon

Početak saradnje s Dahuom ima korijene u ranijoj posjeti delegacije grada Kini i sjedištu kompanije u Hangzhouu, koja je završena dogovorom da se Brienon opremi videonadzornim sistemom. Instaliran je sistem koji je poboljšao život stanovnika francuskog grada
Priredio: Odjel marketinga, Dahua Technology
E-mail: info.dhslo@dahuatech.com

Lokacija: Brienon-sur-Armançon, Francuska
Sektor: Javni
Proizvodi:
Starlight IR PTZ AI mrežna kamera
Multisenzorska panoramska kamera
Eyeball kamera
Termalna kamera
ANPR kamera
Bežični prijenosni uređaj
Tastatura

Brienon-sur-Armançon je mali grad s oko 3.300 stanovnika u regiji Burgun-di-Franche-Comte na sjeveru Francuske. Smješten je na raskrižju dviju rijeka Creanton i Armangon te posjeduje naprednu putnu mrežu, koja se našla na meti ilegalnih aktivnosti. Kako bi grad učinile sigurnijim, lokalne vlasti odlučile su zaštititi grad i stanovnike pomoću Dahuinog Safe City rješenja, uz daleko malobrojnije policijske snage.

Kontekst i rješenje
Dva ključna pitanja morala su biti hitno riješena. Prvo, grad je imao nedovoljan broj policijskih snaga budući da je samo jedan policajac bio zadužen za 3.300 stanovnika. Drugo, Brienon-sur-Armançon nije posjedovao potrebnu kablovsku mrežu za moderne videonadzorne sisteme, zbog čega se od Dahue tražilo da projektuje posebno prilagođeno rješenje za jedinstveno lokalno okruženje i ograničene ljudske resurse u gradu.

Da bi se nadoknadio manjak policijskih snaga i mrežne infrastrukture, kompanija je isporučila prilagođeno rješenje, koje je uključivalo pokrivanje cijelog grada različitim vrstama videonadzornih uređaja. Ovu opremu povezuje bežični uređaj koji kombinira PTZ kameru i antenu, koja sve prikupljene informacije prenosi do najviše tačke u centru grada. Podaci se nakon toga šalju u kontrolni centar, što policiji olakšava svakodnevno praćenje situacije na terenu. Za nadzor većih dijelova grada koristi se više modernih uređaja, uključujući Starlight IR PTZ AI mrežnu kameru, multisenzorsku panoramsku kameru, eyeball i termalnu kameru, kameru za prepoznavanje registarskih tablica te bežični prijenosni uređaj i tastaturu. Pomoću upravljačkog centra u policijskoj stanici, organi reda mogu provjeravati situaciju u stvarnom vremenu i odlučiti hoće li preduzeti konkretne mjere. Ovo rješenje im također pomaže i u pribavljanju videozapisa koji se mogu koristiti kao dokazi u slučaju izbijanja incidenta.

Pametni mehanizam praćenja
Kombinirana snaga Dahuine standardne i PTZ kamere omogućila je kreiranje pametnog mehanizma za snimanje za potrebe policije. Iako su instalirane kamere za opće namjene i nadzor statičnih scena, nakon što ljudi ili vozila aktiviraju alarm (ulaskom, naprimjer, u nedozvoljenu zonu), PTZ kamera će automatski zumirati na događaj i započeti praćenje. Za uvjete slabog osvjetljenja Dahua Starlight tehnologija za PTZ kamere nudi izvanrednu osjetljivost na svjetlost i može bilježiti detalje u boji čak i u uvjetima jako slabog osvjetljenja. Osim toga, za praćenje sigurnosti na glavnim putevima koriste se kamere za prepoznavanje tablica. One posjeduju ugrađen algoritam raspoznavanja registarskih tablica (LPR), zbog čega ovaj model ima mogućnost otkrivanja i prepoznavanja brojeva na tablicama vozila u pokretu pri maloj brzini.

Instalacija termalnih kamera poslužila je za praćenje lokacija na kojima se u parku pale roštiljske vatre, budući da ove kamere posjeduju funkciju detekcije požara koja ih može otkriti čak i na velikoj udaljenosti. Bežični prijenosni uređaj omogućio je da se kamere na svim lokacijama povežu s upravljačkim centrom bez troškova i problema povezanih s ožičenjem. U kontrolnom centru instalirana je NKB 5000 HD mrežna kontrolna tastatura, koja omogućava policiji da pomoću funkcije podijeljenog ekrana prati rad standardnih i PTZ kamera. Za pohranu snimljenih videozapisa i njihovu buduću upotrebu koriste se hard diskovi kompanije Seagate.

Rezultat
Uz pomoć Dahuinog Safe City rješenja policija grada Brienon-sur-Armançon sada može daljinski pratiti situaciju iz kontrolne sobe i efikasno obavljati svoj posao. To joj omogućuje da efikasno nadgleda glavne zone u gradu i odmah reaguje na svaki incident. Snimljeni videozapisi služe kao ključni dokazni materijal i pomažu policiji u rješavanju slučajeva uz manje napora. Treba reći i to da je u prvoj sedmici probnog rada ovog pametnog sistema, uz pomoć dokaznog materijala koji je zabilježila Dahuina PTZ kamera, policija riješila i prvi slučaj krađe, koji se dogodio na lokalnom groblju. “Početak saradnje s Dahuom ima korijene u posjeti naše delegacije Kini prije godinu dana. Ova posjeta sjedištu kompanije u gradu Hangzhouu završena je dogovorom da se grad Brienon opremi videonadzornim sistemom. Pozdravili smo ovaj dogovor, koji je omogućio instalaciju sistema i poboljšao svakodnevni život naših stanovnika“, rekao je Jean-Claude M.Carra, gradonačelnik Brienon-sur-Armançona.

Projekt kompanija Hikvision i Studio Automated: Prijenos uživo iz 130 hokejaških dvorana

Prijenos hokejaških utakmica s više stadiona može biti pravi izazov, s kojim se suočila i medijska kuća LiveArena. U potrazi za rješenjem koje koristi vještačku inteligenciju za automatizaciju procesa produkcije utakmica uživo, obratila se kompanijama Hikvision i Studio Automated
Piše: Odjel marketinga za Evropu, Hikvision
E-mail: marketing.eu@hikvision.com

LiveArena je globalna kompanija sa sjedištem u Švedskoj. Svake godine prenosi i realizira više od 30.000 događaja, koji se prenose uživo širom svijeta, i neprestano je u potrazi za načinima poboljšanja pristupa svojim uslugama i obogaćivanja korisničkog iskustva. Tradicionalno praćenje utakmica hokeja na ledu ograničeno je samo na događaje visokog nivoa, pa ljubitelji koji prate ekipe koje nisu iz Premier lige često ostaju uskraćene za prijenos. LiveArena je krenula u potragu za drugim načinima prenošenja utakmica, a da bi se to postiglo, rješenje je moralo omogućiti da zadrži i potpunu kontrolu nad produkcijom u svim dvoranama. LiveArena je također željela poboljšati raspored, produkciju i grafičku obradu prijenosa, dok je dodatni izazov bila i sama dinamika utakmica. To je značilo da tradicionalno rješenje u vidu kamere nije moglo ponuditi dovoljnu jasnoću slike jer su se nekad javljale lažne “sjene” igrača zbog brzog kretanja.

Šta je rješenje?
Studio Automated razvio je algoritam za praćenje hokeja na ledu, dok je Hikvision prilagodio firmver za svoju 32 MP PanoVu IP kameru (2CD6984G0) kako bi se maksimalno ojačala integracija s algoritmom i omogućilo praćenje izuzetno dinamičnih utakmica. To je bilo moguće zbog brzine prikaza od 25 fps i 4K senzora PanoVu kamere, a nadogradnja je uključila i primjenu metoda predviđanja pomoću vještačke inteligencije kako bi se pomoglo kameri da utvrdi potencijalno mjesto dešavanja i položaja igrača. Informacije se zatim kombinuju sa sistemom praćenja kako bi se dobili što precizniji kadrovi. Nakon toga prijenos se šalje korisnicima pomoću mobilnih aplikacija ili drugog umreženog uređaja s preglednikom koji može uživo reproducirati sadržaj u H.264 formatu. Na taj način svi mogu uživati u prijenosu uživo. Kamera nudi sliku visoke rezolucije pod uglom od 180° s potpunim panoramskim pregledom. Dovoljno je robusna da se može nositi s vremenskim prilikama na terenu i posjeduje ugrađene grijače, koji je štite od niske temperature (do -40°C). Kamera je vodootporna (IP67) i otporna na vandalizam u skladu s IK10 standardom.

Regionalni projekt
Zahvaljujući ovim tehnologijama, LiveArena je ljubiteljima sporta mogla prikazati svaku utakmicu, gdje god da se nalazili i koju god ekipu podržavali. Svaka utakmica se prenosi uz potpuno automatiziranu podršku, a rješenje nudi i dodatne funkcije kao što je Manual Situation Room (MSR) tehnologija za analizu. Budući da Hikvisionova kamera snima cijeli teren, LiveArena može raditi analize konkretnih incidenata, što može pomoći sudijama, ali i trenerima. “Oduševljeni smo onim što je ovo rješenje donijelo našoj videoprodukciji. Sada ne samo da prenosimo više utakmica nego nudimo i veći kvalitet videa za gledaoce, u kombinaciji s mnoštvom novih funkcija. Sve ovo koristi gledaocima, hokejaškim savezima i klubovima”, rekao je Pontus Eklöf, izvršni direktor LiveArene. Projekt je obuhvatio 130 hokejaških dvorana širom regije, a planira se primjena rješenja u još 300 objekata tokom ove godine. LiveArena planira i uvođenje više kamera za dodatno podizanje kvaliteta doživljaja gledalaca, kako za one koji prate utakmice putem interneta tako i za trenere i druge profesionalce u ovom sportu.

