Za razliku od drugih industrija, potražnja za zaštitom od požara ne jenjava zbog njene uloge u spašavanju života. Prema istraživanju više agencija, to bi tržište moglo zabilježiti stabilan rast u narednim godinama budući da vlade širom svijeta žele pooštriti regulative i povećati sigurnost. No, danas se moderniziraju i same zgrade koje se trebaju zaštititi
Izvor: a&s International; mail: redakcija@asadria.com
Tržište pametnih zgrada će, kako navodi Fortune Business Insights, rasti po složenoj godišnjoj stopi od 12,6 posto do 2026. godine. Napori na smanjenju emisije ugljika i stvaranju energijski efikasnijih zgrada mogli bi biti glavni pokretač. A kako raste broj pametnih zgrada tako se povećava i potreba za njihovom zaštitom od požara. Dugo vremena razvoj u sektoru zaštite od požara nije bio brz kao u videonadzoru ili drugim oblastima sigurnosti. Tome je doprinijelo nekoliko faktora, od zadovoljstva kupaca onime što već imaju do slabog interesa za ulaganje u ovaj segment. Međutim, sada se vide značajne promjene u zaštiti od požara, među kojima je sve veća digitalizacija. Zbog toga bi industrija zaštite od požara trebala sve više usvajati pametnu tehnologiju.
Brže usvajanje IP-a
“Zaštita od požara se tokom posljednje decenije transformirala rastom adresabilnih uređaja zasnovanih na IP-u unutar umrežene infrastrukture sistema za dojavu požara”, kaže Andreas Kahl, voditelj softverskog inžinjeringa i vatrodojavnih sistema u Bosch Building Technologiesu. “Skalabilnost i modularna arhitektura digitalnih sistema za vatrodojavu otključali su novu razinu zaštite, npr. određivanjem tačnog mjesta aktiviranog detektora dima u alarmnoj situaciji ili povezivanjem sa sistemima razglasa za faznu evakuaciju zgrada. Za sistem-integratore instalacija i održavanje alarmnih sistema dostigli su novi nivo efikasnosti – uključujući automatizirana servisna upozorenja i mnogo manje lažnih alarma – uz veliku uštedu troškova”, objašnjava on.
Prelazak na IoT
Kahl kaže da će uskoro sve veći broj umreženih vatrodojavnih sistema biti povezan s internetom stvari (IoT). To je dio većeg trenda u svim industrijama, uključujući pametne domove i pametne zgrade automatizirane kombinacijom podataka prikupljenih pomoću senzora i vještačke inteligencije (AI). Očekuje se da će broj IoT povezanih uređaja u svijetu premašiti 14 milijardi do 2022. godine, što je više od polovine od 28,5 milijardi povezanih uređaja na svijetu.
Adresabilni uređaji za slanje obavijesti
Jedno od najznačajnijih dostignuća u sistemima za zaštitu života je adresabilno obavještavanje. Prema Rodgeru Reiswigu, potpredsjedniku kompanije Johnson Controls, iako industrija već nekoliko decenija ima adresabilne ulazne uređaje za vatrodojavu, uređaji za obavještavanje su to počeli pratiti tek prije nekoliko godina. “Budući da se notifikacijski uređaji, uključujući sirene i zvučnike, sada mogu adresirati, njihova mogućnost da se selektivno aktiviraju softverom, a ne načinom na koji su fizički ožičeni, pruža veću fleksibilnost vlasniku ili upravitelju zgrade. Također, uz selektivnu kontrolu takvi uređaji mogu izvršiti automatizirano samotestiranje. U osnovi, ako se uređaj može samostalno funkcionalno testirati, oponašati funkcionalni test, prijaviti je li prošao ili nije i izvesti to u istom intervalu koji zahtijeva NFPA 72, tada se to smatra ekvivalentnim slanju osobe da testira svaki uređaj. Ova mogućnost nudi vlasniku ili upravitelju mogućnost testiranja svog sistema mnogo brže i uz znatno manje ometanja stanara”, rekao je Reiswig.
Novi komunikacijski sistemi
Komunikacija je ključna za zaštitu od požara. Značajna promjena kroz koju industrija trenutno prolazi je prestanak korištenja telefonskih linija u centralnim nadzornim stanicama kako se analogno prenošenje telefonskog signala ukida. Mobilni i IP komunikatori su tehnologija koja se trenutno najviše koristi. “Sistem koji nije vatrodojavni, ali često spada pod odgovornost izvođača vatrodojavnih sistema, je ERRCS, radiosistem za hitne slučajeve. Ovi sistemski zahtjevi se iz dana u dan sve više provode. Hitna pomoć, policija i vatrogasci ovise o radiokomunikacijama, a ako komunikacije u zgradi ne rade, životi su ugroženi”, rekao je Ray Dotts, projektni menadžer u Telgian Engineering and Consultingu.
