4 Jula, 2026
image
Home Blog Left SidebarPage 360

Vrijednost tržišta gašenja požara 29,13 milijardi dolara do 2023.

U narednih pet godina tržište gašenja (suzbijanja) požara ostvarit će vrijednost od 22,97 milijardi dolara uz prosječan godišnji rast od 4,87 posto, podaci su istraživačke kompanije Marketsandmarkets.
Ključni pokretači rasta su tehnološki napredak i inovacije u građevinskoj industriji, primjena zakonskih regulativa i pravilnika te česta ugroženost ljudi i imovine od pojave požara.

Najveći tržišni udio u ovom sektoru do 2023. godine držat će FM200 reagens za zaštitu od požara. FM200 je čist, bezbojan, nije štetan po okoliš i siguran je za ljude. Požar primarno gasi apsorbovanjem toplote, pri čemu ne ostavlja talog, što ubrzava sam proces. FM200 se pohranjuje kao tekućina u cilindru pod pritiskom gasa nitrogena, što ga čini vrlo kompaktnim sistemom za gašenje požara. Njegova upotreba ne utječe na aluminij, mesing, čelik, lijevano željezo, olovo, nehrđajući čelik, bakar itd., kao i na gumene, plastične i elektroničke komponente. Zbog toga se koristi u telekomunikacijskim objektima, računarskim sobama, kontrolnim sobama, muzejima i umjetničkim galerijama, historijskim arhivima te farmaceutskim i medicinskim ustanovama.

Kada je riječ o industrijskim sektorima, predviđa se da će naftni, plinski i sektor rudarstva ostvariti najveći udio na tržištu. Upotreba sistema za suzbijanje požara preovladava u industriji nafte i plina. Stoga smanjenje ulaganja u toj industriji utječe na tržište gašenja požara. Međutim, različiti postojeći sistemi za otkrivanje i suzbijanje požara koji se koriste u industriji trebaju redovno održavanje, popravak i zamjenu dijelova zbog protokola uspostavljenih u industriji, što rezultira rastom tog tržišta. Uz to, naftne i plinske kompanije fokusiraju se na poboljšanje radne efikasnosti, a očekuje se da će kompanije sve više uspijevati u tome i raditi s manje resursa nakon što nadvladaju trenutnu situaciju s niskim cijenama nafte.

U 2017. godini najveći udio na tržištu u geografskom smislu držala je Azijsko-pacifička regija. Očekuje se da će rastuća urbanizacija u zemljama poput Kine, Indije, Indonezije i Nigerije dovesti do povećanja ulaganja u vitalnu infrastrukturu, što uključuje transport, tretman voda i otpadnih voda te energiju. To će potaknuti finansiranje infrastrukturnih projekata shodno potrebama potrošačkih sektora, što bi uključivalo proizvodnju i transport, koji olakšavaju proizvodnju i distribuciju sirovina za robu široke potrošnje. U Indiji i Japanu očekuje se trostruko povećanje ulaganja u transportni sektor, koji uključuje nadogradnju željeznice i avioprijevoza. Širenje proizvodne baze u azijskim zemljama također je dovelo do rasta tržišta za suzbijanje požara.

Prema istraživanju, najveći igrači na tržištu sistema za gašenje požara su, između ostalih: Johnson Controls, United Technologies, Robert Bosch, Siemens, Halma, Hochiki, Firefly, Minimax Viking i Honeywell.

Pravilnik o upotrebi dronova u BiH pripremljen za usvajanje

Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) uskoro će, u saradnji s nadležnim organima, usvojiti pravilnik o upotrebi zrakoplovnih sistema na daljinsko upravljanje. Pravilnik će korisnicima dronova dati tačne smjernice i propisane mjere letenja.
Kako ističu u Direkciji, pravilnik će uskoro biti objavljen.

“Radilo se na uspoređivanju s pravilnikom Evropske agencije za sigurnost u zrakoplovstvu, koji bi također uskoro trebao biti usvojen. Naš pravilnik je u tehničkoj izradi. Potrebno je da se završi njegovo lektorisanje i potom će se objaviti u službenom listu”, kazao je stručni saradnik za odnose s javnošću u BHDCA-u Aleksandar Lalović.

Usvajanje pravilnika o regulaciji upotrebe dronova traje skoro tri godine, a dat će tačna uputstva i pravila korištenja bespilotnih letjelica.

“Bit će propisano kad, gdje, ko i u kojim uslovima može upotrebljavati dronove u vazdušnom prostoru BiH. Također će biti definisano i u kojim periodima dana će se moći letjeti te koje vrste dronova će se moći koristiti na koji način, od onih najlakših do onih koji mogu dostizati velike visine. Svi faktori će biti definisani kroz pravilnik”, pojasnio nam je Lalović.

Direkcija neće utjecati na kupovinu dronova, ali će biti definisano ko može njima upravljati. Tako, naprimjer, najniže kategorije letjelica neće moći koristiti osobe ispod 16 godina. Korisnici dronova stoga će u budućnosti morati imati određeni nivo poznavanja zrakoplovnih propisa.

(Klix)

Banja Luka sljedeće godine dobija videonadzor

Početak realizacije projekta videonadzora grada Banja Luka mogao bi se očekivati do kraja ove godine, a prioritetne lokacije bit će trgovi, parkovi, objekti od državnog značaja, pristupne saobraćajnice, mostovi i veće raskrsnice, rečeno je Srni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) bh. entiteta Republika Srpska.
“U realizaciju sistema može se krenuti nakon sprovedene procedure javne nabavke, koju je potrebno pripremiti i provesti po zaključku Vlade Republike Srpske. Prema procjeni, početak realizacije projekta mogao bi se očekivati do kraja 2018. godine”, navode iz MUP-a RS-a.