Privatna zaštita u Hrvatskoj za vrijeme pandemije

Strukovna zaštitarska komora, koja okuplja pravne osobe i obrte iz područja privatne zaštite, provela je sredinom maja 2020. opsežno istraživanje o djelatnosti privatne zaštite u doba pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. U nastavku prezentiramo te rezultate
Piše: Nermin Kabahija
E-mail: redakcija@asadria.com

Istraživanje je imalo za cilj formiranje mišljenja i stavova o utjecaju pandemije koronavirusa na poslove djelatnosti privatne zaštite, kvalitet uvedenih mjera te objektivne potrebe djelatnosti privatne zaštite za buduće poslovanje. Anketiranje je obavljeno putem Google forms platforme, a na poziv upućen prema 120 pravnih subjekata i obrta koji egzistiraju i djeluju u Hrvatskoj odgovorilo je njih 47, za koje su većinom govorile odgovorne osobe, vlasnici, prokuristi i menadžeri.

Ko je učestvovao?
U anketi su u najvećoj mjeri učestvovale male firme do 50 zaposlenih radnika (čak 46,8% ispitanih), zatim mikropreduzeća do deset zaposlenika (27,7%) te srednja i velika sa 250 i više radnika, na koja je zajedno otpadalo više od 25%. Inače, u privatnoj zaštiti u Hrvatskoj zaposleno je više od 16.000 ljudi s ovlaštenjem za obavljanje poslova privatne zaštite, a 20 najvećih kompanija zapošljava 11.000 ili 88% od ukupnog broja zaposlenih. Također, registrirano je 257 pravnih subjekata i 117 obrta iz djelatnosti poslova privatne zaštite, a sektor zapošljava 1,34% ukupnog broja zaposlenih i ostvaruje 0,21% ukupnih prihoda privrede Republike Hrvatske.

Analiza rezultata
Rezultati istraživanja pokazali su zadovoljstvo provedenim mjerama države prema djelatnosti privatne zaštite, poput kretanja bez propusnica, korištenja javnog prijevoza uz korištenje zaštitarskih iskaznica i radnih naloga u periodu pandemije. Zanimljivo, gotovo 90 posto ispitanih dijeli ovo mišljenje. S druge strane, dvije trećine ispitanika ili 65,2% nije zadovoljno finansijskim mjerama koje država provodi prema javnom sektoru, dok 95,7% podržava zahtjev upućen nadležnim tijelima da se zaštitarske firme oslobode plaćanja dijela doprinosa te da se taj novac onda neoporezivo isplati zaštitarima koji rade u uvjetima povećanog rizika kao nadoknadu za otežane uvjete rada za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa SARS-Cov-2.

Situacija s koronavirusom će zasigurno izazvati velike promjene na tržištu rada, smatraju učesnici ankete. Njih 46,8% mišljenja je da će se to ponajviše odraziti kroz stvaranje viška zaposlenih, dok 38,3% smatra da će do toga dovesti priliv radnika iz drugih djelatnosti. Tek 15% smatra da će se dogoditi odlazak radnika u druge djelatnosti. Ohrabruje podatak da većina (78%) ipak planira zadržati sve zaposlenike, a 6,4% čak i povećati radnu snagu. Pandemija je ostavila posljedice na sektor privatne zaštite u Hrvatskoj, pa 87,2% anketiranih očekuje pad poslovanja, dok ostalih 12,8% predviđa rast. No, poremećaj na tržištu novčanih tokova i rokova plaćanja te smanjenje likvidnosti rezultira time da 55% firmi ima potrebu za kreditnim zaduženjima. Pri tome, najveći izazov za poslovanje u narednom periodu za većinu (74,5%) predstavlja neizvjesnost privrednih aktivnosti i državnih mjera te zakonska regulativa.

Smanjenje cijena i nova normalnost
Istraživanje je pokazalo mišljenje da će digitalno poslovanje s državnim tijelima biti jednostavnije, brže i ekonomičnije i jasna je smjernica šta bi trebali biti prioriteti u narednom periodu. Rezultati pokazuju i da znatno veći broj pravnih lica u djelatnosti privatne zaštite (čak 91,5%) prima zahtjeve svojih korisnika za snižavanjem cijena usluga. Za sada je nepoznanica hoće li do toga doći, ali uprkos prekidu rada brojnih poslovnih subjekata korisnika usluga privatne zaštite, dvije trećine ispitanika ističu kako ipak nisu dobijali zahtjeve za povećanjem količine usluga. Istraživanje je dalje pokazalo da je neophodno zakonski ili preporukama urediti obavljanje novih poslova nastalih usljed pandemije kao što su mjerenje temperature, nadzor dezinfekcije prilikom ulaska, uvođenje nadzora termalnim kamerama itd. Učesnici istraživanja smatraju važnim i potrebnim educiranje zaposlenika za obavljanje novih poslova budući da nas pandemija uvodi u sasvim novu “normalnost”, koja može rezultirati smanjenjem pružanja usluga u nekim djelatnostima, a povećanje u drugim. Nova normalnost uvodi i nove zahtjeve korisnika, što za djelatnost privatne zaštitre zahtijeva veću specijalizaciju i fleksibilnost poslovanja.

Preporuke o mjerama
Nekoliko je bitnih preporuka koje su anketirane kompanije navele s ciljem opstojnosti djelatnosti privatne zaštite u narednom periodu. Oni smatraju da država svojim mehanizmima i zakonskim uređenjem treba osigurati naplatu potraživanja i onemogućiti otvaranje novih pravnih subjekata u djelatnosti privatne zaštite osobama koje duguju državi i zaposlenicima. Neophodno je koristiti tehnologije u većoj mjeri kao zamjenu za ljudske resurse, a ljude koristiti za poslove koji donose dodatnu vrijednost i pri tome veću maržu te definirati standarde u što većoj mjeri kako bi se osigurala transparentnost i stvorilo poticajno okruženje. Nadalje, potrebno je definirati minimalnu cijenu rada, podizati ovlasti zaštitara i zaštititi cijene usluga privatne zaštite kolektivnim ugovorom kako se ne bi dogodilo drastično snižavanje cijena kao u periodu krize od 2009. do 2016. godine. Država bi također trebala pomoći sektoru privatne zaštite kroz razne olakšice.

Kako kažu, potrebno je očuvati i postignute cijene usluga, nikako ih spuštati te uložiti veće napore u kontrolu usluga kako se ne bi događalo da, naprimjer, firma sa dva zaposlena i bez ostalih fiksnih troškova ruši cijenu većim firmama i kompanijama. Nadležne institucije za djelatnost privatne zaštite i općenito privredne djelatnosti mogu direktno doprinijeti da se poveća kontrola jesu li poslovi provedeni prema propisima privatne zaštite, da li poslove izvode licencirane firme itd. Globalno, recesija koja se predviđa zahtijeva žurne i ozbiljnije reforme na nivou Hrvatske, stoga je neophodna snažnija digitalizacija uz smanjenje javnog sektora, posebno u administrativnom dijelu.

Sprečavanje sivog tržišta
Nadležne službe moraju provoditi nadzor primjene zakona kako bi se onemogućio razvoj sivog tržišta, a preporuka firmama je da ne spuštaju cijene, već da zadržavaju postojeće uvjete s ciljem osiguranja uvjeta rada za zaposlene, jer bez njih sektor će se naći u slobodnom padu i doći će do urušavanja poslovanja. Neophodno je i sklapanje granskog kolektivnog ugovora za djelatnost privatne zaštite radi zaštite uvjeta i primanja zaposlenika te zaštite jasnih kriterija za ugovaranje poslova i usluga na tržištu. Država treba i može pomoći djelatnosti privatne zaštite. Pomoć struci je nužna, jer ona svojim radom ima važnu ulogu u sistemu sigurnosti. Ispitanici smatraju nužnim bolje pozicioniranje djelatnosti kroz kvalitetniju zakonsku regulativu, veći nadzor nad sivim tržištem i valoriziranje cijene rada s pripadajućim dodacima na noćni rad, rad nedjeljom i praznicima, i pod istim uvjetima koji vrijede za radnike na manje složenim poslovima u radnom odnosu kod naručioca. Potrebno je zadržati ili, ako je moguće, povećati postojeće cijene rada zaštitara, jer će u protivnom i ovo malo kvalitetnih ljudi otići iz zaštitarstva.

Prije pandemije privreda je bilježila rast, pa je na tržištu rada bila velika potražnja za radnom snagom van zaštitarskog sektora i veći broj ljudi je otišao iz zaštitarstva jer su drugi sektori nudili daleko bolje uvjete. Zaštitarska djelatnost i sami zaštitari su potplaćeni za svoj rad. No, to bi se moglo promijeniti zadržavanjem postojećih cijena usluga, očuvanjem broja zaposlenih u djelatnosti koja je usko specijalizirana, ulaganjem u zaposlenike i povećanjem kvaliteta usluga. Privatni korisnici, budući da će se povećati obim poslova poput mjerenja temperature ili održavanja razmaka, trebaju sigurnost staviti kao prioritet i ne gledati cjenovnu stranu.