Cloud rješenja
Rješenja bazirana na cloudu sada prodiru u svaki segment, a industrija zaštite od požara nije iznimka. Prema Thomasu Dolsu, globalnom menadžeru softverskih proizvoda u Siemens Smart Infrastructureu, najviši nivo zaštite objekta od požara je brza, pouzdana i pametna komunikacija vatrodojavnog sistema i interfejsa koji prikuplja podatke. “Sve počinje omogućavanjem da su svi podaci kontinuirano dostupni na daljinu, tako da se rad sistema može nadzirati i njime upravljati putem bilo kojeg računara, laptopa ili mobilnog uređaja – bilo kada i bilo gdje”, rekao je Dols.
Rastuća uloga IoT-a u zaštiti od požara
Nema sumnje da IoT polako revolucionizira većinu tradicionalnih industrija. Prema Thomasu Dolsu, način na koji radimo, štitimo se od požara i pružamo usluge zaštite od požara promijenio se tokom posljednjih godina. “Digitalizacija je pokrenula ovu promjenu, pretvarajući tradicionalnu zaštitu od požara u moderan i produktivan biznis. S ovom novom ponudom smo u srcu IoT-a, s jasnim ciljem da sigurno povežemo što više naših proizvoda za zaštitu od požara. Za kupce će to značiti bolje korištenje stručnjaka u tom segmentu, bolji servis, pa čak i nove poslovne mogućnosti”, rekao je Dols.
Prednosti IoT-a
Internet stvari omogućio je sistemima za zaštitu života da se povežu sa svijetom. Vlasnici ili upravitelji zgrada sada se mogu povezati sa svojim sigurnosnim sistemima s bilo kojeg mjesta na svijetu telefonom, tabletom ili bilo kojim povezanim uređajem. “Iako se sistemi mogu povezati sa svijetom, ipak moramo postaviti pitanje – može li se sistem kompromitovati zlonamjernim aktivnostima hakera? Zbog toga moraju biti primijenjene zaštitne mjere kako bi se spriječila preuzimanja te vrste. Ovo je postalo pitanje kojim se bave Underwriters Laboratory i Nacionalna asocijacija za zaštitu od požara i poduzimaju mjere kako bi primijenili cyber sigurnosne standarde i instalacijske prakse”, rekao je Rodger Reiswig, potpredsjednik za industrijske odnose u Johnson Controlsu. Vlasnici i upravitelji objekata sada mogu integrisati svoje sigurnosne sisteme bez potrebe da budu na lokaciji, što štedi vrijeme i resurse, ali i dozvoliti instalateru ili serviseru da to učini i dijagnosticira bilo kakav problem prije nego što uopće dođe na mjesto događaja.
Većina velikih kompanija istražuje šta još mogu učiniti da iskoriste snagu IoT-a. Bosch je, naprimjer, postavio strateški cilj da sve kategorije elektronskih proizvoda podržavaju IoT do kraja 2020. Riječ je o tzv. 3S viziji povezivanja: senzora, softvera i usluga (services). Razvijajući i implementirajući usluge i rješenja za povezani svijet, Boschevi kupci imaju koristi od stručnosti te kompanije u razvoju softvera i senzorskoj tehnologiji, kao i širokog portfolija njenih usluga i proizvoda. “Što se tiče uvođenja IoT-a u segment zaštite od požara, Bosch ima viziju budućnosti u kojoj povezani uređaji i njihovi podaci otvaraju nove vrste usluga koje krajnjim kupcima i sistem-integratorima nude značajne prednosti. Ovo putovanje ka digitalnoj transformaciji već je uveliko u toku, jer IoT aplikacije već unapređuju usluge zaštite od požara na nekoliko načina. Kao preduslov, mrežna arhitektura sistema, koji čine vatrodojavne centrale i senzori, mora se na siguran način povezati s internetom putem pristupnih čvorišta, hubova i gatewaya. S ovakvom konekcijom, sistem može komunicirati s poslužiteljem aplikacija u oblaku putem IP protokola za slanje podataka u stvarnom vremenu, poput onih o stanju uređaja, potrošenosti baterije i liste događaja”, rekao je Andreas Kahl, voditelj softverskog inženjerstva i vatrodojavnih sistema u kompaniji Bosch Building Technologies.