Lokacije na kojima će biti instaliran videonadzor na području Grada Banja Luka bit će određene na osnovu stanja javnog reda i mira, problematike kriminaliteta i sigurnosti saobraćaja.

Nabavka opreme, kako ističu u MUP-u, vršit će se u prvoj fazi realizacije projekta, za koju je trenutno planiran iznos od 250.000 eura iz budžeta Vlade Republike Srpske.

Iz MUP-a navode da postoji spremnost Grada Banja Luka da u narednim godinama planira sredstva za sufinansiranje ovog projekta, na osnovu zahtjeva koji budu definisani elaboratom.

Vlada Republike Srpske je na nedavno održanoj sjednici prihvatila informaciju o realizaciji sistema videonadzora grada Banja Luka te zadužila Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) da s Administrativnom službom grada utvrdi najpovoljnije lokacije za instaliranje opreme, uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu i raspoloživost komunikacijskih linkova na svakoj lokaciji.

MUP je zadužen da provede postupak nabavke i izvrši instalaciju opreme, a grad Banja Luka da pripremi lokacije i osigura potrebne komunikacijske linkove prema zahtjevima iz elaborata.

Korak ka izgradnji globalnih partnerstva

Hikvision povećava globalni doseg svojih protivprovalnih proizvoda dodavanjem višejezičkog prikaza na Pyronixovoj web-stranici. Opisi najnovijih nagrađivanih alarmnih sistema, tehnologija i sigurnosnih rješenja od sada su širom svijeta dostupni na više jezika kako bi se lakše doprlo do međunarodne publike.

“Od kada smo postali dijelom porodice Hikvision, segment protivprovale, koji uključuje Pyronix, postaje sve uspješniji, a prilagođavanje web-stranice lokalnom kontekstu smatramo ključnim strateškim alatom za dolazak do novih klijenata na međunarodnom nivou i izgradnju snažnijeg odnosa s njima“, kazao je menadžer marketinga Laurence Kenny, dodavši da je “Pyronix oduvijek bio posvećen ne samo pružanju najboljih sigurnosnih rješenja nego i privlačenju i podržavanju svojih klijenata“ te izrazivši nadu da će osvježena web-stranica postaviti temelje toga.

Sada sva ponuda Pyronixa – koja uključuje nagrađivani Enforcer, hibridni PCX, dvosmjernu bežičnu tehnologiju, vanjske XD detektore, unutrašnje KX detektore, koji su integrisani pomoću iVMS softera s bilo kojim Hikvisionovim videonadzornim uređajem s Hik-Connect ili Pyronix ProControl+ aplikacijama – dostupnija je nego ikada ranije na: engleskom, brazilskom portugalskom, kineskom, španskom, francuskom, italijanskom, portugalskom i ruskom jeziku.

Višejezička web-stranica pruža bolje korisničko iskustvo, lakši dolazak do informacija o karakteristikama proizvoda, specifikacijama i još mnogo toga. Uvjerite se sami na: https://www.pyronix.com.

Vrijednost tržišta proaktivne sigurnosti 41,77 milijardi dolara do 2023.

Prema procjenama Marketsandmarketsa, tržište proaktivnih sigurnosnih sistema rast će sa 20,66 milijardi dolara u 2018. godini na 41,77 milijardi do 2023, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 15,1%.
Razlog su veća sofisticiranost napada, striktnije zakonske regulative, sve veći prihvat interneta stvari, povećano korištenje pametnih mobilnih uređaja te trend upotrebe vlastitog uređaja na poslu (BYOD).

Do 2023. godine najveću prosječnu godišnju stopu rasta ostvarit će sigurnosna analitička rješenja. Uza sve veći broj cyber prijetnji i ranjivih tačaka u mrežnoj infrastrukturi, raste potreba za analizom sigurnosnih rizika. Ona također pomaže organizacijama da ispune zahtjeve standarda i drugih zakonskih regulativa.

Na tržištu proaktivne sigurnosti mala i srednja preduzeća će ostvariti veću stopu rasta budući da su podložnija internim i eksternim krađama podataka. Usvajanjem proaktivnih sigurnosnih rješenja organizacije mogu efikasno održavati i osigurati kritične informacije od krađe.

Zbog prisustva velikog broja igrača, očekuje se da će Sjeverna Amerika držati najveći udio na globalnom tržištu, dok će Azijsko-pacifička regija ostvariti najbrži rast. Sve veća potreba za zaštitom od cyber napada i povećanje broja korisnika pametnih telefona potiče usvajanje proaktivnih sigurnosnih rješenja širom svijeta. Također, rast će i tržište Bliskog Istoka, Afrike i Latinske Amerike zbog većeg korištenja računarstva u oblaku, širenja maloprodajnog i bankarskog sektora te pridržavanja regulatornih propisa.

Pametni zvučnici uskoro će zasjeniti hubove i pametne telefone

Prema IHS Markitovoj nedavnoj anketi, u kojoj je ispitano 937 korisnika pametnih zvučnika u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Njemačkoj i Brazilu, samo šest posto njih koristi tu tehnologiju radi kontrole povezanih uređaja u svojim domovima.

„Glasovna kontrola pametnih kućanskih uređaja samo je djelić cjelokupne interakcije s pametnim zvučnicima“, kaže Blake Kozak, glavni analitičar tržišta pametnih domova u IHS Markitu. „Međutim, ovaj trend će rasti, jer će se uređaji za videoreprodukciju sve više oslanjati na glasovnu kontrolu, alarmni sistemi će se paliti i gasiti putem glasa, a pametni uređaji će se sve više ugrađivati u nove domove.“

Više od 900 proizvođača uređaja za pametne domove

Na globalnom nivou postoji više od 900 proizvođača pametnih uređaja, koji su početkom 2018. godine u svojoj ponudi imali oko 4.100 povezanih uređaja, otkriva IHS Markit. Iako su koncentratori (hubovi) i pametni telefoni tradicionalno predstavljali osnovu takvih sistema, glasovna kontrola putem pametnih zvučnika uskoro će ih zasjeniti. „Iako uređaji poput termostata, povezane bijele tehnike i brava u tome učestvuju na svoj način, pametni zvučnici uskoro će postati primaran način interakcije potrošača s drugim uređajima“, kaže Kozak.