Nove sigurnosne tehnologije u hotelima

Kako bi posjetiocima boravak učinili ugodnijim, vlasnici hotela više ulažu u nove, pametne tehnologije. Korištenjem svakodnevnih uređaja kao što su pametni telefoni i pružanjem gostima više slobode nad njihovim boravkom u hotelu menadžeri mogu smanjiti troškove osoblja i prerasporediti veći broj zaposlenika da budu na usluzi gostima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prema istraživanju Oracle Hospitalityja i Phocuswrighta, gotovo dvije trećine gostiju u američkim hotelima kaže da je izuzetno bitno da hoteli nastave ulagati u nove tehnologije s ciljem poboljšanja korisničkog iskustva. Štaviše, prema izvještaju MarketsandMarketsa, došlo je i do rasta potražnje za pametnim ugostiteljskim softverom i uslugama. Vlasnici hotela žele optimizirano upravljanje korisničkim iskustvom u stvarnom vremenu kako bi povećali zaradu i smanjili operativne troškove te povećali usvajanje interneta stvari i sistema za upravljanje potrošnjom energije. MarketsandMarkets predviđa da će vrijednost tržišta pametne ugostiteljske tehnologije do 2021. godine dostići 18,1 milijardu dolara, što je veliki rast u odnosu na 2016. godinu, kada je vrijednost tog tržišta iznosila 5,7 milijardi dolara. Iako hoteli neće u bližoj budućnosti zamijeniti svoje zaposlenike tehnologijom, automatiziranju određenih funkcija pomoću novih tehnologija zasigurno se raduju i gosti i upravitelji hotela.

Većim ulaganjem do boljih iskustava
Hotelijeri žele omogućiti gostima najbolje moguće iskustvo, a u današnjem svepovezanom svijetu to se može postići uvođenjem većeg broja naprednih tehnologija. Tradicionalni proces prijave i odjave u hotel zasnovan je na zastarjelom administrativnom procesu, a ne na ideji dobrog korisničkog iskustva. U nedavnoj studiji Cornell univerziteta stoji da se zadovoljstvo gostiju smanjuje za 50 posto čak i nakon kratkog čekanja od pet minuta na recepciji. Kada su u pitanju kompanije koje proizvode tehnologiju za ugostiteljstvo, od ključne je važnosti njihovo razumijevanje činjenice da se hoteli pouzdaju u svoju sposobnost ispunjavanja očekivanja gostiju.

“Svako ulaganje ili inovacija u tehnologiji mora se ostvariti u kontekstu toga kako platforma može poboljšati iskustvo gostiju. Prema tome, tehnologija fokusirana na samouslugu ne tiče se toliko zamjene ljudstva robotima koliko personaliziranja i poboljšavanja iskustva gostiju. Drugačije rečeno, radije o tome ne razmišljamo kao o tehnologiji protiv interakcije, nego o tome kako tehnološke platforme mogu poboljšati interaktivnost usluge”, objašnjava Nicole Dehler, potpredsjednica u oblasti upravljanja proizvodima u StayNTouchu iz Shiji grupacije.

Ona kaže da savremeni, mobilni sistemi za upravljanje imovinom (PMS-ovi) transformišu tradicionalne procese kako bi povećali zadovoljstvo i gostiju i osoblja. “PMS s mobilnom podrškom omogućava gostima prijavljivanje s bilo koje lokacije pomoću pametnog telefona ili interaktivnog pametnog kioska u lobiju. Svaki od ovih uređaja može po potrebi automatizirati svaki korak procesa prijavljivanja, od izrade ključa, preko skeniranja ID-a do plaćanja”, objašnjava Dehler.

Mobilno prijavljivanje
Nicole Dehler dodaje i to da takav sistem može omogućiti naručivanje automatiziranih nadogradnji i drugih dodataka u sobama – uz živopisne slike i opise proizvoda. To gostu omogućava da dodatno prilagodi i poboljša boravak u hotelu. Osim toga, gosti za malu količinu novca mogu odabrati mogućnost ranog prijavljivanja ili kasnog odjavljivanja, pri čemu sve obavljaju sa svog pametnog telefona. Proizvođači ugostiteljske tehnologije širom industrije viđaju rast potražnje za mobilnim rješenjima kao što je mogućnost mobilne prijave, koju potiče želja za većim brojem ključnih mobilnih funkcionalnosti. Direktor Intelityja Robert Stevenson ističe: “Potpunim automatiziranjem mobilnog prijavljivanja i omogućavanjem gostima pristup pomoću mobilnih ključeva hotelijeri će biti u stanju znatno smanjiti zastoje na recepciji, povećati zadovoljstvo gostiju, smanjiti operativne troškove i pojednostaviti iskustvo boravka u hotelu.”

Još ne očekujte hotele bez osoblja
Globalni potpredsjednik prodaje i marketinga u OpenKeyu Brian Shedd ističe da gosti danas vole koristiti pametne telefone za kontrolisanje nekih segmenata boravka u hotelima, a hoteli vole smanjenje troškova vezanih za zaposlenike. Međutim, to ne znači da se hoteli spremaju automatizacijom potpuno zamijeniti zaposlenike.

“Vođenje hotela je vrlo složen zadatak, a tehnologija može pomoći samo u ograničenom broju stvari. Mislim da ćemo u budućnosti vidjeti povećano korištenje tehnologije u hotelima radi automatizacije repetitivnih zadataka kao što su prijava, odjava, sobna usluga i zahtjevi za stvarima kao što su dodatni jastuci itd., što će osloboditi osoblje manjeg hotela za ispunjavanje kompleksnijih zahtjeva gostiju te poboljšanje ugostiteljske komponente boravka”, kaže Shedd. Koncept hotela bez zaposlenika također je relativno nov, tako da menadžeri hotela još testiraju razne opcije. “Kada je u pitanju proces prijave bez potrebe za zaposlenicima, izgleda da je najpopularnija kombinacija mobilnog ključa i kioska s ciljem uklanjanja potrebe za interakcijom s recepcijom”, kaže Shedd. U svakom slučaju, korištenje tehnologije za uklanjanje ili barem znatno smanjenje broja zaposlenika na recepciji omogućava hotelima da uštede novac na operativnim troškovima. Osim toga, Shedd ističe da korištenje pametnog telefona kao ključa za sobu također povećava sigurnost gostiju i smanjuje količinu plastičnog otpada.

Hoteli uvode podršku za mobilne uređaje
Podršku za mobilnu prijavu usvaja sve više hotelijera širom svijeta i gosti su jako zadovoljni time. U studiji Oracle Hospitalityja i Phocuswrighta otkriveno je da gosti žele veći nivo kontrole nad svojim boravkom, pri čemu je većina njih zainteresovana da koristi pametne telefone za stvari kao što su naručivanje dodatnih predmeta, rezervacije u restoranima, informisanje o obližnjim aktivnostima itd. “Mobilnost bi trebala biti prva misao svakog hotelijera – bez obzira na to jesu li u potrazi za sistemom za upravljanje imovinom, POS sistemom ili sistemom za plaćanje. Jednostavnije rečeno, ljudi koji putuju žele mobilne opcije fokusirane na goste”, kaže Dehler.

Dehler objašnjava kako mobilni PMS može osoblju omogućiti da bolje opslužuje goste te njihov dolazak učini toplijim i manje usiljenim i poslovnim. “Kada vaš PMS radi na tabletu, osoblje se može osloboditi od granitne nepomičnosti recepcije i naći se sa gostima gdje god da su u hotelu. Mobilnost osoblju omogućava da pregleda instantna obavještenja o sobama te da sa drugim zaposlenicima direktno komunicira putem tableta, a recepcionisti mogu omogućiti VIP uslugu bilo gdje u hotelu. Zahvaljujući tome što mobilni PMS ima intuitivan interfejs lahak za korištenje, oni također mogu izgraditi prirodniju konverzaciju između gostiju i osoblja”, dodaje ona. Stevenson spominje da je jedna od glavnih karakteristika potrebnih za upravljanje hotelom bez osoblja mobilna funkcionalnost pomoću podrške za mobilne ključeve i prijave. Čak i tradicionalne sigurnosne kompanije kreiraju mobilne načine korištenja ključeva za goste. Steve Hu, menadžer za proizvode u Merit LILIN-u, objašnjava kako njegova kompanija razvija svoju pametnu cloud QR propusnicu, koja služi kao ključ te se preko e-maila šalje gostima hotela. Gosti po dolasku mogu pokazati QR ključ sa svog pametnog telefona na LILIN stanici opremljenoj kamerom koja dešifruje QR ključ i autentificira ga radi omogućavanja ulaska.

Poslovni putnici žele više mobilnih opcija
Dok su u prošlosti mobilnu prijavu usvajali savremeniji boutique hoteli, koji su bili u potrazi za novim inovativnim načinima poboljšanja iskustva za goste, sada mobilnu prijavu usvajaju kompanije u svim tržišnim segmentima, od luksuznih brendova, preko poslovnih hotela do velikih rezorta i hotelskih kasina. “Luksuzni objekti se ponose time što omogućavaju visok nivo ugostiteljstva i ljudske interakcije, ali najveći broj poslovnih ljudi radije ne bi stajao u redu za prijavu ispred recepcije čak i ako je recepcionista ljubazan i susretljiv”, kaže Shedd. On navodi da su aviokompanije trenirale poslovne putnike da očekuju da se pametni telefoni mogu koristiti za zaobilaženje redova, a kao rezultat toga, taj segment korisnika sada očekuje iste prednosti i u luksuznim hotelima. “Brendovi kao što su Hilton i Marriot su to prepoznali te uvode digitalne ključeve u svim svojim objektima širom svijeta nezavisno od toga u kojem segmentu se hotel nalazi”, dodaje on. Oracleova studija pokazuje da velika većina poslovnih korisnika vjeruje da su virtuelna prijava i odjava, kao i ideja o sobama bez ključeva veoma bitne. Studijom je također otkriveno da 47 posto poslovnih korisnika vjeruje da je mogućnost slanja poruke ili zahtjeva ličnom pomagaču ili sobnoj usluzi pomoću pametnog telefona vrlo bitno, dok 44 posto poslovnih korisnika smatra da su mobilne aplikacije koje kontrolišu temperaturu i osvjetljenje u sobi također bitne, nasuprot procentu od 21 posto običnih korisnika koji to ne misle.

