Home a&s Adria Talks Kategorija Istraživanja (Page 8)

Istraživanja

Prediktivna analitika za sigurnije gradove

Paralelno s usponom umreženih uređaja i naprednih senzora, podaci su postali jedan od najdragocjenijih resursa u upravljanju sigurnošću. Različiti uređaji u rasponu od kamera do senzora za parkiranje nadležnim tijelima za javnu sigurnost nude pristup većoj količini podataka nego ikada ranije. Ovaj trend će u budućnosti samo jačati jer države širom svijeta nastoje povećati broj videonadzornih kamera i drugih sigurnosnih uređaja u javnim prostorima
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Postojanje ogromne količine samostalnih podataka samo po sebi ne može pomoći podizanju nivoa javne sigurnosti. Sistemi bi trebali moći sami prepoznati obrasce među podacima i na osnovu njih izvući zaključke koji mogu poslužiti kao podrška proaktivnijem donošenju odluka. Upravo u tom segmentu analitika polako postaje presudna za sigurnost, a prediktivna analitika je ključni korak naprijed. Ona može predvidjeti konkretne prijetnje na osnovu obrazaca koji se prepoznaju iz ranije zabilježenih podataka. Sistem mora biti u stanju prikupljati svježe podatke, obraditi ih kako bi došao do detaljnih statističkih zaključaka i vizuelno predstaviti dobijene rezultate.

Kako prediktivna analitika pomaže većoj sigurnosti gradova
Kvalitetno iskorištavanje podataka od presudne je važnosti za sigurnost gradova, a jedna od glavnih briga službi za provedbu zakona je njihovo stalno nadmetanje s kriminalcima. Čak i kada te institucije aktivno rade na sprečavanju ilegalnih aktivnosti na određenom području, kriminalci se obično pojave na nekom drugom mjestu. Da bi se riješio ovaj problem, potreban je proaktivan pristup kakav nudi prediktivna analitika.

Cilj ograničiti eskalaciju problema
Peter Matuchnijak, tehnički direktor u kompaniji Maxxess Systems, smatra da je cilj svih prediktivnih alata za sigurnosnu analitiku sprečavanje eskalacije malih problema u velike. Što prije možete djelovati, lakši će biti i problemi s kojim se suočavate. “Vi možete projektovati rješenje koje će vam dati precizne podatke o ključnim situacijama koje se odvijaju pred vašim očima. Pri tome se u obzir uzimaju ulazni podaci iz širokog spektra sistema i izvora. U tom slučaju možete ih usporediti s onim što se već dešavalo u prošlosti, a zatim početi predviđati pojavu samih problema. Kod prediktivne analitike važno je imati na umu da možete umanjiti rizike u najširem smislu, a ne samo prepoznavati očigledna narušavanja sigurnosti (alarme i njihove tzv. okidače). Vi ste tada u stanju predvidjeti probleme koji mogu negativno utjecati na operativnu efikasnost. Korisnik može utvrditi o kojim je problemima riječ, a što je veća organizacija ili subjekt koji se prati, obrada podataka će biti sofisticiranija”, kaže Matuchniak.

Korištenje različitih podataka
Današnji gradovi egzistiraju u vrlo dinamičnim okruženjima, koja uključuju i trajne prijetnje. Kako bi izašli na kraj s njima, potrebno je da timovi za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama ulože znatne napore kako bi pregledali ogromnu količinu podataka, analizirali trendove i donijeli ispravne odluke u pravo vrijeme. “Pripadnici organa reda, osoblje zaduženo za fizičku i cyber sigurnost, vatrogasci i sigurnosno osoblje dobijaju ogromne količine podataka iz različitih sistema. Oni se čuvaju u više zasebnih baza podataka ili sistema upravljanja. Posmatrano odvojeno, ovi skupovi podataka daju samo mali i samim tim nepotpun prikaz sigurnosne situacije na terenu. Mnogo vremena i napora se ulagalo u izradu akcionih planova koji se na nekoordiniran način bave samo usko definisanim prijetnjama”, kaže Brian Schwab, osnivač i konsultant u kompaniji S3SDC. S druge strane, sistemi za prediktivnu analitiku posjeduju složene algoritme koji im omogućavaju da koriste informacije iz više komponenti sistema i baza podataka. Time se sigurnosnom osoblju pruža cjelovitija slika postojećeg operativnog okruženja.

Prednosti prediktivne analitike
Nekoliko gradova već koristi prediktivnu analitiku kako bi ubrzali proces prikupljanja i analize velike količine podataka koji se koriste kao podrška donošenju odluka. To omogućava brže donošenje kvalitetnijih odluka. Prema Adlanu Hussainu, zamjeniku direktora marketinga u kompaniji CNL Software, tri su glavne oblasti u kojima prediktivne funkcije unapređuju sigurnost i rad policije:

Optimalno iskorištavanje resursa. Raspoređivanje interventnog osoblja na osnovu lokacija na kojima je ranije dolazilo do sličnih situacija. U vrijeme najvećeg operativnog opterećenja, poput petka navečer, na ovaj način se može skratiti vrijeme reagovanja i postići više uz manje osoblja.

Brža detekcija kriminaliteta. Prepoznavanje lica u stvarnom vremenu, praćenje izvora buke, videonadzor i prepoznavanje registarskih tablica (LPR) danas se odvijaju pomoću prediktivne analitike. Na ovaj način se nadležnim tijelima omogućava prepoznavanje skrivenih obrazaca koji mogu poslužiti za brže otkrivanje krivičnih djela.

Podrobnije razumijevanje žarišta kriminaliteta. Prediktivna analitika može se koristiti za efikasnije i preciznije identificiranje lokacija na kojima dolazi do ozbiljnih zločina. Podaci se mogu prikupljati iz širokog spektra izvora i oni pomažu državnim tijelima da lakše prepoznaju obrasce i identificiraju prethodno nepoznata žarišta zločina.

Budite svjesni ograničenja
Iako se stručnjaci u industriji uglavnom slažu u vezi s prednostima prediktivne analitike u sigurnim gradovima, neki od njih upozoravaju da je ova tehnologija ponekad nerealno predstavljena u javnosti. Giovanni Gaccione, Genetecov menadžer za javnu sigurnost, smatra da je nerealistično očekivati da policijske uprave ili druge jedinice za suzbijanje kriminala mogu otkriti i spriječiti kriminal u gradu prije nego što se on i dogodi. Iako je u sigurnosnoj tehnologiji došlo do značajnog napretka, ovakav nivo prediktivne analitike još je daleko od konkretne primjene. “Ipak, neka inteligentna rješenja mogu unaprijediti ove prednosti kroz ustupanje djelotvornih podataka i poboljšanje međuagencijske saradnje. Ova tehnologija omogućava gradskim tijelima da bolje razumiju urbana okruženja i znatno skrate vrijeme reagovanja u hitnim situacijama, kao i da brže utvrde gdje, kada i kako najbolje iskoristiti dostupne resurse. Ako je riječ o velikom gradskom događaju ili suočavanju s neočekivanom situacijom, interventni timovi imaju kvalitetnu podršku tokom cjelokupnog trajanja intervencije”, kaže Gaccione.

Zahtjevi implementacije
Kombinacija tehnologije i javnih politika neophodna je za uspješnu primjenu prediktivne analitike u gradovima. Da bi postigli maksimalne rezultate, urbanisti, državna tijela i privatna preduzeća trebaju pristup platformi koja pokriva više stavki istovremeno. Na terenu su obično već dostupne tehnologije koje zajedno mogu raditi na poboljšanju uvida u situaciju u gradu, poput videonadzora, kontrole pristupa, automatskog prepoznavanja registarskih tablica, usluga u oblaku, podrške operativnim odlukama i upravljanja istražnim slučajevima. “Uzmimo, naprimjer, gradski saobraćaj”, kaže Gaccione i dodaje: “Videonadzorne kamere, automatsko prepoznavanje registarskih tablica i analitika mogu zajedno raditi na poboljšanju saobraćaja. Organi reda mogu brže može prepoznati incidente, što znači da će brže reagovati na njih i uspostaviti normalan tok saobraćaja”. Kada dođe do određene situacije, policija i lokalne organizacije mogu iskoristiti tehnologiju za slanje informacija o zaobilaznim rutama, što rezultira boljim protokom saobraćaja i većim zadovoljstvom građana. Ova rješenja mogu koristiti i ponuđači usluga javnog prijevoza, poput podzemne željeznice ili autobusa, i mogu se podesiti da u stvarnom vremenu obavještavaju vozače koju rutu trebaju odabrati na osnovu postojećih saobraćajnih parametara.

Potrebne komponente za prediktivnu analitiku
Sigurni gradovi su lokacije na kojima rješavanje problema gradskog kriminala podrazumijeva više od puke upotrebe policijske sile. Matuchniak navodi da se u razvoju bilo kojeg gradskog rješenja koriste tri ključne komponente. To su vanjski i javni izvori obavještavanja, koji obično uključuju dostupne informacije kao što su vijesti, vremenski izvještaji, sistemska upozorenja poput podataka o prepoznavanju lica, sisteme kontrole pristupa i ljudsku inteligenciju. Građani ili članovi timova pri tome direktno prijavljuju probleme pomoću svojih telefona. Schwab detaljnije opisuje ključne elemente rješenja za sigurne gradove na najvišem nivou poput interoperabilnih senzora koji bi trebali biti integrisani u zajedničku mrežu ili rješenja kod kojih su u stvarnom vremenu mapirane informacije o vremenskim prilikama, saobraćaju i lokaciji resursa. Podaci pristižu iz raznih integrisanih senzora, s kamera i druge sigurnosne opreme. Time se dolazi do veoma precizne slike o postojećem operativnom okruženju. Kada su u pitanju videopodaci i analitika, riječ je o integraciji podataka iz više sistema, a izlazni podaci se obrađuju pomoću videoanalitike, sistema prepoznavanja registarskih tablica, tehnologije prepoznavanja lica i analize ponašanja, kao i drugih tipova softvera za identifikaciju potencijalnih prijetnji. Također, mobilna širokopojasna tehnologija i oblak (cloud) neophodni su za podršku informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji zasnovanoj na internetu stvari. Kao i saradnja između svih agencija.

Kontinuirani procesi
Andrea Sorri je direktor poslovnog razvoja u sektoru nadzora gradova i infrastrukture u kompaniji Axis Communications. On upozorava da je prediktivna analitika još u povojima. “Sposobnost predviđanja šta će se dogoditi u budućnosti temelji se na mašinskom učenju, a za efikasno mašinsko učenje potrebno vam je mnogo podataka. Dakle, ovo je prvi zahtjev: količina podataka mora biti dovoljna da računarima omogući učenje i, na osnovu toga, predviđanje događaja”, smatra Sorri. Obim i raznovrsnost podataka potrebnih da se omogući prediktivna analitika dovode do zaključka da sami podaci s kamera nisu dovoljni za taj zadatak iako su ključna komponenta. Njih je neophodno kombinovati s podacima drugih senzora, uključujući termalne i radarske senzore, sisteme za praćenje zagađenja i kvaliteta zraka, detektore dima, senzore za mjerenje porasta nivoa vode i mnoge druge. Samo u kombinaciji jednih s drugim, ovi ulazni podaci mogu poslužiti za precizno predviđanje budućih događaja i preduzimanje korektivnih mjera.

Cyber sigurnost i prediktivna analitika
Analitički podaci mogu biti privlačna meta za hakere jer pružaju ključne uvide u načine funkcionisanja gradova. Jedan od glavnih problema cyber sigurnosti pametnih i sigurnih gradova i sličnih inicijativa je činjenica da ova oblast ne dobija dovoljno pažnje. To uključuje nepostojeću ili nedovoljnu enkripciju koja bi spriječila preuzimanje kontrole nad sistemima kontrole saobraćaja, uličnom rasvjetom, sigurnosnim kamerama, detektorima oružja i drugim senzorima. Kako je većina ovih tehnologija bežična po prirodi, ove sisteme je lako hakirati ako nisu dobro enkriptirani. A često su u sisteme integrisane i zastarjele tehnologije, koje mogu biti posebno ranjive na napade.

Šta treba preduzeti?
Schwab naglašava neshvatljivi nedostatak čak i osnovnih sigurnosnih praksi u većini razvojnih tehnoloških projekata u gradskim područjima. U kombinaciji s nedostatkom pripremljenih protokola za odgovor na cyber prijetnje, to znači da se gradovi nisu u stanju zaštititi niti da postoji kvalitetan plan mjera reagovanja na incidente ovog tipa.

“Važnost utvrđivanja i primjene osnovnih sigurnosnih protokola i odgovora na cyber prijetnje nikada nije bila evidentnija nego tokom napada ucjenjivačkim softverom (ransomver) na Bay Area sistem transporta u San Franciscu 2016. godine. Isto se desilo i tokom napada na lokalne sisteme u Atlanti 2018. i Baltimoreu 2019. Tek uz adekvatnu obuku općinskih službenika o najboljim praksama cyber sigurnosti i donošenje odgovarajućih protokola za odgovor, može se osigurati minimiziranje rizika od cyber napada. Ako se on i dogodi, šteta će biti ograničena i svedena na najmanju moguću mjeru. Osim toga, mora se osigurati i dostupnost informatičkih timova za odgovore na hitne situacije, koji će biti adekvatno finansirani i podržani. Njihovo prisustvo će poslužiti kao garancija da će se za odbranu od napada koristiti odgovarajuća tehnologija i upravljačke prakse”, kaže Schwab. Obimnost i umreženi karakter ovih inicijativa ostavljaju veliki prostor za napade koji se moraju spriječiti. Veličina i složenost međusobno povezanih sistema otežavaju posao stručnjacima koji moraju znati šta je izloženo napadima i na koji način i koje je sisteme prioritetne zaštite neophodno implementirati. Isto važi i za pitanje primjene odgovarajućih sistema redundancije i načina primjene zaštitnih mehanizama koji će osigurati neprekidno funkcionisanje.

Je li analitika ranjiva?
Iako se analitička rješenja temelje na softveru i sadrže podatke kojima bi hakeri rado pristupili, ona sami po sebi nisu razlog zbog kojeg bi napadači mogli dobiti pristup sistemima. Gaccione objašnjava da izvor prijetnji nije upotreba alata za analitiku; najčešće su, zapravo, ljudi najslabija karika kada je u pitanju narušavanje cyber sigurnosti. “Postoje zaposleni koji ne mijenjaju zadane lozinke na uređajima interneta stvari, poput videonadzornih kamera ili senzora. To je jedan od najjednostavnijih načina da kriminalci iz cyber svijeta koji traže svoju priliku dobiju pristup sigurnosnom sistemu. A ako ostanu neotkriveni, na kraju će moći pristupiti i gradskoj mreži”, kaže on. Većina sigurnosnih rješenja u gradu nije finalizirana u vrijeme kada se sistem nadograđuje ili se zastarjeli ili pokvareni proizvodi mijenjaju. Proces dodavanja nove opreme je još jedan izvor ranjivosti, posebno ako je riječ o opremi drugih proizvođača sa slabijim sigurnosnim standardima.

Tehnološki izazovi
Kao i kod većine novih sigurnosnih tehnologija, postoji više izazova koje sigurnosne agencije moraju otkloniti da bi što bolje iskoristile prednosti prediktivne analitike. Hussain smatra da se ovi izazovi mogu podijeliti u tehnološke i političke. Gradovi ulažu u sigurnosnu tehnologiju već decenijama. Oni često posjeduju širok spektar različitih sistema, od kojih su neki kupljeni zbog konkretnog problema, a neki su stari sistemi koji gradu još nude vrijednost. “Izazov je objediniti ove sisteme u jednu platformu koja omogućava da se svi gradski objekti nadgledaju putem jedinstvene tačke. Zaštićenost vlasničkom licencom kod ovih sistema i razlike u tehnologiji na kojoj su razvijeni često su prepreka njihovom zajedničkom radu”, kaže Hussain. Maurice Singleton, predsjednik kompanije Vidsys, dodaje da je važan izazov i činjenica da se u javnosti još nedovoljno zna o načinu iskorištavanja ogromne količine podataka prikupljenih putem različitih senzora. Da bi se to prevladalo, danas se ulažu veliki napori na podizanju svijesti o tome kako iskoristiti analitičke alate.

Analiza i programiranje modela
Prediktivna analitika koristi brojne manje modele kako bi se kreirao jedan sveobuhvatni model koji može otkriti anomalije. Pogreške u kodiranju ovih modela ili njihovo nekorektno modeliranje mogu dovesti do pogrešnih analiza. Ove pogreške dovode do neupotrebljivih izvještaja, što znači da sigurnosni timovi rasipaju kritične resurse u potrazi za potencijalnim prijetnjama na osnovu pogrešnih zaključaka izvedenih iz prediktivne analitike.

“Periodično provjeravanje modela prema scenarijima u kojima je ishod poznat i prethodno analiziran pomaže da se model usporedi s referentnim parametrima i dođe do adekvatne analitičke funkcionalnosti”, kaže Schwab. Drugo je pitanje to što su modeli temeljeni na algoritmima statični, a sigurnosno okruženje u stvarnom svijetu dinamično. Modeli prediktivne analitike mogu biti precizni u konkretnom trenutku, ali promjene u ponašanju izvora prijetnji i drugim aktivnostima zahtijevaju da se oni kontinuirano ažuriraju uz korištenje tačnih i relevantnih podataka. Sigurnosni timovi osoblja moraju imati i stručnjaka koji će znati kako neki model funkcioniše ili angažovati treću stranu koja će ga kontinuirano ažurirati. Cilj je osigurati identifikaciju novih radnih parametara, prilagoditi modele i doći do adekvatnih izlaznih podataka.