Iako IoT usluge daljinskog upravljanja integratorima već omogućavaju veću efikasnost, tek grebemo po površini mogućega. Temelj za sljedeću generaciju usluga povezanih u internet stvari izliven je već danas kako se povećava integracija između senzora, softvera i usluga. Da bi se ostvarila prednost u odnosu na konkurenciju, neće biti presudno samo da uređaji rade međusobno unutar iste mreže već i da se u procesu izgradnje cjelovitih vatrodojavnih sistema spremnih za povezivanje s IoT-om omogući besprijekorna integracija s aplikacijama i platformama trećih strana putem API-ja. Bit će još važnije da sistemi mogu komunicirati s aplikacijama ili softverom za upravljanje zgradama. Istovremeno, sposobnost pružanja integrisanih IoT usluga, sigurnih od hakera i zlonamjernih napada, bit će nezamjenjiva, jer su sistemski podaci najvažniji resurs. Ti podaci sadrže ključ za ono što slijedi.
Sporo usvajanje
Internet stvari je još u ranoj fazi primjene u industriji zaštite od požara, bez obzira na njegove prednosti. Cristina Aragon Vandenbent, savjetnica za zaštitu od požara u Telgian Engineering and Consultingu, kaže da većina njihovih kupaca još nije iskoristila prednosti IoT-a u vatrodojavnim sistemima, ali ih istražuje, testira i evaluira. “IP umrežavanje centrala i razglasnih sistema jedan su od naših najnovijih ugovora. Prednost umrežavanja vatrodojavnih centrala je pojačan nadzor, fleksibilnije ožičenje i uzemljenje”, rekla je Vandenbent. Jedna od novih funkcionalnosti može uključivati slanje obavijesti na lične telefone, računare i druge uređaje, što može djelovati kao dodatni kanal obavještavanja. Ovakve značajke samo su neke od prednosti koje ovu novu tehnologiju čine uzbudljivom.
Važnost videonadzora u vatrodojavi
Pomoću kamera centralna nadzorna stanica može vidjeti požar. Nakon obavještavanja vatrogasne službe sistem će prenijeti relevantne informacije, poput činjenice da je riječ o stvarnom požaru, njegovoj veličini i tačnoj lokaciji, tako da vatrogasci mogu znati gdje trebaju doći i adekvatno se spremiti za gašenje vatre.
Najočitija prednost upotrebe nadzornih kamera za potvrdu požara je smanjenje broja lažnih uzbuna. Međutim, upotreba ovog rješenja kupcu nudi i više. Tradicionalni sistemi za otkrivanje požara rade samo kad dim ili toplota dođu do senzora, koji su najčešće postavljeni na plafonu. Kamere, s druge strane, mogu otkriti požar netom nakon što izbije i ubrzati odgovor najmanje nekoliko sekundi. “Detekcija požara putem videa je mnogo brža u usporedbi sa standardnim vatrodojavnim rješenjima, jer se požar može otkriti direktno na izvoru, što omogućuje pokretanje alarma mnogo ranije. Uz to, takve se kamere mogu instalirati na mjestima na kojima se konvencionalni sistemi ne mogu efektivno koristiti, poput prašnjavog i vlažnog okruženja ili u zgradama s visokim plafonima ili na otvorenim površinama. Videosnimak omugućava jednostavan način potvrde alarma”, objašnjava Theresa Grunewald, menadžerica za globalni razvoj poslovanja za AVIOTEC u Bosch Building Technologiesu. Videoverifikacija se tradicionalno koristi u svijetu sigurnosti, ali se tek počela koristiti u vatrodojavnim sistemima.
Zakonski propisi
Propisi o protivpožarnoj sigurnosti razlikuju se od države do države, a pri korištenju bilo koje nove tehnologije postoji određena zabuna u vezi s njenom pravnom valjanosti. Reiswig je objasnio da je NFPA 72 prvi počeo rješavati ove probleme provjerom s nadzornom stanicom. Ako nadležna vlast odobri, postoji mogućnost da kompanija za nadzor protivpožarnog sistema prvo kontaktira vlasnika imovine, i ako on potvrdi da postoji potreba, nadzorna stanica može pozvati vatrogasce da preduzmu određene mjere. Naravno, protivpožarna zaštita uglavnom je tradicionalna industrija u kojoj su rješenja poput kamera još u početnoj fazi. Za Reiswig je ovo dobar početak, ali i dokaz da je putovanje tek počelo. “Treba se desiti još mnogo toga, ali ovo je osnova za provjeravanje alarma. Videoverifikacija sljedeći je korak ka većoj sigurnosti. Važno je imati na umu da su vatrodojavni sistemi postali više sistemi za zaštitu života jer detektuju plin, integrišu liftove, šalju masovne obavijesti itd.”, rekao je Reiswig.
