Superdry je poboljšao sigurnost i poslovanje u trgovinama uvođenjem Avigilon Altinih videorješenja, što je rezultiralo većom pokrivenošću i smanjenim troškovima. Kompanija je usmjerila prioritete na smanjenje rizika poput krađa i nesreća uzrokovanih velikim brojem posjetitelja u trgovinama. Superdry teži postati vodeća destinacija za održivu modu prioretizirajući sigurnost zaposlenika, imovine i kupaca. Kako bi to postigli, prvo su zamijenili neučinkoviti postojeći sigurnosni sistem. Time su objedinili sigurnosne operacije, pojednostavili procese isporuke uz snimanje dostava izvan radnog vremena i poboljšali procese obuke.
Ispunjenje ciljeva
Superdry je implementacijom Avigilon Altinih modela poboljšao sigurnost trgovina, smanjio krađe i lakše nego ikada detektirao prijetnje. Visokokvalitetna slika koju pružaju kamere Avigilon Ava unaprijedila je svijest o prostoru njihovom timu za sigurnost. Avigilon Alta omogućava pretragu videozapisa, detekciju zvuka i mapiranje toplinskih zona, čime poboljšava sposobnost sigurnosnog tima da procesuira provalnike, dok funkcija upozorenja poboljšava operacije u prodavnici i pomaže zaposlenicima u praćenju ispunjenja zacrtanih ciljeva.
Sigurnije trgovine
Avigilon Alta je pomoću napredne videoanalitike učinio Superdry trgovine sigurnijim za kupce i zaposlenike pojednostavljujući sve procese u maloprodaji. „Avigilon Alta je nadmašio naša očekivanja i vrlo smo zadovoljni. Kvalitet slike je fantastičan, a podrška Avigilona je u svakom trenutku bila izvrsna“, rekao je Richard Smith, menadžer za zaštitu profita u Superdryu.
Najuspješniji Adria Security Summit Powered by Intersec do sada zatvorio je svoja vrata u Ljubljani. Iza njih, ostala je zbirka rekorda u svim kategorijama: sa 150 izlagača, 2.800 gostiju iz 43 zemlje i 5.000 održanih sastanaka Summit je ovjerio svoju poziciju kao vodeći regionalni događaj za razmjenu znanja, inovacija i poslovnih prilika u svijetu sigurnosti i sektorima naslonjenim na njega.
Kako brojevi o posjetama ponekad mogu zvučati suhoparno, počnimo priču o ovogodišnjem Summitu detaljem da smo ga otvorili jednim četveronožnim robotom i zmajem. Robotski pas čuvar tu je bio glasnik budućnosti industrija kojima smo posvećeni, dok smo ljubljanskog Zmaja, simbola ovog grada, usvojili kao neformalnu maskotu ovogodišnjeg Summita. Od prvog smo posudili lojalnost ideji promocije sigurnosti, a od drugog snagu da je pretvorimo u vanredno uspješan događaj iza čijih statističkih rekorda stoje iskustvom podržana organizacija i najveći odaziv gostiju sa svih strana svijeta.
U društvu deset najboljih s liste Security 50 i kreme regionalnih izlagača
S ponosom možemo istaknuti da smo na ovogodišnjem Adria Security Summitu ugostili rekordnih 150 izlagača, što predstavlja najveći broj učesnika ikada. Još važnije, to uključuje i deset sigurnosnih kompanija s ugledne Security 50 liste najboljih svjetskih tržišnih igrača (Hikvision, ASSA ABLOY, Nedap, Suprema, ZK Teco, Uniview, Avigilon by Motorola Solutions i sl.), kao i kremu regionalnih kompanija kakve su Alarm automatika, Akoda +, CreaPlus, Eccos Inženjering, Tenzor, Systeh, TRS i drugi.
Ova impresivna brojka potvrđuje rastući ugled i značaj našeg događaja u industriji sigurnosti i šire. Među učesnicima se posebno zahvaljujemo sponzorima koji ove godine broje 180 kompanija, uključujući dijamantne (Alarm automatika, Konica Minolta), platinaste (Akoda plus, Ateis Europe, Bosch Security and Safety Systems, CREAPlus, Monitoreal, Nedap Security Management, Suprema Europe, Teksel, ZKTeco Europe), i zlatne sponzore (Advancis, ASSA ABLOY, Hikvision, Kaspersky, Avigilon by Motorola Solutions, PRIANTO, Qognify, Ruijie Networks, SALTO Systems, Spica Group, Stelkom, Tenzor, TecnoAlarm, Ultravision Consult, Zarja elektronika).
Regionalni događaj s međunarodnim oreolom i rekordnom posjetom
Priču o statistici ne možemo zaključiti bez neizbježnih cifri, a one su ove godine ponovo poslužile kao ilustracija činjenici da je ovogodišnji Summit s rekordnih 2.800 gostiju iz 43 zemlje zabilježio rast broja posjetitelja od 12% u odnosu na visokih 2.500 s prošlogodišnjeg skupa u Zagrebu. Važno je napomenuti da je skoro 17 posto njih ovaj put došlo izvan famozne „regije“, što vodi do zaključka da je Summit u tišini prerastao svoju regionalnu odoru i odjenuo se novim internacionalnim ruhom. Tako su kroz vrata centra Gospodarsko razstavišče u Ljubljani ove godine prošli gosti s putnim dokumentima: Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Kipra, Bugarske, Nizozemske, Kine, Turske, Njemačke, Austrije, Irske, Italije, Češke Republike, Španije, Norveške, Kanade, Rumunije, Izraela, Francuske, Poljske, Latvije, Estonije, Danske, Švedske, Belgije, Ukrajine, Mađarske, Grčke, Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Finske i Tajvana.
To nipošto ne znači da je već tradicionalno dobar odaziv regionalnih posjetitelja stavka koju ćemo preskočiti jer Summit i dalje s ponosom nosi imenicu „Adria“ kao svoj pečat kvaliteta. U ovom segmentu, struktura gostiju jasno odražava regionalnu prepoznatljivost Summita i izražen interes učesnika da ga iskoriste kao most za saradnju s ostatkom svijeta. Najveći broj gostiju dolazi iz Hrvatske i domaćina Slovenije, s udjelima od 22,23%, odnosno 20,71%. Bosna i Hercegovina, Srbija i Sjeverna Makedonija također su značajno zastupljene s 12,28%, 17,57% i 8,66%. Iako s nešto manjim udjelom, i Crna Gora je u odnosu na broj stanovnika bila odlično zastupljena na događaju s 2,30% gostiju, što pokazuje da posvećenost razvoju sigurnosne industrije nema veze s brojem stanovnika ili kvadratnim kilometrima u atlasu.
Skoro 40% učesnika su najviše rangirani predstavnici kompanija
Adria Security Summit 2023 pokazao se kao manifestacijska osovina za povezivanje profesionalaca iz različitih sektora, s dinamičnom strukturom učesnika koja naglašava inkluzivan pristup događaja sigurnosnoj i pratećim industrijama. Kao ilustraciju, navedimo podatak da je i ove godine Summit poslužio kao svestrana platforma za poslovno umrežavanje na licu mjesta, s rekordnih 5.000 održanih sastanaka.
Ovogodišnjem Summitu prisustvovalo je impresivnih 38,06% predstavnika višeg menadžmenta i rukovodilaca, što je pokazatelj atraktivnosti događaja među najvišim donositeljima odluka u sektoru sigurnosti i srodnim industrijama. Regionalni ili nacionalni rukovodioci prodaje i distribucije, menadžeri i osoblje činili su značajnih 21,58% prisutnih. I „tehnički“ segment struke na Summitu nije bio zanemaren – sa 17,83% učesnika koji predstavljaju inženjere, stručnjake i programere. Srednji nivo menadžmenta, koji se sastoji od menadžera ključnih klijenata, projekata i razvoja poslovanja činio je 15,68% prisutnih.
Summit kao ogledalo evolucije industrije: uspon cyber sigurnosti
Adria Security Summit je kao koncept od početaka razvijan kao dinamično ogledalo industrijskih trendova koji se, između ostalog, reflektiraju i u zastupljenosti učesnika s cijelim spektrom proizvoda i vertikala iz kojih dolaze. Rješenja za videonadzor ponovo zauzimaju istaknuto mjesto na Summitu, sa 18,03% izložbenog prostora posvećenog njima. Nimalo iznenađujuće, videonadzor po zastupljenosti u stopu slijede rješenja za cyber sigurnost (10,19% izlagača), što je ponovna potvrda uloge Summita kao glasnika gibanja industrije koja danas stavlja sve veći fokus na zaštitu digitalne imovine i sistema od cyber prijetnji. Još jedno iznenađenje na Summitu bila je i visoka zastupljenost (10,61%) protivpožarnih alarma, opreme za upozoravanje na prisustvo dima i plina, te rješenja za zaštitu od požara i evakuaciju. Ova kategorija je pokazala svevremenu relevantnost posvećenosti protivpožarnoj zaštiti i potrebe za najboljim mogućim odgovorom na vanredne situacije koje čovjeka prate, praktično, od paljenja prvog ognja.