Politički izazovi
U gradovima djeluje više agencija, državnih tijela, interventnih službi i privatnih subjekata. To nosi posebne izazove jer je holistički pristup sigurnosti neophodan kako bi se prediktivna analitika učinila efikasnom u gradskim sredinama. Dijeljenje zajedničkih resursa, kao što su videonadzorne kamere i podaci s tzv. crnih lista, presudno je za postizanje kvalitetne sigurnosti u gradu. “Posljednjih nekoliko godina sklopljeno je više javno-privatnih partnerstava koja su učesnici potvrdili potpisivanjem memoranduma o razumijevanju. Ti sporazumi omogućavaju efikasno dijeljenje podataka u slučaju incidenata. Tehnologija će se pobrinuti da se ovlaštenja za korištenje daju samo kada za tim postoji potreba, kao i da se podaci neće zloupotrebljavati”, kaže Hussain. Preduzimanje hitnih mjera na osnovu prikupljenih podataka je još jedan aspekt kojem gradske vlasti moraju posvetiti pažnju. Kada se konačno “naoružaju” podacima, gradske vlasti moraju ispravno postupati kako bi zaštitile ljude i imovinu. Ako se nakon dobijanja podataka o potencijalnom problemu ipak ne preduzme ništa, to znači da grad nije ispunio svoju zakonsku obavezu garantovanja sigurnosti.

“Grad ima veliku odgovornost za svaki incident koji se dogodio, a koji je mogao biti spriječen. Moramo se pobrinuti da pravni odjeli budu dio planiranja, primjene, postavljanja i korištenja ovih sistema. Tako će se smanjiti zakonska odgovornost s kojom se grad suočava u slučaju incidenta. Osim toga, vršenjem odgovarajuće procjene sigurnosti mogu se identificirati oblasti u kojima postoje određene slabosti i primijeniti mjere za smanjenje ranjivosti”, kaže Schwab.

Novac je važan faktor
Pametna rješenja zahtijevaju velika finansijska ulaganja, koja pokrivaju država i privatni subjekti. Lisa Brown je direktorica za infrastrukturu i pametne gradove u kompaniji Johnson Controls. Saglasna je s kolegom Donaldom Sullivanom, direktorom kompanije Johnson Controls Ireland, da ključne izazove predstavljaju finansije i neophodne liderske sposobnosti. “Prema našem istraživanju pametnih gradova, 36 posto ispitanika u Sjevernoj Americi navodi nepostojanje odgovarajućih izvora finansiranja kao glavnu prepreku. U slučaju liderstva, 18 posto gradova prepoznaje nedostatak kvalitetnog gradskog vodstva kao prepreku, dok dodatnih 18 posto ispitanika navodi i nedostatak podrške državnih ili saveznih vlasti“, kaže Brown te dodaje da općine, kako bi provele aktivnosti za upravljanje cyber informacijama i drugim podacima, moraju raditi zajedno, a to često ide u paketu s posebnim izazovima, jer lokalne uprave uglavnom rade na principu zasebnih informacijskih silosa.

Gradovi koriste prediktivnu analitiku kako bi povećali sigurnost
Nekoliko gradova već eksperimentiše s analitičkim prediktivnim alatima i postiže odlične rezultate. Iako je riječ o relativno novoj tehnologiji, mnogi gradovi već koriste prediktivnu analitiku kako bi zaštitili ljude i imovinu. U nastavku vam predstavljamo nekoliko ključnih projekata u ovom sektoru iz cijelog svijeta. “U Sjevernoj Americi, naprimjer, većina gradova je u ranoj fazi primjene strategije pametnog grada. Prema našem istraživanju pokazatelja pametnih gradova za 2018. godinu, trideset posto ispitanika je navelo da je njihova strategija u fazi rasprave ili pripreme. Što se tiče ispitanika koji već preduzimaju određene mjere, trideset sedam posto njih već je objavilo svoju strategiju pametnog grada, a dvadeset devet posto već provodi strateški program”, kažu Brown i Sullivan.

SAD i Velika Britanija
Samo u SAD-u postoji najmanje dvadesetak gradova u kojima se eksperimentiše sa softverom kompanije PredPol, uključujući Seattle, Tacomu, Los Angeles, San Francisco i Oakland. Ovaj softver je namijenjen za provođenje aktivnosti iz oblasti prediktivnog policijskog rada. “Uključeni gradovi koriste softver kao alat za raspodjelu resursa kako bi smanjili troškove i reducirali kriminalne aktivnosti. Analitika korištena u ovim eksperimentima pokrila je ukupno područje s najmanje šest miliona stanovnika i fokusirala se na predviđanje kriminala za manje ozbiljne zločine ili prekršaje. Područja koja su nadzirana u gradovima obuhvatala su površine u rasponu od 6.858 kvadratnih metara (46×46 m) do parcela površine 76.200 kvadratnih metara (152×152 m). Za ove zone podaci su pokazali da su u njima kriminalne aktivnosti bile jako izražene”, objašnjava Schwab.

U svakom gradu provedena je analiza za utvrđivanje granica područja na kojem će se analitika primijeniti. Pri tome su korišteni podaci o kriminalu u periodu od tri do deset godina. Oni su podijeljeni u cjeline od po tri, sedam, 14 ili 28 dana. Kao osnova za predviđanje pojave kriminaliteta poslužila je pretpostavka da će se specifična krivična djela ponoviti u istim zonama (tzv. ponavljajuća viktimizacija). U Velikoj Britaniji grad Kent je također testirao softver kompanije PredPol, kao i London, koji je poznat po širokoj videonadzornoj mreži s više od 500.000 jedinica i koji koristi analitiku. “Očigledno je da video nudi veliku količinu informacija za borbu protiv kriminala i pružanje pomoći tokom vođenja istraga, što je korisno u gradskim operacijama. Uz video, London koristi i drugi važan element za poboljšanje kvaliteta kretanja kroz grad – podatke o javnom prijevozu. Za kretanje kroz London putnici koriste pametnu transportnu karticu nazvanu Oyster. Ona se koristi za plaćanje putovanja autobusom, podzemnom željeznicom, tramvajem, željeznicom i druge usluge”, kaže Gaccione.

Bliski Istok
Dubai je ostvario dobre rezultate u kreiranju prediktivne policijske platforme koja se temelji na vještačkoj inteligenciji. Projekat je dio programa nazvanog Dubai 2021. Iako nema preciznijih informacija o komponentama koje se koriste u sistemu, tamošnje vlasti su ovaj program ocijenile kao izuzetno uspješan. To pokazuje i činjenica da je grad osnovao novo Generalno odjeljenje za vještačku inteligenciju u okviru policije grada Dubaija. Do danas je ovaj program navodno doveo do hapšenja više od 100 kriminalaca. Oprema u okviru programa koristi se za predviđanje kriminalnih aktivnosti i poboljšanje sigurnosti u saobraćaju i na cestama. Cilj gradske uprave je potpuno integrisati vještačku inteligenciju u sve policijske aktivnosti do 2031.

Singapur
Godine 2013. Singapur je proglašen jednom od ekonomski i tehnološki najnaprednijih zemalja na svijetu. Tamo je pokrenut projekat “Testiranje sigurnog grada”. U fokusu projekta bilo je testiranje i iskorištavanje tehnologije za unapređenje javne sigurnosti. Singapurska vlada uložila je 104 miliona američkih dolara u informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, senzore zvuka i mobilnih telefona, opremu za praćenje kriminala i videonadzorne kamere s prediktivnom analitikom u sigurnosno osjetljivim zonama. “Grad je također implementirao analitiku za otkrivanje anomalija na platformama društvenih medija. Njen zadatak je prepoznavanje nestandardnih aktivnosti na društvenim medijima pomoću ključnih riječi, a koje mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti. Iako je veliki dio testne platforme za sigurni grad i dalje reaktivnog karaktera, kvalitetno implementirana prediktivna analitika može predvidjeti pojavu gužvi. To se radi vizuelnim prikazom informacija s videonadzornih kamera, pomoću GPS podataka s uređaja na terenu. Ova platforma uključuje softver za prepoznavanje lica i analizu ponašanja, kao i otkrivanje napuštenih predmeta. Sistem automatski kreira upozorenja za nadležna tijela, koja međusobno sarađuju”, objašnjava Schwab.

Tokio
Još jedan grad koji je napredovao u primjeni analitike je Tokio, koji se često naziva najsigurnijim gradom na svijetu. Gaccione ističe da je Tokio uložio dosta sredstava u sigurnosnu infrastrukturu koja štiti građane. “Pored tzv. taktilnog uličnog asfalta i šetnica koje su osmišljene kako bi pomogle slabovidnim osobama da se sigurno kreću, tu su i kvalitetno osvijetljene saobraćajnice, sporedne ulice i uličice. Grad aktivno radi na poboljšanju sigurnosti i kvaliteta života”, kaže Gaccione. Policijski službenici u velikom su broju raspoređeni po čitavom Tokiju i smješteni u više od 1.200 manjih objekata, iz kojih po pozivu mogu odmah izaći na teren. Ove aktivnosti se kombinuju s tradicionalnim sigurnosnim komponentama poput kontrole pristupa i videonadzora s ciljem poboljšanja kvaliteta života u gradu i njegovog besprijekornog funkcionisanja.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2019.

Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, u kojem su učestvovali voditelji prodaje, marketinga i razvoja poslovanja vodećih svjetskih kompanija zaduženih za našu regiju, ovaj put smo prostor ustupili predstavnicima firmi iz naše regije. U nastavku pročitajte šta je, iz njihove perspektive, obilježilo 2019. godinu
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Ekonomska aktivnost na Zapadnom Balkanu usporava, uz nastavak pada investicija i izvoza u šest zemalja regije, stoji u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke “Rastuće neizvjesnosti” o ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Naime, prema procjeni, rast će u tih šest zemalja u 2019. godini iznositi 3,2 posto, što je pad u odnosu na 3,9 posto u 2018. Nakon znatnog usporavanja rast je nastavljen u Sjevernoj Makedoniji, dok se na Kosovu i dalje očekuje rast od četiri posto. U Bosni i Hercegovini se očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 3,1 posto u odnosu na 3,6 posto u 2018. godinu, u velikoj mjeri zbog smanjenja neto izvoza, a usporavanje ekonomskog rasta prisutno je i u ostalim zemljama regije, smatra Sandra Hlivnjak, ekonomistica Svjetske banke za BiH. Hrvatska je ekonomija u 2019. rasla 2,9 posto, dok je Slovenija u prvom kvartalu ostvarila 3,3 posto, a u drugom 2,5 posto.

Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, izjavio je da se u zemljama regije ostvaruje rast, ali ne dovoljno brzo. “To je ključni problem. Već smo ranije govorili da bi po sadašnjoj stopi rasta Bosni i Hercegovini trebalo 60-ak godina dostigne sadašnji nivo ekonomskih prihoda u Evropi. To nije prihvatljivo”, rekao je Salinas. Iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.

Rekordna nezaposlenost, ali i odlazak ljudi
Uprkos ekonomskom usporavanju, u regiji se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. “Nezaposlenost je na historijski niskom nivou poslije značajne stope rasta iz 2018. Vidimo da sve više žena ulazi u radnu snagu i smanjuje se nezaposlenost mladih. Bez obzira na smanjenje nezaposlenosti i dalje vidimo da su ukupne stope zaposlenosti vrlo niske. Na području Zapadnog Balkana i dalje manje od polovine radno-aktivnog stanovništva ima posao”, izjavila je Edith Kikoni, viša ekonomistica u Svjetskoj banci. U poređenju s prošlom godinom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta u promatranih šest zemalja. Čak i uz ova pozitivna ekonomska kretanja, tek 44 posto stanovnika radno aktivne dobi na Zapadnom Balkanu ima posao. No, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019. godini, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

REGIONALNO TRŽIŠTE

A kakvo je stanje na terenu za naš magazin je govorilo osamnaest učesnika na regionalnom tržištu sigurnosti, cijenjenih po stručnosti i radu na mnogim projektima u više vertikala. S obzirom na njihovo dugogodišnje poslovanje u sektoru sigurnosti, gotovo od njegovih početaka na ovim postorima do današnje primjene naprednih tehnologija, može se kazati da je njihovo mišljenje relevantno i da jednim važnim dijelom – onim iz prakse – može nadomjestiti izostanak statističkog presjeka sektora sigurnosti u sedam zemalja Jugoistočne Evrope. Zanimljivo je stoga primijetiti kako su gotovo svi mišljenja da ovdašnja tržišta rastu, uz zadršku o veličini tog rasta, odnosno neki su već primijetili kako tržište već stagnira ili bilježi nešto blaži rast u odnosu na prošle godine, što potvrđuje nalaze Svjetske banke. Također, iako zasebne, s vlastitim političkim sistemima i regulativama, naših sedam zemalja uistinu čini jednu regiju, što se ponajviše vidi u gotovo istovrsnim nedostacima, s malim odmakom u Hrvatskoj i Sloveniji kao članicama Evropske unije. Pa krenimo redom.

Srbija
U Srbiji su naši sagovornici, direktori kompanija Lunatronik, Roaming Security Networks i DBS, jednoglasno potvrdili primjetan rast ugradnje sigurnosnih sistema, što povlači i povećanje profita za učesnike na tržištu. Kao glavni razlog Miladin Radivojević iz DBS-a navodi “aktivnost državnih organa i institucija na projektima kojima se podiže stepen obezbeđenja na objektima koje koriste, a koji su u prethodnom periodu bili relativno zapostavljeni i neredovno održavani”, pri čemu su u prvom planu veliki građevinski i infrastrukturni projekti čija je realizacija u toku. Riječ je, dakako, o primjetnim radovima na autoputevima, otvaranju industrijskih pogona te velikim stambenim projektima poput projekta “Beograd na vodi”. Tome treba dodati, smatra Radivojević, i zainteresovanost državnih organa za investiranje u projekte koji se odnose na smart city rješenja, kojima se povećava sigurnost građana, štedi energija i povećava kvalitet usluge javnih preduzeća.

Davor Rajčić iz Roaming Security Networksa i Bata Vulović iz Lunatronika će, pak, primijetiti da su razlozi iza “primjetnog rasta”, kako kažu obojica, povećanje kolektivne svijesti o povećanju stepena sigurnosti, što rezultira porastom investicija u sisteme tehničke zaštite, odnosno povećanje faktora rizika, koje je izazvalo rast zahtjeva korisnika, pri čemu Vulović dodaje i povećanje kvaliteta opreme uz istu ili manju cijenu, što je jako važno za tržište. Dakle, riječ je o tri pozitivna pokazatelja: većem broju projekata, povećanju svijesti građana i investitora o važnosti ulaganja u sigurnosne sisteme te većem kvalitetu opreme koja se ugrađuje.

Bosna i Hercegovina
U susjednoj zemlji nisu toliko oduševljeni prošlom godinom. Razlog je evidentan izostanak velikih infrastrukturnih projekata, politička nestabilnost u vidu neformiranja vlasti na državnom i nivou entiteta te sporost u provođenju reformskih procesa. Tako će Sven Badurina, rukovodilac razvoja i operacija tehnike u Securitasu BH, ustvrditi: “U protekloj godini bila je vidljiva stagnacija na tržištu privatne zaštite, a posebno primjene novih tehnologija u zaštiti, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina relativno malo tržište na kojem u posljednje vrijeme nema značajnijih ulaganja niti velikih industrija. Manja preduzeća koja su se otvorila u posljednje vrijeme minimalno ulažu u sve što se smatra sporednim troškovima, kao što su sistemi zaštite, čime je smanjen zahtjev za uslugama u ovoj branši”, dodavši kako je postojeći privatni proizvodni sektor već pokriven svim sistemima zaštite. Ivica Brekalo, direktor AFP-a, dijeli njegovo mišljenje: “Iako bilježimo blagi rast, mislim da živimo na jako neuređenom tržištu, ekonomska i politička situacija nam ne idu u prilog. Tu je dosta neuređenih stvari i generalno nije kako bi trebalo biti ni na jednom tržištu poslovanja.”

Blaži rast bilježe Sector Security i Modepack, ali više raduje njihovo primjećivanje ozbiljnijeg pristupa korisnika važnosti samih sigurnosnih sistema. Tako će Dragana Kosić, generalna direktorica Sectora, prepoznati tri glavna izvora rasta industrije sigurnosti: u ozbiljnijem upravljanju rizicima savremenih kompanija i značaju preventivnih aktivnosti, u porastu kompleksnih načina ugrožavanja poslovanja, kao što je cyber ugroženost, i primjeni sve boljih integrisanih i smart sistema koji pružaju holističku zaštitu. Iako jako izvozno orijentisani, u Modepacku, uspješnom proizvođaču ambalaže za siguran transport novca i dragocjenosti te pakovanja za e-trgovinu i dostavu, koji proizvodnju ima i u Hrvatskoj, također bilježe taj važan trend. “Lokalno se osjeća sve veća osviještenost i posvećenost sigurnosti. Glavni razlog za to je utjecaj razvoja cijele industrije (globalno), s kojim sve više ponuđača dolazi u našu regiju. Oni/mi nudimo bolja rješenja i na taj način se stvari razvijaju”, rekao je direktor kompanije Jure Širić.

Sjeverna Makedonija
Zanimljivo je primijetiti da je povećanje svijesti o važnosti kvaliteta proizvoda i usluga sigurnosnih sistema pokretač razvoja i u trećoj državi regije – Sjevernoj Makedoniji. Taj trend na jugu regije bilježi vlasnik najveće kompanije u toj zemlji. “U 2019. godini beleži se rast u obimu prometa. Glavni razlozi su ekonomski rast, povećanje svesti poslovne zajednice o važnosti bezbednosnih usluga, brand awareness kampanje itd.”, rekao je Kiril Lazarov, vlasnik NIKOB-a.
Tržište zemalja Jadranske regije bilo je dosta dinamično prošle godine. No, mnogo kompanija koje rade distribuciju i projekte nije zadovoljno zbog “agresivnosti i strašnog tempa kineskih brendova, koji time ugrožavaju profit firmi koje žive od ovog biznisa”, smatra Toni Stojanovski, generalni direktor Wizard Systemsa. On je primijetio rast u oblasti videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa, i to u Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i na Kosovu, ali i manji profit, za što krivi upravo raznovrsnu i cjenovno nisku ponudu kineskih kompanija.