Kako tehnologije čine hotele efikasnijim
Anketa koju je provela Expedia na više od 1.200 hotelijera pokazala je da je jedan od najvećih prioriteta hotelskih lanaca povećanje budžeta za tehnologiju. Hotelijeri se nadaju da će im povećanje ulaganja u tehnologiju pomoći u povećanju produktivnosti, ali i posjeta. Dehler očekuje da će IoT revolucionizirati hotelsku korisničku uslugu, sigurnost i upravljanje sobama. “S jedne strane, IoT pomaže hotelima da automatiziraju procese i uštede resurse. Što je još bitnije, on može započeti eru do sada neviđenog nivoa personalizacije, u kojem se svaka hotelska soba prilagođava potrebama gosta, preferencijama i preferiranim uređajima. Jednom kada se odrede, ove preference mogu postati osnova čak i robusnijeg i sveobuhvatnijeg profila gosta, koji se zatim može koristiti za razvoj hiperciljanih reklama i ponuda”, kaže ona. Ona također ističe korištenje AI-ja, objašnjavajući da će “krajnji cilj vještačke inteligencije biti omogućavanje hotelijerima da je koriste kao osnovu za sveobuhvatne profile gostiju u stvarnom vremenu. AI će biti u stanju analizirati sve, od historije pregledanja web-stranica i kupovina, preko podataka o lokacijama (na kojima je gost boravio) i njegovim IoT interakcijama do suptilnijih interakcija, kao što su obrasci razgovora sa chat botovima. Rezultat toga će biti spajanje korisničke usluge i analize podataka kako bi se postiglo hotelsko iskustvo koje je istinski praktično i hiperpersonalizirano.”

Smanjenje broja zaposlenika
Gotovo svi hoteli automatiziraju barem dio svojih operacija kako bi povećali efikasnost i smanjili troškove. Stevenwson kaže da su neke od najnovijih tehnologija u ovoj oblasti centrirane oko hotelskih robota, kao što su oni koji se mogu vidjeti u YOTEL-u. U pitanju je AI korisnička podrška koja koristi mašinsko učenje da usmjerava goste ka odgovarajućim odjelima, u zavisnosti od njihovih upita, te praćenje gostiju i automatizacija s ciljem poboljšanja hotelskog iskustva i usluge.

I tableti u sobama postaju poplarniji. Prema Dehler, ovaj trend je posebno izražen u luksuznim hotelima i kasinima. Hoteli na kompetitivnim lokacijama stavljaju tablete u sobe kako bi se razlikovali od konkurencije i privukli goste. “Tableti se koriste kako bi se iskustvo večeranja u sobi učinilo praktičnijim, zatim za stalnu vezu s osobljem, automatiziranje zahtjeva za određenim uslugama, rezervacije i druge zahtjeve te kako bi se gostima dala kontrola nad njihovim sobnim okruženjem pomoću IoT funkcionalnosti. Ne samo da tableti automatiziraju sobno iskustvo za goste pomoću stvari kao što su sobna kontrola ili tako što im vijesti i zabavu stavljaju nadohvat ruke nego i oslobađaju vrijeme koje je osoblju potrebno da obradi zahtjeve gostiju. Osim toga, korištenje tableta u sobama smanjuje količinu održavanja i štedi novac potreban za štampanje dodataka u sobama (npr. menija, ponuda itd.)”, objašnjava Stevenson. Hoteli također koriste pametne kioske za transformisanje lobija u zajednički prostor za goste. “Kada uklonite recepciju – i prateće redove za prijavu – lobi možete dizajnirati tako da bude funkcionalno zasnovan na barovima, prostorima za opuštanje ili zajedničkom radnom prostoru”, kaže Dehler. Tu je i glasovna tehnologija, mada se ona ne usvaja tako brzo kao druge vrste automatizacije te uveliko zavisi od samog hotela.

Ipak, može se koristiti za procesiranje zahtjeva gostiju te njihovo automatsko usmjeravanje prema odgovarajućem odjelu. Glasovni asistenti kao što su Apple Siri i Amazon Alexa, kao i AI chat botovi, mogu uveliko poboljšati nivo praktičnosti za goste tako što će omogućiti dodatne načine naručivanja usluga i komuniciranja s osobljem.

Izazovi u korištenju novih tehnologija
Upotrebu nove hotelske tehnologije prate određeni izazovi. Iako se hotelijeri žele modernizovati i omogućiti gostima da budu zadovoljni, budžet, sigurnosni problemi i interoperabilnost s drugim sistemima i dalje predstavljaju prepreku za usvajanje takve tehnologije. Finansiranje hotelske tehnologije i dalje je izazov za hotelske menadžere kada je u pitanju primjena nove tehnologije, bez obzira na potencijalne dugoročne uštede. Istraživanje Expedije otkrilo je da je za hotelske lance skoro dvostruko vjerovatnije da će dati prioritet ulaganju u tehnologije u odnosu na male nezavisne hotele. Ipak, u izvještaju Hospitality Technologyja stoji da samo 54 posto hotela obuhvaćenih istraživanjem planira povećati budžet za nove tehnologije. Stevenson kaže da njegova kompanija rješava problem budžeta nudeći sveobuhvatnu platformu za operacije i goste, koja pomaže u smanjenju troškova u odnosu na kupovinu brojnih odvojenih sistema. Ova platforma također podržava samo ono što je određenom hotelu potrebno, bilo da je to veća mobilnost, tehnologija u sobama ili poboljšanje rada hotela. Mnoge od tih tehnologija u samom startu dovode do povećanja efikasnosti, koje se samo po sebi isplati.

Opiranje promjenama
Otpor prema promjenama je još jedna prepreka s kojima se hotelska uprava i vlasnici često susreću. “Mnogi direktori hotela sporo prihvataju nove tehnologije koje zahtijevaju preuređenje načina na koji su se stvari do tada obavljale. Brojni zaposlenici se opiru novoj tehnologiji koja mijenja način na koji oni obavljaju svoj posao, čak i onda kada to uključuje eliminisanje stvari koje ne vole raditi”, kaže Shedd. Brojni hotelski menadžeri susreću se s otporom asocijacija i sindikata, koji zavise od članarina koje im plaćaju hotelski zaposlenici, a do kojeg dolazi kada hoteli pokušaju uvesti tehnologiju koja smanjuje broj zaposlenika. “OpenKey radi s menadžerima hotela kako bi im pomogao da zaposlenike nauče da im pristup putem mobilnih uređaja olakšava da se fokusiraju na aspekte svog posla koji poboljšavaju hotelsko iskustvo za goste, uz istovremeno korištenje tehnologije za obavljanje zadataka koji ne zahtijevaju ljudsku interakciju”, kaže Shedd.

Borba protiv prevara i sigurnosnih problema
Prevare su također razlog za zabrinutost, naročito pri korištenju automatske prijave. “Prevare mogu naštetiti budžetu i reputaciji hotela zbog kazni, nepotrebnih troškova vezanih za održavanje soba i propuštanja rezervacija”, objašnjava Dehler i ističe da mnogi menadžeri hotela imaju pogrešan stav da automatska prijava povećava vjerovatnoću prevara zato što recepcionista nije fizički prisutan da verificira kreditnu karticu i ličnu kartu gosta. Međutim, savremeni sistemi za automatsku prijavu mogu koristiti napredno prepoznavanje lica da skeniraju lične karte i verificiraju ih u međunarodnim bazama podataka. Zahvaljujući savremenoj integraciji servisa za plaćanje, automatizirana prijava je praktična i sigurna kao i ona asistirana. Hotelijeri danas mogu gostima omogućiti servise koji su sigurni i praktični, omogućavajući im da odaberu kakvu interakciju s hotelom žele imati.

Sigurnost gostiju i podataka također predstavljaju problem za hotele koji usvajaju pristup rada bez zaposlenika. Prema Sheddu, s obzirom na raširenost hakiranja, hoteli bi trebali uvesti tehnološke platforme koje će prikupljati što manje podataka gostiju. “Svi prikupljeni podaci o gostima trebali bi odmah biti izbrisani po završetku njihovog boravka u hotelu ili pohranjeni u posebnom sistemu za pohranu podataka koji ima vrhunsko osiguranje kako bi podaci i ostali sigurni”, smatra Dehler.