Sistemi kontrole pristupa i evidencije radnog vremena su sa svojih 8,20% zastupljenosti imali standardno dobru vidljivost, a uz sisteme protivprovale i pratećih alarmnih sistema (9,52%) čine važan dio sigurnosnog kolača na koji industrijski predstavnici i danas uvelike računaju. Ovaj spektar zatvaraju mehanički sigurnosni sistemi (4,21%) i sistemi zaštite perimetra (5,32%), koji su pokazatelji trajne važnosti sprege „stare“ tehničke sigurnosti i novih tehnoloških rješenja za sve koji na Summitu traže holistički pristup zaštiti života i imovine.
Ostali značajni sektori uključuju pametne domove i gradove i rješenja za automatizaciju (6,80%), koja su sa IT/ICT industrijom (7,71%) podjednako zastupljena kao relativno novi, ali danas neizbježni dio sigurnosnog, informatičkog i komunikacijskog pejzaža savremenog življenja i poslovanja. Na kraju, tu su i vertikale koje su zbirno pokrile 9,49% izložbenog segmenta, a uključuju komunikacije i transport, proizvodnju, građevinarstvo i arhitekturu, maloprodaju i distribuciju, bankarstvo/finansije, ugostiteljstvo, obrazovanje, naftu i plin, zdravstvo, mobilnost, stambeni sektor i farmaciju. Raznolikost ovih vertikala pokazatelj je rastućih sigurnosnih potreba u svakoj od njih, što Summit plasira kao ključnu platformu u okviru koje ovi profesionalci mogu lako istražiti i pronaći rješenja za svoje poslovne izazove i dileme.
U susret Sarajevu 2024.
Uz spektar tema i studija slučaja, Adria Security Summit 2023 je gostima i učesnicima ostavio mnoštvo tema za razmišljanje koje će u konačnici lako „pretopiti“ u konkretne stavke u svojim poslovnim strategijama. Događajem u Ljubljani završen je jedan ciklus u kojem se Summit uspio nametnuti kao centralno mjesto za razmjenu znanja, ideja i tehnoloških dostignuća u sigurnosnom i drugim sektorima. Prije povratka u Sarajevo kao mjesto u kojem je Adria Security Summit davne 2015. napravio prve korake na putu na kojem je postao najveći regionalni industrijski događaj ovog tipa, pred organizatorima ostaje važan, ali i „ugodan“ izazov premašivanja svega do sada postignutog, a na zadovoljstvo svih učesnika bez kojih bi ovaj put bio duži i trnovitiji. Do susreta u Sarajevu 2024. neka Adria Security Summit 2023 ostane najčitanije poglavlje u priči o uspjehu jednog industrijskog događaja i njegove publike.
Izvoz IKT sektora do kraja godine 3,8 milijardi dolara, Srbija formira Bio4 biotehnološki kampus
Beograd, 10. novembar – Održana je jubilarna deseta regionalna konferencija BIZIT 2023 „Znanje vredi, neznanje košta!“ u Hotelu Jugoslavija, koja okuplja vodeće stručnjake i ključne ljude iz domaćeg IT-ja i IT biznisa.
Pozdravni govor na samom otvaranju BIZIT konferencije je održao Ministar informisanja i telekomunikacija Prof. dr Mihailo Jovanović. Pozdravljajući prisutne, govorio je o planovima resornog ministarstva, kao i generalnim planovima za razvoj u narednom periodu.
„Vlada republike Srbije je prepoznala Četvrtu industrijsku revoluciju kao razvojnu šansu i orijentisani smo prema ekonomiji znanja jer su znanje i kreativnost naš najmoćniji resurs i motor razvoja naše ekonomije. 2017. godine smo postavili digitalizaciju i obrazovanje za naše najveće prioritete, transformišući radno-intenzivnu ekonomiju u ekonomiju znanja, na čemu najveće zasluge ima IKT sektor. On je postao naš najvažniji resurs i najbrže rastući sektor, te najvažniji izvozni sektor, sa prošlogodišnjim ukupnim izvozom od 2,7 milijardi evra, a ove godine je izvoz veći za 34% u odnosu na prošlu godinu. Procene su da će na kraju ove godine ukupan izvoz sektora biti 3,8 milijardi evra. Broj zaposlenih u ovom sektoru je čak 107 hiljada.“
„Investirali smo u digitalnu i inovacionu infrastrukturu, reforme u sektoru lokalne uprave i prosvete, razvoj elektronske uprave, širenje telekomunikacione infrastrukture. Ulagali smo u digitalnu pismenost, reformu obrazovnih programa, u startap i inovacionu zajednicu, te povoljno poslovno okruženje ali i razvoj veštačke inteligencije i bezbednost. Ovim ciljevima ostajemo posvećeni i u narednom periodu“, rekao je ministar Jovanović.
„U 2024. godini nameravamo da radimo na proširenju platforme i nabavci superkompjutera broj 2 u republici Srbiji. Naša inicijativa da se startapima omogući rad na nacionalnoj platformi za veštačku inteligenciju je proglašena za jednu od 9 najinovativnijih inicijativa iz celog sveta. Otključavamo i potencijal biotehnologije – razvijamo biomedicinu, biotehnologiju, bioinformatiku i biodiverzitet. Razvili smo koncept Bio4 kampusa koji će u Beogradu na jednom mestu okupiti 4 fakulteta, 8 naučnih instituta, ekstenziju naučno-tehnološkog parka za bioteh startape i razvojna odeljenja domaćih i globalnih medicinskih i biotehnoloških kompanija. Ovaj projekat će dodatno ojačati našu ekonomiju i konkurentnost i biti centar razvoja u godinama koji dolaze,“ rekao je ministar, završavajući obraćanje.
Uvodno predavanje na temu „Makro-ekonomske perspektive sa osvrtom na Srbiju i IT industriju“ je održao član Fiskalnog saveta Republike Srbije, Nikola Altiparmakov.
„Ne samo u Srbiji, već u celoj Evrozoni se očekuje ubrzavanje privrednog rasta u narednoj godini, dok se u Americi i Kini očekuje usporavanje. Ipak, treba znati da je priroda privrednih ciklusa imanentno nepredvidiva i da se ne može sa potpunom sigurnošću garantovati da li će ekonomija ubrzati ili usporavati, posebno imamo li u vidu tako nepredvidive događaje i stanje u svetu. Kao što znamo, inflacija se povećala u čitavom svetu i centralne banke moraju da povlače novac kako bi inflaciju stavile pod kontrolu. Strah koji imaju centralne banke je da se ne ponovi epizoda iz 70-ih godina sa tri talasa inflacije sa svakim narednim višim od prethodnog. Otuda i ovoliko povećanje kamatnih stopa, koje prati nizak privredni rast.“
Govoreći o značaju AI-ja, istakao je: „Kada pogledamo američku berzu, ona ima rast, ali taj rast guraju IT kompanije. Zapravo, ako bismo oduzeli kompanije koje se oslanjaju na veštačku inteligenciju, američka berza bi stagnirala ove godine! To govori dovoljno o značaju koji AI ima na globalni razvoj i perspektive. Možda će veštačka inteligencija ugasiti neka radna mesta, ali nema sumnje da će, kao i svaki razvoj tehnologije, dovesti do otvaranja novih i boljih radnih mesta i da će doprineti rastu životnog standarda u narednim decenijama, te da će imati povoljan uticaj na tržište kapitala. Čak 70% prinosa na američkoj berzi vuče 7 IT giganata, oni su ti koji imaju rast, dok ostatak berze stagnira, čak je i u manjem padu.“
Altiparmakov je izdvojio kompaniju Nvidia kao jednog od vodećih kreatora AI čipova sa ogromnom berzanskom evaluacijom, ali upozorio da je uvek moguć disruptivan uticaj konkurenata, pošto nikada nije sigurno da li će biti održane tolike stope rasta, odnosno da li će se pojaviti konkurencija koja će ugroziti njene monopolske pozicije.
Prvog dana se govorilo o data centrima, IT infrastrukturi, multicloud-u, ali i cyber bezbednosti i pametnim gradovima. O mrežnoj opremi i ključnim transformacionim procesima za rad savremenog data centra, njihovoj zaštiti kao i uopšteno o sajber bezbednosti govorili su eminentni stručnjaci iz kompanija Vesimpex, Rittal, Schneider Electric, Enel PS, Vertiv, Konvereks, TRS, Cambium Networks, Aikom, D-Link, Logo, Pulsoc i A1 Srbija.
Posebno mesto u programu prvog dana BIZIT-a zauzela je tema eZdravlja. Nakon uvodnog predavanja pod nazivom „Digitalizacija zdravstvenog sistema“ u kojoj smo analizirali stanje eZdravstva organizovana je panel diskusija „Srbija kula zdravlja“ u kojoj su učestvovali predstavnici kompanija kao što su Roche, MediGroup zdravstveni sistem, Heliant, Galenika, Zajednička advokatska kancelarija Mavrenski i Saradnici – MNA i Schneider Electric.