S druge, one pozitivnije strane, Stojanovski kao glavni razlog razvoja industrije sigurnosti navodi razvoj tehnologija u svijetu općenito te veliku ulogu sigurnosnih sistema u zaštiti ljudi i imovine. “Bezbednosni sistemi znatno pomažu da se objekti obezbede sa znatno manje ljudi, a neprestano 24 sata u sedmici i ništa ne može da im promakne. Dok, na primer, čovek koji radi na obezbeđenju ne može da zna da li ima neki požar u zgradi koja ima deset spratova ili 100 kancelarija, tehnologija će to detektovati za nekoliko sekundi, a može i automatski da ugasi požar pomoću različitih sistema za gašenje požara. U industriji imamo mnogo rešenja koja se mogu ponuditi kako bismo olakšali sam proces proizvodnje, njenog posmatranja, analize i izveštaje koji se mogu upotrebiti za kreiranje strategije proizvodnje ili marketinga ako koristite analitiku pametnih video-nadzornih sistema”, kaže direktor Wizard Systemsa.

Kosovo
Naši sagovornici s Kosova prošloj tržišnoj godini atribuiraju rast, ali tržište ne napreduje onoliko koliko bi moglo jer privatni sektor ne prati država. Zapravo, sve dok postoji politička nestabilnost, koja se prošle godine ogledala u izborima i tek nedavnom formiranju vlasti, brojnim aferama u vlasti ali i tenzijama na sjeveru Kosova, i tržište će osjetiti negativne efekte. “Rast je generalno primjetan, ali ovo može varirati iz više razloga. Jedan od glavnih jeste to što je najveći investitor država, a politička nestabilnost može izazvati nestabilnost tržišta”, kaže Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa. Granit Hasani, generalni direktor Bese Security, najveće kosovske kompanije, zadovoljan je poslovanjem na Kosovu, ali za Albaniju kao otežavajući faktor dodaje i otežanu zakonsku regulativu. “Za Besu Security 2019. godina na Kosovu je bila uspješna zbog rasta i širenja usluga, dok smo u Albaniji stagnirali, odnosno ostvarili mali rast zbog izmjena zakona koji su otežali poslovnu atmosferu” kaže Hasani i dodaje: “S obzirom na to da se zakoni i propisi ne mijenjaju drastično, vrata uspjeha ovise samo o nivou kvaliteta usluge.”

Slovenija
Kada je riječ o zemljama regije koje su članice Evropske unije, situacija je evidentno povoljnija, uz različito određivanje intenziteta rasta. Učesnici na tržištu sigurnosti zadovoljni su 2019. godinom, povećava se broj i kvalitet usluga, najjače kompanije su sve više izvozno orijentisane, a projekti finansirani iz fondova Evropske unije kao i EU regulative i dalje potiču rast tržišta. “Primjetan je još veći rast nego u prošlih pet godina. Prošla godina bila je naša najuspješnija u posljednje vrijeme. Razlozi su opća ugodna ekonomska situacija u privredi i društvu”, kaže Matjaž Brinovec, prodajni menadžer Jantara. Aleš Polajnko, direktor firme ORG. TEND, reći će da je rast na područjima videonadzora i IT-a ipak nešto manji u odnosu na 2018. godinu, dok će Andrija Pušić, produktni direktor Špice, kazati kako se rast primjećuje ne samo u Sloveniji i Hrvatskoj, već i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, dok, po njegovom mišljenju, Srbija stagnira.

Hrvatska
Kada je riječ o Hrvatskoj, naši sagovornici iz kompanija Alarm automatika, King ICT, Pro alarm i Eccos inženjering ustvrdit će povoljnu poslovnu klimu u prošloj godini, pripisanu većoj kupovnoj moći, odnosno potrošnji, investicijama iz evropskih fondova, rastu potražnje za sigurnosnim sistemima te rastu građevinskog i turističkog sektora. Kazavši kako je King ICT u 2019. ostvario pozitivne rezultate u svim područjima poslovanja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, Matija Mandić, voditelj Odjela tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u toj kompaniji, rekao je da rast evidentan na svim tržištima te da je nasuprot “dosta kompleksnoj političkoj situaciji u pojedinim zemljama regije, veliki investicijski potencijal Evropske unije i drugih stranih fondova kompenzirao smanjene investicijske aktivnosti iz javnih proračuna”. Najveća prepreka, po njemu, i dalje je smanjeni investicijski potencijal zemalja regije koje nisu članice EU-a. S njime se slaže Valentina Lisak, izvršna direktorica Pro alarma, koja razlog istina nešto manjeg rasta vidi u istome. “U Hrvatskoj je primjetan blagi rast tržišta te veća kupovna moć i veća potrošnja, ponajviše zbog osnaživanja novih investicija, dijelom iz kapitalnih izvora, a dijelom iz EU fondova. Općeniti osnovni uzrok je bolja poduzetnička klima i ponovni rast investicija, što se odrazilo i na industriju sigurnosti.”

Detektujući rast u Hrvatskoj i Crnoj Gori, a stagnaciju u Bosni i Hercegovini i Srbiji, Ivan Špoljarić, voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta u Eccos inženjeringu, kao glavnog pokretača vidi rast ekonomije, naročito građevinskog i turističkog sektora, a unutar industrije sigurnosti sve veću upotrebu naprednih rješenja, koja uključuju integraciju i primjenu vještačke inteligencije, čime se ostvaruju veći benefiti za kupce te veća dodana vrijednost za isporučioce sistema. Na kraju Siniša Radulović, voditelj marketinga Alarm automatike, koja posluje na 11 tržišta, obrazlaže generalni trend rasta potražnje za naprednim sigurnosnim sistemima. “Globalizacija je možda najveći čimbenik takvog trenda jer velike internacionalne kompanije svoje kriterije vezane za sigurnost prenose sa svog domicilnog tržišta na sva ostala na kojima posluju. Naprimjer, objekti internacionalnih prodajnih lanaca iste mjere zaštite primjenjuju u svim zemljama.” Radulović dodaje da je unutar industrije primjetna i konsolidacija te maturacija kompanija, zbog čega i oni kao ponuđači imaju više iskustva i znanja da tržištu ponude optimalna rješenja.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju magazina…

Tehnološki trendovi za 2020. godinu

Poveznica u gotovo svim industrijama i tehnologijama koje naš magazin pokriva posljednjih godina je zasigurno bila vještačka inteligencija. Ulazimo u eru kada je AI dovoljno uznapredovao da donese scenarije i primjene kakve smo prije mogli gledati samo u filmovima
Pišu: Senad Matić Karić, Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Sve brži tehnološki napredak i niz sofisticiranijih izazova s kojima se suočava sigurnosna industrija rezultirali su razvojem i pojavom zanimljivih novih tehnologija koje drastično mogu promijeniti naš privatni i poslovni život. U novu deceniju ušli smo s brojnim inovacijama u industriji. Od interesantnih predviđanja za nadolazeću deceniju do scenarija koji su se već počeli ostvarivati – donosimo vam pregled tehnoloških trendova i popularnih tehnologija koje bi trebali obilježiti 2020. godinu.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

AI u svim sferama poslovanja i života
Ono što se posebno ističe je veliki napredak vještačke inteligencije, pa se u ovoj godini očekuje drastično povećanje njene upotrebe u svakodnevne svrhe. Proizvođači specijaliziranog softvera okreću se AI-ju kako bi omogućili naprednu analitiku koja je u stanju proaktivno donositi procjene neuobičajenih pojava i prijetnji. Vještačka inteligencija trebala bi umnogome unaprijediti postojeće sisteme za prepoznavanje lica, videonadzor i analitiku velikih podataka.

“Razvoj, rast i tempo napretka AI-ja i njegove integracije u sigurnosne proizvode i rješenja jeste pobjednički niz, koji predstavlja značajnu promjenu, izazove i poslovne prilike. Uzmite za primjer stalni nadzor potreban za praćenje i reagovanje na današnje napade na mreže i hakerske napade. Zahvaljujući AI-ju i dubokom učenju, razvija se tehnologija koja pomaže u automatskom smanjivanju i uklanjanju tih rizika”, rekao je Ric McCullough, predsjednik konzorcija sistem-integratora PSA Security Networka. U zdravstvu se vještačka inteligencija koristi za detektovanje nepravilnosti u videodijagnozama, što može pomoći čak i u ranom otkrivanju raka. S druge strane, u saobraćaju AI može pomoći vozilima da detektuju pješake oko njih, druga vozila i razne prepreke, što omogućava napredak u razvoju autonomnih automobila. “Barem pet posljednjih godina AI je bio puki trendovski izraz. Njegova primjena i korištenje u raznim industrijama se razvija”, rekao je Alex Ganin, projekt menadžer u BitRefine grupaciji. “Kompanije traže načine za korištenje podataka koje generiše postojeća videonadzorna oprema za poboljšanje u tri oblasti: povećanju proizvodnje, smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti kroz integrisanje inteligencije u proizvode”, objasnio je on.

Procesiranje na rubu
Već neko vrijeme raste popularnost rješenja koja se oslanjaju na procesiranje na rubnim uređajima, što smanjuje oslanjanje na centralni server te povećava pouzdanost i sigurnost sistema. Jedan od primjera je analiza podataka direktno na kamerama koje sadrže napredni AI, čime se smanjuje mrežni saobraćaj između kamera i servera, kao i količina podataka koje treba pohraniti. Također, štedi se i vrijeme potrebno za procesiranje, tako da, recimo u videonadzoru, postoji veća vjerovatnoća da će analitika na rubu sistema, odnosno kameri, blagovremeno analizirati sumnjivo ponašanje i na vrijeme obavijestiti operatera o njemu, nasuprot reagovanju nakon što već dođe do incidenta.

Još jedan primjer je maloprodaja, u kojoj AI može smanjiti gubitke za kompaniju na vrijeme prepoznavajući neuobičajeno ponašanje osoblja ili posjetilaca. Osim toga, AI i mašinsko učenje mogu se koristiti za detektovanje oštećenja na proizvodima. Uređaji će za specijalizirane svrhe poput ove biti dizajnirani od nule, budući da će od sada češće imati ugrađen AI i podršku za duboko učenje.

Hiperautomatizacija
Jedan od ključnih tehnoloških trendova za 2020. godinu je hiperautomatizacija. Međutim, kada govorimo o njoj, bitno je naglasiti da ne govorimo samo o automatizaciji zadataka. Naime, riječ je o kontinuiranoj integraciji između različitih sistema. Pomoću hiperautomatizacije kompanije mogu automatizirati većinu ključnih poslovnih područja i usput uključiti sve zaposlene u tu transformaciju. Počevši od softverske automatizacije, koja se nalazi u njenoj osnovi, hiperautomatizacija kombinuje AI, analitiku poslovnih procesa, mašinsko učenje, ali i druge alate koje koristi za proširivanje svojih mogućnosti. Činjenica je da trenutno živimo u eri inteligentnijih uređaja kojima je AI dao sposobnost da “misle”, vide, čitaju, pišu, kreću se i pričaju. Ove nove funkcije nekada “glupih” uređaja usmjerene su ka tome da pomognu čovjeku u svakoj mogućoj životnoj sferi. Jedan od primjera toga jeste Amazon, koji već neko vrijeme koristi dronove za dostavljanje paketa na pravu adresu, a sama kompanija koristi i potpuno automatizirano skladište kako bi narudžbe poslala kupcima.

CLOUD

Cloud analitika velikih podataka
Prema IDC-u, kompaniji za analizu tržišta, do 2025. godine na svijetu će biti oko 175 zetabajta prikupljenih podataka, a većina će biti pohranjena u cloudu i podatkovnim centrima širom svijeta. Svi ti silni podaci kriju bezbrojne tajne o obrascima ponašanja kupaca, tržišnim trendovima te prednostima i manama trenutnog načina poslovanja. Kompanije će koristiti sofisticiranu analitiku koja se služi procesiranjem u oblaku kako bi analizirale pohranjene podatke i dobile korisne izvještaje o svom poslovanju i uvide u to trebaju li ga promijeniti i kako. Ova godina će donijeti širenje trenda korištenja videonadzornih rješenja u svrhe koje sežu dalje od pukog nadzora, odnosno za prikupljanje podataka koji se mogu analizirati s ciljem poboljšanja poslovanja. Samim time će doći do povećanja značaja pristupačnih cloud servera koji lako pohraniti i analizirati podatke.

Počeci kvantnog računarstva?
Dakako, ovo je više nagađanje nego nadolazeći trend, jer ne postoji nikakav način da se trenutno predvidi kada i da li će kvantno računarstvo u bliskoj budućnosti postati trend. Razlog nije toliko manjak tehnološkog napretka koliko činjenica da kvantno računarstvo na neki način predstavlja sličnu stvar kakvu je predstavljala tehnologija nuklearnog oružja u vrijeme završetka Drugog svjetskog rata. “Prvi funkcionalni kvantni računar, gotovo da mogu to garantovati, neće biti predstavljen javnosti, jer ko god ga ima, postat će gospodar svijeta”, izjavio je za Computerworld Andersen Cheng, osnivač kriptografske kompanije Post Quantum. Nacija koja bude imala istinski funkcionalan kvantni računar bit će u stanju razbiti šifre i kriptografiju protivnikove komunikacije te kreirati modele za različite strategije i predviđanja koje bi je efektivno postavile na tron svijeta. Predviđa se da bi određene vlade mogle imati tu tehnologiju za manje od pet godina. U smislu komercijalnih upotreba, kvantni računari će revolucionizirati cloud zahvaljujući mnogo bržem procesiranju u usporedbi s današnjom tehnologijom. Kako god, osim Googlea i IBM-a, mnoge druge kompanije, kao što su Alibaba, Atom Computing, Intel i Microsoft, rade na hardverskim tehnologijama koje će omogućiti kvantno računarstvo, a predviđa se da će jedna ili dvije predstaviti svoja postignuća u ovom polju već ove godine.

Mrežna raznolikost
Uprkos tome što je otvoreni internet te generalno otvoreni pristup tehnologijama neophodan za brz napredak u oblasti računarstva, određene regulative vezane za zaštitu podataka, kao i rizik od hakerskih napada dovest će do segmentiranja clouda na takozvana pametna ostrva, koja imaju specifičnu primjenu i ograničenu povezanost s drugim nezavisnim sistemima. Ovakav trend možda bi mogao usporiti napredak u oblasti vještačke inteligencije, budući da mašinsko učenje još u dobroj mjeri zavisi od vrlo velikih baza podataka koje se koriste za treniranje AI-ja za određenu primjenu.

VIDEONADZOR

Videonadzor u izuzetno nepovoljnim uslovima
Jedan od aspekata videonadzora koji se neizbježno brzo razvija je nadzor opasnih udaljenih područja – naprimjer u rudnicima ili naftnim postrojenjima, gdje može doći do eksplozija i požara. Zatim, tu je i videonadzor u izuzetno vlažnom okruženju poput onoga na teretnim brodovima, pri čemu su kamere podložne koroziji i velikom stepenu vlažnosti zraka.
Zbog svega toga tradicionalna videonadzorna rješenja često se ne mogu koristiti u takvim okruženjima. Umjesto toga, koriste se rubni uređaji za procesiranje, IoT kamere i robusni udaljeni industrijski mrežni snimači. Stoga se IP kamere i rubni uređaji moraju ojačati posebnim kućištima i materijalima kako bi bili otporni na izuzetno visoke i niske temperature, eksplozije, vlagu i kontinuirano vibriranje. Zahvaljujući adekvatnom tehnološkom napretku, viđat ćemo češće upotrebe ovakvog tipa industrijskog nadzora, pri čemu se snimljeni sadržaj analizira već na rubnom uređaju pomoću AI-ja, koji detektuje je li riječ o opasnoj situaciji te sadržaj šalje u cloud na dalju analizu.

Videoanalitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji
Video predstavlja osnovu sigurnosti te omogućava forenzičke istrage incidenata, ali i upozorava na nadolazeće prijetnje u stvarnom vremenu. Riječ je o jednom od najbrže rastućih segmenata tržišta, a među glavnim razlozima je to što se videonadzorni sistemi mogu koristiti i u mnoge druge svrhe od izuzetnog značaja za kompaniju, koje se ne tiču samo zaštite i sigurnosti. Naprimjer, određene fabrike kao što su one koje se bave procesiranjem hrane koriste video za trening i usklađivanje s industrijskim propisima kako bi spriječile incidente koji mogu rezultirati opozivom robe i velikim gubicima.
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, videonadzor se ubrzano mijenja na dva načina. Prvo, analitika zasnovana na AI-ju može pomoći u optimiziranju poslovanja i raspoređivanja resursa kroz analiziranje ponašanja ljudi. Drugo, ona u većini slučajeva postaje mnogo brža i efikasnija zamjena za službenike koji prate videonadzorne monitore – AI može na osnovu odgovarajućih algoritama analizirati ponašanje, lica i objekte ispred kamere mnogo brže i efektivnije od čovjeka.

Video kao usluga u stambenim objektima
Potpredsjednica u oblasti marketinga u Alarm.com Anne Ferguson smatra da video, koji je prije bio ili komercijalna karakteristika stambene sigurnosti ili naprosto njen naknadni dodatak, sada predstavlja centralni element u cijelom sektoru. Ona pri tome napominje da nije u pitanju samo obični videonadzor nego onaj s podrškom za analitiku koja može poboljšati korisničko iskustvo. “U okruženju u kojem rješenja raznih proizvođača mogu potrošačima djelovati slično, na odluke o kupovini će vjerovatno utjecati kompanije koje mogu implementirati najintegrisanije i najpraktičnije rješenje”, objasnila je Ferguson.

PAMETNI DOMOVI I GRADOVI

Veći broj umreženih uređaja
Internet stvari je proteklih nekoliko godina bio značajan trend u brojnim industrijama i to će se nastaviti i u 2020. Razvoj IoT-a obilježit će sve brža integracija svih vrsta senzora u mrežu, kao i veći broj praktičnih upotreba ogromne količine podataka koje ti senzori prikupljaju. Neke od tih upotreba uključuju upravljanje događajima, pametnim objektima, kao i industrijske primjene. Također, industrija sigurnosti ima određene prednosti zbog toga, budući da IoT rješenja omogućavaju veću svijest o tome šta se dešava na nadziranom području, kao i veće mogućnosti reagovanja u hitnim situacijama. Fredrik Nilsson, potpredsjednik Axis Communicationsa za Južnu i Sjevernu Ameriku, smatra da će, usljed ogromnog broja uređaja koji se umrežavaju, proizvođači, integratori i korisnici morati uže sarađivati kako nove nadogradnje jednog sistema ne bi proizvele propuste u drugom. “Proizvođači će morati ponuditi alate za automatske nadogradnje te razviti nove procedure kako bi bili sigurni da će korisnici blagovremeno implementirati promjene u njihovom ekosistemu”, rekao je Nilsson.