Osigurati da sistemi mogu raditi nesmetano
Još jedan izazov je osiguravanje da se tehnološki paket u hotelima sastavi od komplementarnih sistema koji se integrišu jedni s drugima. Tehnologija mora svaki put raditi glatko i bez greški. “Hotelska tehnologija koja je sklona greškama i kvarovima rezultirat će time da će gosti iz frustracije otići negdje drugo”, kaže Shedd. Pri tome je kao primjer iskoristio japanski Hotel Henn, poznat po tome što je “otpustio” polovinu svoje robotske radne snage, jer je loše obavljala svoj dio posla. Dehler je također naglasila da hotelijeri moraju insistirati na platformama sa zaista otvorenim API-jem. “Hoteli zahtijevaju lepezu tehnoloških sistema kako bi uspješno funkcionisali, uključujući PMS, CRS, alat za prodaju soba, RMS, CRM, POS i sisteme za integraciju plaćanja, između ostalog. Sve ove platforme moraju uzajamno funkcionisati bez greške kako bi se maksimizirala operativna efikasnost i osiguralo istinski personalizirano iskustvo za svakog gosta”, rekla je ona. Dodala je da su integrisani sistemi bolji u prikupljanju i dijeljenju bitnih podataka o gostima, što vodi do robusnijih i nijansiranijih profila gostiju, bolje ciljanih poruka upućenih gostima i, na kraju, još personaliziranijeg iskustva za same goste.

Kako do bolje zaštite perimetra?

Važnost jačanja mjera zaštite kritične infrastrukture veoma je bitna zbog stalnih prijetnji od napada svih vrsta. Ali, uprkos jakoj cyber sigurnosti, takva postrojenja moraju biti utvrđena jakim fizičkim barijerama kako bi se spriječili fizički napadi
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Sistemi za detekciju upada u perimetar često su prvi bedem odbrane kritične infrastrukture. Ako je osiguranje perimetra slabo, kritična infrastruktura mogla bi biti podložna fizičkim oštećenjima, što može dovesti do velike štete. Danas upravitelji ugrađuju videoanalitiku, termalne kamere, senzore na ogradama i inteligentnu sigurnosnu rasvjetu u svoja rješenja za zaštitu perimetra. Jačanjem sigurnosti u najudaljenijim područjima upravitelji su više nego ikad pripremljeni za odbranu od napada.

Stanje tržišta
Tržište sistema za detekciju upada u perimetar (PIDS) raste zahvaljujući potrebi za većom sigurnosti. Ovi sistemi su bitan dio cjelokupnog sigurnosnog rješenja za kritičnu infrastrukturu. Rast tržišta je konzistentan i stabilan i takav će ostati i ubuduće. Marketsandmarkets predviđa da će njegova vrijednost dosegnuti 21,6 milijardi dolara do 2023. godine, i to zahvaljujući sve češćoj ugradnji videonadzora, povećanoj potražnji daljinskog upravljanja kroz cloud, bežičnim tehnologijama i vladinim regulativama koje nalažu unapređenje zaštite perimetra i zaštite od terorističkih aktivnosti. Regionalno, najveće tržište je Sjeverna Amerika. Međutim, u Azijsko-pacifičkoj regiji se očekuje znatan rast u narednim godinama, ponajviše zahvaljujući vladinim regulativama, razvoju infrastrukture i povećanju broja incidenata zbog kojih je neophodna zaštita perimetra. U narednim godinama Bliski Istok i Afrika očekuju veliki rast na godišnjem nivou.

Perimetarska zaštita u vertikalama
Danas je važnost osnaživanja cyber sigurnosnih mjera veoma bitna, jer je kritična infrastruktura pod stalnom prijetnjom od napada. No, uprkos jakoj cyber zaštiti, takva postrojenja moraju biti utvrđena jakim fizičkim barijerama kako bi se spriječili fizički napadi. Stewart Dewar, proizvodni menadžer u kompaniji Senstar, istakao je nekoliko vertikala koje pomažu rast tržišta perimetarske zaštite. Naprimjer, električne instalacije sve vrijeme moraju posjedovati sigurnu i pouzdanu električnu mrežu. “Svjedočimo rastu zabrinutosti za očuvanje kontinuiteta rada. Instalacije moraju biti zaštićene od incidenata, koji mogu prouzrokovati prekid rada, bilo da je riječ o vandalizmu, krađi ili u krajnjem slučaju terorističkom napadu”, kaže on.

Slična zabrinutost je i u vertikali logistike, barem kada se govori o distributivnim centrima. Bojazan od krađe je prirodna, a zadovoljstvo kupaca i reputacija brenda također su važni. S obzirom na to da ukradeni proizvodi ne dolaze do kupaca, to direktno dovodi i do njihovog nezadovoljstva. Zato je bitna perimetarska zaštita, koja stvara zaštitni obruč i štiti ulazne tačke skladišta. Kada je riječ o videonadzornim rješenjima za zaštitu perimetra, Dewar je istakao komercijalnu i laku industrijsku vertikalu kao one koje mogu imati najveću korist. “Mnoga mjesta u ovoj kategoriji prilikom izgradnje nisu imala u vidu zaštitu perimetra, što je dodatni izazov pri ugradnji tradicionalnih sigurnosnih senzora. Videonadzorni sistem opremljen naprednom videoanalitikom može bitno povećati sigurnost”, objašnjava on. Dok se tradicionalna zaštita perimetra obično veže za kritičnu infrastrukturu (npr. struja i plin), državne ustanove, granice, vojsku, popravne ustanove i druge velike fabrike, ogroman broj vertikala izvan ovog spiska počinje primjenjivati ova rješenja. Velika mjesta za zabavu, naprimjer, primjenjuju mjere zaštite perimetra jer se broj napada povećava.

Kako videoanalitika i termalne kamere mogu pomoći
Segment videonadzora – uključujući kamere, videoanalitiku i druge videonadzorne komponente – ima najveći udio na tržištu sistema za detekciju upada u perimetar zahvaljujući povećanoj potražnji sigurnosnih menadžera za vizuelnom verifikacijom i videozapisima. Pri odabiru kamera za zaštitu perimetra Stewart Dewar, proizvodni menadžer u kompaniji Senstar, preporučuje kamere proizvođača koji u potpunosti podliježu ONVIF standardima. Ovo će garantirati kompatibilnost s videoupravljačkim softverima, pojednostavit će integraciju i izbjeći će se ovisnost o samo jednom proizvođaču. Dodatno, on preporučuje i odabir proizvođača koji vodi računa o nadogradnjama upravljačkog softvera i sigurnosnim zakrpama te na taj način garantuje da će kamera uvijek biti zaštićena od cyber napada.

Bolji uvid
Dodavanjem samo videonadzornih kamera zaštiti perimetra neće se dobiti zaštita kakvu traže sigurnosni menadžeri. Zato videoanalitika može biti efikasno rješenje, posebno na lokacijama gdje nema odgovarajuće ograde na koju se može postaviti senzor ili na otvorenom, gdje nema mikrovalnih ili rješenja sa zakopanim kablovima. Uspješna primjena videoanalitike nije jednostavna kao instalacija softvera na već postojeći videonadzorni sistem. Ona zahtijeva visoke standarde osvjetljenja te brojače na kamerama koji su neophodni ukoliko se zapis koristi samo za procjenu. Dewar dodaje da je najbolja videoanalitika ona koja koristi server jer ima veću moć obrade podataka. Ipak, ovo rješenje unaprijed zahtijeva troškove zakupa servera, plus troškove održavanja, energije i hlađenja. Prema Dewaru, “teže je kod videoanalitike ostvariti balans između vjerovatnosti detekcije (PD) i stope lažnih alarma (NAR) nego kod tradicionalnih senzora za detekciju upada u perimetar. Ali, uz visokokvalitetnu analitiku i profesionalno podešavanje mogu se postići vrhunski rezultati. “Postoje iznimke, kao što su vegetacija, vremenske prilike i promjene tla, koje mogu utjecati na performanse i zahtijevati ponovno podešavanje”, kaže on.

Uloga termalnih kamera u zaštiti
Termalne kamere u zaštiti perimetra primjenjuju se samo u kritičnim područjima (npr. komunalije i sanitarna infrastruktura, aerodromi, hemijske fabrike itd.), gdje upad može imati ogromne posljedice. U ovim slučajevima troškovi su opravdani jer su sofisticirani sistemi prijeko potrebni. “Danas su cijene termalnih kamera prilično pale, ali se performanse i dalje unapređuju, što za rezultat ima da sve više kritičnih područja usvaja termalne sisteme za zaštitu perimetra. Ta područja ih koriste kao ʻvanjske protivprovalne alarmeʼ kako bi se zaštitili od poslovnih gubitaka na komercijalnim tržištima kakvi su podatkovni centri, industrijski parkovi, parkinzi, škole, maloprodajni centri i gradilišta”, objašnjava John Romanowich, predsjednik i izvršni direktor SightLogixa. Danas svaka kompanija ili lokalitet koji žele spriječiti upad uljeza u perimetar mogu koristiti termalne kamere.

Romanowich primjećuje i stalan rast upotrebe termalnih kamera u zaštiti perimetra u posljednjih nekoliko godina i očekuje ubrzanje tog trenda u 2020. Terorizam i drugi globalni izazovi globalno su utjecali na povećanje investicija u zaštitu perimetra, ali Romanwich vjeruje da je to posljedica dva ključna razloga. “Prvo, kombinacija naprednih softvera koje pogone noviji, brži i jeftiniji procesori omogućuje nam da plasiramo kvalitetnije termalne sisteme na tržište. Drugo, primjena termalnih kamera u svrhe nevezane za sigurnost uzrokovala je rast tržišta termalnih senzora i na taj način dovela do većih prilika za zaradu i smanjenja troškova. Ovo znači da danas termalne kamere za zaštitu perimetra mogu vršiti bolju detekciju, a jeftinije su od sistema koje smo imali prije nekoliko godina”, kaže on.