Video i audio pokretači rasta

„Uprkos slaboj upotrebi pametnih zvučnika radi kontrole drugih povezanih uređaja, samo je pitanje vremena kada će se u kućama koristiti sve više povezanih uređaja, a glasovni asistent postati primarni način interakcije s njima“, kaže Kozak. „Proboj će također biti potaknut korištenjem uređajima za streaming, kao što su novi Fire TV Cube i drugi agnostički zvučnici, poput Sonos Beama.“

 „Kako bi se povećao broj korisnika pametnih zvučnika za kontrolu uređaja u domovima, glasovni asistenti će morati poduzeti korake koje je napravio Amazon Echo Plus, koji posjeduje mogućnost kontrole niskonapojnih bežičnih uređaja, poput prekidača i utičnica povezanih preko Zigbee i Z-Wave protokola“, kaže Kozak.

Osiguravajuće kuće također će igrati ulogu u edukaciji korisnika o povezanim uređajima. Iako će se one fokusirati samo na detekciju curenja vode, IHS Markit procjenjuje da će krajem 2018 više od milion domaćinstava u Sjevernoj Americi posjedovati barem jedan povezani uređaj – vjerovatno senzore za curenje vode, senzore protoka ili zaporne ventile. Procjenjuje se da će oko 450.000 pametnih zvučnika biti povezano s osiguravajućim kućama do kraja tekuće godine.

„Ono što tržište pametnih domova čini jedistvenim i zašto je kontinuirani rast neizbježan su stalne, strateške prekretnice“, kaže Kozak. „Kada se čini da tržište pametnih domova stagnira, proizvođači novim uređajima pokažu suprotno. Istovremeno, vertikalna tržišta, poput sektora osiguranja, prilagođavaju decenijama ustaljene načine poslovanja kako bi javnosti približili tehnologije pametnih domova.“

Primopredaja videonadzora za rano otkrivanje šumskih požara

Preduzeća Odašiljači i veze te Hrvatske šume su 6. jula u prostorijama Javne vatrogasne jedinice grada Splita održali primopredaju inteligentnog sistema za videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara.

Primopredaji su prisustvovali direktor Odašiljača i veza Mate Botica, predstavnik Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Damir Krstinić, predstavnica Hrvatskih šuma Sanja Delić i upravitelj Šumarije Split Ante Taraš.

Sistemom je omogućen automatiziran protivpožarni nadzor uz automatsku ranu detekciju šumskog požara naprednim postupcima analize podataka, nadzor štićene površine ručnim upravljanjem kamerama na lokacijama, što je pogotovo korisno za vrijeme gašenja požara jer dislociranim zapovjednicima omogućava uvid u stanje na terenu, te arhivska pohrana svih snimaka, koji se mogu pregledati i pretraživati kako bi se naknadno utvrdilo stanje i olakšalo izvještavanje.

U sistemu OiV je projektovao i implementirao složenu komunikacijsku i serversku infrastrukturu, montirao kamere na antenske stubove, dok je FESB razvio programsku podršku. Aktiviranjem inteligentnog sistema za videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara hrvatsko vatrogastvo je dobilo važnog pomagača u ranom otkrivanju i praćenju akcije gašenja požara otvorenog prostora.

(Jutarnji.hr)

Narodnu Skupštinu Srbije pokrivat će 111 kamera

Narodna Skupština Srbije raspisala je tender za nabavku sistema videonadzora, a prema konkursnoj dokumentaciji, potražuje se ukupno 111 kamera: 76 za unutrašnji i ostatak za vanjski nadzor. Izvana će 23 kamere pokrivati fasadu, šest će snimati ulaz i prilaze, a bit će postavljene i četiri kamere za panoramski nadzor, kao i dvije antivandalske.

Rok za ponude je 12. juli

Prema pisanju Večernjih novosti, najbolji ponuđač bit će izabran tokom jula, radovi će trajati u augustu, dok će od septembra gotovo svaki ćošak Skupštine biti prekriven kamerama. List navodi i da parlament trenutno ima kamere u hodnicima zdanja, salama za sjednice parlamenta i odbora, te jednom od ulaza iz Kosovske ulice.

Intervju: Miha Senčar, direktor prodaje, Tenzor

Mi smo već na početku našeg razvoja vidjeli da s kvalitetnim inžinjerskim i programerskim timom, koji može do-razviti ili razviti rješenja koja će strankama riješiti specifične probleme i omogućiti bolju efektivnost svih pojedinačnih sistema, možemo ostvariti pravu dodatnu vrijednost našim kupcima. A da bismo ostali fleksibilni, razvili smo i vlastite integracijske platforme za maloprodaju (REMS) i industriju/logistiku (iEMS / fEMS).

Razgovarao: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@www.asadria.com

a&s adria: Gospodine Senčar, hvala Vam na odvojenom vremenu. Prije nego što počnemo, riječ-dvije o Vama, važnim prekretnicama u Vašem poslovnom životu, obrazovanju, za koje ste poslove zaduženi?