5G standard
5G veza će revolucionizirati vezu ljudi s internetom zahvaljujući većoj brzini i podatkovnom saobraćaju na mobilnim uređajima. Međutim, to se neće desiti samo u oblasti pametnih telefona nego i IoT uređaja poput kamera. Jedna od posljedica će biti i ubrzani razvoj pametnih gradova – moćnije IP kamere će drastično utjecati na način na koji kupujemo, živimo i krećemo se u gradovima. Predviđa se da će 5G, između ostalog, omogućiti lakši razvoj i primjenu tehnologija kao što je poboljšana realnost te da će predstavljati osnovu za pametne gradove i autonomna vozila budućnosti. Kada su u pitanju pametni telefoni, za sada samo mali broj njih podržava 5G standard, ali očekuje se da će ova godina donijeti brojne nove uređaje koji će to promijeniti.

Prebacivanje sa sigurnih na pametne gradove
U nedavnom izvještaju IHS Markita stoji kako se očekuje da će se broj pametnih gradova do 2025. godine učetverostručiti. Nova decenija će donijeti definitivnu tehnološku promjenu, koja će rezultirati proaktivnijim nadzorom i fokusom na umreženim integrisanim rješenjima, nasuprot pojedinačnim proizvodima. Jedan od primjera gdje je ovo vidljivo su kamere koje policajci nose na uniformi kako bi se obeshrabrila kriminalna djela, ali i povećala odgovornost organa reda prilikom intervencija. Međutim, naredna generacija rješenja koja se postavljaju na odjeću ili vozila podržava nove mogućnosti koje donosi povezivanje s internetom stvari; primarno je riječ o dijeljenju podataka te analizi i reagovanju u stvarnom vremenu. “Naša korporativna videorješenja su godinama imala visok stepen usvajanja na tržištu sigurnih gradova. Sada se proces istraživanja, predstavljanja i inovacija u našim proizvodima prebacuje na razvoj pametnog ekosistema senzora dizajniranog za umreženi grad”, rekao je Daniel Gundlach, potpredsjednik u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu.

IoT u obrazovanju
Osim primjena koje olakšavaju svakodnevni život, IoT tehnologije postaju popularno rješenje i u oblasti edukacije, pri čemu školama omogućavaju da bolje organizuju svoje aktivnosti. To uključuje i mogućnost dijeljenja rezultata ispita s drugim učiteljima ili roditeljima u stvarnom vremenu te lako praćenje rada na zadaći. Uz to, Joe Byron, potpredsjednik prodaje za američko tržište u Mobotixu, ističe da ne samo škole nego i univerzitetski kampusi mogu podići nivo sigurnosti pomoću AI-ja i IoT tehnologija. “Učionice postaju sve pametnije uz upotrebu drugih IoT uređaja kao što su pametne table i tableti za svakog učenika. Kada u sve to ubacite i svoje videonadzorno rješenje ili kontrolu pristupa, to učiteljima može pomoći u omogućavanju sigurnog i efikasnog prostora za učenje”, rekao je Byron.

Prodavnice bez zaposlenika
Početkom januara Huawei je u kineskom gradu Wuhanu otvorio prodavnicu koja uopće nema zaposlenika. Umjesto njih, u toj prodavnici cilindričnog oblika nalaze se dva robota – jedan veći, koji uzima kutije s Huaweijevom robom, i manji, koji vadi predmete iz kutija i prosljeđuje ih kupcima koji se nalaze iza stakla otpornog na metke. Osim što ne zahtijeva radnike za naplaćivanje i prosljeđivanje robe, ova autonomna prodavnica ne treba ni ljude da je nadgledaju. Za sada je pozitivno to što autonomne prodavnice ne podrazumijevaju uvijek eliminisanje ljudskih radnika – jedan od nadolazećih trendova je korištenje automatizacije u prodavnicama u doba dana kada radnici ne rade i kada je inače zatvorena. Naprimjer, od ponoći do pet ujutro prodavnica bi mogla raditi u autonomnom modu za kupce koji su pristali registrovati svoje lice kako bi mogli pomoću sistema za prepoznavanje lica ući i platiti robu. Štaviše, japanska informatička kompanija NEC udružila se s lancem prodavnica 7-Eleven kako bi ponudila upravo takav pilot-projekat u Japanu i na Tajvanu.

Rastući interes za pametnim umreženim domovima
Zarada u oblasti stambene sigurnosti opada, ali neki stručnjaci smatraju da će IoT više nego adekvatno popuniti praznine. Judy Jones-Shand, potpredsjednica marketinga u Napco Security Technologiesu, smatra da su tehnologije koje se mogu uvezati u snažan ekosistem daleko primamljivije za krajnje korisnike od tradicionalnih sigurnosnih rješenja. “Uz napredak u pogledu nosivih uređaja, bolje glasovne kontrole, vrhunskih HD kamera, robotskih sluga s AI-jem, dronovima itd., potencijalna vrijednost umreženih servisa mnogo je primamljivija za potrošače”, objašnjava ona.

Uradi sam (Do it Yourself) pristup
Sve veći broj korisnika se obrazuje na YouTubeu i specijaliziranim web-sajtovima o tome kako podesiti sisteme za pametni dom ili uvezati neki tradicionalni uređaj s pametnim sistemom. Takav pristup toliko brzo postaje trend da se kompanije za implementaciju rješenja za pametne domove sve više brinu zbog toga kako da se prilagode takvom okruženju i pokušaju ponuditi uslugu kojom će zadržati korisnike. Direktor u oblasti sigurnosnih tržišta u SnapAV-u Clint Choate smatra da će doći do ubrzanja demokratizacije tradicionalne sigurnosti. “Umjesto da se ‘pripremamo’ za dolazak DIY trenda, trebali bismo ga ‘prihvatiti’ kako bismo potaknuli kontinuiran rast naše industrije”, izjavio je on. “Sigurnosne kompanije će nastaviti trpjeti pritisak velikih DIY kompanija, ali savjetujem svoje klijente da ponude više, naplaćuju više i zadrže klijente za čitav život. To radimo nudeći program tehnološke razmjene. Klijent kupuje jednom, a dobavljač ili integrator naplaćuje određenu količinu novca svaki mjesec pored redovne pretplate kako bi nadograđivali tehnologiju, poput centrale ili monitora, koji više nisu novi”, objasnio je Kirk MacDowell, direktor MacGuard Security Advisorsa.

Digitalna radna snaga
Pametni dom ne znači mnogo ako ga ne prati i pametno življenje, a to sada uključuje i novi trend: digitalne radnike. Pojava digitalne radne snage je rezultat postojanja alata za automatizaciju, od kojih svaki ima nevjerovatan potencijal da poboljša ljudski rad. Sve to već imamo priliku vidjeti u akciji u oblasti AI-ja, mašinskog učenja i softverske automatizacije. Naime, ove tehnologije stvaraju digitalne zamjene radnika koje “razmišljaju” i “analiziraju” poput ljudi te imaju sposobnost izvršenja akcija nevjerovatnom brzinom i tačnošću, a sve to mogu raditi 24 sata na dan, sedam dana u sedmici. Tako, naprimjer, digitalni radnik može automatizirati čitav proces slanja računa te obraditi čekove i radne naloge bez ikakvog nadzora. Ovakvi botovi modernog vremena kombinuju rutinske zadatke, kognitivne funkcije i analitičke sposobnosti.

Građani “programeri”
Riječ je o sasvim novom trendu, koji trenutno ima nekoliko definicija, odnosno nekoliko različitih objašnjenja. Jedan od načina na koji se spomenuti trend može objasniti je sljedeći: nove tehnologije poput automatizacije u novije vrijeme se počinju demokratizirati, tako da poslovni korisnici koji imaju malo ili nimalo znanja o kodiranju počinju uključivati automatizaciju u svoj posao kako bi povećali vlastitu produktivnost. Ovo je postalo moguće zato što su automatizacijske tehnologije sada dostupne u cloudu kroz drag and drop interfejs. Zbog toga ovo ima potencijal da postane moćan i osnažujući alat koji će znatno povećati produktivnost ljudi.

KONTROLA PRISTUPA

Povećanje uloge clouda i mobilnih uređaja
Mobilna tehnologija od ključne je važnosti za sigurnost te u ovu industriju ulazi kroz razvoj i korištenje cloud usluga i mogućnost pristupanja sigurnosnim uređajima putem pametnih telefona ili web-browsera. Zbog toga je došlo do pojave velikog broja aplikacija za upravljanje kamerama, primanje sigurnosnih obavijesti te omogućavanje pristupa objektima.
“Rješenja za kontrolu pristupa nastavit će se razvijati u pravcu mobilnih aplikacija i akreditiva zbog lakoće korištenja, isplativosti i (dodatne) sigurnosti. Najbitnija promjena i za stambeni i za komercijalni sektor bit će 5G, koji omogućava sve vezano za IoT, kojem treba mrežna veza, brzina i fleksibilnost”, pojašnjava Paul Boucherle, direktor Matterhorn Consultinga.

Povećanje upotrebe tehnologije prepoznavanja lica
Tehnologija prepoznavanja lica se, zahvaljujući upotrebi AI-ja i mašinskog učenja, ubrzano razvija. Sistemi kontrole pristupa koji se služe prepoznavanjem lica mogu se integrisati s mnogim postojećim sistemima za kontrolu pristupa, a kada se kombinuju s dubokim učenjem, mogu omogućiti vrlo precizno prepoznavanje i uspoređivanje lica. To će rezultirati još većim i bržim širenjem te tehnologije u različitim oblastima, koje ne moraju nužno biti vezane za kontrolu pristupa. U bolnicama i odmaralištima posjetioci će moći registrovati svoje lice, tako da neće morati brinuti o nošenju autorizacijske kartice. Sistem će prepoznavati njihovo lice kako se budu kretali po objektu i automatski odobravati njihov pristup određenim prostorijama. Također, očekuje se da će do kraja 2020. godine doći do korištenja prepoznavanja lica na velikom broju aerodroma u Evropi i Aziji s ciljem automatskog prijavljivanja karte i prtljaga. Ova tehnologija se na pojedinim aerodromima koristila još od prošle godine, a za sada je riječ o opcionalnoj usluzi. Međutim, samo je pitanje vremena prije nego što s ciljem efikasnijeg protoka putnika i strožijih sigurnosnih kontrola to postane obavezan korak na međunarodnim aerodromima.

Osim toga, japanska Seven banka uvela je prepoznavanje lica na bankomatima kao dodatni nivo zaštite za korisnike koji podižu novac s njih. No, to ne znači da će prepoznavanje lica zamijeniti korištenje bankovnih kartica. Riječ je o prvim bankomatima s podrškom za prepoznavanje lica u Japanu, a ukoliko testni budu dobro radili, banka planira zamijeniti sve svoje bankomate – 25 hiljada njih – onima koji imaju ugrađenu tehnologiju za prepoznavanje lica.

Upravljanje identitetima
Činjenica je da organizacije svih veličina, kako velike tako i srednje i male, moraju kontrolisati pristup svojim objektima i svom cjelokupnom prostoru. Tu ipak dolazimo do sljedećeg problema: kompanije koje nemaju budžet za ulaganje u skupe, posebno prilagođene implementacije, moraju se oslanjati na procese koji iza sebe ne ostavljaju nikakav trag, a koji uključuju mnoštvo ljudskih interakcija kako bi odobrili, pa zatim opozvali pristup svojim osiguranim objektima. Jednostavnije rečeno, praćenje pristupa na individualnoj osnovi iziskuje mnogo vremena i energije od sigurnosnih operatera, osoblja i posjetilaca.
Na svu sreću, širenje rješenja nove generacije namijenjenih ovom tipu problema u 2020. godini rezultirat će prelaskom više malih i srednjih organizacija na sisteme za upravljanje identitetima koji su zasnovani na cloudu, a koji se mogu lako implementirati. Ovakva, cjenovno znatno prihvatljivija rješenja pomoći će organizacijama da osiguraju svoje sisteme i sadržaje efikasnim upravljanjem zahtjevima za pristup utemeljenim na identitetu pojedinca i sigurnosnoj politici organizacije.

Ekspanzija kontrole pristupa
Što se tiče trendova vezanih za kontrolu pristupa, jedan od glavnih će se odnositi na brzo i efikasno odobravanje pristupa, što će rezultirati pristupačnijom i jeftinijom višefaktorskom autorizacijom. To će donijeti i veću ekspanziju kontrole pristupa u stambenim objektima te veći naglasak na kontroli pristupa kao usluzi (ACaaS). Što se tiče videonadzora, direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel smatra da će trend za 2020. godinu biti kontinuirano širenje H.265 standarda, zatim bolja analitika u cloudu te više cloud servisa koji su kombinovani s videonadzornim sistemima i koji im donose nove mogućnosti.

Zbogom lažnim alarmima
Tokom 2020. godine očekuje se i manji broj lažnih alarma u videonadzoru zbog većeg korištenja videoanalitike. Naime, jedan od najvećih izazova s kojima se kompanije stalno suočavaju kada je u pitanju sigurnost jeste veliki broj lažnih alarma koje izazivaju nadzorni sistemi. Neke stanice za nadzor mogu tako doživjeti i nekoliko stotina lažnih alarma koji im stižu sa CCTV sistema svake noći. S obzirom na to da je stopa kriminala u porastu u svijetu, kompanije će tokom 2020. sve više usvajati videoanalitiku u okviru svojih postojećih sistema i poboljšavati vještačku inteligenciju i duboko učenje kako bi eksponencijalno povećale tačnost i stepen detekcije, istovremeno znatno smanjujući učestalost lažnih alarma i kreirajući sigurnije okruženje za svoju imovinu i zaposlenike.

Značajna uloga virtuelne stvarnosti
Virtuelna stvarnost će imati veliki utjecaj na sigurnost tokom 2020. godine i to na nekoliko načina kada je riječ o državnim i lokalnim agencijama, a prvi će biti proces obuke. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, agencije će se moći prebaciti sa skupih i neefikasnih simulacija na VR simulacije, zahvaljujući kojima će moći izvršiti niz scenarija obuke, koji će im eventualno pomoći u donošenju pametnijih odluka pri spašavanju ljudi i ublažavanju posljedica kada se prava katastrofa dogodi, smatra Maurice Singleton, potpredsjednik u oblasti inovacija u Vidsysu. Vatrogasci će, recimo, moći na siguran a efikasan način prolaziti kroz prijeko potrebnu obuku.

Drugi način na koji će VR utjecati na sigurnost odnosi se na situacije kada dođe vrijeme da se odgovori na krizu. Nakon prirodnih katastrofa poput uragana i požara državne i lokalne agencije moći će koristiti geografske podatke kako bi pomogle u ublažavanju posljedica. Ovakav dodatni uvid u bitne informacije omogućava spasilačkim timovima da bolje razumiju koja su područja opasna ili nedostupna te gdje postoji najviše potrebe za dodatnim resursima.

Pet videonadzornih kompanija koje će dominirati u narednoj deceniji

a&s još jednom predstavlja Security 50 listu kompanija sa snažnim globalnim prisustvom, čijim se dionicama trguje na berzi. Proizvođači su rangirani na osnovu ostvarenih prihoda od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2018. godini
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Na prvi pogled možda je iznenađenje vidjeti da poredak pet najboljih kompanija u segmentu videonadzora nalikuje prošlogodišnjem. Međutim, detaljnija analiza poslovnih rezultata, uključujući ostvareni prihod, rast prihoda u 2017. i 2018. te bruto maržu, ukazuje na to da bi se gotovo sa sigurnošću moglo reći da će određene firme dominirati sigurnosnom industrijom čak i narednih deset godina. Razlog za to je njihovo snažno tržišno prisustvo, ekosistem partnerstava te izrazito jaki tehnički kapaciteti.

Zanimljivo je primijetiti i da prvorangirani Hikvision i drugorangirana Dahua nisu pretrpjeli nikakvu štetu usljed trgovinskih sporova Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Aktivnosti preduzete u SAD-u na planu sankcionisanja i ograničavanja njihovog poslovanja, uključujući zabranu angažiranja u državnim projektima i poslovanja s američkim firmama, do danas su se uglavnom pokazale neefikasnim. Kineske kompanije su na temelju svoje kapitalizacije i velike potražnje za sigurnosnim rješenjima na domaćem, ali i globalnom tržištu uspjele znatno nadmašiti konkurente.

Top 10 proizvođača u industriji sigurnosti (na osnovu prihoda od prodaje proizvoda u 2018. godini)
1. Hikvision Digital Technology
2. Dahua Technology
3. ASSA ABLOY
4. Bosch Security Systems
5. Axis Communications
6. FLIR Systems
7. Uniview Technologies
8. Allegion
9. Tiandy Technologies
10. IDIS

Security 50: Hoće li rast kineskih kompanija usporiti u narednih pet godina?

U posljednjoj deceniji većina kineskih kompanija prošla je kroz period najvećeg rasta. No, američke sankcije počele su usporavati njihov rast u SAD-u i nekim drugim zemljama, pa se nameće pitanje hoće li kineskih proizvođači eksponencijalno rasti i u narednih pet godina?

I ovogodišnje izdanje Security 50 liste bilježi rekordno visoke prihode pet najbolje rangiranih kompanija. To su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Bosch Security Systems i Axis Communications. Tih pet proizvođača ostvaruje ukupni prihod od oko 17 milijardi američkih dolara, što čini 68,4 posto ukupnog prihoda svih 50 kompanija na listi. Uzmimo za primjer sektor videonadzora. Pet najbolje rangiranih, uključujući spomenute četiri kompanije i FLIR Systems, zaradili su 15 milijardi dolara, što je oko 74 posto od ukupnog prihoda 41 videonadzorne kompanije. Može se zaključiti da prvih pet proizvođača dominira svjetskim tržištem sigurnosti i neće biti veliko iznenađenje ako zadrže vodeću poziciju i u budućnosti.