Izraz “pametne zgrade” ljudi različito poimaju. Reiswig objašnjava da je za neke to samo “zelena inicijativa”, tj. da li zgrada ima mogućnost da bude samoodrživa i smanji emisiju ugljika, može li ponovo iskoristiti vodu i generisati električnu energiju pomoću solarnih ćelija i vjetroturbina. Druga definicija pametnih zgrada temelji se na senzorima: je li zgrada dovoljno pametna da zna uključiti ventilaciju, klimatizaciju i grijanje nakon što prva osoba ujutro provuče karticu, može li samostalno paliti svjetla, može li prilagoditi žaluzine tako da dopusti ulazak sunca, može li pozvati lift, jer zna da je osoba u predvorju i da ide na deseti sprat? Sve je u tome kako se sistemi međusobno integrišu, ne samo razmjenjuju informacije već i komuniciraju, uzrokujući pokretanje lanca događaja iz sistema u sistem.
Element pametnog u vatrodojavi?
IP vatrodojava je posljednji krik tehnologije. Umreženi u digitalnu infrastrukturu, adresabilni sistemi, sačinjeni od centrala i detektora, pružaju zaštitu od požara u najranijoj fazi, a uz to daju i tačnu lokaciju izvora požara i integrišu se sa drugim bitnim sistemima, kakvi su prskalice, videonadzor i kontrola pristupa. Također, mogu se kombinovati sa sistemom za glasovnu evakuaciju kako bi se ljudi brže i preciznije sklonili iz opasnih područja. “IP vatrodojavni sistemi su skalabilni i lako prilagodljivi zahtjevima kupaca. Za maksimalnu pouzdanost IP sistemi potpuno podržavaju redundantno umrežavanje putem IP-a i/ili CAN veze između centrala, čime sistem održava operativnim u slučaju greške. Kao uobičajen korak, IP vatrodojavni sistemi integrišu se u arhitekturu sistema za upravljanje zgradama kao što je Boschev sistem za integraciju objekata (BIS) ili neko rješenje treće strane kako bi operaterima pružili jedinstven pregled i uvid u stvarnom vremenu”, kaže Andreas Khal. Za centralizirano upravljanje zgradama vatrodojavni sistem u pametnoj zgradi mora se povezati s drugim sistemima kao što su videonadzor, kontrola pristupa i razglas. Spoj vatrodojave i glasovne evakuacije postao je uobičajen tokom posljednjih nekoliko godina na velikom broju lokacija, od hotela do trgovačkih centara i aerodroma. Studije su pokazale da glasovni alarm s jasnim uputama znatno skraćuje vrijeme evakuacije za vrijeme požara u usporedbi sa standardnim alarmima i čak do 30 posto ubrzava reakciju timova za hitne intervencije.
Popularnost zaštite od požara u pametnim zgradama
Reiswig ističe da njegova kompanija već nekoliko godina radi integraciju sa sistemima za ventilaciju, klimatizaciju i grijanje ili, pak, rasvjetu. Sada, naprimjer, mogu koristiti položaj sunca kako bi maksimalno iskoristili sunčevu svjetlost da zimi zagrijavaju zgradu. “Jedan od najvećih izazova u pametnim objektima su protokoli ili topologije na osnovu kojih jedan sistem komunicira s drugim. Vatrodojavni sistem koristi određeni protokol ili jezik, HVAC neki drugi. Stvaranje okruženja u kojem sistemi mogu međusobno komunicirati i ne samo slati već i primati informacije je teži dio”, kaže Reiswig.
Kako bi se upravitelji trebali pripremiti za budućnost
Prije ulaganja u nove sisteme zaštite od požara upraviteljima zgrada se savjetuje da razmotre održivost svojih sistema u budućnosti, a tu se IT arhitekture nahode kao jedini put naprijed. “Trenutna legislativa, poput Međunarodnog vatrogasnog zakona iz 2015. godine, već propisuje adresabilne sisteme u kojima umreženi uređaji mogu signalizirati svoj tip uređaja, lokaciju i status upozorenja. Što se tiče održivosti, IT vatrodojavni sistemi mogu besprijekorno integrisati sljedeću generaciju videonadzornih uređaja za otkrivanje požara koji se oslanjaju na algoritme mašinskog učenja za otkrivanje vatre i dima u manje od 30 sekundi”, kaže Kahl. Istovremeno, operateri će možda htjeti prilagoditi svoja rješenja i integrisati ih u svoje sisteme za upravljanje zgradama, što se može olakšati pomoću paketa za razvoj softvera (SDK) kao što je interfejs Boschevog vatrodojavnog sistema (FSI) ili otvorenih IT standarda poput OPC-a. Osim ovog nivoa održive integracije, IP rješenja lako se prilagođavaju proširenjima zgrade ili instalacijama u više objekata.
U konačnici
U srži pametne zgrade je umreženost, kaže Thomas Dols. Živimo u digitalnom dobu punom novih informacija, gdje se performanse stalno poboljšavaju pomoću podataka, a interakcije s pametnim interfejsima nam pomažu da donosimo pametnije odluke. Ova potreba za stalnom optimizacijom leži u srcu pametnih zgrada, čija je svrha poboljšati korisničko iskustvo.