Senčar: Glavna prekretnica u osobnom, a kasnije i poslovnom životu je sigurno bila moja 18. godina, kada mi je otac poklonio udio u kompaniji Tenzor, koju je on osnovao sa svojim partnerom Albertom Beneom. Mogu reći da sam i prije toga jednostavno rastao s firmom. Već u srednjoj školi sam svakog ljeta s našim tehničarima radio na terenu, kao i tokom studija na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Nakon završenog dodiplomskog studija upisao sam međunarodni magisterij IMB, ali, nažalost, nikad nisam završio magistarski rad jer sam tada već bio mnogo uključen u Tenzoru, gdje sam u punome kapacitetu počeo raditi 2008. godine. Danas sam na funkciji direktora komercijale i odgovoran sam za prodaju, nabavku i marketing u firmi Tenzor Slovenija. Istovremeno, zadužen sam za razvoj sestrinskih firmi grupacije Tenzor u regiji.

a&s adria: Tenzor uspješno posluje 25 godina i jedan je od regionalnih lidera na polju integracije sigurnosnih sistema. Kako je sve počelo, a kako to izgleda danas? Šta ste uspjeli postići za sve ovo vrijeme, koliko trenutno imate zaposlenih i kakvi su vaši finansijski pokazatelji?

Senčar: Tenzor je doslovno počeo s montažom autoalarma i to u garaži mog oca. Onda su počeli montirati kućne alarme i, kako to obično biva u poduzetništvu, iz baze trgovačkih stranaka asortiman je nadograđen drugim sigurnosnim sistemima. Mogu reći da je u prvih 15 godina Tenzor postao ponuđač cjelovitih sigurnosnih rješenja jer smo već od desete godine imali formiran razvojni odjel s odličnim inžinjerima. Nakako od petnaeste godine već smo postali pravi integrator, a naš portfolio je bio proširen rješenjima u segmentu hotelijerstva, različitih grana industrije, telekomunikacija, bankarstva i ITS-a (Intelligent Transport Solutions). Tenzor je danas grupacija s firmama koje posluju u šest zemalja. Naravno, i dalje je najveća naša matična firma u Sloveniji, gdje imamo 59 zaposlenih. Grupacija će ove godine ostvariti više od 10 miliona eura prodaje, s ukupno 96 zaposlenih. Posljednje četiri godine konstantno ostvarujemo rast, a pogotovo u 2018. Tako smo, naprimjer, u Sloveniji zabilježili rast od 20% u odnosu na 2017. Godišnje sarađujemo s više od 800 stranaka u regiji, a naši najvažniji komitenti su pojedine trgovačke kompanije. Neke od njih, poput velikih globalnih trgovinskih lanaca, pratimo u četiri ili pet zemalja.

a&s adria: U kojim sve zemljama poslujete i opslužujete li ta tržišta kroz pojedinačne urede? Namjeravate li otvarati nova tržišta/urede?

Senčar: Naše sestrinske firme u kojima je Tenzor Slovenija većinski vlasnik otvorene su u Hrvatskoj (Protrade Int), Srbiji (Tenzor), Makedoniji (Sensor), Albaniji (Tenzor) i na Kosovu, gdje smo ove godine ponovno otvorili firmu. Trenutno o drugim tržištima ne razmišljamo.

a&s adria: Kako stoji na vašoj stranici, Tenzor se na slovenskom tržištu u posljednjih 16 godina pozicionirao kao integrator tehničkih sistema, električnih instalacija i „jedno prodajno mjesto“ za sve električne instalacije. Koje sve usluge to podrazumijeva, s naglaskom na tržište sigurnosti, odnosno šta sve ulazi u odrednicu „mjesta na kojem možete završiti sve“ u vezi s električnim instalacijama? 

Senčar: Ovako, prije deset godina Tenzor je bio izabran za izvođača našeg do sada najvećeg pojedinačnog projekta – rekonstrukcije elektroinstalacija tunela Pletovarje/Golo rebro. Tamo smo nastupili kao izvođači svih radova, dakle ne samo na implementaciji sistema integracije i tehničke zaštite. Od tada smo na takav način istupali na svim sličnim projektima vezanim za tunele. Prije pet godina smo odlučili da taj sistem rada prenesemo i na ostale segmente poslovanja, pa smo u Sloveniji osnovali poseban odjel koji nudi i izvodi cjelovite radove na elektroinstalacijama. Otprilike, godišnje uradimo dva-tri veća projekta elektroinstalacija, gdje smo izuzetno konkurentni čak i kada su u pitanju veliki sistemi tehničke zaštite. Za sada je ta strategija prisutna u Sloveniji i moram istaknuti da se to pokazalo dobrom odlukom. Mi smo kao firma s osam inžinjera, dva projektanta i tri OVD-a za elektroradove postali odličan partner za sve cjelovite projekte. I dalje je fokus na trgovačkim i naprednim industrijskim objektima, gdje možemo pokazati sve svoje znanje: od implementacije dojave požara, sistema ozvučenja za evakuaciju do tehničke zaštite, CNS i BMS sistema itd. Ono što posebno govori o kvalitetu našeg rada jeste i to da, naprimjer, trenutno radimo naš prvi projekt u Austriji, za austrijskog investitora, za kojeg smo u posljednje tri godine realizirali projekte na tri objekta u Sloveniji.

a&s adria: Na osnovu godina iskustva i stečenog znanja, razvili ste vlastite brendove REMS (Retail Event Management System), iEMS (Industry Event Management System) i Callisto (napredni videonadzorni sistemi i videodetekcija). Recite nam nešto više o ovome? 