Manji troškovi
Najveća korist upotrebe termalnih kamera s videoanalitikom je visok stepen pouzdanosti detekcije. Termovizija je idealna za vanjsku upotrebu u potpunom mraku i ne smetaju joj vremenske prilike. Ona također može pomoći menadžerima sigurnosti da uštede jer će smanjiti broj potrebnih kamera. “Termalne kamere mogu detektovati uljeze na velikim područjima, i na sto metara dužine i širine. Tako pružaju finansijsku prednost budući da zahtijevaju manji broj stubova i manje električne energije nego što je to slučaj kod drugih sistema”, dodaje Romanowich. Dewar napominje da termalne kamere imaju slabu moć identifikacije uljeza, stoga je neophodno ugraditi perimetarsku rasvjetu ili kamere s osvjetljenjem kako bi se mogla kompletirati procjena i istraga. Drugi izazovi podrazumijevaju primjenu najboljih praksi, dizajna i infrastrukture. Naprimjer, važno je osigurati da kamera pokriva cijeli perimetar i da ne ostavlja slijepe zone i tačke. Kako bi mogle raditi, termalne kamere zahtijevaju tipične pripreme kao što su pojačana mreža, serija dostupnih IP adresa, firewallovi i najbolja cyber sigurnost.

Trendovi u zaštiti perimetra
Sistemi za detekciju upada u perimetar su napredovali usvojivši novije tehnološke trendove i integraciju s drugim sigurnosnim sistemima kao što su, npr., senzori za ograde i pametna sigurnosna rasvjeta, koja može postati bitan dodatni alat u kreiranju cjelokupne zaštite perimetra.

Senzori za ograde
Senzori za ograde svih tipova (npr. s optičkim vlaknom ili bez njega) postali su dostupniji, ekonomičniji i posjeduju sofisticirane algoritme za detekciju koji povećavaju vjerovatnoću detekcije i smanjuju broj lažnih alarma. “Ovi senzori mogu dojaviti neovlašten upad u stvarnom vremenu i prijaviti lokaciju gdje se to dešava s preciznošću od 3-4 metra. Oni ne trebaju dodatni hardver u perimetru u demarkacijskoj zoni, što ih čini jednostavnim za instalaciju i održavanje te znatno efikasnijim od starijih sistema”, kaže Stewart Dewar, proizvodni menadžer u kompaniji Senstar.

Pametna sigurnosna rasvjeta odvraća uljeze
Perimetarska zaštita često je bukvalno u mraku. Za razliku od standardnih rješenja za rasvjetu perimetra, pametna rasvjeta može balansirati između problema svjetlosnog zagađenja s realnim izazovima nadzora perimetra, pa je tako moguće prigušiti svjetlo i osvijetliti samo ogradu.

Funkcija rasvjete nije samo da zaustavi, detektuje i zadrži potencijalne uljeze primjenjujući uniformisanu, LED pametnu rasvjetu duž perimetra, već i da poboljša rad kamera. Bolje osvjetljenje pruža bolji kvalitet videozapisa, što opet vodi ka detaljnijoj analizi. “Dodajući inteligenciju sistemima za zaštitu perimetra, dobija se širok spektar aktivnih alata za odvraćanje kao što su strobovodi rasvjete u dinamičnim lokacijama, podesivi nivoi intenziteta, integracija s videoanalitikom ili sigurnosni uređaji na mjestu događaja”, objašnjava Dewar.

Perimetri će postati pametniji
Iako se ne govori mnogo o vještačkoj inteligenciji ili mašinskom učenju u perimetarskoj zaštiti, to bi mogla biti praksa koja će se promijeniti. Videoanalitika se sve više implementira u rješenja za zaštitu perimetra, a neke kompanije već koriste i AI i mašinsko učenje kako bi ponudile inteligentne sisteme za detekciju upada u perimetar jer pružaju više podataka za sprečavanje upada.

Integracija s upravljačkim sistemima
Dewar primjećuje pojačanu potražnju za softverskom integracijom sistema za zaštitu perimetra i alarmnih sistema, bilo da su klasificirani kao sistemi za upravljanje videom (VMS), upravljanje sigurnošću (SMS) ili upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM). “Kupci žele sistem koji će im pružiti kompletan uvid u dešavanja na nadziranoj lokaciji. Oni žele temeljitu integraciju koja će im pružiti ne samo osnovne informacije o alarmima već i dodatne informacije poput tačne lokacije alarma i operativnog statusa opreme”, naglašava Dewar. Integracija PIDS-a sa softverom za upravljanje videom i videoanalitikom pruža operaterima neposredan pristup većini podataka za brži i efektivniji odgovor. Ova integracija omogućava im da prate ljude, objekte i vozila unutar i oko perimetra, a istovremeno umanjuje učestalost lažnih alarma i poboljšava analizu nakon incidenta.

Intervju: Francesca Facchinetti, dioničarka ISEO Grupe i članica porodice osnivača

Posljednjih nekoliko godina obilježila su velika ulaganja ISEO Grupe, što je rezultat naše strategije. Kompanija je imala za cilj proširenje asortimana proizvoda kako bi što više unaprijedila njihove funkcionalnosti, ali i napredovala u razvoju digitalnih komponenti. Na taj način ISEO se mogao bolje prilagoditi trenutnoj potražnji
Razgovarao: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Molim vas predstavite se našim čitaocima: vaše obrazovanje, poslovno iskustvo, u kojim ste odjelima vaše kompanije radili itd.?
Facchinetti: Ja sam Francesca Facchinetti, kćerka sam Evarista Facchinettija, predsjednika Uprave ISEO Serraturea. Kompanija je prošle godine proslavila tridesetogodišnjicu i trenutno je vodi treća generacija naše porodice, koja ju je i osnovala. Rad u ISEO-u počela sam 1994. i tokom svih ovih godina imala sam priliku raditi u nekoliko odjela u našem sjedištu u Pisogneu, ali i provesti određeno vrijeme u našim ograncima van zemlje. Ovo mi je pomoglo da bolje razumijem dinamiku našeg poslovanja na mnogim tržištima. Danas radim kao asistentica generalne uprave.

a&s Adria: Vaša priča počinje prije pet decenija pokretanjem kompanije ISEO Serrature. Kao jedan od vodećih evropskih igrača u oblasti kontrole pristupa, kako ISEO stoji danas: koliko ljudi zapošljavate, gdje se nalaze vaši proizvodni pogoni, koji je iznos vaših godišnjih prihoda, koliko investirate u istraživanja itd.?
Facchinetti: Pedeset godina od osnivanja ISEO je veliki igrač na međunarodnoj sceni s više od 1.300 zaposlenih. Sjedište nam je u Pisogneu na sjeveru Italije, dok su ostale proizvodne i komercijalne firme razmještene po cijelom svijetu: proizvodni pogoni u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Španiji i Rumuniji, a komercijalne firme u Aziji, Južnoj Africi, Bliskom Istoku i Južnoj Americi. ISEO nastavlja slijediti svoje ciljeve u pogledu inovacija proizvoda i procesa, širenja na nova tržišta i konsolidacije postojećih, kao i ulaganja u istraživanja i razvoj.

a&s Adria: Šta su bile najvažnije prekretnice na putu ka uspjehu? Zanimljivo je primijetiti da je 2018. godine investicijski fond Italmobiliare investirao u ISEO, istovremeno napuštajući Dormakabu, jednu od vodećih svjetskih kompanija iz kontrole pristupa. Je li to dodatno potaknulo vaš razvoj?
Facchinetti: Posljednjih nekoliko godina obilježila su velika ulaganja ISEO Grupe, što je rezultat posebne strategije kompanije, osmišljene u nekoliko koraka. Zadovoljstvo kupaca uvijek je bio naš prioritet, tako da smo prije svega imali cilj proširiti asortiman naših proizvoda kako bismo što više unaprijedili njihove funkcionalnosti. Na ovaj način ISEO se može bolje prilagoditi trenutnoj potražnji. S druge strane, prije nekoliko godina kupili smo francusku kompaniju Locken kako bismo ušli na tržište sistema kontrole pristupa za velika komunalna preduzeća. Ulazak Italmobiliarea u 2018. godini vrlo se dobro uklapa u našu strategiju i bio je temelj za pokretanje niza novih projekata.

a&s Adria: Mehanički sistemi za zatvaranje u osnovi su vašeg poslovanja. Koje proizvode iz tog segmenta nudite?
Facchinetti: Naši kupci mogu odabrati više ISEO proizvoda za mehaničko zatvaranje s obzirom na posebne sigurnosne potrebe: brave, cilindre, lokote, uređaje za izlaz u slučaju nužde i zatvarače vrata. Naše brave mogu se ugraditi na drvene, PVC i metalne okvire. Osim toga, ISEO proizvodi brave posebno dizajnirane za blindirana i protivpožarna vrata.

