S obzirom na to da s godinama broj cyber napada ne jenjava, zanimljivo je vidjeti koje su države iskoristile prednosti modernog doba kako bi se zaštitile od njih, a koje su zakazale na ovom polju.
Piše: Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com
Cyber napadi tokom posljednjih godina postaju sve ozbiljniji i učestaliji, ne zaobilazeći nijednu granu privrede ni državu. Iako živimo u vremenu u kojem su nam sva sredstva zaštite i više nego dostupna, redovno padamo na ispitu osnovne informatičke pismenosti, a pogotovo kada koristimo istu šifru za sve što nam padne na pamet ili otvaramo e-mailove sumnjivog izgleda i sadržaja. Upravo to je razlog zbog kojeg su sigurnosni stručnjaci iz Specops Softwarea odlučili istražiti koje su to evropske zemlje najmanje sigurne za svoje građane kada je riječ o cyber sigurnosti. Kako bi to saznali, iz Specops Softwarea su izračunali koja će se od istraženih država najvjerovatnije suočiti sa cyber napadima tako što su analizirali postotak napada na Microsoftov Azure, kao i mjesečni procent računara koji su se suočili s rudarenjem kriptovaluta, malverom i ransomverom. Pa krenimo redom.
Bosna i Hercegovina među najugroženijim državama
Na osnovu navedenog istraživanja, sigurnosni stručnjaci su došli do zaključka da je Holandija evropska država za koju je najvjerovatnije da će se susresti s cyber napadom, a to je ujedno i država s najvećom stopom cyber napada u Zapadnoj Evropi. Naime, u Holandiji je zabilježen procent od 16,8 posto cloud hakerskih napada. Na drugom mjestu je Bugarska, na trećem Bjelorusija sa 10,83 posto, a slijedi ih Ukrajina s 10,35 posto. Nažalost, među prvima po broju ugroženih je i Bosna i Hercegovina, u kojoj je zabilježeno 7,06 posto cyber napada. Velika Britanija se našla među prvih dvadeset najugroženijih zemalja (na 17. mjestu) zbog velikog broja cloud napada u odnosu na ostale evropske zemlje. Zanimljivo je da je Irska u ovom istraživanju rangirana kao najmanje ugrožena zemlja u Evropi, jer je u njoj zabilježena najniža stopa cyber kriminala u svakoj kategoriji osim u segmentu cloud napada, gdje je izmjerena stopa od 0,36% napada na Azure. Sve ovo otkrio je Azureov Security Center. Ispostavilo se da je u periodu istraživanja Holandija bila meta navećeg broja hakerskih napada koji su izvršeni preko nekog cloud servisa. Podaci pokazuju da se u toj zemlji 16,28 posto Azure accounta našlo pod cyber napadom, dok je taj postotak kod Bugara bio 11,68%. U ostale zemlje koje su iskusile najveći broj cloud napada spadaju i Francuska (2,73 posto), Britanija (2,02 posto) te Finska (1,72 posto).
Rudarenje kriptovaluta
U prosjeku, Bjelorusija se svakog mjeseca suočava s najvećim postotkom rudarenja kriptovaluta na računarima žrtava (primijećeno je da 0,42 posto računara ima ovaj problem). Na drugom mjestu po broju neovlaštenih rudarenja se nalazi Ukrajina sa 0,33 posto, na trećem Bosna i Hercegovina sa 0,25 posto slučajeva i na četvrtom Bugarska sa 0,17 posto slučajeva. I ovdje se ispostavilo da je Irska najmanje ugrožena, budući da se u njoj samo 0,01 posto računarskih korisnika susrelo s ovim problemom. Na drugom mjestu zemalja za čije je stanovnike najmanje vjerovatno da će se susresti s neovlaštenim rudarenjem kriptovaluta nalaze se Norveška, Danska, Finska, Švicarska, Švedska, Austrija, Njemačka i Velika Britanija, jer je u svakoj od navedenih zemalja zabilježen nizak procent rudarenja – 0,02 posto. Ovo se vjerovatno može povezati s tradicionalno većim standardom u nabrojanim zemljama u odnosu na Bosnu i Hercegovinu ili Ukrajinu, ali se istraživanje nije bavilo otkrivanjem razloga.