Senčar: Mi smo već na početku našeg razvoja vidjeli da s kvalitetnim inžinjerskim i programerskim timom, koji može do-razviti ili razviti rješenja koja će strankama riješiti specifične probleme i omogućiti bolju efektivnost svih pojedinačnih sistema, možemo ostvariti pravu dodatnu vrijednost našim kupcima. A da bismo ostali fleksibilni, razvili smo i vlastite integracijske platforme za maloprodaju (REMS) i industriju/logistiku (iEMS / fEMS). Njihova osnova je jednaka i kroz njih možemo koristiti podatke iz svih sistema koje ugrađujemo. Međutim, svaka platforma ima svoje unaprijed pripremljene procesne module, koji su, naravno, u zavisnosti od industrijske grane različiti. Platforma nije zamjena za kontrolu pristupa, alarmni sistem ili videonadzor, nego ostavljamo te pojedinačne sisteme da budu samostalni, kakvi već jesu. Na njih se vežemo kroz prijenos podataka u jednu bazu, gdje sve te podatke povežemo na način da strankama damo novi pogled na rad sistema, sve incidente i događaje, olakšavajući im odaziv na njih. Platformu za maloprodaju REMS smo bazirali na analitici ulaza i zadržavanja ljudi po objektima, dok smo u industrijskom dijelu razvili rješenje za kontrolu pristupne logistike, gdje na osnovu registarske tablice ili RFID oznake možemo slijediti vozila na različitim tačkama unutar industrijskog kompleksa. Što se videonadzora i analitike pod okriljem brenda Callisto tiče, naša strategija je da u taj brend ugradimo različita rješenja na tržištu koja u svakom trenutku našim krajnjim kupcima mogu pružiti maksimum koji se može dobiti iz videonadzornog sistema.

a&s adria: Kvalitetu vašeg poslovanja svakako doprinosi i partnerstvo s renomiranim svjetskim kompanijama iz oblasti sigurnosti. S kojim kompanijama radite i čiji ste zastupnici, jeste li zadovoljni postojećom saradnjom te namjeravate li sklapati nova partnerstva?

Senčar: Kao integrator koristimo širok spektar svjetski poznatih brendova. Radeći za neke od velikih korporacija, mnogo puta u našim odlukama o novim partnerstvima vodili su nas upravo njihovi zahtjevi. To nas je, da kažem, natjeralo da naučimo raditi s novim rješenjima, a naravno da smo ta znanja primijenili i u radu s drugim klijentima. Želim posebno istaknuti dugogodišnja partnerstva s kompanijama Johnson Controls (Sensormatic, Johnson Controls, DSC, Kantech), NEDAP (Retail, Library), Honeywell (Esser), Hikvision, NUUO, Gantner, UTC (Onity, ATS), SALTO, Deister Electronic, Teleste, Bosch u Makedoniji itd. Osim tih partnerstva, u radu koristimo i opremu drugih proizvođača. Trenutno smo u pregovorima s još jednim vodećim svjetskim proizvođačem koji nudi opremu za sve segmente tehničke zaštite, što će nam koristiti s obzirom na to da smo sve više uključeni u kompleksne projekte gdje su potrebna cjelokupna, integrisana rješenja jednog brenda.

a&s adria: U proteklih dvadesetak godina regionalno tržište se značajno promijenilo. Brojni su izazovi stajali pred ovdašnjim zemljama, a u posljednje vrijeme se posebno ističe problem stalnog snižavanja cijena, zbog kojeg mnogi ukazuju i na snižavanje kvaliteta. Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći problemi s kojim se suočava regionalno tržište i na koji način se hvatate ukoštac s njima?

Senčar: Naš odgovor na snižavanje cijena je strategija uzimanja cjelovitih poslova jer tako preskačemo jednu stepenicu ili prepreku između nas i investitora. Inače bismo poslove morali nuditi pojedinačno elektro ili građevinskoj firmi. Isto tako znamo da nismo tu da radimo sa svima. Strankama s kojima radimo uspjeli smo dokazati naš kvalitet, kao i to da možemo raditi bez obzira na lokaciju. Također, tu su i naša vlastita razvojna rješenja, koja kupcu donose veću vrijednost nego pojedinačna rješenja tehničke zaštite. To su naše platforme koje smo ranije spomenuli: REMS (Retail Event Management System) za analitiku u maloprodaji, gdje kombiniramo tehničku zaštitu i analitiku s rješenjima za povećanje prodaje, (i)EMS (Industrial Event Management System) i (f)EMS platforma za nadzor točenja goriva. Naš prodajni portfolio uvijek će se sastojati od projekata gdje je važna cijena, ali i gdje su važni znanje i reference. Na nama je da se odlučimo s kojom opremom želimo raditi i s kojim strankama. Naravno, svjesni smo da uvijek neko može biti jeftiniji od nas. Ali, pitanje za naše potencijalne kupce jeste hoće li taj “jeftiniji” moći podržavati njihov razvoj i kasnije nuditi partnerski odnos u životnom dobu prodatog rješenja?

a&s adria: Iza Tenzorovog rada stoje mnogi domaći i međunarodni certifikati i nagrade. Koje ste sve certifikate i nagrade dobili i šta oni znače krajnjem korisniku?

Senčar: U proteklim godinama dobili smo brojne nagrade naših dobavljača, finansijskih institucija, ali i raznih privrednih udruženja. Želim posebno istaći tri ovogodišnje. Prvu smo dobili od lokalnog menadžerskog kluba Ptuj, koji je prepoznao inovativnost našeg rješenja koje smo postavili ispred tunela Karavanke za automatsku termalnu detekciju pregrijanosti teretnih vozila. Rješenje radi na našoj vlastitoj programskoj platformi (i)EMS i uključuje termalni line-scan, prepoznavanje tablica, mjerenje visine i broja osovina i automatiku te usmjeravanje vozila ako je pregrijano. Druga takva nagrada koja nam mnogo pomaže u poslu je Creditworthiness golden AAA certifikat, koji smo dobili od Bisnodea, a taj certifikat je dobila i naša hrvatska tvrtka Protrade. Treća je, svakako, nagrada za naš projekt koju smo dobili na Adria Security Summitu.

a&s adria: Možete li za one koji nisu prisustvovali Adria Security Summitu reći nešto o tom projektu? 