a&s Adria: ISEO u segmentu mehaničke sigurnosti nudi i protivpožarne brave i ručke. Koje standarde ispunjavaju vaši proizvodi za izlaz u slučaju nužde i koliko su, zapravo, oni otporni u slučaju požara?
Facchinetti: Među proizvodima za izlaz u slučaju nužde imamo ugradbene i nadgradbene uređaje – obje vrste u skladu su s EN1125:08 certifikatom. Standardni zahtjev uglavnom je omogućiti pouzdanu i sigurnu evakuaciju kroz vrata koristeći minimalni napor i jedan potez, a bez prethodnog znanja o otvaračkom mehanizmu. Shodno ovom certifikatu, uređaji za izlaz u slučaju nužde moraju se postaviti na sigurnosnim vratima (protivpožarnim ili blindiranim) ako se, u skladu s italijanskom zakonskom uredbom od 3. novembra 2004. godine, ispuni barem jedan od sljedećih uslova: aktivnost je otvorena za javnost i vrata može koristiti više od devet ljudi; aktivnost nije otvorena za javnost i vrata može koristiti više od 25 ljudi; te više od pet radnika radi na lokacijama gdje se može pojaviti požar ili eksplozija usljed obrade specifičnih materijala. S druge strane, svi ISEO uređaji za hitne slučajeve (ugradbeni ili nadgradbeni uređaji) u skladu su s evropskim EN179:2008 standardom, koji postavlja određene uslove koje uređaji za hitne slučajeve moraju ispuniti kako bi se osigurala ruta bijega na mjestima na kojima cirkuliraju osobe s minimalnim znanjem o postavljenim uređajima. Na osnovu EN179 certifikata, uređaji za hitne slučajeve moraju se montirati na izlazna vrata (i protivpožarna i neprotivpožarna vrata) uz uslov da je aktivnost otvorena za javnost i vrata može koristiti manje od deset ljudi ili da nije otvorena za javnost, a vrata može koristiti više od devet ljudi, a manje od 26. U skladu s EN1125:08 i EN179:2008 certifikatima, mogućnost upotrebe na vratima otpornim na vatru/dim određuje se sljedećom klasifikacijom s tri kategorije otpornosti: klasa 0: nije pogodno za vrata otporna na vatru/dim; klasa A: pogodno za vrata otporna na dim; i klasa B: pogodno za vrata otporna na vatru/dim. Svi ISEO uređaji klasificirani u B-razred prošli su test otpornosti na vatru u skladu s EN 1634-1 ili EN 1634-2 standardima.

a&s Adria: Drugi segment vašeg poslovanja čini elektronska kontrola pristupa. Recite nam više o Zero1 rasponu proizvoda?
Facchinetti: Zero1 je inovativan asortiman elektronskih proizvoda i sistema za upravljanje pristupom. Dizajniran i razvijen u našem razvojnom centru, odgovor je na digitalnu evoluciju početkom ovog milenija s ciljem pružanja najviših nivoa pouzdanosti i sigurnosti. ISEO Zero1 predstavlja skup rješenja koja koriste ne samo naprednu elektroniku već su i nevjerovatno praktična i jednostavna za upotrebu za svakoga. Ovi proizvodi doista omogućavaju fleksibilno i inteligentno upravljanje pristupom u različitim prostorima i mjestima s mnoštvom različitih uređaja (kartice, pametni telefoni, pametni satovi i elektronski ključevi), a jednostavni su za instalaciju i nadogradnju, čak i na postojećim sistemima. Da bi pružio raznolika rješenja zasnovana na specifičnim sigurnosnim potrebama i potražnji globalnog tržišta, ISEO Zero1 uključuje i niz sistema za kontrolu i upravljanje pristupom kao što su Argo za privatne domove, pansione, male hotele, profesionalne studije, prodavnice i male firme, V364 za kompanije i organizacije s više ogranaka, Locken LSA za kompanije koje posluju na više udaljenih lokacija, komunalna preduzeća i velike zgrade te SDK za sistem-integratore.

a&s Adria: Vaši elektronski sistemi kontrole pristupa diverzificirani su u pogledu upotrebe i upravljanja u četiri kategorije. Možete li ih predstaviti našim čitaocima?
Facchinetti: Našim sistemima Zero1 linije također se može upravljati koristeći pametnu tehnologiju, i to putem nekoliko sistema: Argo, V364 i Locken LSA. Argo je besplatna aplikacija ISEO-a koja omogućava jednostavno upravljanje pristupom posredstvom pametnog telefona, bez potrebe za dodatnim softverom. To je idealno rješenje za kuće, male hotele i manje komercijalne primjene. Osim elektromehaničke brave za blindirana vrata x1R Smart, aplikacija Argo može upravljati i pristupom vratima opremljenim drugim uređajima za otvaranje iz ISEO-ovog Smart asortimana: Libra elektronskim cilindrom, Aries Smart elektronskim setom brava sa zasunom, Stylos Smart čitačem kredencijala (pristupnih dozvola) te Smart Locker elektronskom bravom za ormariće.

V364 i Locken LSA razvijeni su za industrijske lokacije i finansijske centre, transportne i logističke kompanije, velike hotele, kulturološki važne objekte i komunalna preduzeća. V364 je napredni ISEO-ov sistem kontrole pristupa za komercijalne aplikacije koji omogućava upravljanje umreženim i neumreženim vratima. Zasnovan je na tehnologiji web-servera. Ono što ga čini tako jedinstvenim jeste i činjenica da kombinuje RFID tehnologiju, mehatroniku i mobilne ključeve. Zahvaljujući novoj V364 2.0 verziji, mnogo je lakše s udaljene lokacije slati dozvole pristupa jer je sistemski server (Atlas Master) u oblaku. Sistem upravljanja pristupom Locken LSA (Locken Smart Access) omogućava da se pristupne dozvole koriste bežično, s provjerom geolokacije ako je potrebno, kako bi se omogućilo da korisnici daljinski dobiju pristup određenim ulazima. To znatno olakšava upravljanje u hitnim situacijama, a istovremeno nudi veću sigurnost prilikom provjere identiteta i operativnu fleksibilnost za korisnike. Locken rješenja osmišljena su posebno za kompanije koje nude širok raspon usluga i proizvoda, s velikim prometom korisnika i brojnim lokacijama raspoređenim na širem području bez mogućnosti povezivanja s centralom. Primjenjuju ih prvenstveno kompanije koje posluju u telekomunikacijama, umrežavanju te distribuciji i upravljanju energijom / komunalnim uslugama (plin, struja i voda). Uz to, sa setovima razvojnih alata za Argo i V364, ISEO programerima nudi jednostavan način integracije kontrole pristupa s drugim sigurnosnim sistemima kao što su videonadzor, protivprovala, privatna sigurnost, cyber sigurnost, vatrodojava i dr. kako bi se stvorio jedan sistem za sve sisteme.

a&s Adria: Sigurni u kvalitet vaših proizvoda, produžili ste garantni period?
Facchinetti: Tako je. Nudimo produženu 10-godišnju garanciju na mehaničke proizvode i trogodišnju garanciju na elektroničke proizvode.

Poslovanje po vertikalama
a&s Adria: Vaši proizvodi koriste se u mnogim vertikalama. Možete li nam navesti neke od najvažnijih projekata u kojima ste učestvovali, s naglaskom na evropsko tržište?
Facchinetti: Naši proizvodi pokrivaju sva područja tržišne potražnje, od stambenih zgrada do velikih komercijalnih i finansijskih lokacija, ugostiteljskih i transportnih objekata te kritične infrastrukture. Mnoge su velike kompanije odabrale naše proizvode za velike projekte, među kojima su Papinski lateranski univerzitet, željezničke stanice u Milanu i Rimu te Izložbeni centar u Milanu. Imali smo priliku raditi i važne projekte u Njemačkoj, Rumuniji, Bugarskoj, Južnoj Americi, Africi i Kini.

a&s Adria: Koji globalni trendovi karakteriziraju industriju mehaničke i elektronske kontrole pristupa te šta možemo očekivati od vaše kompanije u idućim godinama?
Facchinetti: Kao osnovna djelatnost Grupe, nikada nismo prestali ulagati u mehaničku sigurnost, ali smo s druge strane svjesni važnosti koju električna i elektronička komponenta igra u našoj ponudi. Vjerujemo da će u narednim godinama mehanička i elektronska kontrola pristupa biti još integrisanije: danas su cilindar i ključ i mehanički i elektronski proizvodi – osim ključa, u kuću možete ući pomoću pametnog telefona ili drugih pametnih uređaja. Zbog toga stalno proširujemo naš asortiman proizvoda kombinujući mehaniku i elektroniku kako bismo nudili multifunkcionalne, višestruko upotrebljive proizvode koji su sve efikasniji u sprečavanju provala.

Ukratko, želimo proširiti asortiman naših proizvoda i napredovati u razvoju digitalnih komponenti. To je jako važno za ISEO, jer smo sigurni da će se zbog trenutne situacije povećati potražnja za proizvodima koja omogućavaju otvaranje bez dodirivanja ručki ili vrata. S obzirom na to, kombinacija nekih ISEO proizvoda već zadovoljava ove nove zahtjeve i sigurno ćemo još više uložiti u elektronska rješenja za otvaranje.

a&s Adria: Vaše mišljenje o tržištu sigurnosti Jadranske regije i poziciji ISEO-a na njemu? Kakvi su vaši planovi za Jugoistočnu Evropu, postoji li dovoljno interesa za vašim proizvodima, tražite li regionalne partnere te kako namjeravate povećati tržišni udio?
Facchinetti: Za ISEO Jadranska regija je novo tržište, za koje imamo nove ideje i projekte. To je razlog zašto nam je primarni cilj pronaći nove partnere u svim kritičnim infrastrukturama i pomoći im da unaprijede svoje poslovanje – sigurni smo da naša rješenja poput mehatroničkog cilindra ISEO F9000 mogu odgovarati njihovim potrebama. S druge strane, i ostali bi kupci mogli biti zainteresovani za naša rješenja za bežičnu kontrolu pristupa.