Drugog dana, 9. novembra, govorilo se o poslovnim rešenjima – ERP, CRM, BPM, WMS, DMS. Na našem tržištu u ponudi je mnoštvo softvera ERP klase, s više od 100 ponuđača koji prodaju i/ ili implementiraju globalna, regionalna ili lokalna ERP rešenja. Svaki od ERP softvera poseduje značajne funkcionalnosti, one rade na različitim sistemima za upravljanje bazama podataka, mogu biti lokalna ili cloud rešenja… Tražili smo odgovore na pitanja da li su i zbog čega potrebni sistemi za upravljanje dokumentima, koji tip rešenja je odgovarajući za vaše poslovanje, kako uspešno implementirati CRM, zašto implementacije često ne uspevaju i „ne rade posao“, koje su faze uvođenja ERP rešenja, u čemu se ERP sistemi razlikuju… Eminentni stručnjaci iz kompanija koje se dugi niz godina bave kreiranjem i implementacijom rešenja – AB Soft, GoPro, IIB, Kameleon Solutions, Datalab, Inocom i Unimaze (koji imaju poslovno rešenje za razmenu e-faktura i e-dokumenata koje proširuje funkcionalnosti ERP rešenja i podiže produktivnost) odgovarali su na mnoga pitanja iz domena izbora i upotrebe poslovnog softvera.
Glavna tema koja zaokružuje sve ove pojedinačne teme na BIZIT konferenciji jeste AI. Celokupan program BIZIT-a bio je u znaku veštačke inteligencije jer su mnoge firme, koje su se predstavile, svoje standardne programe inovirale i inkorporirale AI u svoja rešenja.
Deseti BIZIT trajao je dva dana, tokom kojih su posetioci mogli da prate prezentacije govornika, ali i da imaju sastanke „jedan na jedan“ sa učesnicima od kojih su iz prve ruke mogli da saznaju ono što ih interesuje i što je vezano za njihov biznis. Na jubilarnom desetom BIZIT-u osim stručnih prezentacija i panel diskusija puno pažnje smo posvetili tome da se svi prisutni osećaju kao kod kuće. Za početak, akustični duo Imperial Strings, divnom muzikom je oplemenio svečano otvaranje i zatvaranje konferencije. Posebno zabavno bilo je druženje sa Urošem Petrovićem koji je, kao i prošle godine, samo za učesnike BIZIT-a pripremio „vežbe za mozak“, koje su donele mnogima vredne nagrade. Nakon rada usledilo je zasluženo opuštanje – na kraju drugog dana konferencije, za sve učesnike organizovana je velika žurka uz bend Marka Louisa.
Nedavni izvještaj kompanije Memoori o kontroli pristupa ukazuje na snažan oporavak tržišta nakon pandemije, s rastom od 10% u 2021. i 2022. godini, dosegnuvši oko 13,3 milijarde dolara u 2022. godini. Očekivani rast do 2028. godine od 5 do 7% godišnje bit će potaknut tehnološkim napretkom i regulativama o sigurnosti zgrada i podataka. Izvještaj još ističe i značaj mobilnih rješenja, naglašavajući akreditacije koje pružaju praktičnost, sigurnost i mogućnost daljinskog upravljanja.
Mobilne ovlasti, poput virtualnih ključeva na pametnim telefonima koji koriste BLE i NFC, poboljšavaju praktičnost kroz korištenje ličnih uređaja, čime se smanjuju i rizici od gubitka. Cloud-based arhitektura omogućava administratorima daljinsko upravljanje ovlastima, dok specijalizirane aplikacije djeluju kao digitalni ključevi, kontrolirajući pristup ovlaštenim ulazima putem čitača kartica.
U posljednjoj godini sektor kontrole pristupa bilježi preko 731 miliona dolara u spajanjima i akvizicijama, uključujući značajne poslove poput SGT Capitalovog preuzimanja Elatec RFID Systemsa za 422 miliona dolara i Assa Abloyeve akvizicije Evolisa za 237 miliona dolara. Fokus je na integraciji, cloud rješenjima i naprednom softveru.
Kontrola pristupa se razvija integracijom s naprednim tehnologijama, predviđa se rast usvajanja u poslovnim sistemima. Budućnost donosi hibridni model s prednošću za pružatelje cjelovitih rješenja. Memoori je kroz izvještaj analizirao i 294 kompanije, procjenjujući ih prema prihodima i veličini koristeći jasne definicije i ranije procjene za 2022. godinu.
U mnogim malim preduzećima, zadatak izdavanja i praćenja ključeva je naporan i dugotrajan. Budući da mehaničko zaključavanje zahtijeva prisustvo korisnika ključa (ili više njih), odsustvo osoblja ili godišnji odmori predstavljaju problem. To često podrazumijeva nepotrebno čekanje na otvaranja vrata. Jednostavno i praktično rješenje je da preduzeća pređu na digitalno zaključavanje uz PIN.
„Imali smo vrata sa klasičnom bravom i ključem“, objašnjava Tom Smeets, vlasnik porodične apoteke Smeets u Lintu blizu Antverpena. „Nas sedmero je radilo ovdje i to je bilo stvarno komplikovano.”
Smeets je tražio moderan digitalni pristup otvaranju vrata odnosno efikasniju zamjenu za mehaničku zaštitu u vidu brave i ključa. Cilj je bio da se osoblju apoteke obezbijedi praktičnija kontrola pristupa na vratima, što bi otklonilo potrebu da osoblje čeka korisnika ključa i tako traći dragocjeno poslovno vrijeme i novac.
Rješenje je moralo biti jednostavno za rukovanje. Mala firma kakva je Smeets Pharmacy ne zapošljava menadžera sigurnosti ili stručnjaka za kontrolu pristupa. Naravno, nije bilo mjesta kompromisima kada je u pitanju pouzdan sigurnosni sistem s provjerenim rezultatima na planu zaštite osoblja, prostorija i lijekova.
Svako ima svoj PIN i niko ne nosi ključeve
Za zamjenu postojeće brave, Smeets je odabrao ASSA ABLOY Code Handle bravu za vrata. Ovaj moderni uređaj u poslovanje je uveo praktičnu sigurnost jer izgleda i radi kao i svaka druga kvaka, ali pored toga nudi digitalnu sigurnost PIN-a.
Vrata su opremljena Code Handle sistemom sa do 9 različitih PIN-ova koji se sastoje od 4 do 6 cifri, pri čemu svaki uposlenik ima svoj. Svaki PIN se može otkazati ili promijeniti bilo kada.
Zbog svoje jednostavnosti, ekonomičnosti i brze instalacije, Code Handle je popularan izbor u malim i srednje velikim zdravstvenim ustanovama širom Evrope. Uređaj se postavlja direktno na postojeći standardni cilindar za zaključavanje i brzo se učvršćuje sa samo dva vijka. To je jednostavno čak i za laike.
Pri tom, nema ožičenja i softvera. Napajanje dolazi iz dugovječnih standardnih baterija. „To je praktično rješenje koje ostavlja jako profesionalan dojam”, dodaje on.
Code Handle je pristupačno rješenje i za korisnike. Oni pomoću dugmadi lako unose svoj PIN i koriste kvaku na standardni način. Sve je dobro poznato, ali bez potrebe da iko nosi ključeve, kartice ili druge akreditive.
Nije važno da li je korisnik ključa na odsustvu, bolovanju ili samo kasni na posao. Svako ulazi po potrebi unošenjem svog personalizovanog PIN-a.
„Više nema problema s ključevima kao ranije“, kaže Smeets. „Naravno, veoma sam zadovoljan jer je to savršeno rješenje za nas.”
Međunarodni proizvođač sistema i softvera za videonadzor počeo je s radom prije dvije decenije kao lokalna firma, ali se ubrzo razvio u globalnog dobavljača. TRASSIR je sada prisutan u više od 42 zemlje i sve tehnologije i rješenja razvija svojim resursima
Piše: Taner Köseoğlu, menadžer za Tursku, TRASSIR; E-mail:t.koseoglu@trassir.com.tr; https://trassir.com/
TRASSIR je s godinama izgradio kompletan sistem za videonadzor, koji kombinuje CCTV kamere, snimače, servere za upravljanje videom, usluge u oblaku, neuronsku analitiku i sisteme za kontrolu pristupa. Kompanija je postigla značajan uspjeh u nekoliko zemalja, uključujući i područje Turske, gdje je primarni cilj bio uspostaviti snažno i trajno prisustvo kroz pružanje usluge u različitim sektorima – od maloprodaje, nadzora gradova i saobraćaja do građevinarstva, bankarstva i drugih oblasti. TRASSIR je ove godine otvorio i ured u Istanbulu, gdje sada ima vlastiti tim koji govori turski jezik, logističko skladište te izložbeni prostor, gdje kupci mogu vidjeti sve njihove proizvode i rješenja i učestvovati u demonstracijama uživo.
Stambeni i industrijski objekti
TRASSIR-ova rješenja su primijenjena u mnogim stambenim kompleksima u Turskoj, kao što su DAP YAPI, Istanbul Acıbadem Kosuyolu Residence, Tema Istanbul, INNOVIA 2 i 3, Essenora i drugi. Kompleks INNOVIA 3 u Esenyurtu sastoji se od deset blokova sa 3.293 stana i površinom od 95.000 m². Ova velika površina nadzire se putem TRASSIR VMS-a, koji garantuje sigurnost svih posjetilaca i stanara i štiti od terorizma, krađe i požara. Glavni cilj bio je koristiti jedinstveni TRASSIR VMS i videoanalitičke module kako bi se spriječio svaki neovlašteni pristup putem pravovremenih obavještenja i alarma.