Senčar: Riječ je o projektu JUTEKS, gdje smo u potpunosti iskoristili vlastita znanja. Osnova rješenja je platforma (i)EMS, a poenta tog projekta je u tome da s opremom tehničke sigurnosti rješavamo problematiku dvorišne logistike. Na tom projektu smo prvo obavljali poslove konsultacija i projektovanja, a nakon postignutog dogovora bili smo i izvođači na svim elektroradovima, montaži opreme, podešavanju i personalizaciji (i)EMS platforme i, naravno, održavanju sistema.

a&s adria: Tokom proteklih 25 godina poslovanja uspješno ste realizirali veliki broj instalacija u mnogim vertikalama. Predstavite nam nekoliko najvažnijih projekata na kojima ste radili posljednjih godina?

Senčar: Teško je to izabrati, pa ću se radije odlučiti prema veličini projekta. To su sigurno svi projekti odrađeni na ITS području: videodetekcija, kontrolna soba i termoskener u tunelu Karavanke, elektrooprema tunela Log, prvi IP projekti na Slovenskim autoputevima IPK 1/2/3 i drugi. U segmentu hotela i termi to su projekti rekonstrukcije sistema kontrole pristupa u hotelima Sava Turizam, projekt Istralandia te projekt opremanja najveće jedrilice na svijetu s kontrolom pristupa za sobe. U okviru maloprodaje treba istaknuti opremanje najvećeg Mercator hipermarketa u Sloveniji sa sistemima videonadzora i zaštite protiv krađe, renoviranjem MOL benzinskih stanica, opremanje videonadzorom i zaštitom protiv krađe dva velika lanca prodaje u Sloveniji, opremanje cjelokupnim rješenjem tehničke zaštite dućana H&M, Deichmann, Decathlon, Sportina i Intersport u cijeloj regiji. Na području velikih elektroprojekta to su Saubermacher Slovenija s instaliranim CNS rješenjem, XXLutz objekti u Sloveniji i Austriji, Snaga Maribor, renoviranje Interspar Vič te najveći projekt sistema za navođenje pri parkiranju u Sloveniji za trgovačke centre City Park i City Center. U industrijskog segmentu najviše smo projekata realizirali u Makedoniji, gdje radimo i najviše projekata sa sigurnosnom opremom i BMS rješenjima, npr. za Van Hool i Johnson Controls.

a&s adria: Koji su najvažniji trenutni trendovi u sigurnosnoj industriji?

Senčar: Najznačajniji trend je migracija tehničke sigurnosti u svijet IoT-a i cloud pohranu podataka, mada će to istovremeno mnogim kompanijama sa slabim tehnološkim i IT znanjem praviti probleme. Drugi važan trend je daljnji razvoj analitike i AI-ja. Analitiku mi konkretno prodajemo više od sedam godina u sektorima maloprodaje i ITS-a, ali sigurno se u posljednje dvije godine i ona mnogo razvila i komercijalizirala. Također, veoma važan trend je i vizualizacija i filtriranje važnih podataka iz velikih baza podataka, poput snimaka, događaja i podataka sa senzora, i ovaj trend je upravo povezan s našim rješenjima za pametne i sigurne gradove te analitiku u maloprodaji.

a&s adria: Na kraju, u kojem će smjeru Tenzor ići u budućnosti?

Senčar: Smjer razvoja Tenzora je već zacrtan za narednih nekoliko godina. Radit ćemo na jačanju plasmana cjelovitih elektroprojekta ne samo u Sloveniji nego i u regiji. Fokus je na projektima u kojima možemo odraditi cjelokupno rješenje jake i slabe struje, tehničke zaštite te BMS/CNS sistema. Drugi fokus su regionalne trgovačke firme u razvoju, kojima možemo ponuditi i kontakte, ali i proizvode za cijelu regiju. Također, cilj nam je i daljnji razvoj naših platformi za integraciju i proširenje na druge segmente, a s ciljem rješavanja specifičnih potreba i problema naših klijenata. Novi segment koji aktivno razvijamo su rješenja za pametne gradove s fokusom na problematiku prometa i sigurnosti, a za oba ova područja posjedujemo znanje i iskustvo.

Stavovi građana Hrvatske o internetu i cyber sigurnosti

Iz godine u godinu IT stručnjaci upozoravaju korisnike interneta na moguće opasnosti koje spadaju pod domen cyber sigurnosti. Međutim, postavlja se pitanje da li korisnici ozbiljno shvataju opasnosti koje im prijete u online sferi te kolikim znanjem raspolažu kada se trebaju zaštititi?

Piše: Vesna Matić-Karić

E-mail: redakcija@asadria.com

Kako bi se saznalo šta građani Evropske unije misle o računarstvu i cyber sigurnosti, 2017. godine je objavljeno istraživanje “Stavovi Evropljana o cyber sigurnosti”. Ovaj izvještaj razotkriva stavove javnog mnijenja iz 28 zemalja EU o računarskoj sigurnosti, a cilj istraživanja je razumijevanje svijesti, iskustava i percepcija građana Unije o ovoj temi, njih 28 hiljada koliko ih je ukupno učestvovalo u istraživanju. Neophodnost objavljivanja ovakvog izvještaja leži u činjenici da cyber kriminal predstavlja veliki problem modernog doba i u okviru njega ne postoje nikakve fizičke granice koje bi barem donekle kontrolisale njegovo širenje. Iako nam je pristup internetu olakšao svakodnevnicu i pristup informacijama, tužna je činjenica da njegova sve šira upotreba ima i negativnu posljedicu koja se ogleda u vidu pojačanog i sve kreativnijeg cyber kriminala.