Napadi malverom
Od svih evropskih zemalja u Bjelorusiji je primijećen najveći broj napada zlonamjernim softverom, uz zabilježenih 10,17 posto računara koji pretrpe ovaj vid cyber napada mjesečno. Na drugom mjestu je Ukrajina s 9,57 posto napada, s tim da i ovaj put nailazimo na Bosnu i Hercegovinu, koja se nalazi na trećem mjestu, odmah iza Ukrajine, sa 6,76 posto. Na četvrtom mjestu je Rumunija (5,92 posto), dok se na petom mjestu našla Bugarska sa zabilježenih 5,66 posto napada malverom. I ovdje Irska drži posljednje mjesto, u smislu da je država sa najmanje napada malverom, pri čemu samo 0,7 posto računarskih korisnika iskusi ovaj oblik napada na mjesečnoj osnovi. Ostale države u kojima je veoma mala vjerovatnoća ovakvih napada su Finska (1,27 posto), Norveška (1,33 posto), Holandija (1,33 posto) i Danska (1,35 posto).
Ransomver napadi
Kada je riječ o napadima ucjenjivačkim softverom, Ukrajina drži prvo mjesto kao najugroženija država u Evropi sa 0,09 posto zabilježenih napada mjesečno. Bjelorusija je na drugom mjestu sa 0,06 posto, a slijede Bosna i Hercegovina sa 0,05 posto te Rumunija, Bugarska, Latvija, Mađarska, Grčka i Hrvatska sa 0,04 posto. Najmanji zabilježen procent ovakvih napada mjesečno, samo 0,01 posto, imaju Irska, Francuska, Velika Britanija, Švedska, Švicarska, Njemačka, Danska, Holandija, Norveška i Finska.
Savjeti i preporuke
Sigurnosni stručnjaci iz Specops Softwarea preporučuju nekoliko mjera zaštite. Prije svega, prestanite koristiti iste šifre za različite servise, jer kada iznova koristite istu šifru, postajete ranjiviji na cyber napade zato što, u slučaju da odluče da vas napadnu, hakeri koriste vaše podatke za logiranje s jedne stranice kako bi napali drugu web-lokaciju. Zatim, koristite višefaktorsku identifikaciju (o kojoj smo više puta pisali u magazinu), jer trenutno živimo u modernom dobu u kojem većina web-sajtova nudi opciju višefaktorske autorizacije, ali se i dalje mali broj korisnika odlučuje na taj, dodatni sloj zaštite. Treba imati na umu da će vam ovaj dodatni korak uzeti samo nekoliko minuta, ali će vam koristiti na duže staze ukoliko želite jaču zaštitu od cyber kriminalaca. I na kraju, ali ništa manje bitno: nemojte klikati na nepoznate linkove. Phishing e-mailovi su i dizajnirani kako bi izgledali uvjerljivo (u nekim slučajevima dovoljno uvjerljivo da djeluju kao da ste ih primili od ljudi koje poznajete). Ovo su samo tri osnovna koraka zaštite koja može preduzeti svako, a uštedjet će vam gomilu vremena i energije koju biste zasigurno izgubili u slučaju da zaista postanete žrtvom hakerskog napada.
Zapanjujući broj cyber napada u Evropi
Samo prošle, 2019. godine 33 posto građana Evropske unije od 16 do 74 godine doživjelo je hakerski napad. Phishing i pharming (upotreba lažnog web-sajta radi krađe ličnih podataka) bili su najčešći sigurnosni incidenti u Evropskoj uniji, s tim da 25 posto napada otpada na phishing, a 12 posto na pharming. Posljedice ovih napada gotovo su pa nesagledive, s tim da je nekoliko studija već potvrdilo da su cyber napadi nanijeli veliku štetu svjetskoj ekonomiji, koja je samo u 2015. usljed njih izgubila tri milijarde dolara, a očekuje se da će ta cifra ove godine porasti na šest milijardi dolara.