Kompanija ima i mnogo uspješnih projekata u industrijskom sektoru, kao što je Mata Automotive fabrika u Istanbulu, Faurecia Poliplex Automotive fabrika, Industrijska zona u Jedrenama i drugi. Naprimjer, u fabrici Cengiz Makine, jednog od vodećih igrača u industriji obrade metala, TRASSIR je osigurao siguran rad u postrojenjima za obradu čelika i održao zaštićen perimetar korištenjem modula za prepoznavanje lica.
Turizam i obrazovanje
TRASSIR nudi i rješenja u sektoru turizma i hotelijerstva. Dobar primjer je Zorlu Raffles Hotel u Istanbulu, gdje je glavni cilj bio kontrola pristupa s izvještajima o dolasku i odlasku osoblja. Korištenjem TRASSIR sistema za kontrolu pristupa, operateri sada mogu kreirati neophodne izvještaje i brzo reagovati u slučaju neovlaštenog pristupa objektima. Rješenja ove kompanije uspješno se koriste i u obrazovnim institucijama, što možemo vidjeti i na primjeru Univerziteta Haliç, koji broji više od 12.000 studenata i čak 11 zgrada. Univerzitetu je bilo potrebno funkcionalno rješenje za videonadzor i sigurnost studenata i radnika, a instalacija TRASSIR VMS sistema omogućila je uvezivanje svih sistema u jedan, pa je perimetar pod cjelodnevnom zaštitom, dok se svaki neovlašteni ulazak detektuje i generiše alarmne događaje.
Ove je godine TRASSIR-ov tim učestvovao na ISAF-u, najvećem turskom sajmu sigurnosti u Istanbulu. Ova međunarodna izložba sigurnosti privukla je raznoliku publiku globalnih distributera, IT stručnjaka i potrošača spremnih da se pridruže razgovoru o sigurnosnim rješenjima. TRASSIR je predstavio svoja industrijska rješenja, a gosti su mogli potvrditi izvanredne rezultate prikazanih modela.
U vremenu kada su sigurnost i lakoća pristupa glavni prioriteti za male tvrtke, apartmane i vlasnike najamnih objekata, K-ERV Cloud se nameće kao moćno sredstvo za kontrolu pristupa. Ova inovativna aplikacija ističe se jednostavnošću, kompatibilnošću s uređajima za kontrolu pristupa tvrtke Hikvision i dostupnošću za Android i Apple uređaje
Piše: Mislav Žunić, Odjel marketinga, Krobel; E-mail: mislav@krobel.hr
K-ERV Cloud aplikacija dizajnirana je da kontrolu pristupa učini jednostavnom, eliminirajući potrebu za složenim desktop aplikacijama ili dubokim poznavanjem sigurnosnih sustava. Njezino korisničko sučelje osigurava da čak i oni bez prethodnog iskustva u sigurnosnim sustavima mogu lako upravljati kontrolom pristupa. Nakon što je otvore, korisnici će biti dočekani nadzornom pločom, koja prikazuje osnovne statistike sustava, uključujući odabranu lokaciju, ukupan broj upravljanih lokacija, uređaja, korisnika i vrata. Ovaj trenutni pregled omogućava korisnicima da se brzo informiraju.
Optimizirano upravljanje i pregled opcija
Aplikacija omogućava lako dodavanje, izmjenu ili promjenu postojećih lokacija. Korisnici mogu odabrati zadanu lokaciju radi praktičnosti. Konfiguracija vrata je također jednostavna. Mogu se dodavati, mijenjati ili brisati pojedinačna vrata te slati postavke vrata i korisničke ovlasti izravno na uređaje, osiguravajući trenutne promjene. Također, upravljanje korisničkim pristupom nikada nije bilo lakše. Aplikacija olakšava administraciju korisnika, odnosno njihovo dodavanje, izmjenu i brisanje. Jedinstvene lozinke za otvaranje vrata mogu se prilagoditi, a korisnicima se mogu dodijeliti određeni vremenski rasponi tijekom kojih mogu otvarati vrata.
Za sveobuhvatno praćenje aplikacija nudi pristup evidenciji, omogućujući pregled svih otvaranja vrata za odabranu lokaciju. Ova značajka je neprocjenjiva za praćenje pristupa i veću sigurnost. K-ERV Cloud se lako integrira s uređajima za kontrolu pristupa tvrtke Hikvision. Korisnici mogu lako dodavati, mijenjati ili brisati uređaje te odabrati između dva protokola komunikacije, ISUP 5.0 ili ISAPI, za integraciju uređaja.
Vremenske postavke i privremene lozinke
Korisnicima je omogućena prilagodba vremenskih postavki za vrata, dodavanje ili izmjenu rasporeda za svaki dan u tjednu, što osigurava da se pristup odobrava samo tijekom određenih vremenskih intervala, dodajući dodatni sloj sigurnosti i kontrole. Istaknuta značajka za vlasnike najamnih objekata i Airbnb je mogućnost primjene privremenih lozinki, pa domaćini mogu jednostavno postaviti vremenski raspon tijekom kojeg gosti mogu pristupiti njihovim objektima, eliminirajući potrebu za fizičkim ključevima ili složenim dogovorima o pristupu. Jednostavnije je i korištenje i dodavanje beskontaktnih kartica i tagova, pri čemu vlasnik određene RFID kartice dodaje u sustav pomoću NFC čitača smartphone uređaja ili ručno, a zatim ih daje korisnicima.
Njezino intuitivno sučelje, kompatibilnost s Hikvisionovim uređajima za kontrolu pristupa i praktičnost jednokratnih lozinki čine je neprocjenjivim alatom za male tvrtke, apartmane i vlasnike najamnih objekata koji žele poboljšati sigurnost i pojednostaviti upravljanje pristupom. Aplikaciju je moguće naći na Google i Apple servisima, a za implementaciju sustava i sva dodatna pitanja obratite se tvrtki Krobel.
Srebreno jubilarno izdanje sajma Intersec 2024 će biti najveće ikada, uz dodatnu podršku ključnih državnih tijela UAE
Sajam Intersec 2024 proslavit će svoje 25. jubilarno i regionalno važno izdanje uz rekordno veliki broj izlagača. Taj broj će, prema najavama, biti 20% veći nego u 2023. godini, čime se naglašava važnost tehnologija sigurnosti, zaštite i protivpožarne zaštite u regiji MENA (Bliski istok i sjeverna Afrika).
Organizatori Interseca 2024, vodećeg svjetskog sajma za sigurnost, zaštitu i protivpožarnu zaštitu, pripremaju se za otvaranje vrata do sada najvećeg izdanja ovog događaja u njegovoj 25 godina dugoj historiji. Sajam će se održati od 16. do 18. januara 2024. u Svjetskom trgovinskom centru u Dubaiju (DWTC). Ovogodišnja tema su inovacije sigurnosnih tehnologija za proteklih i narednih četvrt stoljeća. I u izložbenom dijelu organizatori očekuju značajan porast broja međunarodnih učesnika od najmanje 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Oni će ugostiti i više od 45.000 poslovnih posjetitelja iz cijelog svijeta koji će doći u Emirate kako bi prisustvovali ovom događaju.
Više izlagača
Uz pokroviteljstvo Njegovog visočanstva šeika Mansura bin Muhammedabin Rašida al-Maktuma, srebreno jubilarno izdanje Interseca otvorit će vrata za oko 1.000 izlagača iz više od 60 zemalja svijeta, od kojih će se otprilike četvrtina predstaviti po prvi put. Sajamski prostor obuhvata 13 hala u DWTC-u, što je 20 posto više prostora u odnosu na 2023. godinu. Intersec na taj način potvrđuje svoj status neizbježne stanice za povezivanje na raskrsnici globalne industrije sigurnosti, zaštite i protivpožarne zaštite. Okupljajući kupce, prodavce i donosioce odluka na jednom mjestu, Intersec će poslužiti kao dinamična platforma za umrežavanje, sklapanje poslova i globalnu demonstraciju najsavremenijih tehnologija i inovacija u Dubaiju.
Pri tom, svaki element Interseca bit će povezan s odgovarajućim državnim tijelima Emirata, što naglašava posvećenost zemlje domaćina ključnim industrijama. Policija Dubaija i Regulatorno tijelo za sigurnosnu industriju (SIRA) već su kapilarno povezani sa sigurnosnim sektorom. Civilna zaštita Dubaija uvezana je s protivpožarnom i spasilačkom komponentom Interseca. Na kraju, i sama Općina Dubai već dugo podržava sigurnosni sektor, dok je tamošnje Vijeće za cyber sigurnost uz Elektronski sigurnosni centar Dubaija već odavno predvodnik promocije važnosti cyber sigurnosti u regiji i šire.