Gubici u milijardama

Procjenjuje se da će računarski kriminal u budućnosti izazivati gubitke koji će se mjeriti milijardama eura godišnje, što će izvršiti veliki pritisak na organe za provođenje zakona, koji možda još nisu u potpunosti spremni da adekvatno odgovore na novu prijetnju. Kako bi odgovorila na ovaj rastući problem, Evropska komisija je oformila koordiniranu politiku kroz blisku saradnju sa zemljama EU i drugim evropskim institucijama kako bi doprinijela borbi protiv problema povezanih sa cyber kriminalom, kao što su napadi na računarske sisteme, uvredljivi online materijali i dječija pornografija, online privatnost i online prevare te falsifikovanje. Mi ćemo se u pregledu prikupljenih i u izvještaju objavljenih podataka koncentrisati na podatke koji se tiču Hrvatske i uporediti ih s podacima o prosjeku koji se odnosi na ostale članice EU kako bismo prikazali gdje se tačno nalazi Hrvatska kada je riječ o stavovima građana o cyber sigurnosti. Izvještaj sadrži i podatke o tome koliko se često građani Hrvatske služe internetom, koje uređaje koriste za pristup te kojim se aktivnostima najčešće bave.

Upotreba interneta i nivo svijesti o sigurnosti na internetu

Iako bi se, s obzirom na raširenost interneta, moglo zaključiti da skoro sto posto građana Hrvatske koristi internet, podaci iz ovog izvještaja pokazuju drugačije. Prema izvještaju, u Hrvatskoj se internetom svakodnevno služi 59% ispitanika, dok se s druge strane taj prosjek penje na čak 70 posto kada su u pitanju sve zemlje članice Evropske unije. Povremeno se internetom služi 10% Hrvata, dok evropski prosjek iznosi 9%. Internetom se nikada ne služi 25% ispitanika u Hrvatskoj, što je značajno veća brojka od evropskog prosjeka koji iznosi 19%. Zanimljiv je i omjer procenata između te zemlje i ostatka EU kada je riječ o ispitanicima koji uopće nemaju pristup internetu. Dok u ostatku EU pristup internetu nema samo 2% ispitanika, u Hrvatskoj se taj procenat penje na 6%. U skladu s velikom popularnošću društvenih mreža u zemljama regije, od svih aktivnosti na internetu hrvatski ispitanici su odgovorili da najčešće koriste društvene mreže, dok se kupovinom usluga i proizvoda preko interneta bavi dvostruko manji procent korisnika nego u zemljama EU (grafikon QB7). Kada se pogledaju socio-demografski podaci za svakodnevne korisnike interneta, može se zaključiti kako se broj ispitanika koji koriste internet u Hrvatskoj podudara s brojem ispitanika u EU kada je riječ o mlađoj populaciji, odnosno o korisnicima starijim od 15, a mlađim od 24 godine. Međutim, situacija se drastično mijenja kada je riječ o korisnicima starijim od 40 godina.

Naime, tek dvije trećine ispitanika starijih od 40 i mlađih od 54 godine iz Hrvatske koristi internet svakodnevno, dok u ostatku EU taj postotak iznosi 81%. Najveća razlika je u grupi ispitanika starijih od 55 godina, gdje samo petina ispitanika iz Hrvatske iz ove dobne grupe svakodnevno koristi internet, dok je u EU taj prosjek dvostruko veći, odnosno 40%.

Kakva je informisanost građana?

S druge strane, iz izvještaja je jasno da su među hrvatskom populacijom pametni telefoni znatno popularniji kao sredstvo pristupanja internetu nego u ostatku EU, pa ih u te svrhe koristi 87% Hrvata, dok je prosjek za EU osam procenata manji. Zato Hrvati u manjoj mjeri koriste računare i tablete, pa tako računare koristi 85% svih ispitanika te samo 81% ispitanika iz Hrvatske. Tablete koristi 40% svih ispitanika te samo 29% onih iz Hrvatske, dok putem televizora internetu pristupa 18% svih ispitanih te 12% ispitanika iz Hrvatske. Kada je riječ o informisanosti građana EU o rizicima do kojih može doći u eri cyber kriminala, izvještaj pokazuje da manje od polovine ispitanika smatra da je dobro obaviješteno o mogućim cyber sigurnosnim rizicima, a sve ispitanike, kada je o ovoj problematici riječ, najviše brine mogućnost zloupotrebe privatnih podataka. Zbog toga najveći dio Hrvata, njih 52%, smatra da je transakcije najsigurnije obavljati licem u lice, dok se s njima slaže samo 27% svih ispitanika iz EU.