Više javnih dioničkih kompanija iz Kine
Dvije kineske kompanije na prvom i drugom mjestu postale su pravi divovi. No, još jedan kineski proizvođač, Uniview Technologies, zabilježio je rast od 31,3 posto sa 468,3 miliona američkih dolara u 2017. na 614,8 miliona u 2018. godini. On već pokazuje ambiciju da postane treća najveća videonadzorna kompanija iz Kine. Inače, Uniview je javno dioničko društvo koje uglavnom nudi rješenja za transport i sigurnosne sisteme za lokalna kineska državna tijela, a 2018. godine kupio ga je China TransInfo. Zahvaljujući kapitalizaciji, brzorastućem domaćem tržištu i poticajima države, i dalje ćemo svjedočiti rastu broja kineskih sigurnosnih kompanija čijim se dionicama trguje na berzi. To će se dešavati bez obzira na aktuelni trgovinski spor Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Ne znači to da situacija nije povoljna i za mnoge nekineske firme, što pokazuje i analiza podataka koje svake godine prikupljamo od većine kompanija ovog profila iz cijelog svijeta. Novopridošlica u klub 20 najboljih na Security 50 listi ove godine je Megvii Technology. Riječ je o novom i veoma uspješnom kineskom startupu fokusiranom na vještačku inteligenciju (AI). Kompanija prepoznatljiva po svojoj tehnologiji prepoznavanja lica dostigla je rast od 529,4 posto u odnosu na prihode ostvarene u 2017. godini, koji su s tadašnjih 25,37 miliona dolara skočili na 159,7 miliona dolara u prošloj godini. Time je ova kompanija dospjela na prvo mjesto prema kriteriju rasta prihoda. Kompanija se priprema za inicijalnu javnu ponudu dionica, uprkos stavljanju na američku crnu listu. Kompanije SenseTime i YITU su još neke od jako uspješnih kineskih startup firmi koje bi mogle doživjeti sličnu sudbinu.

Hikvision i Dahua napreduju uprkos sankcijama
Kompanije Hikvision i Dahua su za 2018. prijavile ostvareni prihod od prodaje opreme u visini od sedam, odnosno 3,6 milijardi dolara. Ostvareni rast u odnosu na 2017. iznosio je 17,14%, odnosno 25,58%. Konkretno, Hikvision je uspio povećati ukupni operativni prihod od oko 6 milijardi američkih dolara u periodu između prvog i trećeg kvartala 2019. godine, što je godišnji rast od 17,9 posto, navodi se u najnovijim izvještajima. Ovi rezultati su ostvareni uprkos američkom zakonu koji zabranjuje korištenje proizvoda obje kompanije u američkim saveznim uredima, kao i stavljanju na listu poslovnih subjekata s kojim američke kompanije ne smiju poslovati. Na kinesko tržište otpada 71,53 posto Hikvisionovih operativnih prihoda, u poređenju s 28,47 posto ostvarenih u inostranstvu. Domaći operativni prihodi te kompanije zabilježili su rast od 20,18 posto u odnosu na 2017. godinu, u poređenju s 15,9 posto ostvarenih u inostranstvu. To pokazuje da domaće tržište podržava postojeći zamah rasta kompanije.

Sada ćemo skrenuti pažnju na Dahuine izvještaje o prodaji tokom prva tri kvartala 2019. godine. Njena vrijednost je iznosila oko 2,3 milijarde dolara, uz skroman rast od tek oko 9,30 posto u odnosu na isti period u 2018. Neki američki klijenti izrazili su zabrinutost u vezi sa saradnjom s ova dva diva ili općenito kineskim kompanijama. To je dovelo do rasta prihoda ostalih azijskih proizvođača, kao što je VIVOTEK, koji je zabilježio rast od 34,72%. Njegova vrijednost je tokom prva tri kvartala 2019. godine dostigla cifru od 189,6 miliona američkih dolara.

Istraživanje novih tržišta
Kako bi nadoknadili gubitke na američkom tržištu, Hikvision i Dahua su se angažovali na projektima u drugim zemljama i regionima. „Potražnja tržišta za tehnologijama sigurnih gradova, pametne maloprodaje i transporta raste jako brzo, posebno u Latinskoj Americi i Azijsko-pacifičkoj regiji. Jedan od projekata je onaj u okviru kojeg smo ponudili cjelovito rješenje sigurnog grada za jedan latinoamerički grad, uključujući više od 1.000 kamera, cjelovite prijenosne mreže, sisteme za pohranu podataka u oblaku, platforme za upravljanje videom i aplikacije za velike podatke u vozilima i prepoznavanje lica. Tako pomažemo lokalnoj policiji u rješavanju slučajeva kriminala i dajemo joj pristup opremi za rano upozoravanje koja prati potencijalno opasne ljude i vozila. Uspostava komandnog centra uključivala je korištenje LED ekrana i policijskog sistema za slanje naredbi i raspoređivanje osoblja, koji je značajno poboljšao efikasnost policijskog rada“, kaže Fu Liquan, predsjednik Upravnog odbora kompanije Dahua Technology.

Kakva je situacija u vertikalama?
Ipak, Hikvision i Dahua uspjeh duguju više aktivnostima na razvoju poslovanja. Obje su kompanije usvojile vertikalni pristup tržištu i prilagodile proizvode i rješenja tako da više nisu fokusirani samo na sigurnost nego i na poboljšanja efikasnosti i radnih procesa. Ti faktori doprinijeli su rastu na domaćem i međunarodnom tržištu, paralelno s opsežnim aktivnostima na planu istraživanja i razvoja na polju vještačke inteligencije i dubokog učenja. „Hikvision učestvuje u različitim projektima poboljšanja poslovne efikasnosti i automatizacije u vertikalnim sektorima. Kompanija nudi inovativne tehnologije, proizvode i rješenja, posebno u segmentu inteligentnog upravljanja saobraćajem i vođenja maloprodaje. U segmentu pametnog prijevoza portfolio Hikvisionovih rješenja za saobraćaj s ugrađenom AI tehnologijom obogaćuje standardni videonadzor funkcijama koje u stvarnom vremenu upozoravaju operatere na probleme u odvijanju saobraćaja. To kompanijama omogućava da odmah poduzmu mjere da se saobraćajne komunikacije raščiste, a protok vozila nastavi. U maloprodaji, Hikvisionova tehnologija vještačke inteligencije omogućava trgovcima da dobiju jasan uvid u pravce kretanje kupaca, optimiziraju raspored artikala unutar prodavnica i postave robu na vidljiva mjesta kako bi povećali prihode od prodaje, poboljšali iskustvo kupovine i skratili vrijeme čekanja u redovima“, kaže Keen Yao, zamjenik direktora kompanije Hikvision Digital Technology.

Dahua je dodatno pojednostavila standardizirana rješenja i ponudila posebno prilagođena rješenja za sigurne gradove, pametni saobraćaj i maloprodaju, kao i druge ključne industrije. „Kompanija je predstavila i seriju pametnih front-end i serverskih proizvoda namijenjenih primjeni pametnih aplikacija nove generacije i cjelovitoj implementaciji Dahua Heart of City tehnologije”, kaže Fu. Možemo reći da se kineske kompanije suočavaju s preprekama razvoju svojih inostranih tržišta. Potencijal da ovi kineski divovi zadrže visoki rast i u narednih pet godina zavisi od njihovih prodajnih rezultata na domaćem tržištu i povjerenja stranih kupaca.

50 najboljih sigurnosnih kompanija nastavlja dvocifreni rast
Pedeset najboljih kompanija u industriji sigurnosti je tokom 2018. u prosjeku raslo uz dvocifrene vrijednosti. SAD i Kina su dva glavna tržišta za većinu kompanija na listi, dok mnoge tajvanske firme i dalje bilježi negativne trendove. Kompanije sa Security 50 liste su u 2018. u prosjeku rasle za oko 16 posto. Ukupno 37 ih je zabilježilo rast, od kojih je 20 ostvarilo dvocifrenu ili veću stopu rasta, što potvrđuje da je industrija sigurnosti solidno poslovala lani. Ove godine prvih deset proizvođača po ostvarenom rastu prihoda na listi Security 50 su: Megvii Technology, CP Plus, Kedacom, Costar Technologies, Uniview Technologies, Identiv, IDIS, Dahua, ASSA ABLOY i Magal. IDIS je skočio sa 25. mjesta u prošloj godini na ovogodišnje deseto. Američka filijala kompanije ASSA ABLOY ostvarila je rast od 9 posto. Kompanija je u svom finansijskom izvještaju navela da je „potražnja na području Sjeverne Amerike bila snažna, a u Latinskoj Americi i značajna za većinu tržišta. Rast u SAD-u bio je izuzetno snažan za elektromehaničke brave u segmentu komercijalnih i institucionalnih klijenata, kao i na tržištu privatnih domova. Profitabilnost je i dalje bila pozitivna, uprkos povećanim troškovima.“

„Američko tržište sigurnosnih sistema se oporavilo od kratkoročnog usporavanja u 2017. godini, koje je pogodilo mnoge firme. U međuvremenu se povratilo zahvaljujući dobrim rezultatima u 2018. Regije EMEA i APAC su također zabilježile rast potražnje u prošloj godini, pri čemu je pojačana aktivnost na tržištu rezultirala većim interesom potencijalnih krajnjih korisnika“, kaže Dror Sharon, direktor kompanije Magal Security Systems. Sve poslovne jedinice Costar Technologiesa zabilježile su bolje prodajne rezultate širom Sjeverne i Južne Amerike, a neke od njih, kao što je Arecont Vision Costar, ostvarile su i rast na bazi projekata na Bliskom Istoku i u Azijsko-pacifičkoj regiji. „Sigurnosni proizvodi, rješenja i tehnologije bilježe veliku potražnju, a paralelno s njom raste i potražnja na više tržišta. U našem slučaju kombinacija proizvoda izrađenih u SAD-u i ostalih proizvoda svjetske klase u širokom spektru vertikala dovela je do kontinuiranog rasta u brojnim regijama”, kaže Jeff Whitney, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Arecont Vision Costar/Costar Technologies.

Rast je zabilježen i u svim glavnim vertikalama. „Prošle smo godine svjedočili većoj potražnji za našom Hirsch serijom proizvoda za fizički pristup, i to iz više sektora: državnog, saveznog i lokalnog, te obrazovnog. U maloprodaji i bankarstvu zabilježena je potražnja za našim 3VR rješenjima za video i podatkovnu analitiku. Interes za Liberty web-rješenjem za upravljanje pristupom uglavnom su iskativala mala i srednja preduzeća, manje startup firme i maloprodaja. Istovremeno, interes za našim sistemom Freedom, koji koristi softverski definiranu arhitekturu (SDA), pokazale su IT kompanije, školske ustanove i tehničke firme koje se oslanjaju na visoku tehnologiju budućnosti“, kaže Mark Allen, direktor rješenja za zgrade u kompaniji Identiv.

Još važnija je činjenica da sve više proizvođača učestvuje na projektima koji nemaju direktne veze sa sigurnošću, i to u različitim vertikalama. Oni pomažu krajnjim korisnicima da dođu do poslovne inteligencije ili podignu efikasnost upravljanja. „Jedna od najvećih vertikala na koje se Axis fokusira je maloprodajni sektor. Tamošnja potražnja za videonadzornim rješenjima ne temelji se samo na tradicionalnim potrebama za sigurnošću nego i na rješenjima koja unapređuju korisničko iskustvo i cjelokupno poslovanje. Uz podršku analitike, konkretni primjeri koristi kamera u ovom segmentu uključuju optimizaciju rasporeda artikala u prodavnicama, skraćeno čekanje u redovima i lakše upravljanje intervalima navale kupaca“, kaže predsjednik Uprave i direktor kompanije Axis Communications. Može se primijetiti i sve veći interes za razvoj sigurnih (i pametnih) gradova. S jedne strane postoji sigurnosni aspekt, koji jača kada su kamere povezane s policijom i pomažu organima reda i drugim operaterima da štite gradove, ali tu su i aspekti efikasnosti i održivosti. Što se tiče naredne godine, očekuje se da će ove tehnologije zadržati popularnost, dok će se primjena sigurnosne opreme u projektima koji nemaju veze sa sigurnošću nastaviti. Pozitivan trend se očekuje i kada je u pitanju tržište, jer izvještaj kompanije Memoori predviđa da će se rast sektora sigurnosti odvijati uz složenu godišnju stopu od 10,7 posto između 2019. i 2024. godine. Međutim, ostaje nepoznanica hoće li restriktivne trgovinske mjere uvedene u SAD-u zaista imati negativan učinak na prodajne rezultate kineskih kompanija u 2019. O tome će se znati nešto više u prvoj polovini naredne godine.

Održan peti Adria Security Summit

Prvi petogodišnji krug Adria Security Summita zatvoren je u Sjevernoj Makedoniji. Cilj – i više nego uspješno ostvaren. Najviše dogovorenih sastanaka, najviše posjetilaca, najviše sponzora i najviše edukativnih programa do sada obilježilo je centralni poslovni događaj industrije sigurnosti Jadranske regije
Piše: Damir Muharemović
E-mail: redakcija@asadria.com

Kada smo prije pet godina počeli razmišljati o organizovanju regionalnog susreta sigurnosnih stručnjaka, u neizvjesnosti kako će tržište reagovati te hoćemo li imati dovoljno kapaciteta, niko nije ni pretpostavljao da ćemo na kraju ciklusa, u Sjevernoj Makedoniji, okupiti najveći broj kompanija i stručnjaka u historiji Jadranske regije. Ono što je počelo tek kao ideja, podržana u krugovima naših dugogodišnjih partnera, izraslo je u respektabilan događaj koji se posvećenošću detaljima – istaknuše sami posjetioci – ravnopravno može natjecati s vodećim evropskim u istoj kategoriji. Put je to bio koji je zahtijevao mnogo truda, pokušaja i promašaja, ali najvažnije – slušanja tržišnih igrača, koji najbolje znaju šta im nedostaje i kako im mi kao medij u tome možemo pomoći. Stoga bi se moglo kazati da nakon prve dionice ovoga puta zahvalnost najveću dugujemo upravo njima – svim dobronamjernim poslovnim partnerima, čije su nas pohvale i kritike osmjelile da uvijek idemo stepenicu iznad.

Povećanje u svim kategorijama
A kako je sve to izgledalo od 18. do 20. septembra u Skoplju najbolje je početi govoriti iz ugla statistike. Peti Adria Security Summit powered by Intersec okupio je blizu 1.400 posjetilaca (1.267 registrovanih na glavnom ulazu u konferencijski i izložbeni dio i više od stotinu dodatnih gostiju na radionicama) iz 31 zemlje, koji su imali priliku posjetiti štandove 84 sponzora. Skopsko izdanje nadmašilo je u svim statističkim kategorijama čak i prošlogodišnji događaj u Ljubljani, koji je okupio tada nevjerovatnih 1.200 posjetilaca i 72 sponzora. Bojazan o manjoj ekonomskoj potentnosti makedonskog tržišta kao rukom je odnijela, zapravo, velika potreba proizvođača, integratora i instalatera da u kvalitetnom poslovnom okruženju pronađu ne samo lokalnog nego i regionalnog partnera, već koji put potvrdivši da je Summit postao istinski regionalni događaj. Statistika kaže da je 54 posto posjetilaca stanovnika Sjeverne Makedonije, 26 posto iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, dok je ovaj put veliko povećanje zabilježeno iz Albanije, Bugarske i s Kosova u desetopostotnom zbiru. Ostatak čine Italijani, Turci, Britanci, Holanđani, Rumuni, Nijemci, Kinezi, Španci, Portugalci, Poljaci, Česi, Mađari, Tajvanci, Emiraćani, Francuzi, Grci, Kanađani, Austrijanci, Danci, Amerikanci, Šveđani te po jedan posjetilac iz Čilea i s do sada najudaljenijih Kukovih ostrva.

Gotovo trećina donosilaca odluka
Zanimljivo je navesti da je gotovo ujednačen broj krajnjih korisnika, proizvođača, sistem-integratora i distributera u rasponu od 16 do 21 posto, nešto je manji broj instalatera i ponuđača sigurnosnih usluga (po 10–12 posto), dok je, očekivano, najmanje bilo projektanata i konsultanata (4 posto). Više od 56 posto posjetilaca radi u industriji tehničke (videonadzora, kontrole pristupa, protivprovale, vatrodojave i mehaničke zaštite) i fizičke sigurnosti, a zabilježeno je i veliko povećanje radnika iz IT i finansijskog sektora, čak 21 posto. Ostatak posluje u sektorima kao što su: komunikacije i transport, građevina i arhitektura, vladin sektor i vojska, energetika i zaštita okoliša te drugi. U pogledu ostvarenih godišnjih prihoda, čak 35 posto je iz kompanija koje ostvaruju više od pet miliona eura, dok je većina, odnosno 49 posto, onih koje se mogu svrstati u kategoriju srednje velikih preduzeća s prihodima od 100.000 do 5.000.000 eura. U broju zaposlenika, to znači da te kompanije zapošljavaju od 20 do 500 osoba. Međutim, ono što je, s aspekta sklapanja posla, vjerovatno najvažniji podatak jeste da su gotovo trećinu (31 posto) posjetilaca na Summitu činili donosioci odluka, odnosno direktori i članovi upravnih odbora, dok su s druge strane također gotovo trećinu (32 posto) činili prodajni menadžeri. Adria Security Summit je, dakle, izvrsna prilika za dolazak do pravih osoba za sklapanje poslova, o čemu iz ugla profesionalaca možete pročitati u posljednjem bloku ovog izvještaja.