Inovacije i digitalna sigurnost u centru pažnje
Ove godine inovacije i digitalna sigurnost će igrati centralnu ulogu na sajmu Intersec 2024. Razlog za to je činjenica da sigurnosni profesionalci iz cijelog svijeta žele da sarađuju, inoviraju i aktivno traže nove tehnologije kako bi zadovoljili potrebe industrije, koje se danas jako brzo mijenjaju.
„Dva mjeseca prije do sada najvećeg izdanja Interseca radujemo se što ćemo biti u mogućnosti da ponudimo platformu za okupljanje vodećih igrača u industriji tokom tri dana namijenjena otkrićima, umrežavanju, razmjeni znanja i, prije svega, unapređenju same industrije“, kaže Alex Nicholl, komercijalni direktor grupacije u organizaciji Intersec Messe Frankfurt Middle East.
Promocija industrije kroz sveobuhvatni konferencijski program
Osim izlagačke komponente, Intersec 2024 će poslužiti i kao pozornica za kreiranje sigurnijeg svijeta jer se pod okrilje sajma vraća i vrhunski konferencijski program. To uključuje ekskluzivni Samit sigurnosnih lidera (ISLS), koji istražuje trendove održive sigurnosti i prikupljanja obavještajnih podataka o geopolitičkim rizicima. U pripremi je i konferencija o cyber sigurnosti, čiji je domaćin Vijeće za cyber sigurnost Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ovaj događaj će se pozabaviti sigurnošću metaverzuma i arhitekturom nultog povjerenja, a u planu je i Konferencija o sigurnosti i zaštiti na radu koja obrađuje ključne trendove vezane za sigurnost na radnom mjestu.
Vatrogasna i spasilačka konferencija, čiji je domaćin Civilna zaštita Dubaija, pozabavit će se strategijama i najboljim praksama u vezi s temama kao što su planiranje odgovora u kriznim situacijama, zaštita od požara i usklađenost, te angažman zajednice. U isto vrijeme, posjetiteljima će biti dostupan i posebni paviljon za predstavljanje liderskih ideja. Njegov domaćin je platforma Access Control Executive Brief, a centralna tema će biti budućnost industrije kontrole pristupa i pametnih brava.
„Ove konferencije i radionice služe kao intelektualno kucajuće srce Interseca, odnosno, kao platforma na kojoj se seciraju ključna pitanja, otkrivaju inovativna rješenja i sije sjeme napretka“, dodaje Nicholl.
Raznolikost događaja obuhvata radionicu o rizicima i borbi protiv dronova, radionicu o upravljanju u kriznim situacijama i komunikacijama, demonstracije rada uživo u prostoru nazvanom Attack Zone, predstavljanje industrijske sigurnosne opreme na svojevrsnoj modnoj pisti nazvanoj Safety Walk, kao i Future Defenders Hack Arenu namijenjenu studentima i profesionalcima. Pored toga, bit će dodijeljene i nagrade kojim će se odati priznanje izvanrednim dostignućima u ključnim sektorima – Intersec Awards, dok će Premium Club ponuditi napredni program umrežavanja za profesionalce u industriji.
Ovogodišnje 25. izdanje Interseca će obuhvatiti pet širokih sekcija proizvoda: komercijalnu i perimetarsku sigurnost, državnu sigurnost i policiju, protivpožarnu zaštitu i spašavanje, sigurnost i zdravlje na radnom mjestu i cyber sigurnost. Na taj način, učesnici će dobiti uvid u prilagođena rješenja za svaki segment industrije pod jednim krovom.
Jedno je pitanje ključno u promenjivom ambijentu sigurnosne industrije: koliko zaista razumijemo ekološke i održive prakse? Ovo pitanje poslužilo je kao temelj sveobuhvatnog istraživanja koje je proveo asmag.com u saradnji s kompanijom Hikvision. Istraživanje “Održivost i sigurnosna industrija” poslužilo je da se ispipa puls tržišta o ekološki osviještenim praksama u ovoj industriji
Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com
Istraživanje koje imate pred sobom je, uz odgovore velikog broja ispitanika, slika i prilika razmišljanja sigurnosnih stručnjaka o ovoj temi. Pozivi za učešće poslani su preko društvenih medija, web-stranice asmag.com i ciljanih kontakata putem e-maila. Učesnici su, pri tome, bili pomno segmentirani kako bi se došlo do što raznolikijih perspektiva.
Segmentiranje ispitanika
Istraživanje se stoga fokusiralo na potencijalne razlike na tržištima različitih regija, uz podjelu ispitanika u dvije široke kategorije na zapadnu (Sjedinjene Američke Države, Evropa i Bliski Istok) i azijsku hemisferu (Azija i Okeanija). Rezultati nude uvide u preovlađujuće stavove zapadnih i azijskih tržišnih igrača o principima održivosti. Pitanja su pripremljena tako da budu sveobuhvatna, uz želju da se otkrije nivo svijesti tržišta o zelenim i održivim praksama i tehnologijama. Ispitanici su se izjasnili o prevladavajućim trendovima u oblasti ekološke tehnologije u sigurnosnoj industriji i načinima na koje oblikuju proces donošenja odluka u kompanijama. Istraživanje je ispitalo i temeljni značaj ekološke tehnologije i pratećih praksi prilikom donošenja odluka o kupovini, kao i ključne faktore i karakteristike u složenom procesu odabira proizvoda.
Ključni aspekti održivosti
Za početak, istraživanje je ukazalo na potrebu za kvalitetnijom edukacijom i razmjenom informacija. Iako postoji veliki interes za ekološke prakse i tehnologiju, praktična razmatranja kao što su karakteristike uređaja, izdržljivost, reputacija brenda i budžetska ograničenja igraju važnu ulogu prilikom donošenja odluka o kupovini. Poruka je jasna: proizvođači i brendovi ne samo da moraju naglasiti aspekt održivosti svojih proizvoda već i efikasno prenijeti informacije o njegovim praktičnim funkcijama i primjenama koje se tiču korisnika u stvarnom svijetu.
Potencijal leži u rastućoj potrebi za edukacijom
Većina zapadnih i azijskih tržišnih igrača upoznata je sa zelenim i principima održivosti na osnovnom nivou. Međutim, istraživanje ukazuje na potrebu i priliku za dodatnom edukacijom i razmjenom informacija s tržištem.
Prema rezultatima ankete, većina ispitanika (88%) iz oba regiona izjavila je da je upoznata s temom istraživanja, što ukazuje na dovoljno visoku svijest o njenom značaju u industriji sigurnosti. Ovaj nivo svijesti može se pripisati rastućem globalnom fokusu na održivost i ekološku odgovornost u posljednjih nekoliko godina. U tom periodu proizvođači sigurnosnih uređaja sve više su uključivali principe održivosti i energijske efikasnosti u svoje proizvode, s fokusom na smanjenje ugljičnog otiska u okviru proizvodnih procesa i lanca opskrbe.
Međutim, prisutna je i razlika u nivou razumijevanja, kao i implementacije. Tačnije, 61% ispitanika iz tzv. zapadne grupe navelo je da razumije i primjenjuje ekološke prakse u svom poslovanju, u poređenju sa 55% azijskih ispitanika. S druge strane, 39% zapadnih i 45% azijskih ispitanika navelo je da donekle ili nikako ne poznaje materiju. To pokazuje da postoji nemali broj aktera koji su ili u ranim fazama usvajanja mjera održivosti ili se suočavaju s izazovima u njihovoj implementaciji.
Veliki interes za nabavku proizvoda koji štede energiju
Većina ispitanika je ekološke inicijative rangirala veoma visoko i pokazala veliki interes za nabavku proizvoda koji štede energiju. Što se tiče ekoloških i niskougljičnih inicijativa, ukupno 47% ispitanika je navelo da im je to veoma važno, dok 18% smatra da su im one donekle važne. Zanimljivo je da je 30% ispitanika (sljedeća najveća grupa) navelo da im je to uglavnom nevažno.
Ovo je povezano s više faktora. Jedan od njih je pitanje troškova. Ulaganje u tehnologiju i procese fokusirane na budućnost može odvratiti manja preduzeća jer ove inicijative možda neće ponuditi trenutni povrat uloženog. Drugi se tiče poslovnih ciljeva – inicijative povezane s održivošću su od sekundarne važnosti u odnosu na hitnija pitanja kao što su budžeti ili operativni izazovi.
Na pitanje da li im je važno da kupuju proizvode koji štede energiju i nude nisku potrošnju kako bi doprinijeli ekološkim i niskougljičnim praksama, veliki broj ispitanika je odgovorio potvrdno: 50% azijskih ispitanika je reklo da je ova karakteristika veoma važna u odnosu na 44% zapadnih ispitanika. Ukupno, samo 5% je reklo da im to nije uopće važno. Ovaj rezultat nije iznenađujući. Proizvodi koji štede energiju su lako dostupni i još lakše se implementiraju. Njihove prednosti su opipljivije i neposrednije jer dolaze u vidu manjih računa za struju.