Građani EU imaju više povjerenja u vlast nego Amerikanci

Kako u Hrvatskoj tako i u ostatku EU više od polovine ispitanika potvrdilo je da zbog zabrinutosti za sigurnost izbjegava otkrivati svoje lične podatke na internetu. Također, većina ispitanika je svjesna toga da je rizik da postanu žrtve cyber kriminalaca sve veći, a zanimljivo je i to da je istraživanje pokazalo kako i građani Hrvatske, ali i ostatak građana EU, vjeruju da državna tijela brinu o njihovim ličnim podacima. Zbog toga većina od ukupnog broja ispitanika (56%) promjene u sigurnosnoj politici EU smatra veoma bitnim, ali kada su upitani koliko se slažu s tvrdnjom da policijske snage i zakonodavna tijela rade dovoljno na sprečavanju cyber kriminala, ispostavilo se da pitanje povjerenja i nije baš tako jednostavno. Naime, samo 13% svih ispitanika se slaže s ovom tvrdnjom u potpunosti, bez pogovora, a u samoj Hrvatskoj s ovom tvrdnjom se složilo samo 11% ispitanika, dok se s njom ne slaže njih 42%. Dakle, iako imamo podatke prema kojima se čini da građani Evropske unije imaju povjerenje u svoja zakonodavna tijela kada je riječ o brizi o njihovim privatnim podacima, kada se počne pričati o tome koliko se radi na mjerama zaštite od cyber kriminala, tu dolazi do zaokreta i mišljenja se mijenjaju. Poređenja radi, mnogi Amerikanci ne vjeruju modernim institucijama da će zaštititi njihove privatne podatke. Prema studiji Pew istraživačkog centra iz 2016. godine provedenoj nad 1.040 odraslih osoba kako bi se ispitale njihove navike i ponašanje kada je riječ o cyber sigurnosti, većina ispitanika se plaši da je već izgubila kontrolu nad privatnim podacima, a mnogi sumnjaju u to da su vladine agencije i velike korporacije uopće u stanju da zaštite korisničke podatke koje prikupljaju. Istraživanje je pokazalo da, baš kao što je slučaj s građanima EU, Amerikanci ne upražnjavaju najbolje prakse za zaštitu svojih online podataka, pa tako skoro 40 posto njih priznaje da koristi iste ili veoma slične lozinke za različite online profile, a 41% ispitanika kaže da je dijelilo ili još dijeli lozinku s prijateljem ili članom porodice. Tačno je četvrtina priznala da namjerno koristi jednostavnije lozinke, jer ih je lakše zapamtiti. Mnogi ne zaključavaju svoje mobilne uređaje, a čak 54% ispitanika priznaje da koriste potencijalno nesigurne javne Wi-Fi mreže.

Šta građani EU poduzimaju da se zaštite od cyber kriminala?

Zanimljivo je otkriće da većina ispitanika smatra da su dovoljno zaštićeni od cyber kriminala ukoliko koriste antivirusni softver i tu se rezultati između građana Hrvatske i ostatka EU ne razlikuju u nekoj većoj mjeri. Čak 72% ukupnog broja ispitanika vjeruje u neprobojnost i zaštitu anitivirusa, a u samoj Hrvatskoj isto misli 71% ispitanih. Ovo samo pokazuje da upozorenja stručnjaka iz IT svijeta i dalje ne liježu na plodno tlo kada je riječ o zaštiti od cyber kriminala. U nepogrešivost antivirusa ne vjeruje samo 25% svih ispitanika te 26% njih iz Hrvatske, pri čemu građani te zemlje nemaju običaj mijenjati svoju antivirusnu zaštitu (grafikon QD17) – tačnije, to rade dvostruko rjeđe u odnosu na prosjek u EU. Kada je Hrvatska u pitanju, ti procenti su barem u skladu s činjenicom da, kao što je moguće vidjeti iz grafikona QB12, korisnici interneta se u daleko manjem procentu susreću s online prevarama i virusima na svojim uređajima u odnosu na prosjek u Evropskoj uniji. Opuštenost spram cyber sigurnosti pokazuju i podaci da Hrvati mnogo rjeđe mijenjaju lozinke za svoje online profile u odnosu na evropski prosjek. Svijest o ovome bi svakako bilo poželjno povećati u okviru strategije za prevenciju cyber kriminala.

Sudeći po navedenim uvjerenjima većine građana EU, veliki broj ljudi, uprkos dugogodišnjem korištenju interneta, još ne zna kakvim su tačno opasnostima svakodnevno izloženi te da postojanje antivirusa ne isključuje mogućnost ljudske greške, zbog čega i dan-danas cyber kriminalci “pecaju” žrtve koje, nesvjesne svih opasnosti, otvaraju e-mailove sa zaraženim prilozima ili koriste preslabe lozinke, koje time gube svoju funkciju. To potvrđuju i odgovori ispitanika, jer je manje od polovine građana Evropske unije, samo 41%, promijenilo lozinku za e-mail, dok je procent mijenjanja šifri za većinu ostalih online aktivnosti još niži. Tako je u Hrvatskoj samo 21% njih u posljednjih godinu dana promijenilo e-mail lozinku, uprkos upozorenjima IT stručnjaka da ih trebate promijeniti i ojačati kako bi se smanjila mogućnost krađe podataka. Čak 48% Hrvata nije promijenilo lozinku ni za jednu online uslugu ili servis u toku godine dana u vrijeme kada se ovo istraživanje provodilo. Samo je 28% svih ispitanika priznalo da za svaku uslugu koristi posebne lozinke, dok je u Hrvatskoj taj procent znatno manji.

Zaštita djece

I za kraj, prilično su alarmantni podaci koji pokazuju da građani Hrvatske čine dosta manje na zaštiti djece od online uznemiravanja dok su ona na internetu (grafikon QB9R), što znači da bi se trebala pojačati edukacija porodica o ovoj temi. Jednu stvar nam je ovaj izvještaj jasno predstavio: građani EU još nisu obaviješteni o svim opasnostima koje ih vrebaju u online sferi, a ako i jesu, onda im manjka znanja i iskustva kako da se odbrane od njih. Jasno je da u budućnosti treba raditi na mjerama zaštite građana od cyber kriminala te da građane treba educirati o sigurnijoj upotrebi interneta.

SAD vs EU: različiti stavovi o povjerenju vladi

Prema podacima iz prošle godine, 64 posto Amerikanaca lično je doživjelo hakerski napad, a u najvećem broju slučajeva (41 posto) riječ je o bankovnim prevarama. Relativno veliki dio javnosti u SAD-u, za razliku od građana EU, ne vjeruje institucijama koje bi ih trebale zaštititi, a nepovjerenje je posebno izraženo prema federalnoj vladi i društvenim mrežama. S druge strane, iako za EU imamo liste hakerskih napada po državama, još nije urađena statistička analiza koja bi nam na nedvosmislen način pokazala koliki je tačno procent građana EU doživio hakerski napad u posljednjih nekoliko godina.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.