Godinama s nama
Veoma nam je važno i drago da je veliki broj kompanija, blizu četrdeset posto, već najmanje tri godine s nama. Pokazatelj je to da su prepoznali Summit kao važno mjesto za dolazak do pravih kontakata, razvoj poslovanja i razmjenu znanja i iskustava. Među njima posebnu zahvalnost zaslužuje devet kompanija koje su od samog početka s nama i koje su vjerovale da im naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da zajedno rastemo. To su: Alarm automatika, Bosch, Dahua (platinasti sponzori), Hikvision, Avigilon (zlatni sponzori) te D-Link, Sony, Tenzor i Cards Print Security (srebreni sponzori). Preostali od 84 ovogodišnja sponzora su: Makedonski Telekom (dijamantni sponzor), ATEÏS, NIKOB, OSA, Seagate, Špica Group, Teletek Electronics (zlatni sponzori) te Ajax Systems, AMC Elettronica, AVS Electronics, Axis Communications, Benten-Pan, Balkan Security Service, Besa Security, Building Industry Consulting Service International (BICSI), BIROSAFE, COIN Systems, ComNet, Deluks Distribucija, Feerica, FLIR Systems, FONESTAR, Global Proof, Global Security, Hochiki, IDIS, Ingram Micro, Inim electronics, INZA, ISEO Grupa, IT Concepts, IT Odjel, KODEKS, Lunatronik, M2M Services, Mak Alarm, MAKIM, Maksiprint Kompjuteri, March Networks, MDN Security, Messe Frankfurt, Mikei International, MOBICOM, Modepack, MS Tech, NIK Sistemi, Optex, Partizan, PASO, Perpetuumobile Security, Prima, Protekta, Racksis, Rapiscan, Relisys, Roaming Networks Security, Salon bankarske opreme, SALTO Systems, Satel, Sectron, SECUBEST, SICURIT Perimeter Protection Systems, SPSC Grupa, Suprema, TOA, Trokutest Group, Tyco, Venitem Grupa, Videotec, VIVOTEK, Wizard Systems, Zarja Elektronika (srebreni sponzori).

Partneri i prijatelji projekta
Adria Security Summit je opet okupio gotovo sve regionalne komore i strukovna udruženja u svojstvu partnera i prijatelja projekta. Obilježje je to ovog događaja od samoga početka, jer se time jača struka, otvara prilika za zajednički rad i povećava informisanost kroz promotivne kanale. Ovogodišnji domaćin je Komora za privatnu sigurnost Republike Makedonije, koja nam je bila vrijedan partner na terenu pozivajući svoje članove i pomažući nam u organizacijskom pogledu. Ostali partneri su: Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Hrvatski ceh zaštitara, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Udruženje za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije te Rumunska Asocijacija za sigurnosnu tehnologiju A.R.T.S. Podršku nam pružaju i prijatelji našeg projekta: slovenski Institut za korporativne studije, Srpska asocijacija menadžera korporativne bezbednosti te makedonska Asocijacija za korporativnu bezbednost, vladavinu prava i ljudska prava “Menadžer korporativne bezbednosti”. Važno je napomenuti da je u svojstvu partnera s nama prvi put i bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), čime smo još više proširili mrežu stručnih udruženja koja su prepoznali važnost ovoga projekta. Podršku su nam dali i naši prijatelji iz medija: a&s International, a&s Asia, a&s Polska i asmag iz naše grupacije, zatim italijanski secsolution, hrvatska Zaštita, portal My Dear Drone te od ove godine srbijanski PC Press i Aluminijum PVC.

Dio najveće evropske porodice
Osim regionalnih, Adria Security Summit od 2017. godine ima i važnog globalnog partnera – kompaniju Messe Frankfurt. Riječ je o najvećem evropskom organizatoru sajmova, konferencija i manifestacija, koji upošljava 2.400 radnika na 30 lokacija i ostvaruje godišnji prihod od preko 640 miliona eura. Organizator je nekih od najznačajnijih svjetskih sajmova sigurnosti kao što su Intersec i Secutech. Iskustvo Messe Frankfurta u organizaciji poslovnih događaja Summitu daje dodatnu vrijednost u promotivnom i kvalitativnom pogledu. Uz partnera dostojnog daljeg rasta i jačanja, naš event već tri godine nosi i prošireni naziv – Adria Security Summit powered by Intersec.

Slušajući tržište
Osim tradicionalno prepoznatljivog koncepta – spoja jake konferencije te izložbe s ujednačenim veličinama štandova, kao i pomjeranja mjesta održavanja svaki put u drugu državu, važno obilježje Adria Security Summita jesu i stalne inovacije u sadržaju. Jedna od takvih ove se godine odnosi na gotovo dvostruko povećanje broja radionica, sa šesnaest u Sloveniji na čak trideset. Time smo otvorili prostor sponzorima da u okviru Adria Security Summita imaju svoje radne seminare, koje bi inače organizirali u vlastitoj režiji. Takav pristup rezultat je slušanja zahtjeva učesnika na tržištu, koji žele priliku da svoj rad prezentuju što većem broju potencijalnih klijenata. Workshopovi su se održavali oba dana nakon glavnih predavanja i predstavljanja projekata, a prezenteri su bili zadovoljni brojem zainteresovanih osoba.

Najveća novina ipak je bila nova b2b platforma, koju smo ponudili u online, mobilnoj i desktop varijanti. Ponukani činjenicom da ranije verzije nisu bile potpune u pogledu broja preuzetih aplikacija na mobilne telefone, broja napravljenih profila te slabije mogućnosti filtriranja osoba i kompanija, ovaj put smo ponudili potpuno novu platformu pod nazivom b2match. Najveća prednost bila je u tome što je registracijom na Summit osoba automatski bila unesena u bazu podataka sa svim njenim podacima. Dakle, svi registrovani su se odmah našli na listi osoba kojima su svi putem b2match aplikacije mogli poslati zahtjev za sastankom, pri čemu je automatski bio dodijeljen prazan termin u agendi oba korisnika, što je znatno skraćivalo vrijeme dogovaranja. Uz to, može se izvršiti filtriranje posjetilaca po kompanijama, državama, vrsti (proizvođač, instalater…) te oblasti poslovanja (videonadzor, protivprovala…). Time je svim učesnicima olakšano dolaženje do pravog kontakta, što se pokazalo istinskom vrijednošću Adria Security Summita ove i narednih godina. Prema našim procjenama, održano je između 2.500 i 3.000 sastanaka, što će sigurno rezultirati većim investicijama i novim projektima u Jadranskoj regiji.

Korisna novina su obogaćeni promotivni kanali za sponzore Summita. Prošle godine napravljena web-stranica bila je obogaćena mnoštvom novih sadržaja, pojačano smo obavještavali o prisustvu važnih ljudi, intervjuisali predstavnike kompanija, povećali frekventnost slanja newslettera te omogućili kompanijama veću vidljivost kroz podne naljepnice, sponzorisanje više segmenata događaja, zaglavlja na akreditacijama itd. Ishod obogaćene kampanje su obaviješteni posjetioci o svim koristima koje im Adria Security Summit nudi, naročito u pogledu olakšanog dogovaranja sastanaka sa zainteresovanim stranama.

Pogledajte fotografije sa ovogodišnje Adria Security Summita 2019 u Skopju:

Italija Top 25: Usporen rast i konsolidacija italijanskog tržišta sigurnosti

Novo izdanje godišnjeg ekonomsko-finansijskog istraživanja magazina Secsolution pokazalo je da je italijansko sigurnosno tržište lani dostiglo vrijednost od 1,85 milijardi eura. Prihode u 2017. godini povećalo je 179 kompanija
Izvor: Secsolution
E-mail: redakcija@asadria.com

U okviru istraživanja „25 vodećih italijanskih kompanija“ analizirane su 363 sigurnosne firme. Većina je smanjila tržišni udio i suočila se sa 2018. godinom u relativno slaboj poziciji, što samo naglašava ranije zabilježenu polarizaciju između komercijalno dinamičnih preduzeća i onih koji se moraju boriti za profit i pronalaženje novih kupaca. Istraživanje je provedeno u partnerstvu s Plimsoll Publishingom i ima za cilj da menadžerima u sektoru sigurnosti posluži kao analitički alat za donošenje strateških investicijskih odluka.

Italijansko tržište pod lupom
U 2018. godini italijansko sigurnosno tržište dostiglo je vrijednost 1,88 milijardi eura, za šta je odgovorno 179 kompanija koje su poboljšale rezultate u 2017. (+6,2% u odnosu na 2016). Ovaj rast, međutim, odnosi se na manje od 50% ispitanog uzorka i to bi moglo pokrenuti nove konkurentske trendove tokom 2019. Istraživanjem su obuhvaćeni rezultati koje su u posljednjih sedam godina ostvarile 363 vodeće kompanije u sigurnosnom sektoru u Italiji. U poređenju s prethodnim istraživanjem, broj vodećih firmi manji je za 34. Mnoge su zatvorene, a neke akvizirane, što je trend koji će se nastaviti i u naredne dvije godine. Sektor sigurnosti se neumoljivo upušta u proces konsolidacije, koji će dovesti do postepenog smanjenja broja firmi, a to bi moglo donijeti prednost onima koji uspiju prepoznati mogućnosti za razvoj i prilagoditi poslovni model. Uzrok rastućeg jaza između uspješnih kompanija i onih u teškoj situaciji može se pripisati jačoj konkurenciji, novim tehnološkim izazovima i poteškoćama s kojima se suočavaju menadžeri u pravilnom razumijevanju tržišnih trendova i izradi analize potreba i zahtjeva krajnjeg potrošača. S druge strane, glavni izvori briga vezani su i za dostupnost jeftinih „uradi sam“ protivprovalnih uređaja u slobodnoj prodaji, dok zabrinutost izazivaju i komercijalne politike nekih tržišnih igrača koji koriste nekonvencionalne prodajne kanale poput prodaje u partnerstvu s instalaterima. Osim toga, nove tehnologije imat će značajan utjecaj na cijeli lanac snabdijevanja u naredne tri-četiri godine. Širenje primjene vještačke inteligencije, korištenje alata kompatibilnih sa 5G tehnologijom i uvođenje hemijskih ili akustičnih senzora moglo bi promijeniti odnose snaga u sektoru sigurnosti, čime bi se izjednačile tržišne mogućnosti kako za strane tako i za uspješne domaće kompanije.

Italijansko sigurnosno tržište poraslo je za 6,2%, ali je tek nešto manje od 50% sigurnosnih kompanija uspjelo povećati svoje prihode. To bi moglo pokrenuti nove konkurentske trendove tokom 2019. godine

Sadašnja situacija i budućnost sektora
Već drugu godinu zaredom sigurnosni sektor u Italiji se širi. No, to nije posljedica rasta broja kompanija koje posluju u tom lancu snabdijevanja, nego općeg povećanja obima poslovanja. U uzorak su uključene 363 kompanije koje su zabilježile rast prihoda od 7,3%, nastavljajući trend rasta koji traje već šest godina. Ipak, on je danas na nešto nižem nivou u odnosu na onaj vidljiv iz bilansa stanja za 2016. (+12%) i 2015. (+8%). Prosječna kompanija u sektoru ostvarila je poslovni promet od 5,1 milion eura, ima 93 zaposlena i zarađuje 338 hiljada eura prije oporezivanja. Drugim riječima, za svakih 100 eura prihoda gotovo sedam eura se zarađuje u bruto dobiti bez oporezivanja. Prosječne marže su za 8% veće u odnosu na prethodnu godinu. Italijanski sigurnosni sektor je, dakle, u porastu, kako u smislu ukupnog i prosječnog prihoda tako i u smislu opće profitabilnosti. U konačnici, uzimajući u obzir brojke koje su zabilježene 2018. godine, ostvaren je realni rast od 6,2%. Ovaj fenomen tržišne koncentracije je predodređen da postane još izraženiji u narednih nekoliko mjeseci. Ukupno 181 kompanija je smanjila prihode, a 46 njih je zabilježilo i gubitke. U odsustvu detaljnih strateških i operativnih promjena, mnogi tržišni igrači vjerovatno neće moći preživjeti do 2020.

Kao rezultat tekućih tehnoloških promjena i velikih operatera koji intenzivno ulažu u inovacije i nove marketinške kanale, predviđa se da će broj vodećih kompanija u italijanskom sektoru sigurnosti pasti za dodatnih 20-30 mjesta u narednih godinu dana. Ipak, i tu postoje razlozi za optimizam. Smanjenje broja vodećih igrača na tržištu ojačat će one koji su se uspjeli proširiti tamo gdje su druge propale.

25 najboljih
Važan ključ za razumijevanje zdravlja sigurnosnog sektora može se dobiti analizom rezultata glavnih igrača. Kao i ranije, 25 vodećih kompanija odabrano je na osnovu raspoloživosti njihovih finansijskih izvještaja za 2017. godinu u Privrednoj komori (do 30. novembra 2018. godine), njihove osnovne djelatnosti (relevantne za sektor sigurnosti) i prijave italijanskog PDV broja. Sa zajedničkim prihodom od oko 794 miliona eura, na 25 najboljih u sigurnosnom sektoru danas otpada 42,4% ukupnog tržišta, što je povećanje od 10% u odnosu na prošlogodišnje brojke. Iako se ovaj nivo koncentracije značajno povećava, on je još ispod prosjeka zemalja poput Njemačke, Francuske i Velike Britanije, u kojima na 25 vodećih kompanija otpada više od 50% nacionalnog tržišta. Promet je u posljednjoj petini godine u vrhu poretka (od 21. do 25. mjesta) u prosjeku iznosio 17,6 miliona eura, što znači da ova kategorija neće biti nedostupna novim igračima tokom naredne godine. U ovom poretku Anixter Italia Srl (distributer) zamijenio je mjesto sa svojim konkurentom među 25 najboljih i sada je na 19. mjestu. Među deset najboljih na listi našla se kompanija Betafence Italia s prihodom od 55,7 miliona eura. Ona je trećerangirana unutar sektora, iza Comelit grupe i Allnet.Italia. Na deset najboljih kompanija otpada 24% tržišta i, uz nekoliko izuzetaka, one su ostvarile stopu rasta od preko 7%.

Međutim, prihodi koje je ostvarila grupa kompanija u rasponu od 10. do 20. mjesta ostali su nepromijenjeni (od 18,5 do 31,5 miliona eura). Uopćeno gledano, 25 vodećih ima godišnju stopu rasta od 3%, što je niže od stope koja je zabilježena u prethodne tri godine. Prosječan broj zaposlenih u tim kompanijama i dalje raste (sa 83 na 93), dok taj broj na nivou sektora stagnira (19). Profitne marže kod 25 najboljih ostale su pozitivne i neznatno su porasle, s omjerom dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) i prodaje od 10%. To znači da se prihod od 100 eura pretvara u bruto operativni rezultat od 10 eura. Ovaj poboljšani kapacitet vodećih kompanija da kreiraju stabilne izvore zarade će, nadamo se, rezultirati poboljšanim investicijskim mogućnostima u sigurnosnom sektoru i olakšati rješavanje problema sezonske i krizne nelikvidnosti.

Na 25 najboljih u sigurnosnom sektoru otpada 42,4% ukupnog tržišta sa zajedničkim prihodom od oko 794 miliona eura, što je povećanje od 10%

Kompanije s najvećim rastom
Poredak prvih 25 kompanija koje su zabilježile najbrži rast značajno se promijenio u posljednjih 12 mjeseci, što se i moglo očekivati. Koliko je teško održati zamah pokazuje činjenica da je samo devet kompanija koje su navedene u prethodnom istraživanju ostalo među 25 najboljih kada je u pitanju rast. Smiths Detection Italia Srl, Ksenia Security Srl i Futurtec Srl su primjeri koji su se uspješno suočili s ovim poteškoćama. Već drugu godinu zaredom bilježe rast veći od 25%. Rast ne mora uvijek pratiti i visoka profitna marža. U nekim slučajevima tržišna ekspanzija uvjetovana je strategijom čiji je cilj osigurati veće tržišne udjele u kratkom roku i ostvariti zaradu na srednje i duže staze. Nerijetko nailazimo na firme koje bilježe snažan rast, ali i lošu profitabilnost. To se objašnjava poteškoćama usklađivanja njihovih organizacijskih procesa s povećanim obimom poslovanja. Među 25 najboljih kompanija u ovoj kategoriji najmanje 12 ima omjer EBITDA/prodaje koji je ispod prosjeka sektora (5%). Ostale su u pozitivnoj zoni, u kojoj četiri prelaze 20%.

Proizvođači
S ukupnim prihodom od 949 miliona eura, na proizvođače otpada 50% sigurnosnog sektora u Italiji. Oni zauzimaju prve pozicije u poretku najvećih kompanija i diriguju ritmom rasta sektora. Analiza 25 najbolje rangiranih proizvođača pokazuje zanimljive promjene u odnosu na prethodnu godinu. Došlo je do nekoliko izmjena na prvim pozicijama (Betafence je skočio na drugo mjesto, a Hikvision Italy pao na četvrto), kao i do ulaska Dahua Technology Italy Srl (koji je kupio Videotrend), Keyline Spa (s rastom od 12%) i Smiths Detection Italia Srl (s prihodom od 70%) na listu najvažnijih proizvođača u sektoru sigurnosti u Italiji.
Prosječan nivo rasta 25 najboljih kompanija ipak prikriva značajnu razliku između poslovnih rezultata koje je ostvario analizirani uzorak. Deset proizvođača bilježi niže prihode, a najmanje šest navodi pad prodaje veći od 8%. Nasuprot tome, sedam kompanija bilježi povećanje od 10%. Detaljnija analiza rezultata po kategorijama proizvoda vodi nas do pozitivnih rezultata u sektorima protivpožarne zaštite i videonadzora, uz mali rast (+1,7%) u kategoriji protivprovalnih sistema. Više ujednačenosti unutar uzorka postoji u segmentu povrata na investicije i opće profitabilnosti. Bez obzira na liniju proizvoda ili veličinu proizvođača, profitabilnost raste i veća je u prosjeku za 11%. Samo jedan operater među 25 kompanija bilježi pad u tom segmentu.

Proizvođači/distributeri
Osam kompanija uvršteno je u kategoriju proizvođača/distributera. To su firme koje proizvode opremu i rade kao distributeri za potrebe drugih proizvođača. One imaju registrovane kancelarije u Lombardiji i Pijemontu, ostvaruju ukupan prihod od 66,2 miliona eura, ali imaju poteškoća s rastom. Pet od osam kompanija zabilježilo je pad prodaje viši od 5% i ovo je druga takva godina zaredom za četiri od njih. U odnosu na prošlogodišnju rang-listu, tri operatera su napustila tržište: Siqr Srl i Mesa Srl (oba u stečaju) i Videotrend (sada radi pod brendom Dahua Technology Italia). U smislu pozicioniranja, Gunnebo Italia SpA drži prvo mjesto u ovoj kategoriji, iako s manjim prihodima (-5%).