Zapad prednjači u potražnji za ekološkim proizvodima
Potražnja za zelenim sigurnosnim proizvodima i rješenjima prisutna je i na zapadnim i na azijskim tržištima. Ipak, ona je nešto konzistentnija među zapadnim ispitanicima, uz potencijal za rast na području Azije. Rezultati istraživanja pokazuju da zapadni ispitanici bilježe veću potražnju za ekološki prihvatljivim proizvodima i rješenjima, pri čemu 11% njih navodi redovne, a 33% česte narudžbe klijenata, dok ostali rijetko ili nikada ne dobijaju ovakve zahtjeve. Brojke su niže za ispitanike iz Azije (10%, odnosno 12%). Međutim, visokih 39% azijskih ispitanika navodi povremene narudžbe ovih proizvoda, što može ukazivati na sve veći interes za održiva rješenja.
Ključni trendovi zelenih tehnologija
Kako većina ispitanika dovoljno poznaje ovu materiju, od njih je zatraženo da navedu neke zelene tehnologije i proizvode na tržištu. Ovo ima dvojaku namjenu: prvo, da potvrdi njihovo razumijevanje teme, i drugo, da se prepoznaju aktuelni trendovi. Na osnovu njihovih odgovora, lako je uočiti ključne trendove kada su u pitanju ekološke tehnologije relevantne za industriju sigurnosti.
Solarna energija kao glavna ekološka karta na tržištu
Većina učesnika navela je solarnu energiju kao važan alternativni izvor energije, posebno u primjenama kao što su kamere na solarni pogon i slični sigurnosni proizvodi ili videonadzorni sistemi. Istraživanje je pokazalo da značajan dio ispitanika ističe solarnu energiju kao održiv alternativni izvor energije za različite primjene, uključujući kamere na solarni pogon i druge sigurnosne uređaje. Učesnici su iznijeli svoja zapažanja o ovoj temi, pri čemu su neki naveli da su se do sada susreli sa solarnim napajanjem i ekološkom ambalažom proizvoda.
Drugi su istakli da preferiraju PTZ kamere na solarni pogon i visokoefikasne solarne punjače za mobilno napajanje za sigurnosnu opremu. Osim toga, ispitanici su naveli sve širu primjenu solarnih panela za napajanje kamera za rad na otvorenom kao rastući trend u industriji. Prema njima, korištenje solarne energije za napajanje sigurnosne opreme i sistema smanjuje zavisnost od tradicionalne elektromreže i smanjuje emisije ugljika.
Na pitanje da li su ranije imali iskustva u korištenju sigurnosnih proizvoda na solarni pogon, većina je odgovorila pozitivno. Međutim, između ove dvije grupe postoje razlike: 81% ispitanika dolazi iz zapadnih zemalja naspram 52% iz Azije. Ovo korespondira s ranijim izvještajima o većem broju ovakvih projekata i višoj svijesti o njihovoj važnosti kod zapadnih tržišnih igrača.
Pametno upravljanje energijom
Ispitanici su se osvrnuli i na IoT rješenja za upravljanje energijom koja integrišu senzore, rasvjetu i sigurnosne uređaje i sisteme. Ova integrisana rješenja omogućavaju dinamička prilagođavanja promjenjivim uslovima na terenu, kao što su potreba za dodatnim osvjetljenjem, snimanjem i daljinskim upravljanjem. Odgovori ispitanika se mogu podijeliti u nekoliko podgrupa na osnovu tipa poželjnih proizvoda.
Pametni rasvjetni sistemi i senzori niske potrošnje
Unutar ove grupe gotovo polovina (43%) ispitanika je navela tehnologiju LED rasvjete, dok su se neki pozvali i na LED rasvjetne sisteme visokih performansi. Međutim, većina (57%) ispitanika se fokusirala na pitanje na koji način efikasna kontrola rasvjete može optimizirati potrošnju energije.
Učesnici su iznijeli opažanja o poboljšanoj energijskoj efikasnosti, uz navođenje primjera situacija u kojima pametni sistemi osvjetljenja mogu automatski prilagoditi jačinu rasvjete na osnovu ambijentalnih uslova i detektiranog prisustva ljudi putem senzora. Na taj način se pomaže u smanjenju svjetline sistema rasvjete. Osim toga, 24% ispitanika je iskazalo interes za senzorima niske potrošnje. Ovi senzori su ključni u smanjenju sistemske “gladi” za energijom i kapacitetima za pohranu jer aktiviraju osvjetljenje ili snimanje tek kada se otkrije pokret ili se prepoznaju odgovarajuće aktivnosti. Ispitanici su, osim toga, naveli i primjenu bežičnih senzorskih mreža za praćenje ambijentalnih parametara i sigurnosnih rizika, detektore za automatizaciju kontrole sigurnosne opreme, DAS detekciju baziranu na vlaknima, niskonaponske proizvode, LED rasvjetne sisteme i solarne sisteme.
Energijski efikasna oprema
U segmentu istraživanja o energijski efikasnoj opremi, 13% ispitanika posebno se osvrnulo na sigurnosne uređaje koji su sposobni da efikasno upravljaju potrošnjom energije i troškovima, bilo kroz sam dizajn bilo kroz režime rada za uštedu energije. Veliki broj ispitanika, njih 70%, naveo je da preferira uređaje s niskom potrošnjom energije, naglašavajući njihovu ulogu u smanjenju troškova. Ovaj stav potvrđen je i fokusom na brigu klijenata u vezi s napajanjem opreme i toplinom koju ona proizvodi. Mnogi ispitanici su pozdravili napore proizvođača da poboljšaju energijsku efikasnost svojih uređaja.
Koncept režima rada za uštedu energije koji mogu staviti uređaje u stanje mirovanja kada se ne koriste privukao je pažnju 24% učesnika. Oni su naglasili važnost funkcija poput automatskog isključivanja i pohvalili rješenja nove generacije nadzornih kamera i senzorskih uređaja koja uključuju naprednu tehnologiju obrade slike i režim mirovanja za smanjenje utroška energije.
Visokih 41% ispitanika naglašava značaj bežičnih veza i reduciranog kabliranja za kvalitetniju raspodjelu energije i upravljanje. Oni navode primjere poput kontrole pristupa pomoću PoE napajanja, solarne CCTV tehnologije i tehnologija bežične komunikacije i niske potrošnje za prijenos podataka između sigurnosnih uređaja. Ove ekološke tehnologije su dobile pohvale ne samo zbog očuvanja energije već i uštede prostora i resursa.
Spomenuto je i virtualizirano računarstvu u oblaku, pri čemu je 29% ispitanika podržalo ovaj pristup kao način za konsolidaciju servera i smanjenje potrošnje energije za napajanje i upravljanje IT sistemima. Učesnici su naveli i migraciju na oblak, daljinsko programiranje i održavanje i kamere na solarni pogon s pohranom u oblaku.
Nadalje, 18% učesnika je naglasilo važnost tehnika kompresije videozapisa u želji da se smanje zahtjevi za hardverom, prostorom za pohranu i energijom. Pohvalili su i inovacije poput pametnih kodeka koji minimiziraju potrebe za pohranom.
Proizvođači prate politike zaštite okoliša i prevencije zagađenja
Posvećenost proizvođača zaštiti okoliša i prevenciji zagađenja privukla je pažnju 59% učesnika, koji su naveli više politika i standarda. Što se tiče standarda, tokom istraživanja se najviše spominjao ESG (ekološko, društveno i korporativno upravljanje), a nakon njega i Direktiva RoHS, odnosno Evropska direktiva za ograničavanje upotrebe određenih opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi. Komentari ispitanika su se primarno odnosili na zagađivače, energijsku efikasnost i rad ekološki osviještenih fabrika. Učesnici su istakli različite ključne aspekte, uključujući upravljanje zagađivačkim supstancama, jačanje energijske efikasnosti i usvajanje ekoloških praksi u fabričkim postrojenjima.
Naprimjer, učesnici su naglasili važnost ekoloških procesa proizvodnje i poslovanja i njihovog usklađivanja s javnim politikama poput Evropske direktive o ograničenju opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi. Posvećenost održivosti naglašena je i u komentarima koji se odnose na potrebu da se proizvodni procesi učine ekološki održivijim, uz fokus na energijsku efikasnost i korištene materijale.
Upotreba ekoloških materijala
Najmanje 23% učesnika istraživanja fokusiralo se i na korištenje ekološki prihvatljivih materijala u proizvodnji sigurnosne opreme. Ova tema se tiče sve veće brige proizvođača za primjenom ekološki prihvatljivih materijala koji ne samo da smanjuju upotrebu štetnih materija već i minimiziraju utjecaj na okoliš tokom proizvodnje i odlaganja proizvoda. Učesnici su naglasili značaj materijala koji se mogu reciklirati, kao i sigurnosnih proizvoda dizajniranih da budu održivi. Naglasak je stavljen i na razvoj proizvoda s većom održivošću uz korištenje trajnijih materijala kako bi se smanjila potreba za zamjenom ili popravkom, a istovremeno povećala energijska efikasnost. Neki proizvođači već sada nude proizvode s produženom garancijom i materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti, čime se promovira održivost ne samo u proizvodima već i u ambalaži.
Šta korisnike tačno zanima?