Važnost cyber zaštite
a&s Adria: Krađa podataka jedna je od gorućih tema u industriji sigurnosti. Cyber sigurnost stoga je obavezna za kompanije koje žele biti vodeće na tržištu. Koliko su vaši mobilni sistemi za kontrolu pristupa sigurni od hakerskih napada?
Facchinetti: Cyber sigurnost od najveće je važnosti za ISEO jer želimo naše sisteme kontrole pristupa nastaviti činiti sigurnim. Stoga smo primijenili provjerene tehnike temeljene na najboljim praksama u kriptografiji i sigurnosti mreža. Želeći u cijelosti osigurati kanal komunikacije radi zaštite privatnosti i integriteta podataka, ISEO koristi Bluetooth Low Energy. A zaštitu od cyber napada osigurali smo sljedećim kriptološkim tehnikama: AES 128 enkripcijom, AES ključevima za uspostavljanje sesije koji se generišu pomoću Diffie Hellman eliptičnih krivulja (DHEC) te generatorom nasumičnih brojeva usklađenim sa zahtjevima američkog Nacionalnog instituta za standarde (NIST).

Pozitivan ishod za industriju sigurnosti nakon pandemije

Frost & Sullivan u nedavno objavljenoj analizi “Postpandemijske prilike za rast globalne industrije sigurnosti” smatra da sigurnosna industrija i dalje ima velike investicijske mogućnosti uprkos ekonomskom usporavanju zbog Covida-19.

Istraživačka kompanija navodi da će, prema pretpostavljenom scenariju oporavka, globalna industrija sigurnosti rasti složenom godišnjom stopom rasta od 4,3%, prihodujući 140,60 milijardi dolara do 2025. u odnosu na 109,30 milijardi u 2019. Nešto pesimističnija prognoza navodi cifru od 131,01 milijardu dolara i 3,1% stopu rasta.

Važno je napomenuti da je prije pandemije koronavirusa procijenjeno da će industrija rasti stopom od 7,1% i generisati prihod od 164,97 milijardi dolara u narednih pet godina.

“COVID-19 izazvat će kratko usporavanje na sigurnosnom tržištu nakon gotovo decenije neometanog napretka”, izjavila je Danielle Van Zandt, analitičarka Frost & Sullivana. “Iako će se pojedini sigurnosni sektori sporije oporavljati od drugih, veliki dio industrije preusmjerit će se na rješenja bazirana na uslugama, i to nakon što su godinama klijenti oklijevali da usvoje takva rješenja.”

“Ključna tržišta za industriju sigurnosti kao što su upravljanje katastrofama, bankarstvo i finansije te sigurnost aerodroma oporavljat će se različitim tempom, a vrijeme potrebno za povratak na nivoe potrošnje prije krize također će se znatno razlikovati. Tržišta koja će do 2025. godine bilježiti veću stopu rasta od prosječne uključuju luke (4,5%), upravljanje katastrofama (4,0%), hitne službe, vatrogasce i policiju (4,0%) te masovni transport (4,0%)”, dodaje VanZandt.

Uprkos usporavanju koje se očekuje 2020. i 2021. godine, snažni trendovi na strani potražnje predstavljat će ogroman razvojni potencijal za učesnike na tržištu sigurnosti. Frost & Sullivan je identificirao niz trendova za koje se predviđa da će stvoriti mogućnosti rasta:

Digitalizacija: Rast će potražnja za alatima za udaljeni/cloud pristup sigurnosnim sistemima i nadzor jer će zaštitari biti limitirani zbog naredbi državnih ili saveznih vlada o ograničenju kretanja.

Beskontaktne tehnologije: Nakon pandemije beskontaktne tehnologije poput biometrije, udaljenog pristupa i autorizacije te višestruko upotrebljivih analitičkih rješenja privući će investicije.

Plug-and-play videonadzor: Poslovnu priliku predstavlja i želja kupaca da instaliraju plug-and-play nadzornu opremu nasuprot sistemima sa stalnim nadogradnjama, prvenstveno zbog odnosa cijene i efektivnosti.

Senzori u akciji: Proizvođači kao prioritet moraju uzeti razvoj/unapređenje analitike podataka i senzora radi pružanja veće vrijednosti kupcima, koji time neće morati kupovati novu opremu ili rješenja.

Amazon policiji uskraćuje korištenje softvera za prepoznavanje lica

Kao odgovor na sve češće zahtjeve za suzbijanjem nasilnog provođenja zakona nakon ubistva Georgea Floyda, Amazon je službama za provođenje zakona uskratio upotrebu svoje platforme za prepoznavanje lica Rekognition na godinu dana.

U kratkom saopćenju nisu naveli eksplicitan razlog. Samo je spomenuto da Amazon podržava federalne regulative vezane za tehnologije za prepoznavanje lica i da se nada da će jednogodišnji moratorij “kongresu dati dovoljno vremena da implementira odgovarajuća pravila”.

Potez je uslijedio dva dana nakon što je IBM najavio da se povlači s tržišta tehnologija za prepoznavanje lica zbog njene moguće zloupotrebe. U pismu Kongresu izvršni direktor Arvind Krishna napisao je: “IBM se otvoreno protivi i ne odobrava upotrebu nijedne tehnologije [za prepoznavanje lica], uključujući i one koju nude drugi dobavljači, za masovni nadzor, rasno profiliranje, kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda” ili u bilo koju svrhu koja se protivi temeljnim principima kompanije.

Već su ranije pojedini gradovi u SAD-u, uključujući Berkley, Oakland i San Francisco, zabranili upotrebu tehnologije javnim službama zbog straha da će softver koji primjenjuje algoritme za mašinsko učenje za automatsku detekciju i prepoznavanje lica u digitalnom videozapisu predstavljati ogroman rizik za privatnost.

U Kaliforniji je zakonom zabranjena upotreba softvera za prepoznavanje lica – i bilo kojeg drugog biometrijskog nadzora koji može prepoznati ljude po tetovaži, hodu ili drugim karakteristikama – na fotografijama ili videozapisima koje prikupe agencije za provođenje zakona.

Rusija ugrađuje videonadzor u 1.608 škola

Ruska vlada potpisala je 29 miliona dolara (2 milijarde rubalja) vrijedan ugovor o nabavci i instalaciji videonadzornih kamera sa softverom za prepoznavanje lica u školama širom zemlje, prenosi poslovni magazin Vedomosti.

Posao je dodijeljen Nacionalnom centru za informatizaciju (NCI), podružnici Rosteca, državnog tehnološkog i odbrambenog konglomerata.

Prema neimenovanom zaposleniku kompanije, videonadzorni sistemi isporučeni su za 1.608 škola širom Rusije s namjerom praćenja ulazaka i izlazaka učenika i identificiranja nepoznatih osoba koje pokušavaju ući u prostor škola.

Elvis-Neotech, kćerka firma državne nanotehnološke kompanije Rosnano, odgovorna je za prodaju sistema, kaže Jevgenij Lapšev, predstavnik tog preduzeća, te dodaje da će sistem u narednim godinama biti ugrađen u više 43.000 škola, mada taj ugovor još nije potpisan.

Taj plan uslijedio je nakon povećanog broja incidenata u ruskim školama u 2017. i 2018. godini, što je potaklo vlasti da povećaju sigurnosne mjere i pooštre nadzor u obrazovnim ustanovama.

“Zahtjevi za obuku i certificiranje zaposlenika privatnih sigurnosnih agencija, posebno onih koji čuvaju škole i vrtiće, moraju biti što strožiji”, kazao je Vasilij Piskarev, predsjedavajući parlamentarnog Odbora za sigurnost i sprečavanje korupcije.

S druge strane, aktivisti za ljudska prava upozoravaju da je ovo još jedan korak ka uvođenju potpune kontrole, odnosno potencijalnog narušavanja slobode govora i kretanja, kao i povrede privatnosti. Prije toga moskovske vlasti su centralizirale 100.000 kamera s prepoznavanjem lica, koje su tokom pandemije bile korištene za identificiranje osoba koje krše mjere karantina.

Motorola i Avigilon štite supermarkete u Alabami

Motorola Solutions i Avigilon, kompanija u vlasništvu Motorole, objavili su da su odabrani za zaštitu Marino’s marketa u američkoj saveznoj državi Alabama.

S više od 18.000 kupaca koji svake sedmice kupuju na dvjema prodajnim mjestima, za Marino’s je ključno sprečavanje krađa, gubitaka robe i problema s nabavkom. Stoga su uveli sigurnosni sistem koji omogućava veću vidljivost u svim prodavnicama kako bi osigurali da zaposlenici ispravno postupaju s gotovinom i prate isporuke. Od uvođenja sveobuhvatnog Avigilonovog i Motorolinog sistema supermarketi su povećali efikasnost svojih sigurnosnih operacija za 75%, a gubitak robe smanjen je za 50%.

Novi sistem sadrži Avigilon Control Center softver za upravljanje videom, Access Control Manager sistem i paket Avigilonovih kamera, uključujući modele H4 mini dome i H4 pro, kao i H4 multisenzorske, H4 fisheye, H4A bullet i H4 IR PTZ kamere sa samoučečom videoanalitikom. Marino’s marketi koriste i Motorolino CLS1410 rješenje s dvosmjernim radiom radi efikasne komunikacije menadžera trgovina.

“Posjedovati Avigilonov sistem je kao imati virtuelnog zaštitara: daje mi mnogo više slobodnog vremena jer ne moram sama raditi sav posao – analitičke i pretraživačke funkcije ACC-a mnogo mi olakšavaju rad”, kaže AJ Marino. “I možete pronaći informacije tako brzo da možete reagovati gotovo odmah, odnosno prije nego što počinilac napusti prodavnicu, tako da ih možete presresti i riješiti problem.”

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.