Proizvođači kablova
I u ovom istraživanju proizvođači kablova se tretiraju kao posebna kategorija s obzirom na to da oni uglavnom rade i s drugim sektorima izvan sigurnosnog. Poredak devet kompanija u ovom segmentu nije se promijenio od prošle godine. Prve dvije pozicije još drže Ramcro Spa (s rastom od 13%) i Cavicel Spa (+12%). Tri proizvođača kablova od osam najboljih prijavila su pad prihoda, iako je na nivou uzorka zabilježen prosječni rast od 4,6% i ukupni od 5,8%. Iako je trend ekspanzije ovog segmenta pozitivan, on pokazuje znakove usporavanja u odnosu na iznenađujućih 10% iz prošle godine. Prosječna profitna marža iznosila je 8%.

Distributeri
Distributeri aktivni u sektoru sigurnosti ostvarili su ukupan prihod od 595 miliona eura. Na njih otpada 32% ukupnog tržišta i imaju 1.521 zaposlenika u Italiji. Ove godine 141 kompanija iz ove kategorije ostvarila je rast od 12% i ovaj trend se nastavlja iz prethodne godine (31%). Među 25 najboljih našle su se i nove kompanije Omega Srl i Microcontrol Electronic Srl, koje su zabilježile rast od 8%, odnosno 21%. Prvu poziciju drži Allnet Italia Spa s gotovo 60 miliona eura, dok je Anixter Italia Srl skočio s osmog mjesta na četvrto (s rastom prihoda od 43%). Prosječna profitabilnost distributera je u značajnoj mjeri usklađena s onom kod proizvođača, ali je broj kompanija s “niskim” finansijskim rejtingom znatno manji. Samo 12 od 141 firme ima umjeren ili visok rizik od bankrota, što je jasan signal da sektor distribucije jača i pruža značajne mogućnosti za razvoj.

Sistem-integratori
Na 81 sistem-integratora otpada 14,5% italijanskog sektora sigurnosti. S prosječnim prihodom od nešto više od pet miliona eura i negativnom stopom rasta (-0,5%) čini se da je ova kategorija napravila korak unazad u odnosu na prošlu godinu. Njihovi poslovni problemi najviše pogađaju male/srednje velike firme koje posluju u pokrajinama. S druge strane, najveće kompanije (25 njih) bilježi stabilan rast (+ 6%) i održava solidan nivo profitabilnosti. Četrnaest od 25 preduzeća povećalo je prihode, a samo dva posluju s gubitkom. Među najviše rangiranim kompanijama vrijedi spomenuti skok na treću poziciju koji je ostvario Scame Sistemi, kao i uspon kompanije Saiet Telecomunicazioni Srl. U kategoriji 25 najboljih sistem-integratora našlo se i sedam novopridošlica: Surveye Srl, Consiag Spa, Co.Gen. Spa, Consorzio Stabile Goss Italia, Tonali Spa, Elettronica Cortesi i Consorzio Secap. Prva dva mjesta ponovo zauzimaju Project Automation Spa i Dab Sistemi Integrati Srl, a njihovi rezultati su nešto lošiji od prošlogodišnjih.

Zaključak
Navedeni podaci i analize iz ovog istraživanja ukazuju na to da je italijanski sigurnosni sektor porastao, dok je broj uključenih kompanija pao sa 397 na 363, a uočen je i blagi rast nivoa profitabilnosti i prosječne finansijske održivosti u sektoru. To je u skladu s trendovima kretanja ka konsolidaciji koji su zabilježeni u sličnim industrijama u Italiji i drugim zemljama. Vodeće sigurnosne kompanije u zemlji sada su u prosjeku veće, produktivnije i profitabilnije nego prošle godine. Među segmentima koji se posebno brzo šire izdvajamo distributere (+12,2%) i proizvođače videonadzornih uređaja (+10,9%) te opreme za protivpožarnu zaštitu (+10,6%). Registrovani rast u sektoru sigurnosti ove godine nije ujednačen i odnosi se samo na 50% kompanija iz uzorka. Segmenti koji su najviše pogođeni padom rasta su sistem-integratori (-0,5%), proizvođači/distributeri (-3%) i preduzeća u južnoj Italiji (-0,5% uz značajan pad broja firmi). Izgleda da sigurnosni sektor u naredna 24 mjeseca čeka dalje smanjenje broja aktivnih tržišnih igrača i jača polarizacija između kompanija koje su finansijski stabilne. Postoji mogućnost da će, kao i ranije, u narednih nekoliko mjeseci doći do novih spajanja i akvizicija s ciljem jačanja sinergije i konkurentnosti te optimizacije investicija.

Marketplace u centru MIPS-a

Milestone Integration Platform Symposium (MIPS) najvažniji je događaj za Milestoneove partnere iz Amerike, Evrope, Afrike i Azije s ciljem učenja o globalnim trendovima u industriji softvera za upravljanje videom. S više od 1.500 učesnika MIPS je jedinstvena prilika za partnere da se informišu, razmijene znanja i međusobno upoznaju.

Magazin a&s Adria pozvan je da kao medijski partner izvještava o događaju i najvažnijim inovacijama u ovoj godini. U centru MIPS-a bio je Marketplace, nedavno razvijena digitalna platforma za videonadzornu industriju koja okuplja kupce i prodavače da zajedno razvijaju inovativna rješenja. Iskoristili smo priliku da o Marketplaceu razgovaramo s Malou Mousten Dyhr Toft, Milestonovom potpredsjednicom za Evropu, Bliski Istok i Afriku.

a&s Adria: Odakle je ideja za Marketplace potekla?

Malou Mousten: Ideja za Marketplace proizašla je iz prakse, a narasla iz dijaloga s partnerskom zajednicom. Razvoj je bio baziran na Milestoneovim vrijednostima: otvorenoj zajednici i brzom razvoju. U idejnoj fazi proveli smo 4.400 minuta intervjuišući više od 60 tehnoloških partnera i integratora kako bismo bili sigurni šta je potrebno za uspjeh. A sama platforma je razvijana tako što bismo pozvali po pet partnera da testiraju pojedinačne segmente. Rezultat su 122 dostupna rješenja od preko 70 partnera.

a&s Adria: Šta je najvažnija razlika između Marketplacea i tradicionalnog konsaltinga?

Malou Mousten: Marketplace može rasti, jer ga pokreću partneri. Obogaćivanjem sadržaja oni postaju pokretačka snaga. Dakle, s Marketplaceom Milestone koristi njihovo znanje i inovativne ideje. Krajnji korisnici će komentarima i preporukama također igrati važnu ulogu. U tradicionalnom konsaltingu ćete također definisati opseg na početku, ali na Marketplaceu možete odmah početi tražiti rješenja, čak i ako ne znate šta vam tačno treba, a sadržaj možete filtrirati i po slučajevima iz prakse, vertikalama, broju kamera itd.

a&s Adria: Konkretno, kako Milestoneov tehnološki partner može učestvovati u inoviranju proizvoda putem Marketplacea?

Malou Mousten: Da biste pristupili rješenjima na Marketplaceu, trebate biti član Tehnološkog partnerskog programa (TPP). Uz to, trebate dokazati da vaše rješenje radi s našim XProtect softverom. Povjerenje i pouzdanost ključni su u videonadzornoj industriji. To je razlog zašto Marketplace obuhvata samo aplikacije, hardver i usluge koje je Milestone verificirao ili certificirao i koje pouzdano rade s XProtectom. Verifikacija osigurava da su vaša aplikacija, hardver ili usluga interoperabilni i optimizirani za XProtect softver za upravljanje videozapisima (VMS) te uključuje rigorozan proces testiranja i verifikacije u kojem učestvujete i vi i Milestone. Kada posjeduju certifikat, to znači da su aplikacija, hardver ili usluga testirani za XProtect softver za upravljanje videozapisima (VMS) u dva segmenta: funkcionalnosti i performansama. Milestoneov tim za certificiranje rješenja vodi i upravlja procesom certifikacije.

a&s Adria: Zašto uključujete samo tehnološke partnere, a ne i ostale, te na kojim vrstama proizvoda namjeravate zajedno raditi?

Malou Mousten: Ako pogledate koje se to tehnologije nalaze na Marketplaceu, tu su umjetna inteligencija, proširena realnost, kamere i bespilotne letjelice, displeji i mašine, GIS i GPS, mrežni i digitalni videosnimači i enkoderi, senzori i RFID, sistemi pohrane, serveri i mreža te videoanalitika. Milestone Systems ima dugu tradiciju bliske saradnje s partnerskom zajednicom na unapređenju tehnologije. Već niz godina imamo Savjetodavni odbor za partnere, gdje su dugogodišnji Milestoneovi partneri pozvani da doprinesu i usmjere naš razvoj proizvoda i rade s timom za upravljanje proizvodima. Osim toga, najavili smo uvođenje okvira za razvoj softvera zajedno s našim setom razvojnih alata kako bismo partnerima omogućili da dodaju svoje inovacije u XProtect softver.

Najvažniji tehnološki trendovi u 2019.

Od potencijala 5G tehnologije do sve moćnije vještačke inteligencije (AI) naše umrežene živote sve više oblikuje uspon transformativnih tehnologija. Iako su one već dovoljno snažne same po sebi, danas se međusobno konvergiraju kako bi suštinski promijenile način na koji ostvarujemo interakciju sa svijetom, poslujemo i komuniciramo

Izvor: IHS Markit
E-mail: redakcija@asadria.com

Kako se konvergencija nastavlja, danas se nekada zasebne industrije prožimaju na sasvim nove načine i donose jednako nove mogućnosti i izazove. Transformativne tehnologije temeljno mijenjaju načine funkcioniranja kompanija i svakodnevni život ljudi. Kako ove tehnologije postaju pametnije i sofisticiranije, a tržišta evoluiraju, nove industrije su već spremne za transformaciju. Brzina kojom se ove tehnologije etabliraju je sve veća. U nastavku pročitajte koje je to ključne trendove u 2019. godini, koji će imati veliki utjecaj na komercijalna i potrošačka tržišta, izdvojila istraživačka kompanija IHS Markit.

1970-te
Razvoj IP protokola: e-mail je uveo instantnu komunikaciju u poslovne procese
1980-te
Kablovska televizija: Cjelodnevno emitiranje vijesti promijenilo je način konzumacije sadržaja
1990-te
Litij-jonske baterije: Prenosiva elektronika uvela je revoluciju u dostupnost tehnologije
2000-te
Povećana mrežna propusnost i pojava aplikacija:
– Pojavili su se poslovni modeli za streaming sadržaja
– Sadržaji se prilagođavaju konzumaciji preko mobitela
– Pojava poslovnog modela aplikacijskih platformi
2010-te
Litij-jonske baterije i povezivanje na daljinu
– Prodor električnih vozila mijenja tržišnu potražnju za naftom
– Internet stvari i srodne tehnologije postaju dostupne na više tržišta
2019. i dalje
Konvergencija vještačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i oblaka (cloud)

1. TREND: SVEPRISUTNI VIDEO
Sveprisutnost videa dovodi do značajnih promjena u industriji jer se sve veći broj tržišnih igrača bori za pažnju potrošača i postizanje profita, a kompanije se moraju prilagođavati situaciji kako bi se nosile s rastućom potražnjom.

1. Automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPR) je tehnologija za automatsko čitanje registarskih tablica vozila.
Predviđa se da će na globalnom tržištu prihodi od prodaje integrisanih (inteligentnih) kamera rasti po složenoj godišnjoj stopi od 16,4% od 2017. do 2022. godine.
2. Automobilska industrija
Globalne isporuke automobilskih displeja će porasti za 11% u odnosu na cifru od 164 miliona isporučenih uređaja u 2018.
3. Digitalno oglašavanje
Za 2018. IHS Markit je predvidio da će cjelokupna industrija digitalnog oglašavanja zabilježiti rast prihoda od 23,8% u odnosu na godinu ranije.
4. Mobiteli
Kumulativni broj pojedinačnih isporuka pametnih telefona u prva tri kvartala 2018. godine na globalnom nivou je premašio milijardu uređaja. Broj isporučenih savitljivih AMOLED ekrana će do 2015. dostići cifru od 50 miliona.
5. Videonadzor
U 2018. godini je isporučeno oko 108 miliona mrežnih kamera. Za svjetsko tržište softvera za videoanalitiku predviđa se rast od 14,9%, kao i dostizanje vrijednosti od 564,5 miliona dolara do 2022.
6. AR/VR tehnologija
Potrošačka izdvajanja za aplikacije i sadržaje namijenjene virtuelnoj (VR) i umjetnoj (AR) realnosti će u 2019. godini premašiti sedam milijardi dolara.
7. Streaming sadržaja uživo
Udio sadržaja na internetu koje kreiraju korisnici će do 2022. iznositi čak 20%.
8. Sigurnost domova
Potrošačko tržište videonadzornih sistema će u 2018. godini vrijediti više od milijarde dolara.
9. OTT video
Broj pretplata na online videoservise koje nude OTT provajderi i tradicionalni ponuđači sadržaja će se više nego udvostručiti između 2017. i 2022. godine. U posljednoj godini ovo tržište će vrijediti nešto manje od milijardu dolara.
10. TV
Tradicionalni TV i online video zajedno generišu više od 500 milijardi dolara prihoda godišnje. Predviđa se da će ovi godišnji prihodi između 2017. i 2022. godine rasti uz godišnju stopu od 4,9%.
11. Mreže
Video sve više dominira IP saobraćajem. Do 2020. godine na video će otpadati 75% saobraćaja u fiksnoj i 66% saobraćaja u bežičnoj mreži.
12. Dronovi
Gotovo 60% profesionalnih dronova opremljeno je kamerama.

Faktori rasta
Neki od najvažnijih faktora rasta su: uspon online ponuda i platformi, uključujući tehnologije novih i jakih tržišnih igrača, veće korištenje mobilnih umreženih uređaja sposobnih za snimanje i prikazivanje videa, napredak na planu mrežnih i prijenosnih tehnologija za dijeljenje videosadržaja te općenito nagli rast količine sadržaja koje kreiraju korisnici i videozapisa na društvenim platformama. Sektor medija, televizija, kućna kina, društveni mediji i igre imaju bitnu ulogu u širenju videa, iako ovaj trend utječe i na druge industrije kao što su sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. Ovi sektori se sve više oslanjaju na videotehnologiju.

Infrastruktura, mrežni kapacitet i korisničko iskustvo
Budući da mrežna infrastruktura sadašnje generacije nije opremljena za podršku brzom razvoju videosaobraćaja, ulaganje u mrežu sljedeće generacije je neophodno za podršku vrhunskom korisničkom iskustvu unutar masovne korisničke baze. 5G će biti transformativna tehnologija za video jer će omogućiti širokopojasni pristup na mobilnim uređajima. To će omogućiti streaming profesionalnog videa i sadržaja koje kreiraju korisnici u do sada neviđenom obimu.

Sadržaj i monetizacija
Kako bi ostvarili efikasan povrat uloženog, pružaoci usluga, emiteri i platforme koje se bore za dio prihoda od videa trebaju pravu kombinaciju kvalitetnog sadržaja. Usluge sadržaja, mogućnosti i poseban mrežni pristup za video mogu se monetizirati na različitim nivoima, ali video može poslužiti i za neke šire ciljeve. Za telekomunikacijske i velike tehnološke kompanije, video može privući korisnike cijelog spektra usluga koje zajednički omogućavaju rast prihoda i zarade i jačaju lojalnost korisnika. Video bi, stoga, trebao biti pozicioniran kao primarni alat za podizanje ukupne vrijednosti ponude.

Zaštita privatnosti i podataka
Sve češće snimanje videosadržaja pomoću pametnih telefona, nosivih uređaja, dronova ili satelita rezultirat će prikupljanjem, pohranom i potencijalnim dijeljenjem sve većeg broja privatnih slika građana. Istovremeno, napredak na planu vještačke inteligencije i mašinskog učenja omogućava identifikaciju zasnovanu na prepoznavanju lica, što potencijalno ugrožava privatnost ljudi. Stoga će država i njena regulatorna tijela morati preuzeti ključnu ulogu u zaštiti građana, uz primjenu odgovarajuće politike, zakonskih rješenja i alata za sprečavanje kršenja privatnosti i zaštitu podataka.

Zajedničke strategije medija i telekoma u 2019.
Medijske kuće i telekomunikacijske kompanije osjetile su se ugroženim poslovanjem kompanija kao što su Netflix, Amazon, Google, Facebook i Apple. Zbog toga je došlo značajnog rasta aktivnosti na planu spajanja i akvizicija u ovim sektorima, odnosno objedinjavanja i širenja ključnih igrača na ovim tržištima. Tokom 2019. počet će se osjećati posljedice velikih poslovnih aranžmana koje su sklopili AT&T i Time Warner, Disney i Fox, Vodafone i Liberty Global, Comcast i Sky. Novonastali i ojačani industrijski lideri će postepeno početi predstavljati svoje strategije.

2. TREND: RUBNO RAČUNARSTVO (EDGE)

Rubno računarstvo uglavnom se odnosi na obradu koja se tradicionalno izvodi u cloud okruženju. Ona se danas odvija „bliže“ izvorima podataka sa senzora ili interfejsima koji povezuju čovjeka i mašinu, što mijenja načine implementacije mreža i razvoja uređaja i kreira nove izvora prihoda jer računarski resursi postaju dostupniji krajnjem potrošaču.

Ključna aplikacija rubnog računarstva je distribucija videosadržaja, koju je 92% ispitanika navelo kao bitan i zanimljiv segment.
Rubne lokacije koje koriste telekomunikacijske kompanije nalaze se na razdaljini od 5 do 20 milisekundi od korisnika kojima se pružaju usluge, dok su rubne lokacije OTT operatera i distributera sadržaja preko interneta smještene na udaljenosti od 20 do 50 milisekundi.
82% operatera planira koristiti uCPE za izvršenje VNF funkcija na korisničkim lokacijama
97% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju pametnih centralnih ureda (smart CO)
85% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka u blizini centralnog ureda
70% operatera planira izvršenje VNF funkcija u okruženju centra podataka koji se ne nalazi u blizini

Faktori rasta
Ključna aplikacija rubnog računarstva je isporuka videosadržaja. Zatim treba istaći rad u realnom vremenu i niže latencije za radna opterećenja, kao i sigurnosne aplikacije kod kojih je vrijeme ključni faktor, otpornost na situacije kada mrežna veza nije dovoljno kvalitetna ili nije dostupna, prikupljanje podataka i mogućnost njihovog filtriranja kako bi se uskladile potrebe skladištenja, umrežavanja i računarstva, funkcije sigurnosti i zaštite privatnosti su centralizirane i poboljšane, posebno u domenu interneta stvari, kod kojeg krajnji čvorovi nisu nužno pogodni za to.