Pogledajmo sada kako sve navedene prakse utječu na ponašanje korisnika prilikom nabavke sigurnosne opreme. Usput ćemo obratiti pažnju i na aktuelne trendove ekoloških i niskougljičnih inicijativa unutar sigurnosne industrije. Prilikom donošenja odluka o kupovini igrači na sigurnosnom tržištu daju prioritet dizajnu i funkcijama uređaja, nakon čega slijede status brenda i cijena. Prakse ekološke održivosti su na posljednjem mjestu na listi prioriteta.
Potrebno dati prioritet dizajnu i funkcijama uređaja
Iako je većina ispitanika u anketi navela da su im zelene i niskougljične inicijative veoma važne, evidentno je da prilikom donošenja odluka o kupovini opreme praktičnost ima prednost. Dizajn i karakteristike uređaja, reputacija brenda i cijene imaju neposredne i konkretne implikacije po svakodnevne poslovne operacije. Ekološke i niskougljične inicijative mogu se smatrati dugoročnim ciljevima koji su manje relevantni za poslovanje organizacija u svijetu sigurnosti. To ima veze s početnim troškovima i problemima povezanim s tranzicijom i integracijom ekološke tehnologije i praksi. Moguće je da sigurnosni eksperti danas prosto ne uviđaju da su trenutno dostupna rješenja usklađena sa specifičnim potrebama njihovih projekata. Ovo naglašava potrebu za pristupačnim, isplativim i praktičnim ekološkim rješenjima i edukacijom tržišta kako bi se industrija preusmjerila na uravnoteženiji pristup praktičnosti i održivosti u budućim odlukama o kupovini.
Trajnost proizvoda i niska potrošnja energije na vrhu liste
Kada je u pitanju ekološki dizajn uređaja, sigurnosni tržišni igrači najveću važnost pridaju trajnosti proizvoda, nakon čega slijedi dizajn s niskom potrošnjom energije. Održiva pohrana i režimi rada za uštedu energije su na trećem mjestu, a po važnosti dalje slijede alternativni izvori energije i održivi materijali u proizvodnji uređaja.
Trajnost proizvoda je ključna za sigurnosna rješenja (npr. za videonadzor i kontrolu pristupa) gdje zastoji i često servisiranje mogu imati veće posljedice. Štaviše, karakteristike izdržljivosti i energijske efikasnosti mogu dovesti do konkretnih ušteda troškova na kraće i duže staze. Nešto slabiji fokus na održivoj pohrani, alternativnim izvorima energije i održivim materijalima ukazuje na to da, u ovom trenutku, praktična funkcionalnost ima prednost u odnosu na ekološke faktore u donošenju odluka o kupovini.
Sigurnosni uređaji na solarni pogon su najprominentnija ekološka tehnologija među ispitanicima, ali je ona, iznenađujuće, završila tek na četvrtom mjestu u tabeli.
Prepoznatljivost brenda igra ključnu ulogu
Za tržišne igrače u svijetu sigurnosti prepoznatljivost brenda je ključna, što se posebno odnosi na brendove koji su ekološki osviješteni i posjeduju industrijske ekološke certifikate. Sljedeći po važnosti je fokus na održivoj proizvodnji i proizvođačima koji sklapaju partnerstva isključivo s dobavljačima koji se pridržavaju strogih ekoloških standarda.
Ako brendovi kvalitetno promoviraju svoju ekološku politiku i industrijske ekološke certifikate, tržišnim igračima u industriji sigurnosti će biti lakše da donose utemeljene odluke. Na taj način se otvaraju i nove poslovne prilike. Promoviranje ekološke osviještenosti jača kredibilitet proizvođača, a brendovima pruža konkurentsku prednost jer to znači da nude održiva rješenja i opcije koje donose dugoročne uštede.
Uloga ekološki prihvatljivih materijala u lancu opskrbe
Ispitanici su jednaku važnost dali i korištenju ekološki prihvatljivih materijala za ambalažu i smanjenju ugljičnog otiska kroz lanac opskrbe.
Ukupno 80% ispitanika je navelo održive lance opskrbe kao važan faktor. Ovaj pristup podrazumijeva optimizaciju transportne logistike i prakse pakovanja kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
Visokih 79% ispitanika podržava ekološki osviještene napore proizvođača da smanje svoj ugljični otisak kroz održivu ambalažu i smanjenje otpada (npr. eliminacijom prekomjerne plastične ambalaže i korištenjem biorazgradivih materijala). Ovo je potvrđeno kada su i zapadni i azijski ispitanici naveli da preferiraju opciju ekološke ambalaže. Navedeno upućuje na obećavajući pomak ka ekološki svjesnijem ponašanju korisnika.
Ravnoteža između ekološke svijesti i praktičnih potreba
Kako bi istraživanje bilo što temeljitije, ispitanici su pozvani da navedu faktore koji su ostali u drugom planu. Zanimljivo je da se većina komentara u ovom segmentu vraća na praktična razmatranja koja su ponovo u centru pažnje.
Prioriteti prilikom nabavke
Značajnih 59% komentara odnosilo se na kvalitet i performanse kao najvažnije faktore. Ove opaske su naglasile značaj faktora kao što su kvalitet, učinak i cijena prilikom donošenja odluka o nabavci. Naprimjer, učesnici su naveli da “prvo treba razmotriti potražnju, brend i reputaciju”. Drugo, kada se već uradi sveobuhvatna usporedba cijena i performansi, bira se oprema s boljom cijenom.
Za 41% ispitanika ROI (povrat uloženog) i troškovi igraju centralnu ulogu u razmatranjima prilikom nabavke. Naglašena je i važnost usklađivanja cijena s pogodnostima i povratom uloženog. Učesnici navode i značaj faktora kao što su dostupnost i usporedba cijena. Iako smatraju da su ekološke i održive karakteristike ključne, one ne bi trebale dovesti do znatnog poskupljenja tehnologije u odnosu na postojeće opcije.
Koja je uloga tehničke podrške, servisa i kompatibilnosti?
Kada su u pitanju tehnička podrška, pružanje usluga i kompatibilnost, 31% ispitanika je navelo da su im ovi aspekti uglavnom važni. Kompatibilnost se fokusira na dva aspekta: kako će se nabavljeni uređaj ili rješenje integrisati s postojećim sistemima i u kojoj mjeri proizvod podržava aktuelne ekološke standarde. Prateći faktori uključuju kompatibilnost uređaja, odnosno njegovu spremnost za besprijekornu integraciju sa sigurnosnim sistemima i drugim uređajima, usklađenost sa zakonskim standardima, pridržavanje sigurnosnih standarda i posjedovanje ekoloških certifikata. Nadalje, 14% ispitanika je istaklo važnost postprodajne podrške i servisa za nabavljene uređaje. Oni su izrazili potrebu za saradnjom s dobavljačima s jakom tehničkom podrškom i sistemom postprodajnih usluga kako bi se osiguralo pravovremeno rješavanje problema s opremom i njen normalan rad. Odabir poznatih brendova i renomiranih dobavljača također je naveden kao važan faktor nabavke zbog kvaliteta i postprodajne podrške koju oni mogu pružiti.
Izazovi primjene ekoloških praksi u industriji sigurnosti
Primarni izazovi koje su ispitanici naveli u ovom segmentu uglavnom su usklađeni s odgovorima iz prateće ankete o ovoj problematici. Iako je usvajanje ekoloških i niskougljičnih praksi u porastu, one još nisu prepoznate kao ključne u industriji sigurnosti. Ovo ukazuje na priliku za kvalitetniju edukaciju tržišta, s fokusom na olakšavanje organizacijama da biraju između različitih rješenja koja nude opipljiv povrat uloženog. Pri tome, važnu ulogu igraju i praktične karakteristike i funkcije proizvoda, kao i garancije da neće biti problema koji se odnose na integraciju ekoloških uređaja i tehnologija s postojećim rješenjima.
Na pitanje o dodatnoj podršci ili resursima potrebnim da bi sigurnosna industrija usvojila zelene i niskougljične prakse, ispitanici su ponovo naglasili potrebu da se ovaj proces pojednostavi kako bi tržišni igrači mogli pravilno procijeniti proizvode i uraditi usporedbe na osnovu dostupnih informacija. To uključuje pružanje jasnih i razumljivih informacija o energijskoj efikasnosti proizvoda i njihovoj usklađenosti s priznatim ekološkim standardima.
Budućnost zelenih i niskougljičnih praksi u industriji sigurnosti
Na pitanje o primjeni ekoloških i niskougljičnih praksi u narednim godinama ukupni odgovori ispitanika ukazuju na pozitivne trendove, sa samo 4,7% učesnika koji su naveli da održivost i dalje neće biti prioritet za sigurnosnu industriju.
Većina učesnika u istraživanju (22,9%) predviđa da će proizvođači moći privući širu bazu kupaca i istaknuti se na tržištu tako što će jasno predstaviti svoje ekološki osviještene proizvode, brendove i certifikate. Od organizacija i krajnjih korisnika se također očekuje da se pripreme za strožije državne propise u bliskoj budućnosti (22,6%). Usvajanje ekoloških proizvoda osigurat će da njihova sigurnosna rješenja i prakse budu usklađeni s budućim ekološkim standardima, čime se izbjegavaju potencijalne novčane kazne.
Dodatnih 22,6% ispitanika navelo je da će tehnološki napredak zelene proizvode učiniti jeftinijim, odnosno pristupačnijim široj publici. Ovo bi, u konačnici, kreiralo ciklus u kojem su svi akteri na dobitku: pristupačne cijene će potaknuti više korisnika da koriste ekološki prihvatljive proizvode, što će rezultirati povećanom uštedom energije i troškova.
I ove godine predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je za potrebe istraživanja Hrvatskog ceha zaštitara uradio Ekonomski institut iz Zagreba
Priredili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com
Analiza obuhvata osnovne pokazatelje o radu i poslovanju firmi u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima. Cilj ove analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje. Usmjerena je prvenstveno na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih.
Metodologija
Analiza je provedena na podacima Financijske agencije, koja raspolaže podacima u periodu 2012–2022, a sektor privatne zaštite u svrhu ove analize je definiran kao skup preduzeća koja posjeduju odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova za obavljanje poslova privatne zaštite te koja posluju u okviru djelatnosti N80.10 i N80.20. Prilikom izrade rang-listi firmi i ovaj put je osnovni kriterij bio broj zaposlenih na osnovu sati rada u posljednjoj dostupnoj godini te se prema tome formirala lista najvećih trideset preduzeća za svaki od podsektora. Također, dodatan kriterij za ulazak na listu od 30 najvećih kompanija je bio uslov da su bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu.
Rezultati analize
Analiza privatnog sektora fizičke i tehničke zaštite u Republici Hrvatskoj za 2022. pokazuje prilično povećanje ukupnih prihoda za čak 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Podsjećanja radi, rast prihoda zabilježen je od 2016. do 2019. godine, potom je uslijedio blagi pad u 2020, pa opet rast do 2022, kako u ukupnoj privredi tako i u privatnoj zaštiti (Grafikon 1). No, usporedimo li 2021. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 3,3%, da bi onda u 2022. porasli za 16,1%. Lani su prihodi u ostatku privrede porasli za 24,5%, što govori o nešto slabijoj moći oporavka sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2016–2020. rasli brže od ukupnog privrede Republike Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u posljednje dvije analizirane godine.
Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda
Treba reći da dobit kompanija nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite prati nešto drugačiji trend u odnosu na ukupne prihode – dobit je pala za 4,1% u periodu 2020/21, da bi se potom oporavila i porasla za 19,6% u periodu 2021/22. Razlog ovome vidimo u velikom povećanju ukupnih rashoda, koji su u 2021. u odnosu na godinu ranije rasli više od ukupnih prihoda, dok su u 2022. bili na nivou ukupnih prihoda.
Blagi pad broja zaposlenih, ali povećanje plata
Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po firmi, sektor privatne zaštite bilježi rast od 2,3% u periodu 2020/21, no u prethodnoj godini ovaj pokazatelj pao je za 0,4% i iznosio je 53,5 zaposlenika po poduzeću u prosjeku (Grafikon 2). Što se, pak, tiče ukupne privrede Hrvatske, ovaj je pokazatelj poprilično konstantan između 6 i 7 zaposlenika po firmi u prosjeku.
Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla u posljednje tri godine do 4.676 HRK (619,5 eura) u 2022, što je povećanje od 7,1% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi, koja također bilježi konstantan rast od 2020. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.
Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku
Važno je spomenuti i da je ukupna aktiva poduzeća sektora privatne zaštite kontinuirano rasla u posljednje tri godine, i to za 3,3% u 2021. i 16,6% u 2022. Kratkotrajna imovina je u 2022. porasla za 17,2%, a dugotrajna za 13,9%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi hrvatske privrede učestvuje samo s oko 0,14%, a ostvaruje oko 0,29% ukupnih prihoda u 2022, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode, tj. govorimo o više radno intenzivnoj djelatnosti. Ukupne obaveze po zaposlenom su u 2022. za 26,4% veće u sektoru privatne zaštite u odnosu na 2021. godinu, ali su i dalje znatno manje od onih u ukupnoj privredi Hrvatske za čak 11 puta – za sektor privatne zaštite iznose oko 60.000 kuna (7.950 eura), dok u ukupnoj privredi iznose oko 704.000 kuna (93.276 eura).
FIZIČKA ZAŠTITA
Ukupni prihodi
Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.751.070 hiljada kuna (232,4 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.635.303 hiljade kuna (217 mil. eura) ili 93,4% (93,5% u 2021; 93,5% u 2020), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 626.420 hiljada kuna (83,1 mil. eura) prihoda u 2022. ili 35,7% cijelog podsektora. Ukupni prihodi su se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećali za 14,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2022, kada dostižu vrhunac, s tim da je stopa rasta bila nešto sporija u periodu 2019–2021. zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, dok ostali čine oko 7% podsektora i bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, iako u mnogo manjem obimu.
Dobit nakon oporezivanja
Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 122.999 hiljada kuna (16,3 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.445 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 88,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za 3,8%. Dvije najveće zaštitarske agencije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Klemm sigurnost – ostvarile su ukupno 61.151 hiljadu kuna (8,1 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,7%) cijelog sektora.
Broj zaposlenih
Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2022. je 12.705 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.882 ili čak 93,5%. Dvije najveće agencije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.345 zaposlenika ili trećinu (34,2%) cijelog podsektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2022. u odnosu na godinu ranije za 1,3%, dok je u 2021. u odnosu na 2020. rastao za 5,0%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2018, kada se stabilizira na oko 12.000 radnika. Trideset najvećih bilježe isti trend kao i ukupni podsektor, dok ostali čine oko 7% podsektorske zaposlenosti s oko 900 zaposlenika.
Prosječna mjesečna neto plata po radniku
Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2022. iznosila je 4.325 kuna ili 574 eura, što je povećanje u odnosu na 2021. (4.065 kuna) i 2020. (3.928 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.200 kuna – do 2018. godine, kada počinje uzlazni trend, s najizraženijim skokom u 2022. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja, i to za 11,7% u prvom i 30,5% u drugom slučaju.
Ukupan prihod po zaposlenom
Prihod po radniku u fizičkoj zaštiti u 2022. Iznosio je 138.000 kuna (18.315 eura), što je u odnosu na prethodnu godinu (122.000 kuna ili 16.192 eura) povećanje za 12,7%. Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.077 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2022. za 25,5%, odnosno 63,2%.
TEHNIČKA ZAŠTITA
Ukupni prihodi
Od ukupnog prihoda od 1.512.691 hiljadu kuna (200,7 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 903.419 hiljada kuna (119,9 mil. eura) ili 59,7% ukupnog podsektora (60,8% u 2021. i 59,3% u 2020), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. Dvije najveće kompanije iz tehničke zaštite po prihodima – Alarm automatika i Eccos inženjering – ostvarile su ukupno 278.970 hiljada kuna (37 mil. eura) prihoda u 2022. ili 18,4% cijelog podsektora. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2014. (oko 780.600 hiljada kuna), nakon čega nastupa uzlazni trend sve do 2020, kada ovaj pokazatelj stagnira (1,3 miliona kuna), da bi opet počeo rasti u 2022. Trideset najvećih preduzeća bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i cijeli podsektor, dok ostala poduzeća bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, ali sa znatno nižom stopom rasta.
Dobit nakon oporezivanja
Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 137.515 hiljada kuna (18,2 mil. eura) u 2022. ostvarilo 80.002 hiljade kuna (10,6 mil. eura) ili 58,2% podsektora. Dva najveća preduzeća po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Insig 2 – ostvarila su 20.774 hiljade kuna (2,7 mil. eura) dobiti u 2022. ili 15,1% podsektora. Ukupna je dobit u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za čak 29,8%, dok se u 2021. u odnosu na 2020. smanjila za 10,8%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna do 2015. s prosjekom od oko 44.900 kuna. Potom se bilježi veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada ovaj pokazatelj dostiže vrhunac. Nakon toga počinje blagi pad u 2021. i oporavak u 2022. Ostali bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.
Broj zaposlenih
U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.100 radnika. Gotovo polovina (44,7%) ili 938 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 254 zaposlenika ili 12,1% podsektora. Ukupan broj radnika je veći u odnosu na prethodnu godinu za 4,8%. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine (oko 1.500), nakon čega raste do 2019, kada stagnira na 1.900 zaposlenika, poslije čega opet raste do 2022. Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.
Prosječna mjesečna neto plata
Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika na hrvatskom tržištu tehničke zaštite u 2022. iznosila je 6.746 kuna (895 eura), što je 56% više u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna neto plata bila je relativno konstantna do 2016, kada počinje uzlazni trend sve do danas, ponajviše zbog rasta plata u 30 prvih preduzeća. Dvije najveće kompanije prema ovom pokazatelju u 2022. su Špica sustavi (povećanje od 12% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 15,5%).
Ukupan prihod po zaposlenom
Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2022. iznosio je 720.000 kuna (95.560 eura), što je u odnosu na godinu ranije (638.000 kuna) povećanje za 12,8%. Dva najveća preduzeća prema ovom pokazatelju su Aling (povećanje za 2,3% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 10,2%). Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 526.000 kuna do 2015 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.