Pružaoci usluga, provajderi usluga u oblaku i kompanije koje se bave internetom stvari posebno se fokusiraju na rubno računarstvo. Ova tehnologija utječe i na cijeli lanac vrijednosti, od proizvođača poluprovodnika, preko proizvođača originalne opreme (OEM) do segmenata kao što su mediji, sigurnost i igre.

Evolucija rubnog računarstva
Nova tehnologija rubnog računarstva predstavlja moćan skup lokacija za upravljanje aplikacijama i one se mogu nalaziti bilo gdje. Naprimjer, umreženo vozilo predstavlja „rubni“ sistem na točkovima. Uz veliki broj potencijalnih ciljnih lokacija, neka rubna rješenja se razvijaju za potrebe obrade manje količine podataka za manji broj korisnika, dok su ostala rješenja sveobuhvatna i služe za obradu velikih skupova podataka za potrebe većeg broja korisnika. Tu spadaju i centri podataka koji su smješteni u velikim gradskim centrima. Novi specijalizirani čipovi manje snage će napajati rubne uređaje. Iako mnogi izjednačavaju rubno računarstvo s 5G tehnologijom, aplikacije za njega već postoje, za razliku od veoma malog broja primjena 5G tehnologije danas. Kako se svijet interneta stvari širi i uključuje sve više uređaja (njih oko 20 milijardi, prema procjenama kompanije IHS Markit), obim podataka koji će se kreirati u budućnosti u potpunosti će promijeniti sadašnju paradigmu centraliziranog oblaka.

Prepreke široj primjeni rubnog računarstva
Glavna prepreka za efikasnu primjenu rubnog računarstva je potreba za velikom propusnošću. Važno pitanje je i potreba smanjenja količine saobraćaja u pojasu za slanje podataka pomoću analitike. Na taj način se podaci mogu oblikovati i filtrirati već na rubnim uređajima. Tehnički zahtjevi i visoki troškovi također predstavljaju prepreke za primjenu rubnog računarstva, navode ispitanici. Mnoge aplikacije na „rubu“ mreže zahtijevaju kreiranje novog softvera. Ipak, trenutno ne postoje zajednički aplikacijski programski interfejsi (API) za programere aplikacija za ovaj vid računarstva. Istovremeno, zajednička platforma za programiranje je neophodna za kvalitetno rubno računarstvo. Stanoviti potencijal nudi otvorena Eclipse platforma za API-je i mikroservise. Važno pitanje je i način na koji operater može voditi, nadzirati i kontrolisati hiljade rubnih lokacija jer za to ne postoje standardni softverski paketi.

3. TREND: VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA (AI)

Kako vrijeme prolazi i tehnologija ubrzano napreduje, vještačka inteligencija će na kraju ući u sve industrijske domene i transformirati naš svijet. Mašinsko učenje, neuronske mreže i duboko učenje su samo neke od stavki koje se razvijaju ispod AI kišobrana. Razvoj novih algoritama i metoda za poboljšanje efikasnosti i sposobnosti rješavanja problema proizvod je dovršenosti konkretnih aplikacija i uspona tzv. velikih podataka. Da bi se AI u potpunosti razvio, neophodno je da mnoge komponente i faktori rasta sazriju, napreduju i ostvare uspjeh.

Faktori rasta
Među faktorima rasta ovog segmenta posebno se ističu: sposobnost mašina da postanu nezavisnije i autonomnije i uče iz svog okruženja, nagli rast upotrebe podataka pogodnih za prikupljanje i analizu preko brojnih platformi, od mobilnih do onih u oblaku, elektronika visokih performansi je sposobna obraditi ogromne količine podataka i ponuditi strukturirane spoznaje, dostupnost srodnih transformativnih tehnologija dovela je do pravog buma: umreženost, internet stvari i oblak. Sveprisutnost vještačke inteligencije ne poznaje granice. Svaka industrija i cijelo društvo će imati koristi od AI-ja, ali se toj revolucionarnoj tehnologiji potrebno i prilagoditi. Automobili, potrošačka elektronika, sigurnost, obrazovanje i zdravstvena zaštita se sve više oslanjaju na AI.

Rubno računarstvo ili oblak?
Brzina razvoja vještačka inteligencija, a posebno u domenima kao što su mašinsko i duboko učenje, pomogla je širenju ove tehnologije na više industrija. Tu možemo uključiti potrošačku elektroniku, zdravstvo, proizvodnju i automobilsku industriju. Danas se nalazimo na početku prave industrijske revolucije. AI tehnologija se danas može implementirati na krajnjim uređajima, na rubu mreže ili u oblaku. I njene hibridne kombinacije su pogodne za određene primjene. Svaki pristup dolazi u paketu s poželjnim slučajevima upotrebe, specifičnim zahtjevima i potrebama.

AI tehnologija u oblaku će omogućiti pristup većoj računarskoj snazi, koja će biti dostupna za analizu podataka i primjenu složenijih algoritama (kao što je duboko učenje) što bliže lokaciji na kojoj se prikupljaju podaci. Ipak, u vezi s tim postoje i potencijalni problemi koji se tiču privatnosti, latencije i stabilnosti. Kvalitetnija implementacija AI algoritama na samom uređaju ili na rubu mreže smanjit će potencijalne rizike i ponuditi druge prednosti koje zahtijeva širok spektar aplikacija. Očekuje se da će cloud tehnologija imati ogromnu prednost kod omogućavanja pristupa obuci za potrebe vještačkih neuronskih mreža (ANN) ili određenih tipova dubokog učenja na mreži jer je u oba slučaja potrebna centralizacija podataka i masovna računarska obrada.

OSTALI TRENDOVI

Šta nam donosi 5G tehnologija?
Prema istraživanjima koje je provela kompanija IHS Markit, 82% mobilnih operatera već uveliko vrši testiranja i probe povezane s 5G tehnologijom. To se posebno odnosi na područja Sjeverne Amerike i Azije, u kojima tamošnje države planiraju uskoro početi s implementacijom ove tehnologije. Većinu operatera s tehničke strane najviše zanimaju ultraniska latencija koju nudi 5G, kao i cijene po bitu i veći mrežni kapaciteti. Svaki od ovih tehničkih aspekata trebao bi donijeti poboljšanje mrežnih performansi – nižu latenciju, veće kapacitete i znatno bolju mrežnu propusnost, a sve to uz niže cijene po bitu. Najzahtjevnija oblast za implementaciju 5G tehnologije bit će radio, a prate je transportni sektor i menadžment, navode ispitanici.

Blockchain tehnologija za veće uštede i efikasnost
Iako je riječ o mladoj tehnologiji, blockchain poslovnom svijetu nudi veliki potencijal za ostvarivanje ušteda i podizanje nivoa efikasnosti u pratećim procesima. Poslovna vrijednost ove tehnologije skočit će sa 2,5 milijardi američkih dolara u 2017. na dva biliona dolara u 2030. godini. To se posebno odnosi na sektore kao što su finansije, zdravstvo, lanci snabdijevanja i logistika, upravljanje identitetima, maloprodaja i prodaja preko interneta. U finansijskom sektoru blockchain će izmijeniti način na koji pristupamo prekograničnom plaćanju, trgovanju dionicama, upravljanju vrijednosnim papirima i drugim finansijskim uslugama. Kako je u pitanju sektor vrijedan više stotina milijardi dolara, i najmanje uštede koje blockchain donese imat će ogromnu vrijednost. U zdravstvu primjena blockchaina je već počela i danas se koristi kao podrška u borbi protiv krivotvorenja lijekova, kvalitetnijem upravljanju medicinskih podacima, medicinskim istraživanjima i sistemima naplate i potraživanja. Samo u ovom sektoru primjena blockchaina bi do 2013. godine mogla dostići vrijednost od 134 milijarde dolara. Blockchain će naći svoje mjesto i u segmentu upravljanja identitetima, gdje se do 2030. očekuje implementacija projekata u vrijednosti od 200 milijardi dolara.

Digitalni asistenti sve više koriste AI tehnologiju
U današnjem umreženom društvu digitalni asistenti čine naše živote lakšim i utiru put ka kreiranju tzv. pametnih zajednica. Istovremeno, oni nude i ogromne mogućnosti za zaradu kako za velike tako i za male firme. Napredak u oblasti digitalnih asistenata će kreirati i nove vidove njihove primjene, koje će biti manje povezane s kvalitetnim korisničkim iskustvom, a više s rastom prihoda i smanjenjem troškova. Vještine prepoznavanja svakodnevnog jezika omogućit će poboljšanje korisničke podrške i interakcije jer će ponuditi personaliziranu povratnu informaciju o novim ponudama i proizvodima prema potrebama pojedinačnih korisnika.

Internet stvari: jednostavnije kreiranje aplikacija
Platforme za razvoj aplikacija (AEP) su segment interneta stvari koji olakšava upravljanje podacima. Iako su ponuđači ovih rješenja u početku nudili funkcije od koristi za cijeli internet stvari, veliki broj njih danas kreira platforme namijenjene pojedinačnim vertikalama poput umreženih vozila, pametnih gradova i industrijske automatizacije. Prema predviđanjima IHS Markita, broj uređaja za internet stvari koji koriste AEP platforme će do 2022. godine porasti za 38%. Razlog za to je sve veća prihvaćenost ovih uređaja u različitim sektorima, kao i izražena težnja korisnika da razvoj interneta stvari sve više eksternaliziraju kako bi se mogli bolje fokusirati na svoje poslovanje.

SMAhome: I uredski glasovni pomoćnici postaju pametniji

Glasovni asistenti postaju sve popularniji, a njihova primjena se širi na poslovni i sektor pametnih domova. Danas se uglavnom koriste za kontrolu klima-uređaja i prostorija za sastanke, pri čemu štede energiju i olakšavaju organizaciju sastanaka. No, glasovni pomoćnici su i sve pametniji pošto ih kompanije koriste za analizu podataka i poslovnu inteligenciju

Izvor: a&s SMAhome

E-mail: editorial@asadria.com

Glasovna kontrola je ključna oblast za istraživanje kada je u pitanju automatizacija domova. Uređaji koje se koriste postaju sve manji zbog evolucije tehnologije, počevši od desktop računara, laptopa i tableta do pametnih telefona i nosivih uređaja. Na kraju će od njih ostati samo glas. Kao što glasovna kontrola može biti pogodnost u domovima, tehnologija može pružiti slične prednosti i u uredskim prostorima. S obzirom na to da ljudi svojim domovima dodaju automatizaciju i glasovnu kontrolu, više nije neobično da i u uredima nalazimo primjere integracije pametne tehnologije i glasovne kontrole.

Transformacija uredskih prostorija

Kako kompanije procjenjuju nove tehnologije prema svojim potrebama, uredsko okruženje u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz transformaciju, navodi Brad Hintze, direktor marketinga proizvoda u kompaniji Control4. „Automatizacija može pomoći u kontekstu sigurnosti, upravljanja energijom, prostorijama ili zgradama, pri čemu vidimo da vlasnici malih i srednjih preduzeća koji već imaju Control4 u svojoj kući dodaju iste sisteme svojim poslovnim prostorima“, kaže Hintze. Uz automatizaciju, jedna glasovna komanda je dovoljna za uključivanje svjetla, podizanje zavjesa i aktiviranje ekrana u više soba istovremeno. „Umjesto da se koristi ekran osjetljiv na dodir, kontrola glasa olakšava korisnicima da prilagode ambijent prostorije pomoću jedne komande. Glasovna kontrola može se koristiti za upravljanje automatizacijom u uredskim prostorijama za sastanke, sobama za prezentacije, predvorjima i dr.“, kaže Bill Lally, direktor kompanije Mode: Green, koja pruža usluge za hotele i velike komercijalne prostore.

Kontrola klima-uređaja i prostorija za sastanke

Kontrola glasa u uredima i dalje je relativno novi koncept. Tipovi automatizacije koji se danas najčešće koriste vezani su za prostorije za sastanke i klimatizaciju. Klima-uređaji su najveći potrošači energije. Kao takvi, oni mogu biti povezani sa senzorima i zavjesama kako bi s njima radili na uštedi energije. Ni Wen-lu, generalni direktor u kompaniji AIFA Technology, slaže se da je kontrola klima-uređaja čest vid primjene glasovnih sistema u poslovnim prostorima jer ih ljudi zaboravljaju isključivati. U salama za sastanke oprema koju treba kontrolisati uključuje projektor, opremu za videokonferencije, rasvjetu, klima-uređaje i zavjese. Idealno, oprema bi se morala kontrolisati pritiskom na dugme, pomoću jedne glasovne komande ili prekidača. Glasovni pomoćnik može početi sastanak pomjeranjem zavjese i uključivanjem svjetla. Možete aktivirati radni režim za prezentacije uključivanjem projektora i zatamnjivanjem svjetla, te omogućiti vođenje diskusije isključivanjem opreme. „Velika sala za sastanke može imati i do 16 zavjesa i više setova za rasvjetu. Što je veći prostor, to je više opreme i mogućnosti korištenja i veći je broj ljudi koji će alate za automatizaciju smatrati korisnim“, kaže Brian Lin, osnivač tajvanske kompanije Oplus, koja se bavi automatizacijom ureda. Osim toga, uredski menadžeri se brinu za budžet i sigurnost i žele jednostavno upravljanje uredskom opremom, kaže Lin.

Ciscov Spark Assistant

S obzirom na potrebu za jednostavnijom organizacijom sastanka, Cisco je nedavno predstavio Spark Assistant rješenje, posebno dizajnirano za ovu svrhu. Zadatak ovog pomoćnika je otkloniti probleme poput traženja sobe za sastanke, njenog umrežavanja i sl. „Pravi virtuelni pomoćnik će vam pomoći da budete produktivniji i fokusirate se na ono što je bitno, a to je rad s vašim timom“, navode u kompaniji. Spark Assistant može otvoriti sastanak, pridružiti mu se ili ga napustiti. Isto ako, može pozvati nekoga iz kompanije i pomoći prilikom upravljanja i kontrole Cisco Spark uređaja.

Cisco Spark pomoćnik će najprije biti dostupan u novoj verziji Cisco Spark Room 70, koja nudi 70-inčne 4K ekrane i 5K quad kamere. Ove kamere mogu prepoznati lica i brojati ljude, tako da će Spark sistem znati ko je ušao u prostoriju, ko ju je napustio i ko govori. Međutim, Cisco želi da Spark Assistant ponudi i nešto više od praćenja dolazaka i odlazaka tokom sastanaka. On će postati punopravni član tima, praviti zabilješke, snimati sastanke i rezervisati sale za sastanke.

„Većina glasovnih pomoćnika na tržištu razvijena je za potrošačku upotrebu. Ono što nam treba kod kuće, npr. da kažemo Alexi da pusti Mozarta, dosta se razlikuje od onog što trebaju timovi na radnom mjestu. Oni, naprimjer, mogu narediti Sparku da prikaže prezentaciju koja je pripremljena za određeni sastanak“, kaže Tim Tuttle, tehnički direktor u Ciscovoj kompaniji Cognitive Collaboration Group. U budućnosti će Ciscov Spark Assistant koristiti radni kalendar i učiti iz njega, što važi i za poslovni direktorij i praćenje aktivnosti zaposlenih. „Ovo je sistem koji bi mogao preporučiti neku osobu za učešće na sastanku jer smatra da ona može biti od koristi timu. Kompjuteri to rade dobro, dok ljudi nisu uvijek na visini zadatka“, kaže Tuttle.

Vještačka inteligencija kod glasovnih pomoćnika

Primjena virtuelnih pomoćnika u uredima nije ograničena na kontrolu klima-uređaja i organizaciju sastanaka. Postoje kompanije koje rade na razvijanju virtuelnog asistenta za obradu prirodnog jezika (NLP) i razvoj vještačke inteligencije (AI). Osim kontrole opreme, virtuelni pomoćnik može obrađivati podatke i vršiti analize kako bi ponudio korisne informacije. Američka kompanija CapTech bavi se IT menadžmentom. Ona je razvila poseban proces za povezivanje nauke o podacima i obrade prirodnog jezika (NLP) s ciljem kreiranja poslovnih rješenja za prediktivnu analitiku. NLP sistem može voditi razgovor uz razumijevanje namjere, emocije i konteksta. CapTech razvija vještine kakve koristi Alexa za potrebe kompanija na Fortune 500 listi. Jedan od primjera korištenja može biti situacija u kojoj menadžer pita: „Alexa, kakvi su moji prodajni rezultati u ovom tromjesečju?“ Kao odgovor, Alexa može ponuditi: „Niži su za 2,5%.“ Menadžer mu može uzvratiti sa: „Zašto je tako?“ umjesto da pita: „Zašto je moja prodaja pala za 2,5%?“ On se, dakle, ne mora ponavljati i tako se dolazi do prirodnije konverzacije.

CapTech koristi mašinsko učenje i nauku o podacima i piše posebne linije koda za različite poslovne potrebe. „Mi možemo nešto isprogramirati kako bismo saznali zašto je prodaja pala. To bi bilo teže pitanje za neku osobu jer bi ona morala provjeriti četiri ili pet različitih sistema, otvoriti više tabela i uraditi analize“, kaže Vinnie Schoenfelder, tehnički direktor u kompaniji CapTech.

Inteligentni asistent može se koristiti za različite svrhe i u raznim sektorima. U maloprodaji imate klijente koji žele govorne usluge za svoje zaposlene ili kupce. Ipak, neki klijenti žele razviti glasovne usluge koje su B2B, čime bi svojim poslovnim dobavljačima omogućili da oni naručuju za njih, provjeravaju inventar i status narudžbe te je ažuriraju, navodi Schoenfelder.